Politiki sistem SAD-a

Politiki sustav SAD-aSAD ima najdosljednije izvedenu podjelu i ravnoteu vlasti:

Kongres: zakonodavnaPredsjednik: izvrnaSudovi / Vrhovni sud: sudska

UstavSredinji instrument amerikog dravnog ustrojstva i vrhovni zakon draveNajstariji pisani ustav, uzor mnogim drugim ustavima diljem svijetaNacrt Ustava je nastao 1787. Statut o konfederaciji; uspostavljena prva savezna uprava

Nakon revidiranja novi Ustav je prihvaen 4. oujka 1789.Primarni cilj Ustava bio je stvaranje snane izborne vlasti, koja je izravno odgovorna volji narodaUspostavljena je snana sredinja ili savezna vlast sa irokim ovlastima za reguliranje odnosa meu pojedinanim dravama i iskljuivom nadlenou u podrujima vanjskih poslova i obrane

Trajna zadaa Ustava i dravnog ustrojstva koje je on stvorio je bila da povee sve suprotne interese, da izgradi zajednike osnove i istovremeno zatiti osnovna prava svih ljudiOsnovno obiljeje Ustava SAD-a je fleksibilnost; od ratifikacije dodano je 26 amandmanaNajvie ovlasti prema Ustavu ima ameriki narod, koji moe izmijeniti osnovni zakon, ako to eli, preko izabranih dravnih dunosnika

Ustav = 7 lanaka i 23 amandmanaGlavne karakteristike: narodna suverenost i ograniena vlast;vlada sa specifinim nadlenostima; vrhovna vlast savezne drave; podjela vlasti; prvenstvo sudske vlastiPredsjedniki sustav izuzetno vana uloga predsjednika drave

Osnovna naela (ista kao i 1789.):

Tri glavne dravne vlasti su meusobno odvojene i zasebne; svaka od tih vlasti slui kao kontrolni mehanizam za ostale dvijeUstav, zajedno sa zakonima donesenim u skladu s njegovim odredbama, i sporazumi koje je zakljuio Predsjednik, a odobrio Senat, iznad su svih drugih zakona

Sve osobe su jednake pred zakonom i imaju jednako pravo na zakonsku zatitu. Sve su drave jednake. Sve drave moraju priznavati i potivati zakone drugih drava. Dravni ustroj pojedinih drava mora imati demokratski oblikNarod ima pravo izmijeniti oblik dravnog ustrojstva pravnim sredstvima predvienim u Ustavu

Ustav - amandmaniDvojni postupak za revidiranje Ustava (dodavanje amandmana)Kongres moe pokrenuti postupak za dopunu Ustava 2/3 izglasavanjem u svakom od dva domaAlternativno rjeenje je da zakonodavna tijela 2/3 drava mogu traiti od kongresa sazivanje nacionalne skuptine radi pripreme amandmanaU oba sluaja amandmani moraju dobiti odobrenje od drava

Dravno ustrojstvo

Izvrna vlast - ovlasti predsjednikaUstav dodjeljuje izvrnu vlast predsjednikuNjime se predvia se mona unitarna predsjednika dunostInstitucija obuhvaa i potpredsjednika koji nasljeuje predsjednika u sluaju smrt i li nesposobnosti obavljanja dunostiUvjeti: roeni Amerikanac, ne mlai od 35 godinaBira ga narod preko Elektorskog kolegija; ogranieni mandat 4 godine, najvie 2X

Predsjednikef draveef izvrne vlasti (predsjednik vlade)Vrhovni zapovjednik oruanih snagaef obavjetajne slubeRukovoditelj Vijea nacionalne sigurnostiPredsjednik komisije za atomsku energiju

Bira se na 4 godine, s mogunou jos jednog reizboraMinimalno 35 godina, dravljanin SAD-a od roenja, najmanje 14 godina ivjeti u SAD-u, bez sudskog gonjenjaNema spolnog, rasnog, nacionalnog ili vjeskog ogranienjaMeutim..WASP: White, AngloSaxon, Protestant

Moe odbiti potpisati svaki zakon izglasan od Kongresa Da bi takav zakon stupio na snagu i bez predsjednikova potpisa, u ponovljenom ga postupku oba doma Kongresa moraju usvojiti dvotreinskom veinom

Izvrna vlast - ovlasti predsjednikaGlavna dunost: tititi Ustav i provoditi zakone koje je donio Kongres

Ostale ovlasti: predlaganje zakona, obraanje Kongresu, sazivanje posebnih sjednica Kongresa, stavljanje veta na prijedloge zakona, imenovanje saveznih sudaca, postavljanje elnika saveznih ministarstava, vrhovni zapovjednik oruanih snaga, davanje pomilovanja

VladaState Department, koji je sastavljen od tajnika (ministara) koji su zadueni za odreene resore (12)Primus inter pares (prvi meu jednakima) je dravni tajnik.Potpredsjednik: predsjedava Senatom, gornjim domom Kongresa

Izvrna vlastIzvrna vlast je u rukama raznih ministarstava (tzv. izvrnih odjela) koja je osnova Kongres

elnici ministarstava, koje je odabrao predsjednik a odobrio Senat, tvore vijee savjetnika tj. predsjednikov kabinet

Uz 14 ministarstava postoji jo niz administrativnih organizacija okupljenih u Izvrnom uredu predsjednika:Osoblje Bijele kueVijee nacionalne sigurnostiUred za upravu i budetVijee ekonomskih savjetnikaUred amerikog trgovinskog predstavnika Ured za znanost i tehnologiju

Kongres KongresNajvie predstavniko i zakonodavno tijelo sastavljeno od:Predstavnikog doma (donji dom)Senata (gornji dom).

Predstavniki domlanovi doma biraju se proporcionalno broju satnovnika odreene draveMora biti najmanje 1 kongresmen iz svake draveKongresmeni: min. 25 godina, stanovati u dravi za koju su kandidirani i najmanje 7 godina biti ameriki dravljani, biraju se na dvije godine435 zastupnika

Na elu predstavnikog doma nalazi se Speaker, obino voa stranke koja ima veinu u tom domu, i ta osoba ima vrlo velike ovlastiRazmatra prijedloge zakona, osobito za ubiranje prihoda (taxes) i pokree postupak odgovornosti svih dravnih slubenikaImpeachment

SenatPo dva predstavnika iz svake draveBiraju se na est godina, s tim da se svake dvije godine bira 1/3 senatoraSenator: min. 30 godina, ivjeti u dravi iz koje je kandidiran te najmanje devet godina imati ameriko dravljanstvo100 senatoraOdobrava sporazume i predsjednikove zadatke

Zakonodavna vlastNeke ovlasti Kongresa:Razrezivanje i prikupljanje porezaPozajmljivanje novca za javnu blagajnuDonoenje propisa za vanjsku trgovinuKovanje novcaDonoenje zakona o bankrotuProglaavanje rataIzdavanje autorskih pravaBriga oko mornariceDonoenje svih zakona potrebnih za provoenje Ustava

Sudska vlastSastoji se od sustava sudova rasporeenih diljem cijele zemlje kojima je naelu Vrhovni sud11 prizivnih sudova91 okruni sud3 suda s posebnim nadlenostimaUstav titi neovisnost sudova time to predvia da savezni suci ostaju na dunosti dok se god primjereno ponaaju u praksi do svoje smrti, mirovine ili ostavkeSuce imenuje predsjednik, a potvrdu imenovanja daje Senat

Vrhovni sudJedini utemeljen Ustavom; najvii sud SAD-aNa presudu Vrhovnog suda ne moe se aliti ni jednom drugom suduIma prvostupanjsku nadlenost samo u dva sluajaOnima koji se tiu inozemnih veleposlanika i drugih diplomataOnima u kojima je jedna od strana savezna dravaNajvei dio rada Vrhovnog suda sastoji se u odreivanju jesu li zakonodavne ili izvrne odluke u skladu s Ustavom

Vrhovni sud / Supreme Court

ine ga predsjednik i 8 sudaca Kontrola ustavnosti zakona, Predsjednik ih imenuje doivotno, uz suglasnost Senata, ali ih ne moe smijeniti

Apelacijski (prizivni) sud / Circuit Courts of Appeals

11 sudova na teritoriji SAD-a

Razmatranje i izvrenje odluka svih federalnih administrativnih organa

Federalni okruni sudovi / Federal District Courts

86 federalnih sudova

Nadleni su u svim krivinim i graanskim parnicama

FederalizamSavezno ustrojstvo SAD-aMnogobrojnost vlasti razliitih razina: 50 dravnih sustava vlasti te niz manjih jedinica koje upravljaju okruzima, gradovima, manjim mjestima i selimaOsim nekih funkcija poput obrane, monetarnog sustav i vanjskih poslova koje obavlja centralna vlast, sve druge su u nadlenosti lokalnih vlasti

87.000 lokalnih vlasti koji ukljuuju 3.034 okruga19.498 opina16.500 gradova13.500 kolskih distrikata

Politika kulturaLjudska prava i slobodeSAD se mogu, jednim dijelom, smatrati zaetnicima institucionalizacije ljudskih prava i sloboda. Vlada je odgovorna graanima koji ju mogu promijeniti na izborimaOvlasti vlade u pitanjima religije i slobode izraavanja je da prevenira zlouporabu vlastiZakon ne bi trebao davati nikakve posebne privilegije ni jednom graaninuIndividue i stranke raspravljaju kako primijeniti ovu ideologiju

Interesne skupineSu organizacije koje s jedne strane zastupaju svoje interese naspram drugih grupa s razliitim ili suprotnim interesima i koje nameu interese svojih lanova sudjelovanjem u vladi, itd. (lobiji / lobby)itave se organizacije bave iskljuivo tim poslomAgencije, sa sjeditem u Washingtonu, imaju samo jedan zadatak: biti na hodnicima i regrutirati potrebne glasove i favorite

Politike strankeDemokratska stranka: nastala je 1792. (1824) godine, a zalae se za javnu kontrolu vlasti, za ouvanje ljudskih prava i sloboda i ustavnih prava federalnih drava na samostalnostRepublikanska stranka: osnovana 1854. godine, i po svom programu vrlo je slina demokratskoj stranci. Razlike su u nijansama oko, primjerice, socijalne politike, porezne i vanjske politike, itd.