19_ekonomija okoline - eksternalije (253-264)

7/22/2019 19_ekonomija okoline - eksternalije (253-264)

http://slidepdf.com/reader/full/19ekonomija-okoline-eksternalije-253-264 1/13

Ekonomija okoline - eksternalije

_________________________________________________________________________

Osmi dio

POGLAVLJE 19.

EKONOMIJA OKOLINE - EKSTERNALIJE

Ubrzani ekonomski razvoj donosi veliki porast životnog standarda za veći dio stanovništva,ali se kao posljedica porasta proizvodnje, prometa i velikog iscrpljivanja prirodnih resursa

javlja zagađivanje okoline i smanjivanje neobnovljivih izvora. Uslijed toga dolazi do ozbilj-nog narušavanja ekološke ravnoteže pratećih efekata na zdravlje i životne uslove ljudi i svevećih šteta po okolinu. ao rezultat toga javljaju se sve brojniji zahtjevi da vlade preduzmu

energi!ne mjere i vodstvo u rješavanju ovih problema.lasi!na ekonomska misao nije posvećivala pažnju problemima zagađivanja okoline."redmet interesovanja i istraživanja mikroekonomije je analiza tržišta, pitanje pozadinelogike izbora potroša!a i odlu!ivanje preduzeća o troškovima, koli!inama ponude i cijena-ma, dok problemi okoline nisu zauzimali zna!ajno mjesto. #eđutim, na po!etku ovog sto-ljeća problemi ekonomije okoline postaju sastavni dio moderne mikroekonomije.

$a razumijevanje ekonomskih uzroka društvenih problema zagađivanja, mora se poći od proizvodnje i potroša!kih aktivnosti. ada menadžeri u preduzeću odlu!uju šta će i kako proizvoditi, oni polaze od internih efekata preduzeća, pa se unutar elemenata strukture kal-

kulacije cijena pojavljuju inputi i outputi koji su neposredno mjerljivi u cijenama. #eđutim,tokom proizvodnje !esto se javljaju indirektni efekti - eksternalije, koje prouzrokuju pratećeefekte sa pozitivnim i negativnim posljedicama, a nisu obuhvaćeni kalkulacijom, pa se i neiskazuju kao trošak preduzeća. #ožda zbog toga što se eksternalije odvijaju izvan tržišta injegovog mehanizma, pa preduzeće za njih nema nikakvih troškova.

19. 1. Definisanje i ois e!s"e#na$ija

%ksternalije su troškovi ili koristi koje proizilaze iz proizvodnje ili potrošnje, a efekti tih

aktivnosti prelivaju se na druge, bilo da su u pitanju preduzeća ili ljudi, pa se zato ne uzi-maju u obzir u sistem cijena. &o zna!i da su eksternalije vanjski 'spoljni( efektiekonomskih aktivnosti koji se ne valorizuju, tako da akteri ne moraju podnositi troškove,ali i oni koji stvaraju korisne efekte nemaju nagradu. %ksternalije mogu biti negativne )eksterni troško-vi i pozitivne ) eksterne koristi.

19. 1. 1. E!s"e#ni "#o%!o&i

%ksterni troškovi su troškovi koji su posljedica proizvodnje, a prebacuju se na druge. *a

primjer, tvornice hemijske industrije &uzle i +ukavca ispuštaju velike koli!ine otpadnihvoda koje uništavaju životinjski svijet u rijeci pre!i, a to se ne kompenzira nekim troško-




_________________________________________________________________________

vima preduzeća. U toku rata kada industrijska postrojenja nisu radila, bilo je riba u rijeci što je koristilo ribarima, ali i ostalom stanovništvu, jer je voda u rijeci bila !ista. /spuštanjem prljavih otpadnih voda, preduzeća prouzrokuju eksterne troškove, a ne kalkulišu ih u cijenukoštanja svojih proizvoda.

/sto tako dramati!na je situacija i sa zagađivanjem vazduha 'zraka(. U novije vrijeme veliki je porast korištenja hloroflouro carbona koji se koristi u razne svrhe ) od frižidera, klima ) uređaja do plasti!nih akusti!nih nosa!a zvuka. 0va upotreba izaziva štete u atmosferi, pose-

bno na zaštitnom ozonskom omota!u. li!ne efekte ima i ispuštanje ogromnih koli!ina 102

'ugljendioksida( u atmosferu iz termoelektrana, gradskih toplana, koksara i sli!nih indu-strijskih kapaciteta.

19. 1. '. E!s"e#ne !o#is"i

3anjske 'spoljne( koristi su pozitivne eksternalije koje nastaju u proizvodnji, pružanju uslu-ga ili u potrošnji jednih aktera, odnosno ekonomskih subjekata, a koriste ih druga ili trećastrana bez plaćanja troškova. *a primjer, ako opštine &uzla i +ukavac ulože sredstva dariješe sistem otpadnih voda koje zagađuju jezero #odrac, sigurno da će vlasnici objekata

povećati atraktivnost i cijenu imovine, ali će i mnogi kupa!i i ribolovci imati više koristinego sada. 4obar primjer je i vakcina. 0na štiti pojedince od neke bolesti i zato oni imajukoristi od toga, ali korist imaju i ostali !lanovi društva, jer se smanjuje vjerovatnoća za

prijenos i širenje bolesti. U ovom slu!aju društvena korist od vakcine je veća od privatnekoristi vakcinacije.

19. 1. (. E!s"e#na$ije i e!onoms!i s)*je!"i

%ksternalije se mogu dešavati između preduzeća, između preduzeća i pojedinaca 'domaći-nstava( i između pojedinaca, odnosno ljudi '*icholson, 556.(. 0vi odnosi se mogu odvijatis oba aspekta eksternalije ) pozitivnog i negativnog.

19. 1. +. E!s"e#na$ije i,me) #ed),ea

*aj!ešće se javljaju u negativnom aspektu u vidu zagađivanja vazduha, vode i drugih živo-tnih uslova. *a primjer, topionica olova i njene pare mogu uticati na susjedne fabrike 'slu-!aj topionice olova u 7r!kom i fabrike trikotaže 8/nterplet9( koje imaju u većini žensku ra-dnu snagu na probleme zdravlja, ali i rađanja, što prouzrokuje bolovanja, zna!i odsustvova-nja s posla, a isto tako i troškove 'preduzeće plaća troškove bolovanja do :; dana, ali i tro-škove zamjene bolesnog radnika(.

3eze između preduzeća mogu dati i korisne eksternalije. <ko neki radnik prođe sve visokespecijalizacije i postigne vrhunska znanja i nakon toga pređe u drugo preduzeće, ovo

posljednje će imati velike koristi, bez troškova ulaganja u stvaranja takvog stru!njaka. /na-

!e, koristi u ovom smislu su, uglavnom, vezane za znanje i inovacije. =ak se ovdje može

5




_________________________________________________________________________

govoriti o pozitivnim eksternalijama između zemalja. #noge zemlje u svijetu su zbog ratau 7i> dobile dosta stru!njaka i sposobnih specijalista, bez ulaganja u njihovo školovanje.

19. 1. /. E!s"e#na$ije i,me) #ed),ea i ojedina0a $j)di2

"reduzeća direktno uti!u na životnu sredinu, pa i na zdravstveno i drugo stanje ljudi. ?abri-ke !ija proizvodnja zagađuje okolinu uti!u na hemijski sastav zemljišta i na kvalitet pro-izvoda sa zemlje 'povrće(, ali i na disanje, pojavu raznih bolesti i sli!no. =ak se može utica-ti i na neke manje poslovne aktivnosti. *a primjer, u 0rašju je preduzeće za proizvodnjuraznih korparskih proizvoda koristilo stare automobilske gume za otkuhavanje šibe koja sekasnije upotrebljavala za pletenje. =ađ koja se stvarala padala je okolo, ali je vazduhomdolazila i do malog ribnjaka u blizini 'oko :;; m(. *akon izvjesnog vremena sve su ribe

uginule, a 3eterinarski institut je ustanovio da su bile zagušene !ađom koja se prilikomkorištenja vode za disanje ribe nataložila u škrgama. @teta nije naplaćena, pa je ovo primjerkako je teško, !ak i pravnim putem, internalizirati eksterni efekat 'u!inak(, ako to nije

precizno pravno regulisano.

0vaj odnos ima i pozitivne eksterne efekte. *a primjer, izgradnja velikog hotelskog kom- pleksa može stvoriti uslove za izgradnju raznih pratećih objekata, pa ljudi mogu pravitimanje prodavnice, praonice auta i ostalo.

19. 1. 3. E!s"e#na$ije i,me) $j)di

<ko neko sluša glasniju muziku, puši, dokasno nešto radi u svom stanu, može smetati svojim susjedima i izazvati negativne efekte korisnosti. vakako to može imati i druge efekte.<ko svi susjedi uredno drže svoje bašte i vrtove i izgrade lijepe kuće, to će uticati na pove-ćano uživanje i vlastite kuće i vrta.

19. 1. 4. I,&o#i e!o$o%!i5 #o*$ema

"roblemi okoline poti!u od zagađivanja vazduha, vode, zemlje i ostalih izvora zagađivanjakoji uti!u na ekosistem.

*a zagađivanje vazduha najviše uti!e pet ekonomskih aktivnosti koje možemo vidjeti naslici 5. . koja pokazuje koliko te aktivnosti doprinose zagađivanju. 3iše od 2A: zagađiva-nja vazduha poti!e od cestovnog saobraćaja i industrijskih procesa. amo jedna šestina

poti!e od proizvodnje elektri!ne energije.

4rugi važan ekološki problem je promjena temperature, odnosno globalnog zagrijavanjakoje nastaje uslijed povećanog stvaranja ugljendioksida. /ma mišljenja da ova teorija nijekorektna i kakvu politiku primjeniti povodom ekoloških problema, nije nimalo jednostavno'šira diskusija o ovom pitanju može se vidjeti uB 1olander, 55.(.

2;




_________________________________________________________________________

#jerenja temperature pokazuju da u sjevernoj hemisferi zadnjih ;; godina postoji trendrasta temperature 'vidjeti sliku 5. 2.(. lika pokazuje da je i ranije bilo fluktuacija tempera-ture u dužem periodu. /z toga neki izvla!e zaklju!keB iako sada postoji korelacija između

porasta temperature i povećanja ugljendioksida u atmosferi to ne zna!i da to uklju!uje samo

po sebi i kauzalnost 'da je ugljendioksid uzrok pojave globalnog zagrijavanja(. 4a bi teorijaglobalnog zagrijavanja bila korektna, mora se zadovoljiti slijedeći uslovB kretanje tempera-ture mora pokazati usku vezu sa kretanjem visine ugljendioksida u atmosferi.

Slika 19. 1. Zagađivanje vazduha

Slika 19. 2. Statistika o globalnom zagađivanju

*a primjer, ako dođe do pada nivoa ugljendioksida, treba da opadne i temperatura i obrnu-to. #eđutim, tu nije definitivan odgovor, pošto pored toga treba povezati i interpretirati jošdosta razli!itih podataka i informacija. <nalizirajući sliku 5. 2. može se zaklju!iti da su

budući efekti i kretanja klime nešto što je već bilo ranije '%konomist, 6. <pril, 55;., str.

;; - premaB 1olander, 55.(. *asuprot tome mnogi izvještaji uvaženih institucija 'na primjer, U*( sugerišu da postoji evidentan ljudski uticaj na globalnu klimu.

2




_________________________________________________________________________

3ažan ekološki problem vezan je za ozonski omota!. &aj omota! štiti zemlju od prejakihultravioletnih zraka sunca. 0vo pitanje još uvijek nije u potpunosti rasvijetljeno, tako da jeteško sa sigurnošću povezati ekonomsku aktivnost i ovu pojavu.

$agađivanje vode se može jasno povezati s industrijskim otpadnim vodama i drugim otpa-dom. Cotovo sve evropske rijeke su zagađene. Doš dramati!nija su upozorenja o odlaganjunuklearnog otpada u okeane.

li!an problem je sa odlaganjem toksi!nog otpada koji se deponuje u zemlji. "rocjenjuje seda će se sa 2;;. godinom ;E postojećih otpada na zemlji biti puno. *eke zemlje, kao štosu Dapan i >olandija, već imaju taj problem.

19. '. E!s"e#na$ije6 "#7i%"e i a$o!a"i&na efi!asnos"

4ruštva postaju sve privredno razvijenija i urbanizovanija, pa zato problem eksternalija po-staje izraženiji. "o definiciji eksternalije postoje kada akcije ili odluke pojedinaca, grupe ili

preduzeća nameću troškove ili daju korist drugim ili trećim stranama. <ko smo u životu sveviše upućeni jedni na druge i na bliži i zajedni!ki život, to zna!i da naše akcije imaju ja!eefekte na druge.

19. '. 1. D#)%"&eni "#o%!o&i

%fekte eksternalija možemo prvo analizirati s aspekta negativnog uticaja, jer su ti odnosizna!ajniji. *egativne eksternalije su eksterni troškovi '+andsburg, 555.( koje ne snosiekonomski subjekt proizvodnje ili potrošnje, već oni koji su van poslovnih aktivnosti ili tra-nsakcija. Uzećemo za primjer preduzeće koje ispušta otpadne vode u rijeku. &o preduzeće

prouzrokuje troškove !lanovima zajednice koji žive uz rijeku, a oni nisu obuhvaćeni kalku-lacijom cijene koštanja proizvoda preduzeća, pa preduzeće izbjegava njihovu naknadu. <ko

preduzeće posluje u uslovima savršene konkurencije ono maksimizira profit kod outputa'koli!ine proizvodnje( pri kojem je "F#GF#1. ada je cijena jednaka marginalnim tro-škovima, tada nema eksternalija, jer kako smo već istakli, preduzeće ne kalkuliše te troško-ve. 0va situacija je prikazana na slici 5. :.

"reduzeće koje u ovim uslovima proizvodi, proizvodiće sve dok je cijena veća od troškovanovododatne jedinice. "roizvodnja je najefikasnija kada je "F#GF#1. <ko su grani!nitroškovi veći od cijene '#1H"(, proizvodnja je neefikasna.

#eđutim, pri proizvodnji preduzeće stvara dosta otpadnih voda, pa to izaziva troškove zaje-dnice, tj. preduzeće eksterne troškove prebacuje na društvo. $bog toga je privatni grani!nitrošak preduzeća manji od društvenog grani!nog utroška. rivulja društvenog grani!nogtroška je jednostavno zbir grani!nih troškova proizvodnje proizvoda i procijenjenih troško-va štete koji opterećuju proces proizvodnje.

22




_________________________________________________________________________

Slika 19. 3. aksimiziranje !ro"ita bez eksternalija

rivulja #1 je prikazana na slici 5. I. <ko preduzeće ne kalkuliše i ne plaća nikakvetroškove štete koju nanosi, ono proizvodi output J, pri cijeni " koja odražava troškovekoje preduzeće ima, plus određena marža. &roškove koje preduzeće ima su privatni troško-vi, a oni su, u ovom slu!aju, samo dio ukupnih troškova, pa se zato može reći da je predu-zeće u 8privatnom9 optimumu ili ravnoteži i ono proizvodi veće koli!ine u odnosu na dru-štveni optimum iskazan koli!inom J1 'koli!ina određena jednakošću "F#1(. *a slici 5.I. #1 je 8privatni9 grani!ni trošak, a razlika između #1 i #1 predstavlja eksterni trošak.0vo pokazuje da ni savršena konkurencija ne vodi maksimizaciji društvenog blago-stanja,ako postoje eksterni troškovi.

19. '. '. P#i&a"ni i,&o#i i efe!"i e!s"e#na$ija

$a bolje razumijevanje suštine eksternalija, iskoristićemo primjer eksternalija između dvijeosobe. %mina živi u maloj garsonjeri, a radi kao daktilograf u jednom preduzeću. obziromda ima mala primanja, popodne, pa i kasno noću kuca diplomske i seminarske radove iostalo što je potrebno. *a poslu je kupila na licitaciji jednu staru mašinu, koja stvara veliku

buku prilikom kucanja.

*a po!etku pretpostavimo da nema eksternalija. %mina u prvim satima dodatnog radaostvaruje veću grani!nu korist od otkucane stranice. "rvih K stranica koje otkuca donosi 2# po stranici. vaka naredna stranca donosi manju grani!nu korisnost, jer se %mina kuca-

jući sve više umara i ako bude kucala kasno noću, neće biti sposobna sutra za rad, a nemani poslova koji se bolje plaćaju. $bog toga njena krivulja grani!ne korisnosti '#7( imaopadajući smjer, što se jasno vidi na slici 5. K.

2:




_________________________________________________________________________

Slika 19. #. aksimiza$ija !ro"ita na eksternalije

$a svaku otkucanu stranicu %mina ima privatne grani!ne troškove, koji su ozna!eni sa#"1. 0ni uklju!uju troškove rada i papira. "retpostavimo da su ovi troškovi stalni po jed-noj otkucanoj stranici.

#eđutim, kucajući %mina pravi buku koja izaziva glavobolju, nesanicu i nedostatak kon-centracije za rad svojoj cimerki uvadi, pa ova izlazi vani. /zlazak košta, zato se može rećida uvada ima štetu koja predstavlja krivulju #4 ) grani!ni trošak štete. 0vi troškovi

rastu kako se izlazak produžava. "rivatni grani!ni troškovi %mine i grani!ni troškovi šteteuvade, dakle troškovi jednostavnog društva od dvije osobe, su društveno grani!ni troškovi predstavljeni krivuljom #1 'marginal social cost(. "rema tome, svaka otkucana stranicateksta, odnosno za svaki nivo outputa, ukupni društveni troškovi su zbir troškova i troškovaeksterne štete ) u ovom slu!aju #1F #"1L#41.

a slike možemo zaklju!iti da je #1 veće od #41 za ;,2K # troškova #"1, što jeobilježeno zagradama.

U normalnim okolnostima teško je pretpostaviti da %mina ne bi vodila ra!una o šteti kojunanosi drugima, ali zamislimo da ona ignoriše uvadu i nastoji što duže kucati. %mini se

isplati kucati sve dok je njena grani!na korist veća od privatnog grani!nog troška, odnosnood K stranica gdje je #7F#"1. 0vaj rezultat nije efikasan, jer su društveni grani!ni tro-škovi veći od koristi %mine, već od ; stranica. 4akle, već od ; - te stranice je #1H#7%mine.

2I




_________________________________________________________________________

Slika 19. %. &rivatni i dru'tveni tro'kovi i koristi

19. (. In"e#na$i,a0ija e!s"e#na$ija

#ehanizmi rješavanja problema eksternih troškova !esto su vantržišni, a ti procesi se nazi-vaju in"e#na$i,a0ija. "od internalizacijom se podrazumijeva vrijednovanje eksternih efeka-ta i njihovo uklju!ivanje u kalkulaciju, zna!i u interne efekte, a putem sistema cijena i dru-gih na!ina naknade.

oncept internalizacije polazi od vlasni!kih prava koja imaju ekonomski subjekti. "ravovlasništva je pravo koje vlasnicima dozvoljava da nezavisno odlu!uju kako će koristiti nekeresurse. #eđutim, postoji i zajedni!ko vlasništvo koje može biti korišteno bez troškova.

4obra koja su zajedni!ko vlasništvo su voda, vazduh, prostor i sli!no. "olazeći od toga, prema konceptu internalizacije, zajedni!ka dobra mogu imati cijenu, jer ona nisu privatno

vlasništvo i o njihovoj upotrebi ne može se nezavisno odlu!ivati. $ato preduzeća i potroša!itreba da internaliziraju troškove zajedni!kih dobara.

U procesu internalizacije postoji mogućnost da se izvrši procjena i dogovor umiješanih subjekata, ali se !ešće primjenjuju vladine mjere i akcije putem indirektne i direktne regulati-ve. Gješavanje problema eksternalija može se vršiti na pet na!ina '1aseA?air, 55M.(B ( pu-tem uvođenja posebnih poreza i taksiN 2( privatnim procjenama i dogovaranjemN :( lega-lnim pravilima i proceduramaN I( prodajom prava na eksternalije i K( direktnom vladinomregulacijom.

2K




_________________________________________________________________________

19. (. 1. Ta!se

Uvođenjem taksi za plaćanje negativnih eksternih efekata za preduzeća koja ih regulišu,zna!i da vlade prenose društvene troškove u privatne, tj. preduzeće u tom slu!aju mora uka-lkulisati te troškove. 1ijene proizvoda koji prouzrokuju eksternalije rasta, pa se smanjuje

potražnja za njima, a to prisiljava preduzeća da smanje njihovu ponudu. 0vo je prvi obja-snio kao pojam <. 1. "igou, pa se naziva 8"igovian taO9.

Slika 19. (. &igou taksa

U ovom slu!aju preduzeće plaća taksu na eksternalije 'zagađivanje(, pa su grani!ni troškovi preduzeća jednaki društvenim grani!nim troškovima '#1PF#1(. Gezultat uvođenja taksi'ili posebnih poreza( na ponudu grane 'industrije( je pomjeranje krivulje ponude ulijevo, pa

je efikasni nivo outputa J2 manji, a to zna!i da se proizvodi manje proizvoda koji zagađuju

prirodu.3eliki problem kod utvrđivanja taksi za plaćanje eksternalija suB ( teškoće u procjeni vi-sine štete od zagađivanja i 2( takse na proizvodnju sa eksternalijama ne moraju uticati nasmanjenje šteta.

od prvog problema teško je saznati ta!an iznos eksternalija, jer ekonomski subjekti koji proizvode eksternalije, uglavnom, ne žele dati ta!ne podatke o šteti. /sto tako, subjekti kojitrpe štete, pretjeruju u svojim procjenama, što sve uti!e na probleme u dobijanju ta!nihinformacija.

4rugo, ako se dobiju ta!ne informacije, preduzeće koje takse uklju!i u kalkulaciju cijene

proizvoda, može zaklju!iti da se isplati platiti taksu, ali i dalje nastaviti zagađivati prirodu,

2M




_________________________________________________________________________

jer su prihodi od prodaje dosta veći od troškova proizvodnje. 0ve slabosti govore da će"igou taksa, odnosno poseban porez imati slab uticaj na ispravljanje eksternalija.

19. (. '. D#)8e in"e#&en0ionis"i!e mje#e

"ored posebnih poreza i taksi imamo legalna pravila i procedure i prodaju prava 'dozvola(na eksternalije kao indirektni na!in regulisanja eksternalija. "ravila i procedure se posta-vljaju zakonima i drugim propisima i ta pravila su poznata i jasna svim zainteresovanimstranama. *a primjer, prema kućnim pravilima i zakonu o javnom redu i miru, %mina nemože stvarati buku poslije 22h i ta!no se znaju konsekvence takvog ponašanja. U tomslu!aju postoje zaštitne mjere kojima se kažnjava %mina ili se pravilima propisuje šta i koli-ko %mina kompenzira uvadi za nanošenje štete.

4a bi ublažili efekte eksternalija vlade mogu i,da&a"i do,&o$e6 "j. #oda&a"i #a&a na,a8ai&anje. "reduzeća koja imaju niske troškove da eliminišu zagađivanje, izvršiće pre!i-šćavanje otpada, da ne plate veći iznos na pravo za zagađivanje. <ko bi preduzeće imalovisoke troškove smanjenja zagađivanja, ono će tada platiti odgovarajući iznos za dobijanjedozvole.

3lade na ovaj na!in mogu kontrolisati zagađivanje, jer izdaju dozvole samo do nivoa tole-rantnog standarda. ako funkcioniše ovaj na!in regulacije zagađivanja može se vidjeti na

primjeru sa dva preduzeća < i 7. *jihove grani!ne troškove smanjenja zagađivanja može-mo vidjeti na slici 5. 6.

"rilikom osnivanja tržišta sa dozvolama 'pravima( za zagađivanje, vlada je donijela odluku

da se tolerišu dvije jedinice zagađivanja. vako preduzeće mora kupiti dozvolu ili preduzetimjere za pre!išćavanje svog otpada. "reduzeće < ima slijedeće troškove pre!išćavanjaB za

prvu jedinicu I #, a za drugu M #, što je ukupno ; #, dok preduzeće 7 za prvu jedinicu plaća M #, a za drugu #, što je ukupno I #.

$a društvo je najbolje rješenje da preduzeće < samo pre!išćava svoj otpad, a da preduzeće7 kupi dozvole i dalje zagađuje prirodu. 0vaj rezultat će dati konkurencija na tržištu dozvo-la 'prava( za zagađivanje.

"rava se naj!ešće prodaju aukcijom. "reduzeće < će ići sve do cijene od ; #, jer bisvaka veća cijena bila više nego da samo pre!išćava otpad. "ošto je preduzeće 7 spremno

ponuditi I #, preduzeće < će odustati od ponude na cijeni od ; #, pa možda i nešto prije, pa će preduzeće 7 kupiti dozvole za, pretpostavimo, ; #. *a ovaj na!in tržištedozvolama je smanjilo zagađivanje za dvije jedinice, jer je preduzeće < primorano da samo

pre!išćava svoj otpad, ako želi nastaviti proizvodnju, a preduzeće 7, koje je kupilo dozvole,nastavlja da zagađuje prirodu.

26




_________________________________________________________________________

Slika 19. ). *r+i'te !rava ,dozvola za zagađivanje

/zvorB chotter, 556.

19. (. (. Di#e!"na #e8)$a0ija e!s"e#na$ija

U savremenim privredama ima dosta eksternalija koje su važne, pa se moraju direktnoregulisati. U tom smislu vlade donose specifi!ne standarde zagađivanja, ali i norme kojimase nastoji smanjiti stepen šteta od eksternalija. 0vaj na!in intervencije države nije isto što i

sistem "igou poreza i taksi. istem posebnih poreza i taksi traži preciznije mjerenje i procjenu šteta. 0ve procjene su teške, ali ne i nemoguće, iako ih je teško procijeniti i mjeritikada su u pitanju štete po zdravlje i život. tandardima i određenim kaznama, vlade nastojeda smanje eksternalije na tolerantni nivo.

19. +. Rje%enje #o*$ema e!s"e#na$ija *e, in"e#&en0ije

- Coaseova teorema -

0vo je jedan od pet na!ina rješavanja problema eksternalija, koji smo u nabrajanju nazna-!ili pod brojem 2( privatno procjenjivanje i dogovaranje. 0vo shvatanje preferiraju zagovo-rnici slobodnog tržišta. 0snovnu argumentaciju ovog rješenja razvio je G. 1oase 'ouse(,koji smatra da vlada nema potrebu ispravljati nepravilnosti svakog slu!aja eksternalija, većse to može uraditi međusobnim dogovorom.

4a bismo primjenili 1oasovu teoremu moraju biti zadovoljena tri uslovaB ( osnovna pravakorištenja moraju biti jasna i preciznaN 2( da nema prepreka dogovaranjuN i :( u dogova-ranju može biti uklju!eno malo subjekata.

"olazeći od toga da su zadovoljeni prethodni uslovi razmotrimo slijedeći slu!aj. *a rijeci jeizgrađena tvornica za pre!išćavanje vode. #eđutim, uzvodno rijeku zagađuje velika klaoni-

2




_________________________________________________________________________

ca stoke, što povećava troškove !išćenja vode. "rema 1oasu, bez obzira na to ko ima pravoda koristi rijeku, strane trebaju u međusobnom dogovoru da dođu do "areto - optimalnogrješenja. *a osnovu takvog pristupa 1oase je postavio teoremuB u nekim uslovima, kada su

prisutne eksternalije, ekonomski subjekti mogu postići optimalnu efikasnost bez interve-

ncije vlada.<ko bi u primjeru tvornica vode - klaonica, troškovi !išćenja vode po jedinici bili veći ododustajanja jedinice proizvodnje klaonice, onda bi se u međusobnom dogovoru mogla

postići nagodba između dvije strane. *a primjer, ako odustajanje klaonice od jedinice pro-izvoda košta #, a na osnovu toga tvornica vode uštedi K #, to zna!i da bi svako pla-ćanje veće od # po jedinici klaonica prihvatila. &vornica vode bi bila spremna platitimanje od K #, jer bi tako uštedjela. "rema tome, bilo kakav dogovor u ovim okvirimadoveo bi oba ekonomska subjekta u bolji položaj. U ovim razmatranjima postoji više rješe-nja, zavisno od toga ko ima pravo na korištenje rijeke, ali prema mišljenju 1oasea, stranetrebaju doći do "areto - optimalne solucije, ako su spremne na međusobno dogovaranje.

25




_________________________________________________________________________

0smi dio................................................................................................................................

"0C+<3+D% 5...................................................................................................................%0*0#/D< 00+/*% - %&%G*<+/D%.....................................................................

5. . 4efinisanje i opis eksternalija.................................................................................5. . . %ksterni troškovi.............................................................................................5. . 2. %ksterne koristi................................................................................................55. . :. %ksternalije i ekonomski subjekti...................................................................55. . I. %ksternalije između preduzeća........................................................................55. . K. %ksternalije između preduzeća i pojedinaca 'ljudi(........................................2;5. . M. %ksternalije između ljudi.................................................................................2;5. . 6. /zvori ekoloških problema...............................................................................2;

5. 2. %ksternalije, tržište i alokativna efikasnost.............................................................225. 2. . 4ruštveni troškovi...........................................................................................225. 2. 2. "rivatni izvori i efekti eksternalija..................................................................2:

5. :. /nternalizacija eksternalija......................................................................................2K5. :. . &akse...............................................................................................................2M5. :. 2. 4ruge intervencionisti!ke mjere.....................................................................265. :. :. 4irektna regulacija eksternalija.......................................................................2

5. I. Gješenje problema eksternalija bez intervencije.....................................................2

:;

Documents

19_ekonomija okoline - eksternalije (253-264)