GRUPA A i C

1. Metodologija kao dio logike obuhvaća i podrazumijeva: teorijsko obrazlaganje načela i pretpostavki znanstvene spoznaje; razmatranje posebnih znanstvenih metoda karakterističnih za određene znanosti; te razmatranje kriterija istine i kriterija pravilnosti u procesu znanstvene spoznaje. (str. 6)

2. Što se događa ako pojmu „enciklopedija“ dodamo oznaku „univerzalna“? Pojmu smo povećali sadržaj, a smanjili opseg. (str. 19)

3. Prema formalističkom shvaćanju, pojam se definira kao element suda koji sadrži skup oznaka ili pak kao skup oznaka, dok se oznake definiraju kao elementi pojmova. Ali tim tvrdnjama… nije dana definicija, još ne znamo što pojam suštinski jest. (str. 20)

4. Pojam „svi čopori“ je? Univerzalno kolektivni pojam. (str. 26)

5. Koja su dva osnovna načela odnosno aksioma kategoričkog silogizma, o kojima su među logičarima vođene velike rasprave? Izreka o svakome i o nijednome, obilježje obilježja obilježje je i same stvari: ono što proturječi obilježju, proturječi i samoj stvari. (str. 65)

6. Valjan je zaključak… u kojem konkluzija logički slijedi (samo ako slijedi) iz premisa. (str. 50)

7. Kako nastaje entimen (nepotpuni ili krnji silogizam)? Ako iz silogizma ispustimo jednu premisu, koja se u logičkom smislu podrazumijeva, ima se na umu (samo što jezično nije izražena). (str. 60)

8. Interferirajući pojmovi… imaju djelomično zajednički sadržaj i djelomično zajednički opseg. (str. 27)

9. Kako nastaje kontraponirani sud primarnog suda? Konverzijom uvjeta i posljedica (navedenog) kontrarnog suda. (str. 59)

10. Primjer – „Planinari su dobro organizirani“, „Marko je dobro organiziran“, dakle „Marko je planinar“ – predstavlja koju pogrešku? Pogrešku divizije. (str. 80)

GRUPA D1. Limitativni sud –sud sa afirmativnom kupolom i negativnim predikatom, st 322. Logika i metafizika3. Formalna logika bavi se - putovima i uvjetima znanstvene spoznaje, dakle na teorije i teorijskih

stavova izgrađuju se metode, metodološka načela i pravila. St 74. Prema međusobnom odnosu predikata i subjekta oni su - ničim nije uvjetovan. ako se to odnosi

na kategoričke sudove5. Slučajna ili akcidentalna obilježja - pripadaju kao unutarnja kao načini ili modusi, a vanjska

spram drugih predmeta, stvari i pojava kao odnosi ili relacija6. Istinita konkluzija - možemo ju dobiti iz valjanog zaključka koji polazi od istinitih premisa,

spomenuvši i neke drugačije slučajeve odnosno mogućnosti izvođenja istinite konkluzije,str 507. Odnos hipotetičko - kategoričko – dva glavna modusa su ponendo ponens i tollendo, str 66

1.kao znanost o metodi predmetima pripadaju kao-str10neki čopori-partikularno kolektivni pojam- str 26.podjela sudova po relaciji-str 331.figura kategoričkog silgorizma, str 61. MP, SM, SP

GRUPA F1. Metodologija kao dio logike obuhvaća i podrazumijeva: teorijsko obrazlaganje načela i

pretpostavki znanstvene spoznaje; razmatranje posebnih znanstvenih metoda karakterističnih za određene znanosti; te razmatranje kriterija istine i kriterija pravilnosti u procesu znanstvene spoznaje.

2. Pojam o predmetu trokut možemo definirati: trokut je trostraničan geometrijski lik

3. Postupak po kojem nekom pojmu dodajemo nove oznake kako bismo mu povećali sadržaj, a smanjili opseg, te dobili novi, određeniji i manje općenit ili posebniji pojam (npr. mnogokut pravokutan trokut) naziva se: deskripcija

4. Logičari u razmatranju sudova za pojam suda koriste i termine: iskaz ili stav5. Kako se naziva sud sa afirmativnom kupolom i negativnim predikatom: limitativni sud6. Sud „Lopovi su nepouzdani“ je: limitativni sud7. Kako se naziva neposredno zaključivanje gdje subjekt premise postaje predikatom konkluzije, a

predikat premise subjektom konkluzije: neposredno zaključivanje po konverziji8. Ako se posredan deduktivan zaključak sastoji od dvije premise i konkluzije, on se naziva:

silogizam9. Četvrta figura kategoričkog silogizma glasi: PM, MS, SP10. Od starogrčkih vremena potječu još dvije podjele logičkih pogrešaka u zaključivanju: a) po

kriteriju namjernosti i nenamjernosi, b) s obzirom na izvor

GRUPA B1. „Neki čopori“ – partikularno-kolektivan pojam

Svi čopori – univerzalno kolektivni pojam (str.26)2. Vozač i radnik – u kakvom su odnosu pojmovi - interfenirajućem3. Podjela sudova po relaciji: kategorički, hipotetički i disjunktivni (str.33)4. Istinitu konkluziju možemo dobiti: valjanim zaključivanjem iz istinitih premisa, valjanim

zaključivanjem iz neistinitih premisa, nevaljanim zaključivanjem iz istinitih premisa te nevaljanim zaključivanjem iz neistinitih premisa. (str.50)

5. Polisilogizam – složeni posredni zaključak koji se sastoji od više nego dvije premise i konkluzije (str.60)

6. Hipotetičko-kategorički silogizam javlja se u dva glavna modusa: ponendo ponens i tollendo tollens (str.66)

7. Dva pojma identičnog sadržaja: ne mogu postojati. Ako se pak utvrdi da 2 pojma, koja izražavamo s 2 različite riječi, imaju isti sadržaj, onda se radi o jednom te istom pojmu, jer njime mislimo o istome predmetu odnosno o istoj stvari. (str. 89.)

8. 1. Figura: MP 2. figura: PM 3.figura: MP 4. figura: PM SM SM MS MS SP SP SP SP

9. Kao znanost o metodi, formalna se logika bavi: putovima i uvjetima znanstvene spoznaje, dakle na teorije i teorijskih stavova izgrađuju se metode, metodološka načela i pravila. (str.7.)

10. Formalna logika i metafizika…?

GRUPA E 1. Slučajna ili akcidentalna obilježja – pripadaju kao unutarnja kao načini ili modusi, a vanjska spram drugih predmeta, stvari i pojava kao odnosi ili relacija str. 10 2. Kolektivni i individualni – kanarsko otočje str. 26 3. Sud osnovna struktura – subjekt, predikat, i pozitivnu ili negativnu, izraženu ili prikrivene kopulu ili vezu str. 31 4. Kvadrat ne može biti krug – apodiktički sud str. 33 6. Zaključivanje potpunom indukcijom – navode se svi postojeći posebni slučajevi općeg predmeta, stvari ili pojave odnosno zajednička pojedinačna obilježja svih postojećih članova neke skupine str. 71 7. Zaključivanje po nepotpunoj indukciji – popularno i znanstveno str. 73 8. Logičke pogreške u užem smislu – temelje na sličnosti valjanog i nevaljanog zaključka str. 78 9. Govorne pogreške – izbaci uljeza šta ne spada u tu podjelu , a bilo je pogreška dvoznačnosti, pogreška dvosmislenosti, pogreška kompozicije, i mislim da je uljez bio pogreška naglaska str. 79 10. neposredni zaključci - neposredan je onaj zaključak kojim se jedan sud izvodi iz samo jednog ( drugog ) suda, pa se dakle, sastoji od jedne premise i konkluzije odnosno od samo dva suda. u tradicionalnoj logici takav se zaključak zove izvodom, 51 str.