4.IZDANJE

SUDBOSNE I HERCEGOVINE

Sadraj

I Nastajanje Suda BiH ....................................................................................................................................... 09

II Drugi o Sudu BiH ........................................................................................................................................... 11

III Sud BiH kroz fotografije ............................................................................................................................... 13

IV Nadlenost Suda ............................................................................................................................................ 33

Krivi na nadlenost ................................................................................................................................ 33Upravna nadlenost ................................................................................................................................ 34Parni na i izvrna nadlenost ................................................................................................................ 35

V Organizacija i rukovo enje Sudom ................................................................................................................ 37

Rukovo enje Sudom ............................................................................................................................... 37Organizaciona struktura Suda ............................................................................................................... 37

VI Sudije i sudska odjeljenja .............................................................................................................................. 39

Broj sudija ............................................................................................................................................... 39Imenovanje sudija .................................................................................................................................. 40Sudska odjeljenja .................................................................................................................................... 40

VII Sudska uprava .............................................................................................................................................. 43

Zajedni ki sekretarijat ............................................................................................................................ 44Ured registrara Suda .............................................................................................................................. 46

VIII Finansiranje Suda ...................................................................................................................................... 57

Budet Bosne i Hercegovine ................................................................................................................... 57

IX Edukacija ....................................................................................................................................................... 59

X Javnost rada i pristup Sudu ............................................................................................................................ 61

Naj e e postavljana pitanja u vezi sa pristupom informacijama ........................................................ 61Korisne informacije za prisustvovanje su enjima ................................................................................ 64Izvjetavanje medija i pretpostavka nevinosti ........................................................................................ 65

XI Sudije Suda Bosne i Hercegovine ................................................................................................................ 67

XII Kontakt informacije Suda ............................................................................................................................ 71

Sud Bosne i Hercegovine od svoga osnivanja do danas, u relativno kratkom periodu, izrastao je u zna ajnu pravosudnu instituciju koja predano radi na procesuiranju po inilaca najteih krivi nih djela, a naro ito po inilaca ratnih zlo ina. Na taj na in Sud BiH doprinosi kako uspostavi vladavine prava tako i ostvarenju ciljeva tranzicione pravde i napretku drave na putu integracije u evropske tokove. Uz sve specifi nosti vremena i prostora u kojem djeluje, Sud Bosne i Hercegovine se uspjeno suo ava sa postavljenim izazovima u svom radu. U tom kontekstu treba posmatrati uspjeno okon anje svih predmeta ustupljenih od strane Me unarodnog krivi nog suda za bivu Jugoslaviju, proces tranzicije me unarodnog Ureda registrara u doma e institucije koji je zavren krajem 2012. godine, aktivno u e e Suda BiH u Strukturalnom dijalogu o pravosu u izme u EU i BiH, te aktivnosti na implementaciji Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zlo ina.

Kraj 2012. godine ujedno ozna ava i kraj mandata Ureda registrara kao me unarodne institucije, uz iju podrku smo uspjeli stvoriti infrastrukturu i kapacitete za vo enje najkompleksnijih sudskih procesa.

Bosna i Hercegovina, kao postkonfliktno drutvo, mora se suo iti sa svojom prolo u, u emu zna ajnu ulogu ima Sud Bosne i Hercegovine koji je nadlean za procesuiranje po inilaca najteih ratnih zlo ina, to je jedna od osnovnih predispozicija za ostvarenje ciljeva tranzicione pravde. Stoga je Sud Bosne i Hercegovine u proteklom periodu aktivno provodio u djelo odredbe Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zlo ina to je imalo za posljedicu, izme u ostalog, i ubrzano provo enje procesa ocjenjivanja sloenosti predmeta ratnih zlo ina jo u fazi istrage. Iako je Sud BiH najopremljeniji sud u BiH za rad na sloenim predmetima, predmeti ocijenjeni kao manje sloeni raspore uju se i na druge nivoe pravosu a u BiH, kako u entitetima tako i u Br ko distriktu BiH. Cilj Strategije je da svi pravosudni kapaciteti u BiH budu maksimalno iskoriteni kako bi se u propisanim rokovima procesuirao to ve i broj predmeta.

Obzirom na ulogu Suda Bosne i Hercegovine u procesuiranju po inilaca ratnih zlo ina i drugih tekih krivi nih djela utvr enih zakonima BiH, kao i zna aj sudskih odluka i njihov uticaj na drutvo, vrlo je vana transparentnost vo enja postupaka pred Sudom. Zato smo u Sudu Bosne i Hercegovine opredijeljeni da i dalje budemo krajnje otvoreni kada je u pitanju informiranje gra ana, medija i svih drugih zainteresiranih pojedinaca i grupa o procesima koji se vode pred ovim sudom. To je najbolji na in da doprinesemo ja anju svijesti drutva o potrebi procesuiranja po inilaca najteih krivi nih djela i drutvenoj osudi takvog ponaanja.

Jedan od na ina pruanja uvida u rad Suda jeste i ova broura, ovo je njeno etvrto izdanje. Cilj nam je da informacijama objavljenim u ovoj brouri gra anima omogu imo uvid u osnove funkcioniranja i rada Suda Bosne i Hercegovine i ohrabrimo ih da aktivno prate, kritikuju i hvale rad Suda Bosne i Hercegovine.

Meddida KresoPredsjednica Suda BiH

Sud BiH je u trenutku donoenja Zakona o Sudu BiH iz 2000. godine osnovan kao relativno mala institucija, vrlo jednostavne strukture. Prema prvobitnom Zakonu o Sudu BiH, Sud je sa injavalo 15 sudija, bez mogu nosti imenovanja me unarodnih sudija. Sud je imao Op u sjednicu i tri sudska odjeljenja – Krivi no, Upravno i Apelaciono. Nadlenost Suda bila je ograni ena uglavnom na upravne sporove i albe u vezi s izbornim procesom.

Tek izmjenama Zakona iz 2002. i 2004. godine, a posebno usvajanjem Krivi nog zakona BiH, zna ajno je proirena nadlenost i uslonjena dotadanja organizacija Suda. Ovim izmjenama unutar postoje eg Krivi nog i Apelacionog odjeljenja uspostavljeni su novi, posebni odjeli - prvo Odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, a zatim i Odjel za ratne zlo ine. Uspostavljanje novih sudskih odjela pratilo je i uspostavljanje posebnog sistema podrke novoformiranim odjelima. Prema Zakonu o Sudu BiH iz 2004. godine, Zajedni ki sekretarijat nastavlja pruati podrku Upravnom odjeljenju i Odjelima III Krivi nog i Apelacionog odjeljenja, dok Ured registrara Suda, uspostavljen tim istim Zakonom, postaje nadlean za upravljanje i pruanje podrke Odjelima I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja.

U decembru 2004. godine potpisan je i Sporazum izme u Predsjednitva BiH i Visokog predstavnika za BiH, kojim se uspostavlja Ured registrara kao me unarodna institucija nadlena za upravljanje i pruanje podrke novouspostavljenim odjelima Suda u prelaznom periodu, uklju uju i i pruanje podrke me unarodnim sudijama. Najve i broj me unarodnih sudija Sud je imao tokom 2007. godine, kada ih je bilo 17. Potpisivanjem novog Sporazuma o Uredu registrara iz septembra 2006. godine utvr en je oblik i dinamika prenosa nadlenosti sa Ureda registrara na doma e institucije. U sklopu ovog procesa dolazi do postepenog povla enja me unarodnih sudija, koji su zamijenjeni doma im sudijama. Istovremeno sa ovim procesom tekao je i proces prenosa svih drugih nadlenosti i slubi podrke sa Ureda registrara na doma e institucije a time i na Sud BiH, kao i prenos sve imovine koju je Ured registrara u me uvremenu pribavio ili izgradio za potrebe doma ih pravosudnih institucija. Proces tranzicije Ureda registrara iz me unarodne u doma e institucije uspjeno je okon an krajem 2012. godine, od kada u Sudu nisu vie angairane me unarodne sudije.

Rezultat cjelokupnog procesa je izrastanje Suda u veliku i sloenu instituciju, koja je krajem 2012. godine imala ukupno 245 zaposlenih, od ega 50 (doma ih) sudija. Dana, 01. februara 2013. godine dunost preuzima etvoro novih sudija, dok radni odnos za dvoje sudija prestaje u martu mjesecu iste godine. Na poslovima sudske uprave i pravne podrke sudijama ve sada je angairano 96 zaposlenih.

I Nastajanje Suda Bosne i Hercegovine

U proteklih pet godina, pravosu e BiH okon alo je postupak u preko 200 predmeta u vezi sa tekim povredama me unarodnog humanitarnog prava za vrijeme oruanog sukoba, u periodu izme u 1992. i 1995. godine. To pokazuje da su pravosudne vlasti BiH dale zna ajan doprinos privo enju pravdi osoba odgovornih za te zlo ine, kao i da su najozbiljnije posve ene tom zadatku. Osnivanje Suda Bosne i Hercegovine i Tuilatva Bosne i Hercegovine, koji su sa radom u punom kapacitetu po eli 2005. godine, ozna ilo je prekretnicu u borbi Bosne i Hercegovine protiv nekanjivosti za ova djela. Op enito govore i, pravosudne institucije na dravnom nivou provode efikasne, pravi ne postupke, u kojima se potivaju standardi zatite ljudskih prava.

OSCE, izvjetaj Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini: Procesuiranje predmeta ratnih zlo ina od 2005. do 2010. godine, maj 2011. godine.

Prenoenje postupaka sa MKSJ-a doma em pravosu u u BiH bio je ogroman ispit za novonastale institucije i reforme ustanovljene u doma em krivi nopravnom sistemu od 2003. godine. Pra enjem sudskih postupaka od strane Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini potvr eno je da je sistem sposoban za procesuiranje predmeta ratnih zlo ina u skladu sa me unarodnim i doma im standardima. Mehanizam Pravila 11bis je veliki uspjeh, kako u pogledu pruanja pomo i izlaznoj strategiji MKSJ-a, tako i pokazivanja neovisnosti, profesionalnosti i kapaciteta Suda BiH i Ureda Tuilatva BiH.

OSCE, izvjetaj Procesuiranje predmeta ustupljenih Bosni i Hercegovini od strane MKSJ-a u skladu sa Pravilom 11bis: Osvrt na rezultate petogodinjeg pra enja postupaka koje je provela Misija OSCE-a

u BiH, januar 2010. godine.

Odjel za ratne zlo ine Suda Bosne i Hercegovine jedan je od najuspjenijih poduhvata kada je u pitanju bavljenje nasljedstvom masovnih zvjerstava i dovo enje po inilaca pred lice pravde u nacionalnim sudovima. On slui kao model me unarodne podrke, uz iju pomo su nastale institucije sposobne da se nose sa sloenim slu ajevima tekih zlo ina u zemljama zahva enim sistematskim i rasprostranjenim nasiljem.

David Tolbert, predsjednik Me unarodnog centra za tranzicijsku pravdu i bivi zamjenik tuioca MKSJ-a, lanak EU mora zatiti Sud BiH objavljen na web stranici Balkan Insight,

februar 2012. godine.

II Drugi o Sudu BiH

Nakon usvajanja relevantnih zakona od strane organa vlasti BiH, Odjel za ratne zlo ine otpo eo je sa radom u martu 2005.god. Sedam godina kasnije, ve ina osoba sa kojima se razgovaralo za ovaj izvjetaj potvrdila je da su me unarodne sudije i tuioci potaknuli povjerenje javnosti u nepristrasnost i svakodnevni rad obje institucije. Na primjer, me unarodni tuioci su odigrali klju nu ulogu u provo enju istrage i krivi nom gonjenju ozbiljnih slu ajeva koji bi vjerovatno ostali nerijeeni zbog njihove osjetljivosti. Razvili su se dobri radni odnosi izme u mnogih doma ih i me unarodnih sudija, te nekih doma ih i me unarodnih tuilaca, to je olakalo transfer znanja i stru nosti. Sveukupno, Tuilatvo i Odjel su procesuirali impresivan broj slu ajeva: od svog osnivanja, Sud je okon ao preko 200 predmeta koji su uklju ivali ozbiljna krenja me unarodnog prava. Ovo postignu e se duguje velikim dijelom predanosti doma eg i me unarodnog osoblja u ovom Odjelu i Tuilatvu da se pravda za najgore zlo ine provede u pravednim postupcima. Bosanskohercegova ki model me unarodne podrke doma em sudu pokazao se kao izvodljiva alternativa postupcima koje u potpunosti vodi doma e osoblje gdje postoji zabrinutost u pogledu kapaciteta, neovisnosti ili nepristrasnosti.

Human Rights Watch, saetak izvjetaja pod nazivom Izvjetaj pravde u slu ajevima ratnih zlo ina – Iskustva me unarodne podrke su enjima pred Dravnim sudom Bosne i Hercegovine, mart 2012. godine

III Sud BiH kroz fotografije

Zgrada Suda BiH prije rekonstrukcije

Zgrada Suda BiH tokom i nakon rekonstrukcije

Zgrada Suda BiH nakon dogradnje

Sudnice Suda BiH

Posjete Sudu BiH i prezentacije Suda BiH

Zgrada Suda BiH prije rekonstrukcije

Zgrada Suda BiH tokom i nakon rekonstrukcije

Zgrada Suda BiH nakon dogradnje

Sudnice Suda BiH

III

Posjete Sudu BiH i prezentacije Suda BiH

Zakonima Bosne i Hercegovine u nadlenost Suda BiH je stavljeno odlu ivanje u krivi nim, upravnim i parni nim stvarima, ali i nadlenost za preispitivanje prvostepenih i drugostepenih sudskih odluka povodom pravnih lijekova, pod uslovima i u postupku propisanim zakonom, tj. apelaciona nadlenost.

Krivi na nadlenostU krivi nim stvarima Sud je nadlean da u prvom stepenu sudi:

1. za krivi na djela utvr ena Krivi nim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine;

2. za krivi na djela utvr ena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br ko distrikta BiH kada ta krivi na djela:

a) ugroavaju suverenitet, teritorijalni integritet, politi ku nezavisnost, dravnu sigurnost i me unarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;

b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili tetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine ili mogu izazvati druge tetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku tetu ili druge tetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Br ko distrikta BiH.

Nadlenost Suda

Krivi na nadlenost

Upravna nadlenost

Parni na i izvrna nadlenost

IV Nadlenost Suda

Osim nadlenosti da presu uje u prvom stepenu, Sud je nadlean da odlu uje po:

1. albama protiv presuda ili odluka Suda donijetih u krivi nim predmetima;

2. vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka Suda u krivi nim predmetima.

Osim toga, u nadlenosti Suda je i sljede e:

1. da zauzima kona an i pravno obavezuju i stav vezan za provo enje zakona Bosne i Hercegovine i me unarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Br ko distrikta BiH kojem je povjereno provo enje zakona Bosne i Hercegovine;

2. da donosi prakti na uputstva za primjenu krivi nog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadlenosti Suda u vezi s krivi nim djelima genocida, zlo ina protiv ovje nosti, ratnih zlo ina i krenja zakona i obi aja rata, te pojedina nom krivi nom odgovorno u u vezi sa ovim djelima, po slubenoj dunosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Br ko distrikta BiH;

3. da odlu uje o pitanjima koja se ti u provo enja me unarodnih i me uentitetskih krivi nih propisa, uklju uju i i odnose sa Interpolom i drugim me unarodnim policijskim organima, kao to su transfer osu ene osobe, izru enje i predaja osoba koje druga drava, odnosno me unarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na teritoriji Bosne i Hercegovine;

4. da rjeava sukob nadlenosti izme u sudova entiteta, izme u sudova entiteta i suda Br ko distrikta BiH, te izme u Suda i bilo kojeg drugog suda;

5. da odlu uje o ponavljanju krivi nog postupka za krivi na djela predvi ena zakonima drave Bosne i Hercegovine.

Upravna nadlenostU upravnim stvarima Sud je nadlean da u prvom stepenu odlu uje:

1. po tubama protiv pojedina nih i op ih kona nih upravnih akata, uklju uju i i upravnu utnju, institucija Bosne i Hercegovine donesenih u vrenju javnih ovlatenja, u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine;

2. o zahtjevima za zatitu sloboda i prava gra ana zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine kada su ta prava i slobode povrije eni kona nim pojedina nim aktom institucija Bosne i Hercegovine, ako nije osigurana druga sudska zatita.

Sud je naro ito nadlean da ocjenjuje zakonitost pojedina nih i op ih izvrnih upravnih akata donesenih na osnovu dravnog zakona, pri vrenju javnih dunosti i organa vlasti Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predvi eno sudsko ispitivanje. Osim nadlenosti da presu uje u prvom stepenu, Sud je nadlean da odlu uje po vanrednim pravnim lijekovima protiv prvostepenih odluka Suda donijetih u upravnim predmetima.

Sud je, tako er, nadlean i za:

1. rjeavanje po prigovorima koji se odnose na krenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava koje donosi Centralna izborna komisija BiH;

2. rjeavanje sukoba nadlenosti izme u sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Br ko distrikta BiH, te izme u Suda BiH i bilo kojeg drugog suda;

3. rjeavanje u svim drugim predmetima kada je to predvi eno zakonom Bosne i Hercegovine.

Parni na i izvrna nadlenostU parni nim stvarima Sud je nadlean da u prvom stepenu rjeava:

1. imovinske sporove izme u drave Bosne i Hercegovine i entiteta, izme u drave Bosne i Hercegovine i Br ko distrikta BiH, izme u entiteta, izme u entiteta i Br ko distrikta BiH i izme u institucija Bosne i Hercegovine koje vre javna ovlatenja;

2. imovinske sporove proistekle iz tete koja je nastala pri vrenju poslova organa uprave Bosne i Hercegovine, drugih institucija Bosne i Hercegovine i slubenih lica tih organa i institucija;

3. druge imovinske sporove, kada je nadlenost Suda utvr ena zakonima Bosne i Hercegovine ili me unarodnim ugovorom.

Sud je nadlean i da odlu uje po:

1. albama protiv prvostepenih presuda ili odluka Suda donijetih u gra anskim predmetima;

2. vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka Suda donijetih u gra anskim predmetima.

Sud je, tako er, nadlean i za:

1. provo enje prinudnog izvrenja potraivanja na osnovu izvrnih odluka Suda BiH, te institucija i organa BiH, ako posebnim zakonom to nije druga ije ure eno;

2. rjeavanje sukoba nadlenosti izme u sudova iz entiteta i sudova entiteta i sudova Br ko distrikta BiH, te izme u Suda BiH i bilo kojeg drugog suda.

Rukovo enje Sudom Predsjednik Suda predstavlja Sud i rukovodi radom Suda u skladu sa Zakonom o Sudu. U skladu s Poslovnikom o radu Suda, predsjednik Suda donosi odluke i interne akte koji se odnose na prava i obaveze uposlenika.

Op u sjednicu ine sve sudije Suda BiH. Sve odluke Op e sjednice donose se ve inom glasova.

Predsjednik Suda Op a sjednica

o predstavlja Sud u odnosima sa dravnim tijelima i organizacijama

o odgovoran za imenovanje sudija u razli ita odjeljenja i vije a, osim ako je druga ije propisano zakonom

o odgovoran za sazivanje i rukovo enje radom Op e sjednice Suda

o odgovoran za izvrenje budeta Suda o odgovoran za predlaganje plana rada Suda Op oj sjednici o odgovoran za rukovo enje osobljem Suda

o usvaja Poslovnik o radu Suda i druge interne akte Suda u skladu sa zakonom i Poslovnikom Suda

o usvaja plan rada koji predlae predsjednik Suda

o usvaja prijedlog budeta Suda

Organizaciona struktura Suda Organizacija Suda u velikoj mjeri prati zakonom utvr ene nadlenosti Suda. Sud ima tri sudska odjeljenja i sudsku upravu, u okviru koje su uspostavljene posebne organizacione jedinice za pruanje podrke sudijama.

V Organizacija i rukovo enje Sudom

Organizaciona struktura Suda

Krivi no odjeljenje

Upravno odjeljenje

Apelaciono odjeljenje

Sudska uprava

Broj sudija

Prema Zakonu o Sudu BiH iz 2000. godine, Sud je sa injavalo 15 sudija, bez mogu nosti imenovanja me unarodnih sudija. Prvih sedam sudija imenovano je u maju 2002. godine. Izmjenama Zakona o Sudu iz 2003. godine otvara se mogu nost imenovanja me unarodnih sudija u odjele I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda. Broj me unarodnih sudija postepeno je rastao do 2007. godine, kada je, u skladu sa planom tranzicije, zapo eo proces njihovog postepenog povla enja i zamjene doma im sudijama. U toku 2012. godine sve me unarodne sudije su zamijenjene doma im sudijama. U skladu sa odlukom Visokog sudskog i tuila kog vije a BiH, Sud BiH ima 53 sudije.

U sudskim postupcima sudije postupaju kao pojedinci ili u okviru sudskih vije a. Sudsko vije e ini troje sudija koji postupaju u odre enom predmetu. Sastav sudskih vije a utvr uje predsjednik Suda na prijedlog Komisije za odre ivanje sudija i sastava vije a.

VI Sudije i sudska odjeljenja

Imenovanje sudijaSudije Suda BiH imenuje Visoko sudsko i tuila ko vije e Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: VSTV). VSTV objavljuje javni konkurs za upranjena mjesta, obavlja razgovore sa kandidatima, rangira kandidate na osnovu sposobnosti i stru nosti, te donosi kona nu odluku o imenovanju. Sudije Suda BiH moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tuioci ili advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon poloenog pravosudnog ispita.

Sudije se imenuju na neograni en mandat, s tim da im mandat moe prestati u slu aju da: podnesu ostavku, navre starosnu dob propisanu za obavezan odlazak u penziju, ili budu smijenjeni s dunosti iz razloga utvr enim zakonom.

Prije stupanja na dunost sudije daju sve anu izjavu u skladu sa lanom 47. Zakona o Visokom sudskom i tuila kom vije u.

Sudska odjeljenja

Krivi no odjeljenje

Upravno odjeljenje

Apelaciono odjeljenje

Odjel I za ratne zlo ine

Referat za upravne sporove

Odjel I koji odlu uje po albama na odluke Odjela I Krivi nog odjeljenja

Odjel II za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju

Parni ni referat

Odjel II koji odlu uje po albama na odluke Odjela II Krivi nog odjeljenja

Odjel III za sva ostala krivi na djela iz nadlenosti Suda

Izvrni referat

Odjel III koji odlu uje po albama na odluke Odjela III Krivi nog odjeljenja, na odluke Upravnog odjeljenja, te rjeava po prigovorima koji se odnose na izborna pitanja

Sudije Suda su raspore ene u jedno od tri sudska odjeljenja: Krivi no, Upravno i Apelaciono.

Krivi no odjeljenje sastoji se iz tri odjela:

• Odjel I za ratne zlo ine,

• Odjel II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju i

• Odjel III za sva ostala krivi na djela iz nadlenosti Suda.

U okviru Upravnog odjeljenja Suda BiH djeluju tri referata i to:

• Referat za upravne sporove,

• Parni ni referat i

• Izvrni referat.

Apelaciono odjeljenje se, tako er, sastoji iz tri odjela:

• Odjel I koji odlu uje po pravnim lijekovima na odluke Odjela I Krivi nog odjeljenja;

• Odjel II koji odlu uje po pravnim lijekovima na odluke Odjela II Krivi nog odjeljenja;

• Odjel III koji odlu uje po pravnim lijekovima na odluke Odjela III Krivi nog odjeljenja, na odluke Upravnog odjeljenja, te rjeava po prigovorima koji se odnose na izborna pitanja.

Poslovi sudske uprave i podrke organiziraju se u okviru dvije osnovne organizacione jedinice: Zajedni ki sekretarijat Suda i Ured registrara Suda.

VII Sudska uprava

Sudska uprava

Zajedni ki sekretarijat

Kabinet predsjednika

Odjeljenje za op e administrativno - tehni ke i pravne poslove

Odjeljenje za materijalno - finansijske poslove

Sekretarijati

Ured registrara Suda

Pravno odjeljenje

Odjeljenje za sudsku upravu

Odjeljenje za podrku svjedocima

Odjeljenje za informisanje javnosti i saradnju sa zajednicom

Administrativno odjeljenje

Zajedni ki sekretarijatU skladu sa Zakonom i Poslovnikom Suda, Zajedni ki sekretarijat obavlja opte administrativno – pravne poslove i materijalno – finansijske poslove za Sud u cjelini. Istovremeno, Zajedni ki sekretarijat je nadlean za pruanje stru ne pravne i druge podrke sudijama Odjela III Krivi nog odjeljenja, sudijama Odjela III Apelacionog odjeljenja i sudijama Upravnog odjeljenja. Zajedni kim sekretarijatom rukovodi generalni sekretar.

U skladu sa utvr enim nadlenostima, u okviru Zajedni kog sekretarijata su uspostavljeni:

Kabinet predsjednika

U kabinetu predsjednika Suda obavljaju se pravni, informativno – tehni ki, prevodila ki, daktilografski i drugi stru ni poslovi koji su neposredno potrebni za ostvarivanje funkcije predsjednika Suda.

Odjeljenje za opte administrativno tehni ke i pravne poslove

U okviru ovog Odjeljenja se obavljaju poslovi izrade optih i pojedina nih akata Suda, personalni, lektorski i drugi opti poslovi potrebni za ostvarivanje funkcija Suda u cjelini. U okviru ovog Odjeljenja uspostavljena je i pisarna za Odjele III Krivi nog i Apelacionog odjeljenja i Upravnog odjeljenja, te se pored toga obavljaju daktilografski i informati ko – tehni ki poslovi za potrebe ovih odjela.

Od jula 2010. godine svi poslovi prijema, obrade, vo enja, postupanja po spisima i otpremanja spisa vode se u posebnom elektronskom Sistemu za upravljanje predmetima (CMS). CMS je inicijalno po eo da se razvija u okviru USAID FILE projekta. Od oktobra 2006. godine VSTV u potpunosti preuzima CMS projekat, usavrava ga i postepeno implementira u svim sudovima u BiH.

Osnovne prednosti CMS sistema su:

• Predmete sudijama u rad dodjeljuje automatski ra unarski program, a vode i ra una o optere enju svakog sudije pojedina no, ime se ostvaruje ujedna eno optere enje sudija, a onemogu ava biranje predmeta;

• Pove ava se transparentnost rada Suda budu i da su strankama odmah dostupni broj predmeta i ime sudije, a u kasnijoj fazi implementacije stranke e mo i svom predmetu da pristupe i elektronski;

• Pove ava se efikasnost i efektivnost rada - sudija je odmah obavijeten o svakom novom dokumentu u predmetu koji mu je dodijeljen; informacije o svim predmetima se mogu jednostavno i brzo prona i i pregledati; sudija u samom sistemu daje naloge pojedinim zaposlenim i u svakom trenutku kroz sistem moe pratiti njihovu realizaciju; sudijama, ali i svim drugim zaposlenim dostupni su standardizirani sudski obrasci, ime se ubrzava rad i postie ve a standardizacija rada;

• Unaprije uje se upravljanje Sudom budu i da rukovodioci u svakom trenutku mogu iz elektronske baze podataka povu i informacije i statisti ke izvjetaje po razli itim parametrima i za razli ite izvjetajne periode.

Odjeljenje za materijalno finansijske poslove

U okviru Odjeljenja se obavljaju poslovi izrade finansijskih planova i izvjetaja, izvrenja budeta, nadzora nad izvrenjem budetskih rashoda, knjigovodstveni i ra unovodstveni poslovi, poslovi obra una pla a, javnih nabavki i svi drugi materijalno – finansijski poslovi nuni za ostvarivanje funkcija Suda u cjelini.

Sekretarijati

U okviru Zajedni kog sekretarijata uspostavljena su tri posebna sekretarijata za pruanje stru ne i administrativno - tehni ke podrke sudijama Odjela III Krivi nog i Apelacionog odjeljenja i Upravnog odjeljenja, i to:

• Sekretarijat Odjela III Krivi nog odjeljenja,

• Sekretarijat Upravnog odjeljenja i

• Sekretarijat Odjela III Apelacionog odjeljenja

Sekretarijat Odjela III Krivi nog odjeljenja

Neposrednu pravnu podrku u radu sudija pruaju sekretar Odjela III Krivi nog odjeljenja, pravni savjetnici koji u estvuju u izradi nacrta sudskih odluka, te prou avaju propise koji se na konkretan slu aj imaju primijeniti, izu avaju stru nu literaturu, zauzete pravne stavove, pravna shvatanja, kao i donesene na elne stavove i na elna miljenja koja se odnose na pravna pitanja koja se postavljaju u konkretnom slu aju, ime se olakava i unapre uje rad u predmetima.

U nadlenosti Odjela III je i obavljanje poslova izvrenja krivi nih sankcija za sve odjele Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda BiH, koje poslove obavlja stru ni saradnik za izvrenje krivi nih sankcija, te referenti – specijalisti za izvrenje krivi nih sankcija i evidentiranje privremeno oduzetih predmeta.

Sekretarijat Upravnog odjeljenja

Stru nu podrku sudijama u Upravnom odjeljenu pruaju sekretar Upravnog odjeljenja, pravni savjetnici i stru ni saradnik pripremnog postupka. Stru no osoblje Upravnog odjeljenja Suda BiH prua stru nu pravnu pomosudijama i vije ima u uspostavljanju sudske prakse, pomae pri izradi nacrta odluka Suda, provodi opsena istraivanja o sloenim pravnim pitanjima, te prua druge vidove pravne pomo i.

Sekretarijat Odjela III Apelacionog odjeljenja

Stru nu podrku sudijama u Odjelu III Apelacionog odjeljena pruaju sekretar Odjela, pravni savjetnici i stru ni saradnik pripremnog postupka. Stru no osoblje Odjela III Apelacionog odjeljenja Suda BiH prua stru nu pravnu pomo sudijama i vije ima u uspostavljanju sudske prakse, pomae pri izradi nacrta odluka Suda, provodi opsena istraivanja o sloenim pravnim pitanjima, te prua druge vidove pravne pomo i.

Ured registrara SudaZakonom o Sudu BiH propisana je nadlenost Ureda registrara Suda za upravljanje i pruanje podrke Odjelima I i II Krivi nog odjeljenja i Odjelima I i II Apelacionog odjeljenja. Uredom registrara rukovodi registrar Suda BiH.

Ured registrara Suda koji je unutranja organizaciona jedinica Suda treba razlikovati od Ureda registrara koji je postojao kao me unarodna organizacija. Nadlenosti koje su 2004. godine, uspostavljanjem Ureda registrara njemu date kao me unarodnoj organizaciji, Sud je od 2006. godine, tj. od po etka perioda tranzicije, postepeno preuzimao. Istovremeno sa preuzimanjem nadlenosti u Sud, tj. u Ured registrara Suda postepeno su integrirana odjeljenja koja su prvobitno uspostavljena u okviru me unarodnog Ureda registrara, zajedno sa zaposlenima koji su u tim odjeljenjima obavljali poslove.

Na ovaj na in u Sud BiH, odnosno u Ured registrara Suda, integrirana su sljede a odjeljenja:

Pravno odjeljenje

Pravno odjeljenje Suda BiH prua stru nu pravnu pomo sudijama i vije ima Odjela I za ratne zlo ine i Odjela II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Pravno odjeljenje ine pravni savjetnici, pravni savjetnici – asistenti, stru ni saradnici i pripravnici. Navedeno osoblje prua podrku sudijama Odjela I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja u vo enju predmeta kroz razli ite aktivnosti kao to su priprema predmeta za su enje, pra enje toka su enja, vo enje zapisnika u toku pretresa, organizacija svjedo enja putem video linka, pomo sudijama prilikom priprema nacrta sudskih odluka. U radu na predmetima koji su u nadlenosti Odjela I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja uposlenici odjeljenja istrauju brojna pravna pitanja iz razli itih oblasti kako doma eg tako i me unarodnog prava, naro ito me unarodnog humanitarnog prava, te prate praksu me unarodnih sudova. Pravno odjeljenje, uklju ivanjem u timove za podrku, pripravnicima omogu ava sticanje neophodnog znanja i iskustva za dalje osposobljavanje i rad u struci.

Ured registrara Suda

Pravno odjeljenje

Odjeljenje za sudsku upravu

Odjeljenje za podrku svjedocima

Odjeljenje za informisanje javnosti i saradnju sa zajednicom

Administrativno odjeljenje

Odjeljenje za sudsku upravu

Odjeljenje za sudsku upravu sastoji se od pet segmenata: pisarne Odjela I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda, audio – video tima, daktilografskog tima, te administrativno – tehni kog tima. U okviru Odjeljenja za sudsku upravu, tako er, se obavljaju i bibliotekarski poslovi i poslovi odravanja zvani ne web stranice Suda.

Tokom 2010. godine u Odjelima I i II implementiran je CMS sistem vo enja predmeta, a u skladu sa novim modulima CMS sistema u narednom periodu u Odjeljenju za sudsku upravu zapo et e skeniranje svih podnesaka i sudskih odluka u Odjelima I i II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda u svrhu pohranjivanja i pretraivanja sudskih dokumenata i odluka u elektronskoj formi, ime e se obezbijediti kreiranje i uvanje spisa predmeta u elektronskoj, kao i u fizi koj formi.

Audio video tim

Audio – video tim (AV) Odjeljenja za sudsku upravu stara se za snimanje svih sudskih procesa u krivi nim predmetima koji se vode pred Sudom Bosne i Hercegovine. Pored zaduenosti za nesmetano odvijanje su enja, AV tehni ari brinu i o stanju AV arhive u kojoj su pohranjeni snimci svih su enja, uklju uju i i evidenciju zahtjeva vezanih za izdavanje snimaka su enja.

Biblioteka

Sud BiH raspolae specijaliziranom pravnom bibliotekom, koja zadovoljava potrebe korisnika, prvenstveno sudija, pravnih savjetnika i stru nih saradnika. U biblioteci se koriste monografske i serijske publikacije, lanci iz doma e i svjetske stru ne literature, relevantni pravni propisi, te podaci dostupni putem elektronskih kataloga biblioteka i interneta. Fond biblioteke se upotpunjuje kupovinom, zamjenom i poklonima pojedinaca i institucija iz zemlje i inostranstva.

Biblioteka raspolae slubenim glasilima Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Br ko distrikta, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo, kompletom slubenih glasila SFRJ i SCG od 1945. - 2004. godine u elektronskom formatu. Radi upoznavanja sa doma om i me unarodnom pravnom praksom, omogu eni su i pristupi elektronskoj bazi propisa Slubenog lista BiH, EPSCO elektronskoj bazi lanaka, te elektronskoj bazi American University War Crimes Research Office - Jurisprudence Collections.

Bibliote ki fond trenutno raspolae sa oko 2000 naslova na engleskom i zvani nim jezicima u BiH, uglavnom iz oblasti krivi nog prava i me unarodnog humanitarnog prava.

Web stranica

Web stranica Suda BiH www.sudbih.gov.ba obiluje informacijama u vezi sa predmetima koji se vode pred Sudom BiH. Svi zainteresirani, putem web stranice, mogu se upoznati sa predmetima Odjela I i Odjela II Krivi nog i Apelacionog odjeljenja, te mogu preuzimati presude objavljene na web stranici Suda. Na vrlo jednostavan na in mogu se prona i sve relevantne informacije, statisti ki podaci, rasporedi su enja/dnevni i sedmi ni, fotografije sa su enja, saoptenja za javnost, sedmi ni pregledi aktivnosti, kao i mnogo drugih informacija. Tako er, putem web stranice zainteresirani zakazuju termine za organizirane posjete, intervjue, te dostavljaju zahtjeve za audio-video materijal i zahtjeve za pristup informacijama.

Podaci koje sadri web stranica Suda se kontinuirano proiruju i auriraju vode i ra una o to efikasnijem i lakem pristupu sadrajima web stranice, te specifi nim zahtjevima javnosti.

Odjeljenje za podrku svjedocima

Odjeljenje za podrku svjedocima je odgovorno za pruanje podrke svjedocima u postupcima koji se vode pred Sudom, a posebno svjedocima u predmetima Odjela I za ratne zlo ine i Odjela II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH, a po potrebi i Odjela III za op i kriminal Krivi nog i Apelacionog odjeljenja Suda. Podrka se prua prije, tokom i nakon svjedo enja. Svjedocima stru ni tim psihologa olakava proces pojavljivanja i svjedo enja pred Sudom, kako svjedo enje ne bi izazvalo dodatne posljedice na njihovo psihi ko, fizi ko i zdravstveno stanje, te prua logisti ku pomo pri dolasku u Sud. Odjeljenje koordinira aktivnosti sa Jedinicom za zatitu svjedoka Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) kada je rije o ugroenim/zati enim svjedocima.

Odjeljenje za podrku svjedocima svoje aktivnosti obavlja uz najvii nivo moralnog integriteta, nepristrasnosti i povjerljivosti. Sve informacije koje svjedok daje Odjeljenju tretiraju se na profesionalan na in, uz potivanje individualnosti i privatnosti svjedoka.

Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajednicom

Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajedicom Suda Bosne i Hercegovine zadueno je za komunikaciju sa medijima, doma im i me unarodnim, ali i gra anima. Osnovni zadatak ovog odjeljenja jeste uspostavljanje dvosmjerne komunikacije sa predstavnicima bosansko-hercegova ke javnosti i dostavljanje svih javnih informacija iz Suda Bosne i Hercegovine.

U okviru programa saradnje sa zajedicom Suda BiH, Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajedicom svakodnevno organizira, u saradnji sa ostalim odjelima, posjete studenata, doma ih i me unarodnih, ali i predstavnika razli itih organizacija i udruenja. Oni, tokom boravka u Sudu BiH, imaju priliku razgovarati sa predstavnicima Suda, pogledati sudnice, kao i obi i ostale prostorije Suda BiH kako bi dobili pravu sliku ove pravosudne institucije.

Brojne informacije koje Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajedicom priprema i distribuira medijima i javnosti mogu se prona i na web stranici Suda.

Administrativno odjeljenje

U Administrativnom odjeljenju obavljaju se poslovi administrativne podrke radu Odjela I i Odjela II, poslovi prevo enja, stratekog planiranja, upravljanja projektima, saradnje sa donatorima i drugi administrativno – pravni poslovi za potrebe Suda. U okviru ovog odjeljenja obavljaju se i koordiniraju svi poslovi vezani za ljudske resurse, njihovo pribavljanje, izbor, uvo enje u posao, obrazovanje, napredovanje, motivaciju, ocjenjivanje rezultata rada i svi drugi poslovi osiguranja i razvoja zaposlenih.

Budet Bosne i HercegovineBudet Suda je sastavni dio Budeta institucija Bosne i Hercegovine. Po zahtjevu Ministarstva finansija i trezora BiH, Sud BiH u augustu teku e godine podnosi prijedlog budeta za sljede u godinu. Ministarstvo dostavlja prijedlog na usvajanje Parlamentu BiH, koji usvaja kona ni iznos budeta.

Sredstva se koriste za isplatu pla a i drugih naknada sudijama i administrativnom osoblju, uredske trokove, odravanje zgrade i opreme, trokove i naknade advokata, vjetaka i svjedoka, te druge materijalne i kapitalne trokove.

Me unarodne donacije Od po etka 2004. godine, me unarodna zajednica je intenzivno uklju ena u pruanje podrke Sudu BiH, a od 2005. godine ta pomo je realizovana putem me unarodnog Ureda registrara.

U periodu od 2003. do 2012. godine, u sklopu cjelokupne podrke pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine putem Ureda registrara, me unarodna zajednica je uloila 62 miliona eura za podrku radu Suda BiH, ali i Tuilatva BiH, Odsjeka krivi ne odbrane – OKO, Slube za zajedni ke poslove institucija BiH u dijelu u kojem ova sluba podrava pravosudne institucije, SIPA-e i Sudske policije BiH. Najve i dio ulaganja, se ipak, odnosio na podrku Sudu i Tuilatvu BiH.

Sljede e zemlje su dale podrku putem rada Ureda registrara: SAD, Velike Britanija, vajcarska, vedska, Belgija, Turska, Finska, Poljska, Gr ka, Francuska, Norveka, Holandija, Italija, Irska, Njema ka, Japan, Luksemburg, Danska, Austrija, panija i zna ajnim dijelom Evropska komisija.

VIII Finansiranje Suda

U Sudu BiH poklanja se zna ajna panja edukaciji sudija, ali i cjelokupnog sudskog osoblja. Sudije imaju priliku redovno u estvovati na mnogobrojnim seminarima i stru nim edukacijama, koje se organiziraju tokom cijele godine na podru ju BiH i u regionu bive Jugoslavije. Veliki boj seminara i stru nih edukacija organiziraju centri za edukaciju sudija i tuilaca. U okviru centara za edukaciju sudija i tuilaca organizira se obuka i za ostalo stru no osoblje Suda, pravne savjetnike, stru ne saradnike i pripravnike.

Izuzetno uspjean vid interne edukacije je sudsko savjetovanje Krivi nog odjeljenja Suda (sudijski koled) koje se odrava jednom godinje i na kojem, pored sudija, u estvuju i pravni savjetnici, stru ni saradnici i pripravnici.

IX Edukacija

Javnost rada Suda osigurava se :

Odobravanjem pristupa informacijama koje su pod kontrolom Suda u skladu sa odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Kako bi pomogao podnosiocima zahtjeva u ostvarivanju prava pristupa informacijama, Sud je izradio besplatni Vodi za pristup informacijama;

Stvaranjem uslova da to ve i broj gra ana i medija neposredno prati pretrese i sjednice Suda - su enja su u pravilu javna, to zna i da gra ani i novinari imaju pravo prisustvovati su enjima. Naravno, postoje situacije u kojima sudsko vije e, u interesu zati enog svjedoka ili odre enih podataka povjerljive prirode ili drugih zakonom odre enih razloga, moe donijeti odluku o zatvaranju su enja za javnost ili da se odre eni dokument, iz istih ili sli nih razloga, ne moe dati na uvid gra anima ili novinarima;

Objavljivanjem pismenih saoptenja za javnost o sudskim postupcima koji su u toku i o drugim aktivnostima Suda;

Davanjem izjava za medije i intervjua;

Objavljivanjem informacija na zvani noj internet stranici Suda;

Omogu avanjem ostvarivanja uvida u javne dokumente kao to su potvr ene optunice, presude, rjeenja, odluke i sli no, pod uslovima predvi enim zakonom.

Naj e e postavljana pitanja u vezi sa pristupom informacijama

1. Kakva je procedura dobivanja informacija o radu Suda BiH?

Svi zainteresirani mogu Odjeljenju za informiranje javnosti i saradnju sa zajedicom Suda BiH poslati pisani zahtjev za pristup odre enoj informaciji. Obrazac zahtjeva za pristup informacijama sastavni je dio Vodi a za pristup informacijama. Uposlenici ovog Odjeljenja, u Zakonom predvi enom roku, dostavljaju traenu informaciju, odnosno pojanjavaju zato to nije mogu e, ukoliko postoje okolnosti zakonom predvi ene kao prepreka za davanje informacije. Na isti na in se mogu dobiti i javni dokumenti Suda BiH.

X Javnost rada i pristup Sudu

2. Na koji na in se zakazuju intervjui sa predstavnicima Suda BiH?

Novinari, istraiva i ili nau ni radnici, koji se bave pravosudnim temama i ele adekvatnog sagovornika iz Suda BiH, mogu na vrlo jednostavan na in putem online formulara, objavljenog na web stranici Suda, uputiti zahtjev za razgovor. Preporu uje se da zahtjev za intervju bude poslan nekoliko dana unaprijed. Nakon prijema zahtjeva, zainteresiranu osobu kontaktirat e osoblje Odjeljenja.

3. Pristup novinara

Novinari s vae om akreditacijom Suda BiH imaju slobodan pristup prostoru za posjetioce u sudnicama. S izuzetkom tih prostorija, pristup svim drugim uredima je strogo zabranjen, izuzev ako imaju doputenje slubenika kojeg posje uju i nalaze se u pratnji osobe uposlene u Sudu BiH. Video snimanje ili fotografiranje u sudnicama, izuzev u posebnim prilikama, kao to su konferencije za tampu, mora odobriti Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajednicom, po prethodno pribavljenoj dozvoli predsjednika Suda.

4. Da li je dozvoljeno snimanje i fotografiranje u sudnicama?

Snimanje i fotografiranje nije dozvoljeno u sudnicama Suda BiH, ali svi zainteresirani mogu dobiti CD i DVD snimke sa su enja, kao i fotografije, koje izra uje AV tim Suda BiH.

5. Kakva je procedura dobivanja audio-video zapisa?

Raspored svih su enja nalazi se na web stranici Suda BiH. Zainteresirani za kopiju audio-video zapisa ili fotografiju sa odre enog su enja (ukoliko nije bilo zatvoreno za javnost), mogu putem web stranice Suda BiH, popuniti i poslati online formular.

Mediji mogu traiti izdavanje AV materijala po ubrzanoj i redovnoj proceduri. Zahtjevi medija za izdavanje AV materijala po ubrzanoj proceduri, po pravilu, e biti obra eni tokom istog dana, pod uslovom da je zahtjev podnijet najkasnije do 09.00 sati na dan odravanja ro ita. Po ubrzanoj proceduri Sud e izdavati audio/video zapise su enja u trajanju do deset minuta. Zahtjevi predstavnika medija za izdavanje audio – video zapisa cjelokupnog ro ita bit e obra eni u zakonom propisanom roku od 15 dana.

Zahtjev odobrava predsjednik Suda BiH i predsjedavaju i sudskog vije a za odre eni predmet. Nakon pripreme materijala, podnosioca zahtjeva kontaktira uposlenik Odjeljenja za informiranje javnosti i saradnju sa zajednicom Suda BiH. Audio – video zapisi se po pravilu preuzimaju li no, na recepciji Suda.

6. Kakva je procedura dobivanja fotografija sa su enja?

Izdavanje fotografija sa su enja, za koja postoji odobrenje za snimanje, Sud e po pravilu vriti redovnim objavljivanjem fotografija na slubenoj internet stranici Suda, i to tri puta tokom postupka: prilikom izjanjenja o krivnji, jednom tokom pretresa i prilikom izricanja presude.

Pojedina ne zahtjeve za izdavanje fotografija Sud e odobravati samo ukoliko postoje ozbiljni, opravdani razlozi, koje medijska ku a – podnosilac zahtjeva mora posebno obrazloiti. U tom slu aju, fotografije sa su enja dostavljaju se putem e-maila ili na CD-u, shodno zahtjevu.

7. Da li je potrebna nov ana nadoknada za audio-video snimke sa su enja?

Sud ne napla uje naknade ili takse za podnoenje zahtjeva niti za izradu i dostavljanje pisanih obavijesti. Me utim, u skladu sa Odlukom Vije a ministara, Sud napla uje trokove umnoavanja informacije. Informacije koje podlijeu pla anju naknade umnoavanja dostavljaju se tek nakon prijema potvrde o uplati naknade za umnoavanje.

Naknada za umnoavanje informacije iznosi:

• 0,50 KM po jednoj stranici standardne veli ine (prvih 20 stranica se ne napla uje);

• 10,00 KM po nosa u elektronskog zapisa (disketa, CD, DVD) - za elektronsku dokumentaciju.

Predstavnici medija - podnosioci zahtjeva oslobo eni su pla anja trokova umnoavanja pod uslovom da prilikom preuzimanja dostave prazan DVD-R/CD. Podnosilac zahtjeva koji ne preuzme snimljeni DVD-R/CD, prilikom podnoenja novog zahtjeva obavezan je predujmiti trokove umnoavanja prije preuzimanja snimljenog materijala.

8. Da li posjetioci moraju najaviti dolazak ukoliko ele prisustvovati su enju?

Dolazak se ne mora najaviti. Posjetilac na recepciji Suda BiH mora ostaviti vae i identifikacioni dokument, nakon ega dobija propusnicu za posjetioce. Posjetilac se na ro itu moe zadrati koliko eli, ali u sudnicu mora u i prije po etka ro ita ili tokom pauze, jer nije dozvoljeno naputati sudnicu dok je ro ite u toku. Za vrijeme prisustva u sudnici posjetioci su duni ponaati se primjereno (nije dozvoljeno smijati se, glasno razgovarati, konzumirati hranu/pi e ili na bilo koji drugi na in ometati rad). Za vrijeme pauze su enja posjetioci su duni napustiti sudnicu.

Ukoliko je rije o ve oj grupi, zbog ograni enosti mjesta u sudnicama, poeljno je blagovremeno najaviti dolazak.

9. Na koji na in se zakazuje organizirani dolazak u Sud BiH?

Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajednicom redovno organizira posjete Sudu BiH grupa gra ana, organizacija, udruenja i medija. Tokom posjete odravaju se prezentacije predstavnika Suda. Tako er, tom prilikom posjetioci mogu, uz pratnju osoblja, obi i sudnice Suda BiH, biblioteku, kao i ostale prostorije, te prisustvovati pojedinim su enjima. Odjeljenje za informiranje javnosti i saradnju sa zajednicom organizira posjete Sudu za grupe od 10 do 80 posjetilaca, a zahtjevi za posjete se alju putem formulara koji se nalazi na web stranici Suda BiH.

10. Da li postoje sigurnosne provjere pri ulasku u zgradu Suda BiH?

Ulazak u Kompleks posjetiocima je dozvoljen isklju ivo kroz glavni ulaz, iz Ulice Safeta Hadi a. Sve osobe koje ulaze u zgradu Suda BiH moraju pro i provjeru koju provodi Sudska policija. Na ulaznoj kapiji postoje ormari i u koje su posjetioci duni odloiti sve stvari ije unoenje u zgradu nije dozvoljeno (diktafoni, foto aparati, mobilni telefoni i sl.). Prilikom ulaska u zgradu svi posjetioci moraju na portirnici predati vae i identifikacioni dokument (paso, li na karta ili voza ka dozvola), a zauzvrat im se izdaje privremena propusnica, koju tokom boravka u Kompleksu moraju nositi istaknutu na vidnom mjestu.

11. Da li je osiguran prevod na strane jezike?

Tokom postupka u proteklim godinama bio je osiguran simultani prevod na engleski i bosanski/hrvatski/srpski jezik u odre enim predmetima Odjela I i Odjela II u kojima su postupali me unarodni tuioci, sudije ili savjetnici. Pored toga, obezbije en je simultani prevod na jezik osumnji enog/optuenog kada isti ne govori bosanski/hrvatski/srpski jezik. Za simultani prevod posjetioci na raspolaganju imaju slualice i bei ne prijemnike.

Korisne informacije za prisustvovanje su enjima

Za vrijeme pretresa, u sudnici se nalaze:

Sudija, odnosno predsjednik vije a - rukovodi su enjem, stara se o potivanju zakonskih rokova i preduzima sve druge radnje u skladu sa ZKP BiH.

Tuilac - zastupa optunicu, podnosi prigovore i podneske Sudu, direktno i unakrsno ispituje svjedoka.

Osumnji eni - osoba za koju postoje osnovi sumnje da je po inila krivi no djelo.

Optueni - osoba protiv koje je jedna ili vie ta aka optunice potvr ena. Optueni ima pravo da ispituje svjedoke i obi no ga zastupa advokat.

Branilac - zastupa osumnji enog/optuenog.

Svjedok - osoba koja se sasluava kada postoji vjerovatno a da e svojim iskazom mo i dati informacije o krivi nom djelu, u initelju i o drugim vanim okolnostima. Na zati enog svjedoka se primjenjuju posebne odredbe zakona, a to su: Zakon o programu zatite svjedoka i Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.

Pravni savjetnik - pomae sudijama u pripremama za su enje, prilikom analize propisa i kod izrade nacrta odluka.

Stru ni saradnik - nadgleda cjelokupno upravljanje predmetom, prua pomo sudijama i strankama u planiranju i zakazivanju su enja, vodi saeti zapisnik sa su enja.

Prevodilac - prevodi itav tok su enja sa slubenih jezika Suda BiH na engleski ili drugi jezik i obrnuto.

Tehni ar - snima cijeli tok su enja, brine se o arhivi i ispravnosti tehni ke opreme.

Ku ni red Suda

Svi posjetioci duni su potivati odgovaraju a pravila ponaanja. Posjetioci ne smiju stvarati buku, psovati niti se ponaati na bilo koji drugi na in koji moe ometati sudska ro ita, druge posjetioce kao i ostale aktivnosti Suda. Od posjetilaca se o ekuje da u Sud ulaze prikladno obu eni. Obla enje koje se smatra provokativnim ili pokazivanje potencijalno uznemiruju ih ili uvredljivih simbola ili slika nije doputeno. Posjetiocima u Kompleksu nije dozvoljeno odijevati mini suknje, kratke hla e, ljetne majice sa tankim bretelama, obu u otvorenih stopala i druge odjevne predmete koji ne prili e radnom okruenju u pravosudnim institucijama. U zgradu Suda BiH zabranjeno je unoenje vatrenog i hladnog oruja, municije, eksploziva i lako zapaljivih materija, radio i tv prijemnika, mobilnih telefona, radio stanica, prenosnih ra unala, li nih digitalnih organizatora, fotoaparata i sve druge opreme za obradu audio i video zapisa ili informacija ili za njihovo snimanje ili emitiranje. Ovi predmeti se

pohranjuju u ormari e namijenjene za odlaganje stvari na ulazu u zgradu Suda. Audio snimanje, video snimanje ili fotografiranje u zgradi Suda je strogo zabranjeno. Osoblje osiguranja je ovlateno oduzeti, odnosno izbrisati snimke koje nisu odobrene. U prostorije Suda je zabranjeno unoenje alkoholnih pi a, narkoti kih supstanci i hrane koja iri jake mirise. Konzumacija hrane i pi a, itanje novina, knjiga ili asopisa u prostorima za posjetioce u sudnicama je zabranjeno. Konzumiranje cigareta strogo je zabranjeno unutar zgrade pravosudnih institucija, izuzev u posebno nazna enim prostorijama. Posjetiocima nije doputeno ni u jednom trenutku ostavljati prtljagu ili li ne stvari bez nadzora.

Izvjetavanje medija i pretpostavka nevinostiNa inom pra enja i izvjetavanja o sudskim postupcima, kroz potivanje prava optuenih, ali i svih drugih u esnika u postupku, novinari doprinose izgradnji pravne drave. Ustavom Bosne i Hercegovine svim osobama je garantirano pravo na pravi no sasluanje u gra anskim i krivi nim stvarima i druga prava u vezi sa krivi nim postupkom ( lan II 3. e. Ustava).

Svako ko je optuen za krivi no djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokae.

Pretpostavka nevinosti jedan je od osnovnih principa krivi nog postupka ( lan 3. Zakona o krivi nom postupku Bosne i Hercegovine). Pravo na pravi no su enje, uklju uju i i pretpostavku nevinosti, dodatno je garantirano svakom gra aninu Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se zajedno sa njenim protokolima direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i ima prioritet nad svim ostalim zakonima ( lan II 2. Ustava Bosne i Hercegovine). To zna i da jedino i isklju ivo Sud u krivi nom postupku moe utvrditi da li je neka osoba izvrila krivi no djelo. Sve do pravosnanosti presude, kojom je neka osoba oglaena krivom za izvrenje odre enog krivi nog djela, u medijskom pra enju krivi nog postupka trebalo bi da se koriste izrazi koji ne prejudiciraju krivnju optuenog. To zna i da bi trebalo koristiti izraz kao to su postoji osnovana sumnja da je.., zbog toga to je navodno… i sli no.

Prvostepeno vije e donosi odluku na osnovu dokaza koje na glavnom pretresu izvedu tuilac i odbrana. Prvostepeno vije e presudu zasniva na dokazima izvedenim na glavnom pretresu, koji moraju biti van razumne sumnje da bi se mogla donijeti osu uju a presuda. Ovakva odluka nije pravosnana i protiv nje je dozvoljena alba koju razmatra Apelaciono odjeljenje Suda BiH. U albi se mogu iznositi novi dokazi ukoliko stranke i odbrana dokau da nisu bili u mogu nosti da ih iznesu u prvostepenom postupku.

Potivanje principa pretpostavke o nevinosti integralni je dio prava na pravi no su enje. Ne preporu uje se komentiranje odluka prvostepenog vije a do donoenja pravosnane odluke. Miljenja i informacije u vezi sa sudskim postupcima koji su u toku trebalo bi da budu prenoene i irene samo onda kada to ne stvara predrasude u pogledu pretpostavke o nevinosti osumnji enog ili optuenog (Dodatak Preporuci Rec (2993) 13 Komiteta ministara Vije a Evrope od 10. jula 2003. godine).

Ukoliko do e do komentiranja bilo koje odluke Suda, preporu uje se koritenje dodatnih pojanjenja ovlatenog lica Suda. Poeljno je u komentare uklju iti i miljenja kompetentnih sagovornika iz akademske i advokatske zajednice.

Sudija Amela Huski

Sudija Biljana ukovi

Sudija Branko Peri

Sudija Davorin Juki

Sudija Azra Mileti

Sudija Branko Morait

Sudija Davor ili

Sudija Dragica Mileti

Sudija An elko Marijanovi

Sudija Branimir Oraanin

Sudija Darko Samardi

Sudija Dinka Belagi - ovrk

XI Sudije Suda Bosne i Hercegovine

Sudija Dragomir Vukoje Sudija Esad FejzagiSudija Enida Had`iomerovi

Sudija Hilmo Vu ini

Sudija Jasmina Kosovi

Sudija Maida Biki

Sudija Hasija Ma{ovi

Sudija Jadranka Brenjo

Sudija Ljubomir Kiti

Sudija Mediha Pai

Sudija Goran Radevi Sudija Halil Lagumdija

Sudija Izo Tanki

Sudija Ljiljana Lalovi

Sudija Meddida Kreso

Sudija Mirko Boovi

Sudija Mirza Jusufovi

Sudija Ranko Debevec

Sudija Sreto Crnjak

Sudija Mirsada Dindo

Sudija Nenad eleda

Sudija Senadin Begtaevi

Sudija aban Maksumi

Sudija Mirsad Strika

Sudija Nada Papo

Sudija Redib Begi

Sudija Stania Gluhaji

Sudija Milo Babi Sudija Mira SmajloviSudija Minka Kreho

Sudija ahbaz Dihanovi Sudija Tatjana KosoviSudija ida Jaarspahi

Sudija Tihomir Lukes

Sudija Zoran Boi

Sudija eljka Mareni

Sudija Vesna Trifunovi

Sudija eljka Krmek

Sudija Vesna Jesenkovi

Sudija Zvjezdana Antonovi