7-pristup-proracunu

8/3/2019 7-pristup-proracunu

1/21

PRISTUP PRORAUNUARMIRANOBETONSKIH KONSTRUKCIJA

- OSNOVNI POJMOVI KONSTRUKTERSKOG INENJERSTVA

- FAZE PROJEKTIRANJA I PRORAUNA- NORMATIVNI DOKUMENTI ZA PROJEKTIRANJE I IZVEDBEU- TEMELJNI I POSEBNI ZAHTJEVI- ZAHTJEV SIGURNOSTI- ZAHTJEV TRAJNOSTI


2/21

OSNOVNI POJMOVI KONSTRUKTERSKOG

INENJERSTVAGRAEVINA KONSTRUKCIJA KONSTRUKTIVNI ELEMENT

PREMA ISO 6707-1 (Graevinarstvo Rjenik):

- GRAEVINA je sve ono to je sagraeno kao rezultat provedenih graevinskihradova- KONSTRUKCIJA (NOSIVI SKLOP) je kombinacija povezanih dijelovaprojektirana tako da osigura neku mjeru krutosti i nosivosti- KONSTRUKCIJSKI ELEMENT je dio konstrukcije predvien za preuzimanjevanjskih sila

Primjer:

GRAEVINA KONSTRUKCIJA KONSTRUKCIJSKI ELEMENT

ZGRADA KROVNA KONSTRUKCIJA PLOE GREDESTROPNA KONSTRUKCIJA PLOE GREDE

VERTIKALNA NOSIVA KONSTR. STUPOVI ZIDOVITEMELJNJA KONSTRUKCIJA SAMCI, TRAKE, PLOE


3/21

VRSTE KONSTRUKCIJA( Kriterij: Kako prenose optereenje)

1. TAPNE (GREDE, STUPOVI, OKVIRI, REETKE, LUKOVI, ZATEGE)

2. PLONE ( PLOE, ZIDNI NOSAI, NOSIVI ZIDOVI, NABORANE

KONSTRUKCIJE, LJUSKE, VISEI KROVOVI)

3. MASIVNE (BRANE, MASIVNI TEMELJI, REAKTORSKE POSUDE)

KOJA OPTEREENJA PRENOSE I KAKO IH TRETIRAMO ??


4/21

TAPNE KONSTRUKCIJE

RAVNINSKE, OSNE, JEDNODIMENZIONALNE

KARAKTERISTINI POPRENI PRESJEK: 3 SILE I 3 MOMENTA

POSEBNO SE TRETIRAJU REZNE SILE KOJE UZROKUJU- NORMALNE NAPONE (M i N)- POSMINE NAPONE (V i T)

Primjeri:- SLOBODNO OSLONJENA GREDA M V- STUPOVI i LUKOVI M-N V- REETKE, ZATEGE N


5/21

PLONE KONSTRUKCIJE

RAVNINSKE, DVOOSNE, DVODIMENZIONALNENajei primjer: PLOA

- OZNAKE: MALA SLOVA JER OZNAAVAJU MOMENTE I SILE POJEDINICI DULJINE

- DIMENZIONIRANJE: GOTOVO UVJEK SAMO ZA MOMENTESAVIJANJA


6/21

ZIDOVI I MEMBRANSKE LJUSKE

ZIDOVI, ZIDNI NOSAI I LJUSKE:MEMBRANSKO STANJE U KOJEM SILE DJELUJU U SREDINJOJ RAVNINIELEMENTA

NABORANA KONSTRUKCIJA:KOMBINACIJA PLOE (OKOMITO NA BRIDOVE) I MEMEBRANSKE LJUSKE(USPOREDNO S BRIDOVIMA)


7/21

MASIVNE KONSTRUKCIJE

PROSTORNE, TROOSNE, TRODIMENZIONALNEIZLOENE SU TROOSNOM STANJU NAPREZANJA


8/21

FAZE PROJEKTIRANJA I PRORAUNA KONSTRUKCIJA

1. IDEJNO RJEENJE (MULTIDISCIPLINARNOST)

2. IDEJNI PROJEKT (PRIBLINI PRORAUN)3. GLAVNI PROJEKT :- IDEALIZACIJA, MODELIRANJE, POZICIONIRANJE- DETALJNI STATIKI I DINAMIKI PRORAUN

DJELOVANJA- DIMENZIONIRANJE PRESJEKA

- DETALJI RAZRADA POJEDINOSTI4. IZVEDBENI PROJEKT (IZVEDBENI NACRTI)- NACRTI OPLATE- NACRTI ARMATURE S ISKAZOM- TROKOVNIK I DOKAZNICA MJERA (Osnova za ponudu)

PRORAUN Najvaniji dio projekta: PREGLEDANSHEMA STAVAKA UREDNA I TONA

POMAGALA ZA PRORAUN I DIMENZIONIRANJE: DIJAGRAMI I TABLICERAUNALA, PROGRAMI, KONANI ELEMENTI, IDEALIZACIJA, MODEL

KONSTRUKCIJE

PANJA: NE VJERUJ BEZ REZERVE DOBIVENOM PRORAUNUPROVEDI PJEKE INENJERSKI LOGINUKONTROLU REZULTATA


9/21

NORMATIVNI DOKUMENTI ZA PROJEKTIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA

1. VAEI U HRVATSKOJ- ZA BETONSKE I ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

PBAB 1987.- ZA PREDNAPETI BETON PPB 1971.

- ZA OPTEREENJA HRN (JUS)- KONSTRUKCIJE U SEIZMIKIM PODRUIJIMA 1981.

Propisi su PRIMJENJIVI ali su ZASTARJELI

2. STRANE ZEMLJENACIONALNE NORME DIN, BS, NF, ACI, SNiP


10/21

ZAJEDNIKE EUROPSKE (PRED)NORME

INSTITUCIJE

- CEHOVSKA UDRUENJA :CEB (Europski odbor za beton)FIP (Meunarodno udruenje za prenapinjanja)

Donose PREDLOKE ZA PROPISE I NORME : MODEL CODE (MC78 i MC90)

- NORMIZACIJSKE INSTITUCIJEISO (INTERNATIONAL STANDARDISATION ORGANISATION)

CEN (Europsko povjerenstvo za normizaciju) (EEZ & EFTA)DZNM (Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo)

Donose usuglaene prednorme i norme


11/21

AKTUALNI TREND

1985. godine CEN : SMJERNICE O NOVOM PRISTUPU

Cilj: Ukloniti netarifne zapreke slobodnog toka roba i uslugazbog razliitih zakonskih propisa.

Princip: Zakonski akti samo OSNOVNE ODREDBEs UPUIVANJEM NA TEHNIKU NORMUZAKON I NORMA = USKLAENA CJELINA

Realizacija: IZRADA USKLAENIH TEHNIKIH PRAVILA:ENV (Europska prednorma)EN (Europska norma)HD (Dokumenti o usklaenju- Vea sloboda

u primjeni za pojedine zemlje)


12/21

SMJERNICE ODREUJU I PRIMJENJUJU SE NA:

BITNE ZAHTJEVE NA GRAEVINE

1. MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST2. SIGURNOST OD POARA3. ZATITA IVOTA I ZDRAVLJA

4. ZATITA OD OZLJEDA5. ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA6. UTEDA ENERGIJE I TOPLINSKA ZATITA

U Hrvatskoj zakonodavnoj regulativi bitni zahtjevi su ugraeni i odreeni u Zakonu o

graenju iz 1992. godine (l. 5.-10.), kao i u Zakonu o izmjenama i dopunamazakona o graenju iz 1995. godine (l. 2. i 3.), tj. u tzv. OSNOVNOMDOKUMENTU.

Sljedei je korak izrada i prihvaanjeUSKLAENIH TEHNIKIH SPECIFIKACIJA tj. NORMI

Za proizvode za koje ne postoji usklaena norma mora se izraditiTEHNIKO ODOBRENJE prema PROPISANOM POSTUPKU kojise zove UPUTE ZA IZDAVANJE TEHNIKOG ODOBRENJA


13/21

Za projektiranje i proraun konstrukcija donesene su u CEN-u, po naelimaSmjernica o novom pristupu i Bitnim zahtjevima

9 EUROPSKIH PREDNORMI (ENV)pod zajednikim imenom EC (Euro Codes)

EC1 OSNOVE PROJEKTIRANJA I DJELOVANJAEC2 BETONSKE KONSTRUKCIJEEC3 ELINE KONSTRUKCIJE

EC4 SPREGNUTE KONSTRUKCIJEEC5 DRVENE KONSTRUKCIJEEC6 ZIDANE KONSTRUKCIJEEC7 GEOTEHNIKE KONSTRUKCIJEEC8 ASEIZMIKE KONSTRUKCIJEEC9 ALUMINIJSKE KONSTRUKCIJE


14/21

TEMELJNI ZAHTJEV NA BETONSKUKONSTRUKCIJU

POUZDANOST (Reliability)to znai:

1. SIGURNOST (Safety)Sposobnost konstrukcije da odoli svim djelovanjima kao i odreenim sluajnim

pojavama tijekom izvedbe i uporabe.Posebni oblik sigurnosti je ROBUSNOST (Robustness) ili SIGURNOST NA

PROGRESIVNI SLOM koji se definira kao sposobnost konstrukcije da ne budeoteena IZVANREDNIM DOGAAJEM (eksplozijom, udarom vozila ili grubomljudskom grekom u opsegu koji je nerazmijeran poetnom uzroku.

2. UPORABLJIVOST (Serviceability)Sposobnost konstrukcije i konstruktivnih elemenata da slue svrsi na za to odreeni

nain u normalnoj uporabi.

3. TRAJNOST (Durability)Sposobnost konstrukcije da odri odgovarajua svojstva u uporabi tijekom za to

odreena vremena.


15/21

POSEBNI ZAHTJEVI NA BETONSKUKONSTRUKCIJU

(KOJI MOGU ALI I NE MORAJU BITI POSTAVLJENI)

1. POSEBNA SVOJSTVA (npr. VDP)

2. POSEBNE TEHNIKE IZVEDBE (naguravanje, segmentno graenje)

3. POSEBNE OPASNOSTI (poar, potres, vibracije)

4. POSEBNI ZAHTJEVI NA OUVANJE OKOLIA

5. POSEBNI ZAHTJEVI INVESTITORA (ekonomski, estetski)


16/21

ZAHTJEV SIGURNOSTI

de facto znai potrebu za REZERVOM SIGURNOSTI, tj.da otpornost konstrukcije bude

VEA A NE JEDNAKA OD NAJVEEG OEKIVANOGDJELOVANJA NA NJU.


17/21

Razlog toj potrebi su BROJNE NEPOUZDANOSTI koje se odnose na:

. DJELOVANJA- Veliinu optereenja- Vjerojatnost istodobnog nastupanja raznih vrsta optereenja- Postupci odreivanja reznih sila- Utjecaj naina izvedbe

2. OTPORNOSTI- vrstoe materijala- Mjestimine greke u izvedbi- Postupci odreivanja otpornosti konstrukcijskih elemenata- Utjecaj naina izvedbe

3. GEOMETRIJSKIH VELIINA- Stvarne izmjere konstrukcijskih elemenata- Ekscentriciteta

- Nagiba i drugih nesavrenosti


18/21

KAKO OSTVARUJEMO TRAENU REZERVU SIGURNOSTI ?

PRIMJENOM KOEFICIJENATA SIGURNOSTI

R = TRAENA OTPORNOST KONSTRUKCIJE

S = NAJVEE OPTEREENJE NA KONSTRUKCIJU

UVJET OSIGURANJA SIGURNOSTI S < R

Koeficijent u struci znai koeficijent NEZNANJA iliSTRAHA.

Ovaj koeficijent prvi primijenio R. Bokovi


19/21

NAELA PROJEKTIRANJA U ODNOSU NA TRAJNOST

Zahtjev glasi: Betonska konstrukcija mora pod oekivanim utjecajemokolia odrati:

- SIGURNOST- UPORABLJIVOST- PRIHVATLJIVI IZGLEDtijekom odreenog razdoblja bez nepredvieno visokih trokova

odravanja i popravaka.

Ako se preslika analogija prorauna sigurnosti onda su za trajnost:

Djelovanje = UVJETI OKOLIA


20/21

KLASIFIKACIJA UVJETA OKOLIA ZADANA JE

KLASAMA IZLOENOSTI:

1. SUHA SREDINA2. VLANA SREDINA BEZ MRAZA3. VLANA SREDINA S MRAZOM4. VLANA SREDINA S MRAZOM I SREDSTVIMA ZA ODLEIVANJE

5. MORSKA SREDINA BEZ MRAZA6. MORSKA SREDINA S MRAZOM7. SREDINA SA AGRESIVNIM KEMIJSKIM UTJECAJIMA


21/21

Otpornost = MJERE KOJE TREBA PODUZETI U CILJU ODIGURANJATRAJNOSTI

Mjere za postizanje trajnosti su:

a) PRAVILNI ODABIR KONSTRUKTIVNIH OBLIKA GRAEVINEb) DOVOLJNA KAKVOA POVRINE BETONA

c) PRAVILNO OBLIKOVANJE POJEDINIH KONSTRUKCIJSKIH ELEMENATAd) OGRANIAVANJE RASPUCAVANJAe) PRIMJENA ZATITNIH PREMAZA

Documents

7-pristup-proracunu