Akcionarstvo i Hartije Od Vrijednosti i Kolokvijum

8/17/2019 Akcionarstvo i Hartije Od Vrijednosti i Kolokvijum

1/26

AKCIONARSTVO I HARTIJE OD VRIJEDNOSTI – I KOLOKVIJUM

• Hartija od vrijednosti je pismeni dokument ii isp!"#"$to su d"n"seekt!onski %"pisi& koj" im"o'u iste d"je od!e(eno imo#insko p!"#okoje se mo)e ko!istiti s"mo pod uso#om %"konsk* #"sni+t#" n"d tom

,"!tijom od #!ijednosti-• To je dokument koji mora da ispunjava određene uslove i to: – d" je pismen" isp!"#". – d" je u toj pismenoj isp!"#i od!e(eno imo#insko ii i/no p!"#o i – d" je ko!i+0enje i ost#"!i#"nje to* p!"#" #eom" j"sno uso#jeno

%"konskim #"sni+t#om – posjedo#"njem te ,"!tije od #!ijednosti-

– D" im" eemente HOV• Bitni elementi hartije od vrijednosti

D" 1i se jedn" pismen" isp!"#" mo*" sm"t!"ti ,"!tijom od #!ijednosti2neop,odno je d" n" s#om 1"nketu im" sijede0e eemente 3

4- n"%i# ,"!tije od #!ijednosti .

5- n"%i# i sjedi+te i%d"#"o'" HOV. 6- t"/no o%n"/enu o1"#e%u i%d"#"o'" koj" p!oi%i"%i i% ,"!tije od

#!ijednosti 2

7- n"%i# 8!me ii ime i'" n" koje HOV *"si.

9- mjesto i d"tum i%d"#"nj" i se!ijski 1!oj.

:- potpis i%d"#"o'" HOV-


2/26

• HOV omogućavaju emitentu novčano ili neko drugo potraživanje. U

užem smislu, to su pisani dokumenti ili isprave koje omogućavaju

finansiranje poslovanja preduzeća ili drugog pravnog lica, kao što su:

akcije, oveznice i druge !"# koje imaju oilježja investicijski$ !"#.

%jima se osiguravaju interesi odre&enog pravnog lica.• 'a !"# se oezje&uje jedan vid kreditiranja. %ji$ovom kupovinom ili

prodajom stvaraju se dužničko(povjerilački odnosi. )ovjerilac daje

dužniku odre&eni iznos sredstava na odre&eno vrijeme, a dužnik se

oavezuje da će ta sredstva vratiti povjeriocu u ugovorenom roku uz

odre&enu nadoknadu. *ipične $artije ove svr$e su oveznice.• +užnik se može oavezati da će ustupljena sredstva savjesno i

racionalno koristiti u cilju nji$ovog uvećanja. "vdje se radi o !"# koje se

zovu akcije ili dionice.


3/26

• Vrste hartija od vrijednosti• U zavisnosti od karaktera fin.odnosa koji se obezbjeđuju sa HOV, djele se

na: vlasničke i zajmovne

Vlasničke oezje&uju vlasništvo ili dio vlasništva u akcionarskom društvu, a

zajmovne proizilaze iz finans. reditiranja preduzeća.• Prema toku i vremenu trajanja finans. odnosa djele se na :

- permanentne imovinsko pravo koje proizilazi iz nji$ može se ostvarivati sve

dok postoji emitent ! i

- HOV sa tačno određenim rokom dospje"a

• U zavisnosnosti od du#ine vremena: – ratkoročne - rok dospjeća ili naplate do godinu dana i

– +ugoročne - rok dospjeća ili naplate preko godinu dana

• Prema vrsti pri$oda:

– 'a fiksnim pri$odom - u formi kamate(vezane su za veličinu iznosa

ustupljenog kapitala i iznosa dogovorene kamate – 'a varijailnim pri$odom - u formi dividende(vezane su za uspje$ preduzeća

a to su akcije ili dionice

– 'a mješovitim pri$odom


4/26

• Prema mo%u"nosti konverzije :

- konvertiilne

( nekonvertiilne

• Prema načinu određivanja povjerio&a postoje:

- !"# koje glase na ime – tačno je naznačeno ime vlasnika

- !"# koje glase na donosioca – pravo iz nje se prenosi iz /ruke u ruku0

( !"# po naredi – izdavalac se oavezuje da će svoju oavezu plaćanja

izvršiti licu na koje svoja prava prenosi. )ravo se prenosi indosmentom-to je

nareda.

( mješovita i alternativna !"#

• Prema prirodi prava:

– 'tvrano pravne $ov -sadrži pravo na pokretnim stvarima ( založnica,

skladišnica

– "ligaciono pravna $ov -sadrži neko potraživanje najčešće izraženo u

odre&enoj svoti novca ( ček, mjenica, lagajnički zapis, oveznica

– !ov sa pravom učešća -sadrći pravo članstva njenog vlasnika u nekom

pravnom licu. #lasnik stiče pravo upravljanja i učešća u ostvarenoj doiti

– akcije ili dionice


5/26

• II 'ratkoročne $artije od vrijednosti• )redstavljaju $ov sa rokom dospijeća do 1 godine

• %a tržištu novca se trguje $ov koje emituje 2entralna anka i $ov koje 23 odredi da se

njima može trgovati na tržištu novca. "duku o tome da li će se neka !"# koju nije izdala

23 smatrati !"# donosi isključivo 23.• Su+tin" je u sp!emnosti C; d"3

– Tu ,o# p!o*"si po*odnom %" diskont i poso#ne t!"ns"k'ije

– D" tu ,o# !ediskontuje ne te!ete0i p!i tome !ediskontni konti*ent1"nke /ij" se ,o# u%im" u !ediskont

• Rediskontni konti*ent je o1im no#'" koji C; odo1!"#" poso#noj 1"n'is" iskju/i#om n"mjenom po#"/enj" s!edst"#" i% to* kontin*ent"2 odst!"ne poso#ne 1"nke koj" je mjeni'u !ediskonto#"" kod C;

• Vrste tržišta na kojima se trguje HOV

1. Otvoreno tržište j"#n" emisij" i t!*o#in" HOV

!. "reditno tržište k!"tko!o/no2 s!ednjo!o/no i du*o!o/no %"du)i#"nje

#. $ogovoreno tržištep!od"j" se sp!o#odi p!i#"t-p"sm"nom nekoi'ini8n2inst-

%. &amostalno tržište s"mi t!"ns"kto!i t!")e p"!tne!" d" ujedineponud i t!")nju

'. Brokersko tržištet!)-pos!ednik"$1!oke!"& koji !"de %" p!o#i%iji u tu(e

ime i !"/-


6/26

(rema emitentu:

1. HOV države ili paradržavnih institu)ija kao npr. : državeneo*ve+ni)e, drževne mjeni)e i *lagajni-ki +apisi

!. HOV entralne *anke : *lagajni-ki +apisi

#. HOV privatnog i+danja / 0rmi i dr.organi+a)ija : *ankarskiak)epti i privatni diskontni papiri

(odjela kratkoro-nih hov prema vrsti prinosa•. Diskontne i K"m"tonosne $kuponske& ,o#

•. $iskontne kratkoro-ne hov•.

koji je o1e0"n i p!ip"d" in#estito!u

•.


7/26

• "amatonosne kratkoro-ne hov•

)360100

(1 t d

NV Div

⋅+

=

KM KM

nr

PP i yt 27,100365

6106,0

000.10365

,

=

⋅

⋅=

⋅

⋅=


8/26

•K!"tko!o/ne,o# n" t!)i+tu

no#'"


9/26

• "ratkoro-ne hov kojima se trguje na tržištu nov)a4& K!"tko!o/ne d!)"#ne o1#e%ni'e2 5 & ;"*"jni/ki %"pisi

6& Fede!"ni Gondo#i 2 7& Spo!"%umi o !eotkupu $RE

!okom dospije0" od 42 62 : ii 45 mjese'i-Emitent je d!)"#" %" pok!i0e

d!)"#no* de8'it"• Ako 1i se de8'it pok!i#"o emisijom C;2 do+o 1i do po#e0"nj" no#'" u

opti'"ju i p!itisk" n" in"'iju

• Osnovne karakteristike: 2i+ak nivo ri+ika i 2iska kamatna stopa

• T!"ns"k'ije se o1"#j"ju n" p!im"!nom i sekund"!nom t!)i+tu no#'"• N" p!im"!nom t!)i+tu se p!od"ju putem "uk'ije2 n"j/e+0e p!eko C;

• Sekund"!no t!)i+te je o!*"ni%o#"no k"o die!sko t!)i+te


10/26

• Mo*u 1iti isk"%"ne po diskontnoj ii nomin"noj #!ijednosti-

• Diskontn" #!- je p!#" p!od"jn" 'ijen"2 " nomin"n" #!- je 'ijen"n" d"n dospje0" %" n"p"tu- Osno#n" !"%ik" o#i, 'ijen" jediskont- To je p!i,od kup'"-

diskontn" stop" i 1!oj d"n" dospje0" o1#e%ni'e-

• $iskontna vrijednost kratkoro-ne HOV

• Di# – diskontn" #!ijednost2 NV – nomin"n" #!ijednost2 d?diskontn" stop"2 t – !ok dospje0"

o*ra+a) +a direktno i+ra-unavanje)

360100(1

t d NV Div

⋅+

=


11/26

• ! Blagajni-ki +apisi )entralne vlasti• Visoko su ik#idne s o1%i!om d" se "ko mo*u p!et#o!iti u *oto# no#"'

p!od"jom n" t!)i+tu-• In#estito! *" kupuje po nomin"noj 'ijeni2 " p!od"je po u#e0"noj %"k"m"tnu stopu o !oku dospje0"-

• To su %"pisi t!e%o!" Minist"!st#" 8n"nsij" pomo0u koji, se d"n"s

8n"nsi!"ju p!i#!emeni 1ud)etski de8'iti2 u o1imu od 5= – 6=>2 ii!e8n"nsi!"ju !"nije i%d"te d!)"#ne o1#e%ni'e-

• ;- %"pisi n" s#om 1"nketu mo!" d" s"d!)i3 n"%i# i%d"#"/"2 !e*-1!ojo1#e%ni'e2 k"m"tnu$diskontnu&stopu2 nomin"ni i%nos2 !ok dospje0"2mjesto isp"te2 %"konsku osno#u po kojoj se i%d"je2 d" i *"si n" ime iin" donosio'" i potpis i%d"#"o'"-

• iljevi koje ostvaruje država emitovanjem*lagajni-kih +apisa

•

• D!)"#" sm"njuje ii eimini+e s#oje %",tje#e %" k!editom kod Cent!"ne

1"nke


12/26

• # Blagajni-ki +apisi )entralne *anke

• )redstavlja instrument pomoću koga 23 ostvaruje ciljeve politike otvorenog

tržišta, monetarno kreditne politike i politike stailnog novca.

• )rodajući i kupujući svoje lagajničke zapise centralna anka regulišeoptimalnu novčanu masu i uskla&uje ponudu i tražnju, pa prema tome i cijenu

novca na tržištu novca, čime se oezje&uje optimalna likvidnost ukupnog

ankarskog i finansijskog sistema zemlje. *o je prenosiva potvrda anke

izdavaoca, koja glasi na odre&eni novčani iznos, deponovan kod nje, sa

odre&enim rokom dospjeća i sa odre&enom kamatom.

• %a svom lanketu ima sljedeće elemente: naziv 23 izdavaoca, oznaku da je

lagajnički zapis, mjesto i datum izdavanja, nominalni iznos i oznaku koja

glasi na donosioca, kamatnu ili diskontnu stopu, datum dospjeća, potpis

guvernera 23• 4zdaju se na rok od 5 do 67 dana, na okrugle iznose. 4splata se vrši predajom

iz ruke u ruku. 8a kupca predstavlja najmanji mogući rizik. 'a rokom

dospjeća 23 otkupljuje ovaj zapis, odoravajući nominalni iznos uvećan za

kamatu.


13/26

• (! )ankarska povrda o depo+itu 3 depo+itni )erti0kat

• Predstavlja hartiju od vrijednosti koju izdaju poslovne banke. ovije! je datu"a. Prvi #ut je e"itovana u $%& 1960.!od. 'o je ankarska #otvrda koja !lasi na donosioa, sa

ta*ni" roko"( du+i" od 7 dana, a naj*e-e na 3,6,9 i 12 "jesei) i ka"ato"(#la-a se #o siste"u roka oro*enja, odnosno !odinje ako je rok du+i od !odinu dana).

• "isiju de#ozitno! erti/ikata vre #oslovne anke, a ku#i su #ravna i /izi*ka lia

• azlikuje"o kratkoro*ne i du!oro*ne de#ozitne erti/ikate

• Kamatonosna hartija od vrijednosti• $epo+itni )erti0kat u odnosu na o*i-ni oro-eni depo+itPrednosti: jednostavnost #renosivosti sa jedno! na dru!o! vlasnika daleko ve-e" ste#enu likvidnosti ve-oj "o!u-nosti da se sredstva de#onuju #o vioj ka"atnoj sto#i, ukoliko je o!rani*ena

ka"atna sto#a na de#ozite oro*ena na kra-i rok #ostojanje "anje! rizika za ulo+ena sredstva i jednostrano" #renosu #rava svojine #rosto" #redajo" iz ruke u ruku.

Nedostaci: ve-i trokovi neto ni+a ka"atna sto#a u odnosu na neke dru!e oro*ene de#ozite.


14/26

• 9& ;"nk"!ski ak)ept Bankarski akcept je kratkoro*na hartija od vrijednosti ko"erijalno! karaktera,

koja sa"o #od odreeni" uslovi"a koje odredi entralna anka "o+e iti hartija

od vrijednosti tr+ita nova.ao jedan od olika ko"erijalne "jenie, ankarski ake#t, uvijek !lasi na

vrijednost ko"erijalno! #osla uve-anu za ka"atu do dos#ije-a roka, odnosno doroka na#late "jeni*no! iznosa. 4edna je od najstarijih hartija od vrijednosti.

5snovna /unkija ankarsko! ake#ta je sadr+ana u "o!u-nosti anke da

kreditira odreeni #osao svo!a ko"itenta iz tuih izvora nov*anih sredstava,naj*e-e iz sredstava entralne anke. % su kratkoro*ne 58 i oi*no su vezane za s#oljnu tr!ovinu kada

izvoznik(#rodava) nije s#re"an da odori kredit ne#oznato" strano" ku#u.adi seo #is"eno" oe-anju anke uvoznika da -e nova iti ot#la-en izvozniku

ankarski ake#t !lasi na i"e i "o+e se #renositi sa"o esijo".Mora da sadrži neo#ozivu naredu da se is#lati odreena su"a nova i"e

osoe koja trea da izvri #la-anje "jesto #la-anja i"e lia ko"e ili #o *ijojnaredi trea da se izvri #la-anje datu" i "jesto izdavanja #ot#is izdavaoaoznaku ake#ta i"e ake#tanta, datu" i "jesto ake#ta #ot#is ake#tanta i

oznaku i ele"ente tr!ovinske transakije.


15/26

• Bankarski ak)ept 3 kreiranje• :voznik #riavlja akreditiv od svoje anke i sa #orud+ino" !a dostavlja izvozniku

i nje!ovoj ani.• ;zvoznik, #o #rije"u #orud+ine i #otvrde o #ris#ije-u akreditiva, vri is#oruku roe

ku#u.• &oku"enta o is#orui #roslijeuje i kreira trasiranu "jeniu (neovjereni ankarski

ake#t), #o naredi (na donosioa) sa dos#ije-e" koje koinidira sa #redvieni" #rije"o" roe od strane uvoznika.

•


16/26

• : &pora+umi o reotkupu 3 45(O• Re*ui+u t!"ns"k'ije u kojim" jedn" st!"n" p!od"je ,"!tije od #!ijednosti

d!u*oj u% isto#!emeni spo!"%um d" i, otkupi u od!e)enom #!emenskompe!iodu2 po un"p!ijed od!e(enoj 'ijeni

•

V"snik ,"!tij" od #!ijednosti skopi s" 1!oke!skom ku0om 2 u*o#o! op!od"ji ,"!tij" od #!ijednosti u #!ijednosti od B9 mi- KM2 s" o1"#e%om d","!tije od #!ijednosti otkupi %" 4 d"n po 'ijeni od B9-=47- 4:: KM-

• R"%ik" o d 47-4:: KM p!edst"#j" k"m"tnu stopu n" po%"jmjen"

s!edst#" $np!- *odi+nj" k"m"tn" stop" od :> n" *odinu od 6:= d"n"&• Moti# u"sk" u RE


17/26

• Pojam tržišta novca• T!)i+te no#'" je dio no#/"no* t!)i+t" koji p!edst"#j" o!*"ni%o#"ni

institu'ion"ni me,"ni%"m s" t"/no ut#!(enim u/esni'im"2 nji,o#imp!"#im" i o1"#e%"m"2 de8nis"nim p!osto!om i #!emenom

Gunk'ionis"nj"2 i !e*uis"nim uso#im" pod kojim" se o1"#j"ju8n"nsijske t!"ns"k'ije i te,noo*ij" !"d"-

• 6unk)ije tržišta nov)a• Mo1ii%"'ij" i "ok"'ij" k!"tko!o/ni, 8n"nsijski, s!edst"#"

• O1e%1je(i#"e pot!e1e %" ik#idno+0u ekonomski, t!"ns"kto!"

• U!"#note)uje ponudu i t!")nju• Ut#!(i#"nje 'ijene 8n"nsijski, inst!umen"t"

• T!"nsmisije monet"!ne poitike

• (oslovi na tržištu nov)a• T!"ns"k'ije s" )i!"nim no#'em2 U%im"njed"#"nje k!"tko!o/ni, k!edit"

•


18/26

• (ravila na tržištu nov)a

• 4asna i jednoorazna #ravila, 4edinstven na*in #oslovanja

• ;nternaionalnost, 'r+ino korektno i konkurentno #onaanje u*esnika

• /ikasnost i #reiznost u oavljanju #oslova, 8isoka /inansijska disi#lina

• $avre"ena in/or"ati*ka i ko"unikaiona o#re"a

• aionalno i a+urno #oslovanje

• 7-esni)i na tržištu nov)a

a) centralna banka kao monetarna vlast

) poslovne banke kao osnovni *inioi i nosioi tr!ovine nove", i

) specijalizovane i za to posebno ovlašćene posrednike !in.or". kao zna*ajni

u*esnii u tr!ovini.

d) #va ostala dr$štveno%pravna lica i !izika lica "o!u koristiti tr+ite novaindirektno, tj #reko zvani*nih u*esnika i to

dr+ava i #aradr+avne instituije i or!anizaije #reko entralne anke

sva dru!a #ravna i /izi*ka lia #reko #oslovne anke ili zato #oseno ovla-ene

#osredni*ke or!anizaije.


19/26

• Centralna banka• Emisione 1"nke o#"+0ene %" emisiju dom"0e #"ute

•

• 'B brine o koliini novca $ opticaj$ i zaštiti domaće val$te( a da bi to ostvarila stoje joj

na raspola"anj$:

• Instrumenti i mjere CB•


20/26

• Poslovne banke• Banka je institu'ij" koj" p!ikupj" so1odn" no#/"n" s!edst#"

$depo%ite&2 odo1!"#" k!edite i o1e%1je(uje t!"ns"k'ioni no#"' $p"0"nj"&• Poslovna banka se na tr+itu nova "o+e #ojaviti na dva na*ina

– "o+e i"ati #oslovni odnos sa entralno" anko", i – "o+e i"ati #oslovni odnos sa dru!i" u*esnii"a na tr+itu nova koji takoe "oraju

i"ati svojstvo le!iti"no! u*esnika na tr+itu nova.• =a stianje svojstva u*esnika na tr+itu nova anka "ora

– i"ati svoj >. $tanje na > "ora iti #oznato ? svako! "o"enta – iti u #oslovno" odnosu sa ? na #odru*ju izdvajanja i dr+anja oavezne rezerve i

ostalih istru"enata kreditno@"onet. i dev. #olitike. – iti sa"ostalna /inansijska instituija osnovana #o zakonu o anka"a i i"ati svojstva

#ravno! lia, i – i"ati #osean or!anizaioni dio A slu+u, tehni*ki i kadrovski os#osoljenu za

oavljaje #oslova na tr+iti nova.

Univerzalne banke

•


21/26

• Štedionice• $#adaju u !ru#u s#ei/i*nih /inansijskih or!anizaija *ija je osnovna ulo!a

#riku#ljanje i #las"an tednje najirih slojeva stanovnitva. 5doravaju razli*itekredite svoji" klijenti"a.

• jihova ulo!a se sastoji u –


22/26

• Investicioni fondovi • 5sniva se sa ilje" da vlasnik akije "o+e svako! "o"enta da #roda svoju

akiju sa"o" /ondu i tako #ovu*e nazad svoj ulo+eni ka#ital. 'o oezjeujezna*ajan razvoj /onda. :jedno sti*e se "aks.#ovjerenje kod investitora.

• ;stina, to stvara veliki rizik od nelikvidnosti, jer uzi"aju-i u ozir oavezu ounov*ljivosti akija u svako" "o"entu, ovaj /ond se izla+e riziku nelikvidnosti

• Ciljevi koji se ostvaruju osnivanjem i funkcionisanjem IF • klju*na ulo!a za stailizaiju i razvoj tr+ita•

da dos#ije do #ojedinaa sa neznatni" iznoso" ka#itala #a *ak i do onih koji ne #oznaju #oslovanje na erzi,• da "oilie zna*ajan tezaurisani ka#ital #rodaju-i svoje akije "ilioni"a sitnih

investitora koji #o #rirodi stvari, ne "o!u #oznavati ili #ak to ne +ele svaoilje+ja #onude. Pri to"e se /ond nalazi u ulozi zatitnika njihovih interesa kaoi !aranta da su uslovi koje i" /ond nudi naj#ovoljniji i najsi!urniji.

• ostvarivanje ele"enata soijalne #olitike u s"islu da dolazi do o!a-enjaveliko! roja "alih investitora. 'o se #osti+e izdvajanje" jedno! dijelanovoe"itovanih akija ( 10@20B) koje se "o!u #rodavati sa"o odreeno" slojuinvestitora, #o neto #ovoljniji" uslovi"a. a taj na*inveliki roj #ojedinaauve-ava svoju i"ovinu kroz dividendu na akiji, #ute" #ovoljne ijene kotanjai kroz #orast ijene akije na sekundarno" tr+itu, jer akije /ondova iz !odine u!odinu ilje+e #orast


23/26

• rste investicioni! "ondovaOtvoreni investi&ioni fondovi: *atvoreni investi&ioni fondovi:

%emaju svojstvo pravnog lica, 9kcionarska društva

• mituju udjele mituju akcijeUplata i isplata prema %eto#r.4movine 9kcijama se trguje na erzi

;ikvidniji 'ekundarni promet

Osiguravajuća društva i penzioni fondovi • R"spo")u s" o*!omnim i%nosom mo1iis"no* k"pit"" putem t%#

"utom"tske +tednje kojom se ost#"!uju !edo#n" p"0"nj"3 – p!emije %" so'ij"no osi*u!"nje i %"+titu2 %" Gondo#e %d!"#st#ene %"+tite2%" ne%"posenost i s-

– p!emije %" osi*u!"nje )i#ot" i imo#ine2 %" osi*u!"#"ju0e Gondo#e – %" pen%iju ii !entu u pen%one Gondo#e

• O#e institu'ije2 s o1%i!om n" "utom"ti%"m i !edo#nost p!ii#"

k"pit"" su od #eiko* %n"/"j" %" Gunk'ionis"nje TK2 n"!o/ito uonim pe!iodim" k"d" %1o* pe!m"nentno #e0e t!")nje od ponudeispoj"#" tenden'iju ne!#o%e i n"petosti

• Osno#ni o1ik u"*"nj" k"pit"" je ,ipotek" i o1#e%ni'"

• O#e institu'ije n" TK n"stup"ju u*"#nom u uo%i in#estito!"2

!je(e u uo%i ko!isnik"2 " nik"d" k"o /isti pos!edni'i


24/26

• #$ecijalizovana i za to $osebno ovla%&ena $osrednička'nans( oranizacija

• Cinansijska or!anizaija koja je s#eijalizovana za /inansijske transakije na tr+itunova i koja je za tu vrstu djelatnosti doila #osenu dozvolu i ovla-enja od

entralne anke.• $ve instituije koje se "o!u aviti nov*ani" transakija"a na tr+itu nova

"o+e"o svrstati u dvije !ru#e

– #osrednii koji nov*ane transakije oavljaju u svoje i"e i za svoj ra*un.'us#adaju najve-i roj diskontnih ili eskontnih /inansijskih or!anizaija, nov*anih

/ondova i sl. – #osredni*ke /inansijske or!anizaije rokeri koji #osluju u tue i"e i za tui

ra*un. =adatak i" je da na tr+itu nova dovode u vezu ku#a i #rodavanov*anih sredstava i hartija od vrijednosti ez an!a+ovanja svojih sredstava.

• *e!noloija rada na trži%tu novca

• 1. Organi+a)iju rada na tržištu nov)a kod pojedinih u-esnika• !. Bankarske opera)ije na tržištu dnevnog i terminskog

nov)a

• #. Bankarske opera)ije na primarnom i sekundarnom tržištuhartija od vrijednosti tržišta nov)a


25/26

• 4- O!*"ni%"'ij" !"d"• $vaki od u*esnika na tr+.nova "ora da i"a u okviru svoje /inansijske

instituije #osean or!anizaioni dio koji se isklju*ivo avi nov*ani"

transakija"a tzv. *&r"anizacioni dio sredstava i njihovo" disponiranja+ ili jedinstveno * ,ržište novca+.• &ori" rado" ovo!a dijela anke, oezjeuju se #rduslovi za /unkionisanje anke u

jelini, a oni su – dnevna ili *asovna a+urnost – in/or"aiona veza za evideniju #riliva i odliva sredstava – savreno dis#oniranje ti" sredstvi"a u koordinaiji sa ostali" sektori"a u ani,i

donoenja najraionalnije i najo#ti"alnije odluke o #las"anu vika i naavi "anjkanov*anih sredstava.

• D#" st"nd"!dn" mode" o!*"ni%"'ije t!)i+t" no#'"3 – Cent!"i%o#"no t!)i+te i

– De'ent!"i%o#"no t!)i+te


26/26

• +( Bankarske o$eracije na trži%tu dnevno iterminsko novca

• T!"ns"k'ije i%me(u jedne poso#ne 1"nke s" d!u*om poso#nom1"nkom ii jedne poso#ne 1"nke s" 'ent!"nom 1"nkom

• S#ode se n" p!e*o#o!e die!" o #isini i%nos" koji se kupujeodnosno p!od"je2 !oku n" koji se no#"' u%im" ii nudi i k"m"tnojstopi-

• 6- Poslovne o$eracije sa !artijama od vrijednosti trži%tanovca obu!vataju:

•

•

Documents

Akcionarstvo i Hartije Od Vrijednosti i Kolokvijum