Akcionarstvo - II Kolokvijum (1)

8/17/2019 Akcionarstvo - II Kolokvijum (1)

1/41

• TRŽIŠTE KAPITALA I HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

• Kapital je društveni odnos proizvodnje koji omogućava da se materijalna stvar,dobro stalno uvećava ili samooplođuje. Kapital je N-R-N1višak vrijednosti!

• Ulaganje nov"a mora obezbjediti njegovo uvećanje N#N$m

• Definicija tri!ta "apitala• %kup institu"ija, &inansijski' instrumenata i me'anizama pomoću koji' se

nov(ana sredstva nude i tra)e dugoro(no.*o je spe"ijalizovano tr)ište na kome setrguje dugoro(nim nov(anim sredstvima-kapitalom i dugoro(nim 'artijama odvrijednosti.

• Kada su nekome potrebna investi"iona sredstva on i' mo)e obezbijediti na tr)ištukapitala emitujući #$%e&nice '&aj(#%ni "apital)* ili a"cije 'a"cij+"i "apital),

• -ilje%i tri!ta "apitala• +bezbjeđenje kapitala za privredni razvoj• loka"ija kapitala u najrentabilnije projekte• +stvarivanje najveći' mogući' pri'oda• ovećanje nov(ane štednje• +stvarivanje najvećeg obima kapitala• +dređivanje stvarne tr)išne "ijene• +stvarivanje optimalne ro(ne strukture kapitala


2/41

• ./n"cije tri!ta "apitalaO+n#%na f/n"cija "apitala je 0a11. Kup"u, tj. korisniku kapitala da omogući kupovinu ili posjedovanje

određenog iznosa potrebnog kapitala pod najpovoljnijim tr)išnim uslovima. rodav"u, tj. vlasniku kapitala da omogući prodaju viška kapitala pod

najpovoljnijim uslovima+stvarivanje osnovne &unk"ije na optimalnom nivou podrazumjeva

nejveći mogući iznos podmirene tra)nje i realizovane ponude.

O+tale f/n"cije "apitala,1/unk"ija trans&era kapitalaRazvojna &unk"ija/unk"ija selek"ije projekataKontrolna &unk"ija0zvršavanje ugovorni' obaveza%manivanje rizikaaštita vlasništva i dr.


3/41

• Efi"a+n#+t tri!ta "apitala ogleda kroz brzinu realiza"ije i visinu troškova sa kojomse u(esni"i suo(avaju pri ostvarenju određeni' "iljeva, Na efi"a+n#+t /ti2/ $r#jnifa"t#ri 1

2isina akumulirane štednje, odnosno kapitala

Razvijenost i e&ikasnost bankarskog sisitemaodsti"anje štednje poreskom politikomRaznovrsnost i razvijenost razni' vrsta dugoro(ni' 'artija od vrijednostiRazvijenost, a)urnost i e&ikasnost berzi u pogledu trgovine 'ov3&ikasnost trišta nov"a3konomska, politi(ka i monetrana stabilnost zemljeRazvijenost tr)išnog ambijenta uopšte i otvorenost tr)išta

• Vr+te tri!ta "apitala 3453, Tri!te "re0ita10nvesti"iono tr)ište i 4ipotekarno tr)ište

5, Tri!te 0/g#r#2ni6 6artija #0 %rije0n#+ti1

Prema vrsti hartija od vrijednosti:

Tržište obveznica, Tržište akcija

Tržište izvedenih fnansijskih instrumenata (derivata)

Prema prometu:

Primarno- pojava HOV se vrši prvi put iSekundarno tržište vrši se preprodaja HOV


4/41

• -ilje%i tri!ta "apitala1• +bezbjeđenje neop'odnog i nedostajućeg kapitala• +stvarivanje optimalne aloka"ije kapitala•

+stvarivanje najveće moguće kapitaliza"ije• +stvarivenje najvećeg e&ekta na polju povećanja nov(ane štednje• +bezbjeđenje za'tjeva i zaštita interesa vlasnika i korisnika• +nemogućavanje monopola• 5tvrđivanje stvarne i trđišne "ijene koštanja

• %elek"ija privredni' projekata i programa• +stvarivanje maksimalno mogućeg obima kapitala• +stvarivanje optimalne usklađenosti kapitala kao i njegove ro(ne

strukture


5/41

• U2e+nici na tri!t/ "apitala• 0nvestitori, vlasni"i kapitala u ulozi prodava"a• reduzetni"i, korisni"i kapitala u ulozi kupa"a 6• osredni"i u &ormi banaka i drugi' bankarski' organiza"ija, spe"ijaliz. &in.

instu"ija kao i berzi, i• 7r)ava u ulozi regulatora i kontrolora.• 3, In%e+tit#ri70maju primarno mjesto i zna(aj u odnosu na druge u(esnike. +ni su

istovremeno i vlasni"i kapitala. Nji'ov kapital je osnov stvaranje nove

na"ionalne vrijednosti, bogatstva i prosperiteta.aštita interesa investitora je klju(no pitanje8

rizika koji dolazi od strane korisnika kapitala, od posrednika -ogleda se u informisanju investitora o svim pitanjima na TK

od rizika povraćaja kapitala i naplate prihoda po osnovu kamate -

pretpostavlja postojanje ekasne regulative i trišnog mehanizma!

Najva)niji instr. zaštite investitora i ostali' u(esnika na *K su8"unk#ionisanje savremenog i o$ektivnogsistema informisanja %avni karakter $rzanskih opera#ija

%avno o$javljivanje svih informa#ija i odluka nadlenih organa


6/41

• . K#ri+nici "apitalaKorisnik kapitala je kupa" kapitala, koji je vlasništvo investitora.

Kupovinom on postaje vlasnik kapitala. %amim tim on dobija zna(ajnuulogu na *K. *a njegova uloga izra)ana je u (itavom nizu tr)išni'opera"ija i aktivnosti koje su od uti"aja na &unk"ionisanje *K.

%ve te aktivnosti mogu se grupisati u dvije grupe8uloga i aktivnost korisnika kapitala na podru(ju poslovni' opera"ija

u vezi sa primarnom emisijom e&ekata

uloga i aktivnost korisnika kapitala na podru(ju poslovni' opera"ijau vezi sa trgovinom već emitovani' i plasirani' e&ekata

8, P#+re0nici na tri!t/ "apitala

osmatrano kvalitativno, posredni"i zauzimaju najva)nije mjesto na

*K. *u spadaju8$an"e i 0r/ge $an"ar+"e #rgani&acije kao posredni"i izmeđuinvestitora i korisnika kapitala,

in%e+tici#ni f#n0#%i i druge &inanasijske institu"ije kaoinstitu"ionalizovani posredni"i investitora

$er&e kao spe"ijalizovane institu"ije tr)išta kapitala.


7/41

• 9an"e i 0r/ge $an"ar+"e #rgani&acije

Najbrojniji i najva)niji u(esni"i na tr)ištu kapitala i javljaju se u ulozi8 investitora, plasirajući svoj kapital na *K u svoje ime i za svoj

ra(un6 korisnika, uzimajući kapital od investitora u svoje ime i za svoj

ra(un6 komisonara, plasirajući kapital investitora u svoje ime a za njegov

ra(un, (istog posrednika obavljajući sve transak"ije na *K u ime i za

ra(un investitora, odnosno korisnika kapitala• 5(ešće banaka u ukupnim tr)išnim odnosima na *K kreće

se od 9:; do


8/41

• !epozitne i"i komercija"ne banke

• &loga 'epozitne ili komer#ijalne $anke ( na svakom TK jerealiza#ija njihove tzv )prera*iva+ke funk#ije, tj! sposo$nostiza transforma#iju nov#a u kapital!

• toga njihov je rad zakonski regulisan i nalazi se pod kontrolom./! 0ose$na panja je usmjerena na prikazivanju štednje idepozita i plasmana sredstava iz njih, kao i pridravanjakoe#ijenta plasmana prema strukturi izvora sredstava

• Ta+no je odre*en pro#enat koliko se od štednje moe plasiratina rok dui od 12 mjese#i! Tako npr! pro#entom se utvr*uje da jedna depozit$a $anka moe samo 345 od ukupog iznosaštednje i depozita sa ro+nošću od 6-12 mjese#i transformisati ukapital, ili 245 sa ro+nošću 3-6 , 75 ispod roka od 3 mjese#a

• Kada se utrdi ograni+enje koe#ijentom 8 ukupan plasman 9144!444 K: mora imati pokriće ;4!444 K: iz dugoro+nih izvoraa 24!444 K: iz izvora na rok do 12 mjese#i !

• Odnos utvr*uje ./!


9/41

#nvesticione bankeo obimu kapitala najveći u(esik na *K.+ne na tr)ište izlaze sa sredstvima koja prestavljaju kapital.5 odnosu na depozitne banke one nemaju razuđenu mre)u svoji' &ilijala.%toga, na sekundarnom *K nji'ova uloga je znatno manja u odnosu na

dep.banke

Hip#te"arne $an"e

• 0ojavljuju se u ulozi investitora, korisnika kapitala, iliposrednika!

• ?jihov ukupni plasman je pokriven hipotekom nekretnine!

• toga od pose$nog su zna+aja za stvaranje uslova za

razvoj gradova sa aspekta stam$enog , infrastrukturnog iposlovnog prostora, ure*enja i korišćenja gradskog idugog zemljišta!

• amim tim slue za ostvarivanje #iljeva so#ijalne poltike

vezane za stam$enu i komunalnu djelatnost


10/41

• Uni%er&alne $an"e

• roizvod su savremenog kretanja na bankarsko-&inansijskomsektoru. Nastale se kao rezultat negativni' pojava banaka klasi(nog

tipa, posebno depozitni' i investi"ioni' banaka

• Šte0i#nice

• padaju u grupu spe#i+nih nansijskih organiza#ija• ?jihova uloga se sastoji u8

= >obiliza"iji kapitala putem izdavanja sopstveni' ili naj(ešćekomunalni' 'artija od vrijednosti, na kom podru(ju ostvaruj velikerezultate

= lasiranju mobilisanog kapitala svojim komitentima = *rns&orma"iji nov"a u kapital, pri (emu vilje)e veći rezultat i od

depozitni' banaka = na(ajnom obimu transak"ija na sekundarnom tr)ištu


11/41

• Šte0n#7"re0itne &a0r/ge• redstavljaju bankarske organiza"ije od zna(aja za svoje osniva(e.• Najzna(ajnije su štedno-stambene zadruge.

• 0maju veliki kapital sakupljen os svoji' štediša.• 5pravo oni se i kreditiraju, prvenstveno radi ostvarivanja stambene i so"ijalnepolitike.

• Na *K u(estvuju sa svojim kapitalom na strani ponude.• 0maju određene poreske bene&i"ije što im daje određene prednosti kao u(esniku

na *K• In%e+tici#ni f#n0#%i• Osniva se sa #iljem da vlasnik ak#ije moe svakog

momenta da proda svoju ak#iju samom fondu i takopovu+e nazad svoj uloeni kapital! To o$ez$je*ujezna+ajan razvoj fonda! &jedno sti+e se maks!povjerenjekod investitora!

• @stina, to stvara veliki rizik od nelikvidnosti, jer uzimajući uo$zir o$avezu o unov+ljivosti ak#ija u svakom momentu,

ovaj fond se izlae riziku nelikvidnosti


12/41

-ilje%i "#ji +e #+t%ar/j/ #+ni%anje( i f/n"ci#ni+anje( I.klju(na uloga za stabiliza"iju i razvoj tr)ištada dospije do pojedina"a sa neznatnim iznosom kapitala pa (ak i

do oni' koji ne poznaju poslovanje na berzi,da mobiliše zna(ajan tezaurisani kapital prodajući svoje ak"ije

milionima sitni' investitora koji po prirodi stvari, ne mogu poznavatiili pak to ne )ele sva obilje)ja ponude. ri tome se &ond nalazi uulozi zaštitnika nji'ovi' interesa kao i garanta da su uslovi koje im

&ond nudi najpovoljniji i najsigurniji.ostvarivanje elemenata so"ijalne politike u smislu da dolazi do

bogaćenja velikog broja mali' investitora. *o se posti)eizdvajanjem jednog dijela novoemitovani' ak"ija 1:-:;! koje se

mogu prodavati samo određenom sloju investitora, po neštopovoljnijim uslovima. Na taj na(inveliki broj pojedina"a uvećavasvoju imovinu kroz dividendu na ak"iji, putem povoljne "ijenekoštanja i kroz porast "ijene ak"ije na sekundarnom tr)ištu, jerak"ije &ondova iz godine u godinu bilje)e porast


13/41

Vr+te in%e+tici#ni6 f#n0#%a5 zavisnosti od organiza"ije, &ormi i karaktera, investi"ioni &ondovi mogu

biti8 0/ zatvorenog tipa, 0/ otvorenog tipa i dr)avni 0/Ot%#reni in%e+tici#ni f#n0#%i1 7

osnivaju se sa "iljem da vlasnik ak"ijemo)e svakog momenta da proda ak"iju &ondu i tako povu(e ulo)enikapitalNemaju svojstvo pravnog li"a, 3mituju udjele5plata i isplata prema N20, likvidniji

:at%#reni in%e+tici#ni f#n0#%i8 osnivaju se emisijom ak"ija, garantujuvlasni"ima sva prava koja ak"ija sadr)i. atvoren = jer je unov(avanjeak"ije moguće jedino na sekundarnom tr)ištu k"ionarska društva, 3mituju ak"ije k"ijama se trguje na berzi, %ekundarni promet

Dra%ni I.• Najpouzdaniji i najsigurniji• +bi(no je osnovan u &ormi &onda otvorenog tipa• ogodan za zemlje sa nedovoljno razvijenim *K


14/41

O+ig/ra%aj/;a 0r/!t%a i pen&i#ni f#n0#%iRaspola)u sa ogromnim iznosom mobilisanog kapitala putem tzv

?automatske štednje@ kojom se ostvaruju redovna plaćanja8premije za so"ijalno osiguranje i zaštitu, za &ondove zdravstvene

zaštite, za nezaposlenost i sl.premije za osiguranje )ivota i imovine, za osiguravajuće &ondoveza penziju ili rentu u penzone &ondove

+ve institu"ije, s obzirom na automatizam i redovnost priliva kapitala su

od velikog zna(aja za &unk"ionisanje *K, naro(ito u onim periodima kadazbog permanentno veće tra)nje od ponude ispoljava tenden"iju nervoze inapetosti

+snovni oblik ulaganja kapitala je 'ipoteka i obvezni"a

+ve institu"ije na *K nastupaju uglavnom u ulozi investitora, rjeđe u ulozikorisnika, a nikada kao (isti posredni"i


15/41

O+tale +pecijali%ane finan+ij+"e in+tit/cije

4olding kompanije, korpora"ije i dr. obli"i 7, koja imajusopstvenu &in.insttu"iju za obavljanje transak"ija sa kapitalom ( osnovni motiv je &in.povezivanje privr.subj. iste ili sli(ne djelatnosti,odnosno grane- 'orizontalni 'olding ili razni' privredni' subjekata koji uosnovi koriste istu sirovinu = vertikalni 'olding

%pe"ijalizovane inst. za preuzimanje i plasman emisije ipreprodaju e&ekata = osnovni motiv zarada. +stvarivanje = na razli"i u"ijeni. Nastupaju uvijek u svoje ime i za svoj ra(un. onekad se i udr)uju itako nastupaju na *K izazivajući zn(ajne os"ila"ije

Na 'iljade privatni' brokerski' i posredni(ki' institu"ija ikonsalting &irmi koje imaju li"en"u za (isto posredovanje izmeđuinvenstitora i korisnika kapitala tzv. agenata ili agen"ija. %amim timtr).transak"ije obavljaju za tuđe ime i za tuđi ra(un, a nikada usvoje ime i za svoj ra(un


16/41

9er&e "a# /2e+ni" na tri!t/ "apitalaostoje u svim zemljama gdje postoji *K.

+snovni "ilj = da nakon dnevne kon"entra"ije ponude i tra)nje zakapitalom na jednom mjestu omogući8

razmjenu ponude sa tra)njom na maksimalno mogućem kvalitativnomi kvantitativnom nivou,

utvrđivanje tr)išne vrijednosti 'artija od vrijednosti, a time i realnevrijednosti ukupne imovine i na"ionalnog bogatstva, i

stabilnost tr)išni' uslova i odnosa u transak"ijama sa kapitalom.P#ja( $er&i• Aerza predstavlja organizovani prostor tr)ište! na kojem se kupuje

određena roba. *o je poslovni objekat gdje se kupuje i prodaje nova",'artije od vrijednosti, devize, i roba

• 5 zavisnosti od toga šta je predmet trgovine dijele se na8 = Efe"tne $er&e < = N#%2ane $er&e < = De%i&ne $er&e* i

= R#$ne ili pr#0/"ti%ne


17/41

Efe"tne $er&e

3&ektne berze predstavljaju organizovani tr).me'anizam, inst.osposobljene za posjedovanje in&orma"ija o kretanju kurseva

e&ekata što ima prvorazredan zna(aj za vođenje poslovne poltikesvi' subjekata. %tabilnost kretanja na berzi e&ekata8 kurseva,ponude i tra)nje ,je osnova stabilnosti "jelokupne ekonomije. *o jeustvari tr)iš. Kapitala

Kupovina i prodaja &inansijskog kapitala 8 ak"ija, obvezni"a,"erti&ikata

/unk"ija berze e&ekata je u tome da obezbijedi stalno tr)ište 42 popri'vatljivim "ijenama

3&ektne berze mogu biti8Ter(in+"e = vrše se transak"ije 42 , kojima se obaveze ne

izvrševaju odma' promptno!, ili neposredno nakonzaklju(ivanja ugovora, već naknadno, u utvrđenom roku,

Pr#(ptne berze e&ekata = poslovi vezani za transak"ije 42 se

vrše dnevno


18/41

N#%2ane $er&e

redstavljaju tr)šne transak"ije, tj. kupovinu i prodaju kratkoro(ni' nov(ani' sredstava i42 koje se kotiraju na tr).nov"a.

redmet kupovine i prodaje je )iralni ili depozitni nova" viškovi nov"a utvrđeni naodređeni dan ili sat! i kratkoro(ni' 42 koje emituje BA, ili ona proglasi takvim 42. *o jeprimarno nov.tr).

Na sek. tr). nov"a se vrši kupovina i prodaja svi' 'artija od vrijednosti.

rednosti 8 onuda i tra)nja su na jednom mjestu i u isto vrijeme, tako da je utvrđivanje"ijene nov"a kamate! e&ikasnije i br)e nego na drugim tr)ištima

De%i&ne $er&eKupovina i prodaja devizni' sredstava.Na ovom tr)ištu se usklađuje ponuda i tra)nja deviza i utvrđuje devizni kurs, kao

"ijena deviza.Na dev. *r)ištu sve transak"ije vrše brokeri u tuđe ime i za tuđi ra(un. >eđutim,

mogu se pojavljivati i dileri kao trgov"i devizama.Na deviznim berzama se obavljaju8

Pr#(ptni p#+l#%i 7 #0n#+e +e na "/p#%in/ i pr#0aj/ 0e%i&a #0(a6* ilinaj"a+nije 0%a 0ana #0 #$a%ljene #peracije, O%0je -9 (#e p# p#tre$i0a inter%eni!e / cilj/ &a!tite 0e%i&n#g "/r+a,

Ter(in+"i p#+l#%i 7 #0n#+e +e na "/p#%in/ i pr#0aj/ 0e%i&a na #0l#eni

r#" $e& inter%encije -9 / cilj/ &a!tite 0e%i&n#g "/r+a,


19/41

Pr#(et na tri!t/ "apitala9er&an+"i pr#(et 7 predstavlja ukupnost transak"ija na slu)benom

dijelu berzeVan$er&an+"i pr#(et = predstavlja tr)ište transak"ije sa 42 koje se

realizuju van slu)benog dijela berze. o svome obimu ovaj promet je većiod berzanskog i ostvaruje se 8 u okviru berzanskog poslovnog prostora, na svim mjestima i u svim

prostorijama koje su van oni' koje se smatraju slu)benim6u bankama i drugim &inansijskim posredni"ima na tr)ištu kapitala i

naziva se međubankarski promet 42 *K ili tzv ? šalterpromet e&ekata@,između u(esnika na *K, direktno i neposredno van berze i banaka i

naziva se slobodnim prometom 42 ili ? tele&onski promet e&ekata@berze 42, odnosno e&ekata, kao institu"iji *K

• 7r)ava kao u(esnik na tr)ištu kapitala• In%e+tit#r* K#ri+ni"

• Reg/lat#r * K#ntr#l#r


20/41

$misija hartija od vrijednosti predstav"ja odre%ene radnjei postupke koje emitent &ini u ci"ju obezbje%enjasredstava prodajom ' na primarnom tržištu* $misija' može biti:

1. Direktna

Direktna emisija emitent vrijedn.papira i investitor su u direktnoj vezi bez

posrednika (banke),

2. Indirektna

Indirektna emisija - obavezno posredovanje banke;

3. Interna emisija

Interna emisija - vrši se kada se emisija vrši na osnovu dobiti stvrorene u

preduzeću. Dividenda se ne ispaćuje u !otovom,već se emituju dividendne

ak"ije.

• Emisija HOV može da se vrši:• Javnom ponudom• Privatnom ponudom

#a aspekta mjesta na kome se obavjaju oper"ije sa $%, &' predstavja

jedinstvo

a) Berzanskog prometa i b) vanberzanskog prometa.


21/41

Pr#ce0/ra e(i+ije 6artija #0 %rije0n#+ti11. riprema emisije i donošenje odluke o plasmanu e&ekata na *K što podrazumijeva 8• analizu stanja aktuelne tr)išne situa"ije sa svim elementima koji pru)aju mogućnost

realne o"jene o uspiješnosti emisije i njene "jelis'odnosti i e&ikasnosti sa aspektakalkulativne "ijene koštanja i o(ekivane neto dobiti6

• o"jena stepena transparentnosti emisije pod (im se podrazumijeva realiza"ijasistema in&ormisanja o kvalitetu emisije i rejtingu emitenata i e&ekata, (ime seostvaruje dostupnost ovi' in&orma"ija (ak i do oni' investitora koji raspola)u sabezna(ajnim i sitnim iznosima kapitala, i

• izradu emisionog prospjekta kontrolisanog i potvrđenog od strane nadle)nog irenomiranog organa i institu"ije6

• . ojava i prezenta"ija 3>0%0C3 *K podrazumijeva• donošenje odluke o samostalnom plasmanu emisije na *K što je u praksi

vrlo rijedak su(aj, ili o plasmanu emisije preko posrednika banke ili druge&in.inst., što je u praksi naj(ešći slu(aj 6

• izbor svog posrednika kao rukovodio"a emisionog posla i nakon

savjetovanja s njim o o"jeni uspiješnosti emisije,zaklju(ivanje ugovora ona(inu i uslovima plasmana emisije, i• donošenje odluke o plasmanu emisije na *K samostalno od strane

posrednika, što predstavlja (ešći slu(aj 6


22/41

3! Aegistra#ija emisije kod nadlenog organa što podrazumijeva 8• pregled i još jednu provjeru +injeni#a, podataka o#jena iznijetih i

sadranih u prospektu emisije,• podnošenje zahtijeva za registra#iju, i• do$ijanje dozvole da emitent i njegova $anka mogu pristupti

plasmanu registrovane i pozitivno o#ijenj!emisije na TK!= ! 0lasman emisije na TK podrazumijeva 8

= o$radu trišta,oglašavanje i distri$u#iju prospekta B = utvr*ivanje prodajne #ijene efekata i emisionog kursa efekata što se

postie detaljnom i stru+nom analizom aktuelne trišne situa#ije i

trišnom apsorp#ionom sposo$nošću, i = zaklju+ivanje ugovora, ukoliko se plasman emisije vrši od strane za toosnovanog konzor#ijuma!

7!'istri$! efekata emisije što podrazumijeva 8 = 5tvrđivanje emisionog kursa e&ekata6 = 7ostavljanje za'tijevanog, preuzetog dijela emisije od svakog (lana konzor"ijuma6 = Regulisanje eventualnog viška ili manjka emisije.

6! 0rodaja efekata invstitorima ( podrazumijeva efektivnu prodaju usvim o$li#ma koji su u saglasnosti sa uzansama i uslovimatrgovanja efektima na trištu kapitala!

C! ?jegovanje kursa i sta$iliza#ija trišta ( podrazumijeva aktivnostisvih u+esnika u emisiji, a naro+ito $anke rukovodio#a nainterventnim kupovinama ili prodajama u #ilju eliminisanja

os#ila#ije kursa i radi ostvarivanje sta$ilnog trišta!


23/41

;! Davršetak emisije, pod +ime tre$a podrazumijevati

kraj poslovnih aktivnosti korisnika kapitala u vezisa jednom emisijom i plasmanom efekata,odnosno u vezi sa svim transak#ijama naprimarnom ili emisionom trištu efekata!

• 0oslovne opera#ije korisnika kapitala u vezi sa

trgovinom već emitovanih i plasiranih efekata,odnosno trište opera#ije na sekudarnom trištuefekata o$uhvataju dvije vrste aktivnosti korisnikai to 8 = izvršavanje svih preuzetih o$aveza iz osnova

ostvarivanja svih prava iz efekata koja onadonose vlasniku efekata8 povraćaj glavni#e iisplata dividende, i

= &+ešće, iz mnogo$rojnih razloga, u kupoprodaji

sopstvenih HV, tzv! kupoprodaja ) iz druge ruke)!


24/41

0ro#edure emisije javnom ponudom- DTHOV

Emisija HOV javnom ponudom je emisija kod koje se upis HOV vršina osnovu javnog poziva svim zainteresovanim li#ima! 0ostupak

em!jav!pon! o$uhvata81!1! 0rospekt1!2! Odluka o emisiji1!3! &govor izme*u emitenta i $anke1!=! Dahtjev emitenta1!7! @spravka dokumenta#ije1!6! 'onošenje rješenja po zahtjevu emitenta1!C! O$javljivanje prospekta i javnog poziva1!;! @zmjena uslova sadranih u prospektu

1!F! 0romo#ija javne ponude1!14! &pis i uplata hartija od vrijednosti1!11! Aok za upis i uplatu hartija od vrijednosti1!12! Davršetak javne ponude1!13! @zvještaj o rezultatima javne ponude

1!1=! &pis emisije


25/41

0ro#edure emisije privatnom ponudom- DTHOVEmitent moe vršiti privatnu ponudu HOV samo jednom u toku jedne

godine! Emitovane ili ste+ene HOV privatnom ponudom ne mogu se

prodavati, zalagati ili otu*ivati najmanje 1 godinu od upisa u Aegistar!

2!1! Odluka o emisiji privatnom ponudom

2!2! Dahtjev za odo$renje prospekta

2!3! 0romjena kupa#a u privatnoj ponudi2!=! 'onošenje rješenja po zahtjevu emitenta

2!7! Komunika#ija sa kup#ima

2!6! &pis i uplata hartija od vrijednosti

2!C! Davršetak privatne ponude

2!;! @zvještaj o rezultatima privatne ponude

2!F! &pis emisije


26/41

@zuze#i od o$aveze izrade prospektaGlan 64!Emitent moe emitovati hartije od vrijednosti $ez o$aveze izrade prospekta, u sljedećim

slu+ajevima8

a> prilikom simultanog osnivanja ak#ionarskog društva, kao i prilikom povećanja njegovogkapitala,$> po osnovu pretvaranja rezervi i neraspore*ene do$iti u osnovni kapital,v> prilikom smanjenja osnovnog kapitala,g> prilikom statusne promjene,d> kada ukupan iznos emisije nije veći od 144!444 K: a $roj kupa#a nije veći od 14,*> emisija novih ak#ija prilikom njihovog spajanja, podjele, konverzije i denomina#ije,

e> emisija po osnovu pretvaranja zamjenjljivih o$vezni#a i varanata u ak#ije, i> emisija kratkoro+nih hartija od vrijednosti!

Kratkoro+ne hartije od vrijednosti ne smiju se emitovati sa klauzulom odga*anjadospijeća izdavanjem nove serije!

& slu+aju emisije iz stava 1! ovog +lana, emitent je duan da o emisiji o$avijesti Komisiju uroku od sedam dana od dana donošenja odluke, sa prilogom odluke i drugih dokumenata

odre*enih pravilnikom Komisije!

Emisiju iz stava 1! ta+ka d> ovog +lana emitent moe izvršiti jednom u dvije kalendarskegodine!

Komisija svojim pravilnikom $lie ure*uje sadraj odluka i drugih dokumenata koje emitentpodnosi Komisiji, na+in o$avještavanja Komisije, kao i druge o$aveze u vezi sa emisijom izstava 1! ovog +lana!


27/41

• !o+oro&ne '• !je"e se na :• * akcije i"i dionice• * du+oro&ne obveznice• .* fnansijski derivati izvedene '•

* /kcije

• k#ija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio ak#ionarskog

kapitala!• Varija$ilnog je karaktera, što zna+i da vlasniku ne o$ez$ije*ujeunaprijed poznat, niti zagarantovan prihod!

• 0rihod je isklju+ivo zavisan i uslovljen rezultatima radaprivrednog su$jekta koji je do sopstvenog kapitala došao upravo

emisijom tih efekata!• Osim toga, visina prihoda, $ez o$zira na ostvarene rezultaterada,zavisna je i od odluke skupštine svih vlasnika ak#ije! @z tihrazloga prihod moe $iti razli+it od jednog do drugogo$ra+unskog perioda!

• k#ija sim$olizuje vlasništvo 8 = nad odre*enim dijelom kapitala i


28/41

• /kcija predstav"ja:• &log u osnovnom kapitalu '• kup prava i o$aveza koja pripadaju njenom imao#u u

tom društvu• @nstrument trišta kapitala• Hartiju od vrijednosti• Prava iz akcija:

• :aterijalna ili imovinska8• 0ravo na isplatu dividende• 0ravo na u+ešće u dio$i likvida#ione mase• 0ravo pre+eg sti#anja ak#ija iz novih emisija• 0ravo raspolaganja ak#ijama u skladu sa zakonom

• 0ematerija"na i"i "i&na prava:• 0ravo pristupa pravnim aktima i drugim dokumentima i

informa#ijama u društvu• 0ravo u+ešća u radu skupštine

• 0ravo glasa u skupštini, srazmjerno u+ešću u kapitalu


29/41

• k"ije u elektronskom zapisu sadr)e8• +znaku vrste• +znaku klase, odnosno serije

• Naziv sjedište i mati(ni broj emitenta• Naziv, sjedište, i mati(ni broj pravnog li"a odnosno ime i prezime &izi(kogli"a imao"a

• nominalna vrijednost emisije• Nomilana vrijednost ak"ija, odnosno knjigovodstvena vrijednost ako se

ak"ije izdaju bez nominalne vrij.• +pis prava i obaveza koje sadr)e• 7atum emisije, odnosno upisa u BR 4+2

• P#+e$ne ele(ente p#je0ini6 HOV /t%r>/je -en,reg,&a HOV

• A"cija +e +a+t#ji i& 0%a 0ijela1• - prvi dio je osnovna isprava ili plašt• 7rugi dio se sastoji iz kuponskog tabaka koji sadr)i kupone za naplatu

dividende


30/41

• Vr+te a"cija• Pre(a pra%/ "#je 0aj/1

= O$i2ne're0#%ne) = nji6#%i( i(a#ci(a 0aj/ je0na"a li2na i i(#%in+"apra%a

= Preferencijalne = (#g/ $iti p#0jeljene / %i!e "la+a &a%i+n# #0 #$i(a ira&li2it#+ti pra%a, Daj/ +%#ji( %la+nici(a #0re>ene pri%ilegije1 pre0n#+t/ i+plati 0i%i0en0e* pri#ritet / "#ri!tenjn/ /+l/ga 0r/!t%a i 0r, ?#g/$iti 1"/(/lati%ne* participati%ne* participati%n#7"/(/lati%ne i"#n%eti$ilne,

•S #$&ir#( na na2in #0re>i%anja i(#ca pra%a1 = A"cije na i(e7 tee +e pren#+e, Va+ni" (#ra $iti e%i0entiran / "nji&i AD = A"cije na 0#n#+i#ca = pren#+e +e pre0aj#(

• Pre(a %re(en+"#( "riterij/ e(i+ije1 = O+ni%a2"e ili a"cije pr%e e(i+ije* A"cije 0r/ge e(i+ije i =

A"cije +lije0e;i6 e(i+ija• Pre(a n#(inaln#j %rije0n#+ti1 = Sa n#(inaln#( %rije0n#+ti i 9e& n#(inalne %rije0n#+ti


31/41

• -ijena a"cija• ?et#0i i&ra2/na%anja cijena a"cija1

= Nominalna vrijednost ak"ije

= Bijene ak"ija na osnovu tokova sredstava = Bijene ak"ija na osnovu diskontovanja dividendi = Bijene ak"ija na osnovu rasta dividendi = Bijene ak"ija na osnovu sagledavanja pri'oda

• N#(inalna %rije0n#+t a"cija• redstavlja nov(ani iznos upisan na samoj ak"iji• *o je pokazatelj koji ima samo te'ni(ko zna(enje, odnosno predstavlja

iznos po kojem se vrši primarna emisija

• rilikom osnivanja 7 utvrdi se iznos osniva(kog kapitala i broj ak"ija i iztoga se izra(unava visina nominalne vrijednosti

• na(ajna je samo kod utvrđivanja prava vlasnika obi(ni' ak"ija• Na sekundarnom tr)ištu, za investitore je neva)no koliko je nominalna

vrijednost


32/41

• Tzv! .ash "loI analJsis

• .ijene ak#ija se izra+unavaju diskontovanjem svih $udućihneto priliva sredstava, koji se o$ra+unavaju kao razlikaprihoda i troškova

• dje je8 = . ( #ijena ak#ije = d ( diskontna stopa = Tr ( troškovi = ?T ( neto troškovi sredstava = 0r - prihod

1!3!2! .ijene ak#ija na osnovu tokova sredstava

( ) ( )

( )

( ) ( )∑

∑

=

=

+=

+

−

=

+

−++

+

−+

+

−=

n

i

i

i

i

n

i

ii

n

nn

d

N

d

Tr

CA

odnosno

d

Tr

d

Tr

d

Tr CA

1

1

2

2211

11

r

,

1

r ...

1

r

1

r

. . 1ijene akcija na osnovu


33/41

• 0opularan i u praksi +esto koršćen metod

• 0rema ovom metodu, stvarna vrijednost ak#ijapredstavlja sadašnju virjednost $udućih dividendi

• dje je8 = . ( #ijena ak#ije = d ( diskontna stopa = 'iv ( dividenda

*.*.* 1ijene akcija na osnovudiskontovanja dividendi

( ) ( )

( )∑= +

=

+++

++

+=

n

i

i

i

n

n

d

DivCA

odnosnod

Div

d

Div

d

DivCA

1

2

21

1

,1

...11


34/41

• 0olazi od pretpostavke rastućihdividendi

• ko dividenda raste po stopi s, moese ra+unati na slijedeći na+in8

• topa rasta dividende je8

1!3!=! .ijene ak#ija na osnovu rastadividendi

[ ] s D Divt += − 11

1

1

−

−−=t

t t

Div

Div Div s


35/41

1> ?ulti rast dividendi8

• Dasniva se na pretpostav#i da dividende neće rasti•

2> Konstantan rast dividendi8

•

?a osnovu visine i dinamike stope rastadividendi postoje tri slu+aja8

d

Div

CA

Div Div Divn

=

== 21

( ) ( )

( ) ( )

( )

( )

( )

( )

( )∑= +

+=

+

+++

+

++

+

+=

+=+=

n

i

i

i

n

n

n

n

d

s DivCA

d

s Div

d

s Div

d

s DivCA

s Div Div s Div Div

1

*

*

2

2

**

**1

1

1

1

1..

1

1

1

1

11


36/41

topa prinosainvestitora na ak#ije8

sCA

Div

d +=1


37/41

• 3! :odel višestrukog rasta dividendi• o(iva na pretpostav"i da se dividende isplaćuju po stopama rasta, koje

su razli(ite u suks"esivnim intervalima

• % obzirom da su stope rasta dividendi nejednake matemati(ki modelmo)e biti vrlo slo)en

• 1.D.E. Bijene ak"ija na osnovu o(ekivanog pri'oda

• dje je8• E0 ( Earning per share • VA: ( sadašnja vrijednost razvojnih mogućnosti• ' ( diskontna stopa

SVRM d

EPS CA

d

EPS CA

+=

=


38/41

• O9VE:NI-E• *o je 4+2 kojom se njen izdavala" emitent! obavezuje da će imao"u ili

vlasniku isplatiti iznose nov(ani' sredstava nazna(eni' u obvezni"iprema ta(no utvrđenom iznosu i pre"iziranoj dinami"i.

• Vr+te 0/g#r#2ni6 #$%e&nica1 = O$i2ne = participati%ne = @arant#%ane

= K#n%erti$ilne = Sa pra%#( pre%re(en#g #t"/pa

Sa0a!nja %rije0n#+t #$%e&nice

( )∑= +=

n

ii

i

k

CF

Cijena1 1

( ) ( )∑∑== +

++

=n

in

n

ii

i

k

Glavnica

k

KuponCijena

11 11


39/41

• O$vezni#e imaju unaprijed odre*en rok dospjeća! 0orediznosa upisanog na samoj o$vezni#i, i kamate, utvr*ena jei dinamika vraćanja pozajmljenog nov#a!

• 0redmet je kupoprodaje na sekundarnom trištu!• Osnovni #ilj emisije o$vezni#a je mo$iliza#ija kapitala nadugoro+noj kreditnoj osnovi!

• O$vezni#a ne daje pravo na u+ešćeu upravljanju!• Elementi o$vezni#e8• Omot i kupon• Talon• 1ijena obveznice je nomina"na vrijednost obveznice,

to je nov&ani iznos koji 2e ima"ac obveznice

nap"atiti na dan dospje2a

V i i" $ i


40/41

• Vr+te ri&i"a #$%e&nica• Kre0itni ri&i" = ulaganje u obvezni"e ima kreditni karakter. Fto je

vrijeme dospjeća obvezni"e du)e veći je i rizik za vlasnike. ostojiopasnost od smanjenja tr)išne vrijednosti obvezni"e, i od povećanja

kamatne stope, tzv.kamatni rizik• Ka(atni ri&i"7 zbog rizika od kamatni' stopa , nvestitori će za'tjevati

veću premiju za rizik za one obvezni"e, (ija je "ijena posebno osjetljivaprema promjenama u tr)išnim kamatnim stopama

•Ri&i" cijene i p#n#%n#g in%e+tiranja17 ri&i" cijene = kolebanja uostvarenom prinosu uzrokovana velikim dobi"ima i gubi"ima (ine rizik ".

• Ri&i" p#n#%n#g in%e+tiranja =* ako je razdoblje dr)anja du)e odpreostalog roka dospjeća obvezni"e, a kamatne stope padnu izlo)eni stegubitku

• Ri&i" p#rtf#lija = najva)nija je imovina koja se dr)i u porto&oliju. *o susredstva koja su sadr)ana u 4+2. Rizik se ogleda u ulaganju u određeneimovinske oblike

D 2 $ i " lj i i fi i j


41/41

• D/g#r#2ne #$%e&nice "a# +p#ljni i&%#r finan+iranja• Pre(a e(itenti(a +e 0ijele na 1• 7 dugoro(ne instrumente duga = 4+2 koju izdaje dr)ava, njeni organi i preduzeća• 7 dugoro(ne instrumente duga = 4+2 koje izdaju korpora"ije i &irme• 7 dugoro(ne instrumente duga = 4+2 koje izdaju banke i dr.&in.institu"ije• - diskontne obvezni"e

• T# +/ 0/ni2"e HOV• Naj&na2ajniji 0/g#r#2ni in+tr/(enti 0/ga1

• 7 0ra%ni &api+i7 emituje i' BA svaki' G mjese"i uz &iksnu kamatnu stopu =kuponsku stopu. Rok dospjeća je od 1 do 1: godina• 7 0ra%ne #$%e&nice = iizdate od strane vlade sa rokom dosjeća od E do :

godina8 note trezora, štedne obvezni"e, "erti&ikat o zadu)enju

• 7 "#(/nalne '#p!tin+"e) #$%e&nice = su 4+2 za dug koje je izdala

dr)avna ili lokalna vlast. 7ospjeće je između E i : godina• O$%e&nice "#rp#racija* "#rp#rati%ne #$%e&nice7• Dra%ne #$%e&nice (#g/ $iti1• $e& "/p#na• Sa fi"+n#( ili %arija$iln#( "a(at#(

Documents

Akcionarstvo - II Kolokvijum (1)