Vlaho Bukovac

"Moja obitelj i moj kist, eto mog života i mog raja."

Vlaho Bukovac• Najznačajniji hrvatski umjetnik 19. stoljeća• Realizam (naturalizam – detalji, obrisna

linija, žive boje) – (uljepšani) akademski realizam – impresionizam (plenerizam) – FORMA, SVJETLO, ATMOSFERA; impresije - skice

• Pejzaži, aktovi, PORTRETI• Slika – jedan komad odsječen od prirode• Sloboda umjetnika (sukob s Kršnjavim)• Proslavio se u Parizu, Zagreb ga je odbacio

Faze:

1.) 1865.-1872.- Radovi iz djetinjstva2.) 1873.-1877.- Amaterski radovi iz

Amerike3.) 1878.-1892.- Pariška faza4.) 1893.-1898.- Zagrebačka faza5.) 1899.-1902.- Cavtatska faza6.) 1903.-1922.- Praška faza

Biografija• Rođen je 4. srpnja 1855. u Cavtatu (Biagio

Faggioni)• 1861.-66. - školuje se u Cavtatu

(1865. - prvo djelo: Gospa od sedam žalosti)• 1866. - odlazi u Ameriku (Hearts Island, New

York); 1871.-72. - Faggioni moreplovac; 1873. - Put u Južnu Ameriku (Peru) – pismoslikar; 1874.-76. - San Francisco – portreti!

• 1877. - Dubrovnik – Medo Pucić (Pariz!), Faggioni ->Bukovac (Sultanija – dar Strossmayeru)

• 1877.- Pariz – Akademija (Ecole des Beaux Arts); A. Cabanel, Čermak

M. Pucić

J. Čermak, Slijepi guslar, 1860-ih

A. Cabanel, Venera, 1869.

V. Bukovac, Ruka, 1877., Pariz

• 1878.- Pariška faza: Bukovac izlaže u Salonu ("Crnogorka na obrani"); 1879.- portreti za Amerikance; Cavtat, Dubrovnik, Crna Gora; 1880.- završetak školovanja; Monnier; Salon, Exposition Verseillese (Portret Mede Pucića)

• 1881.-82. - portreti (Dubrovnik, Cavtat, Trst); Pariz – Velika Iza – spektakl, $; Beograd – Portret kraljice Natalije; 1883.- Muke u Cetinju

• 1884.- Salon (Jadranski ribari, Povjerljiva priča), Exposition International (srebrna medalja), izložbe u Verseillesu, Zadru; Splitski portreti

V. Bukovac, Crnogorka na obrani, Pariz, 1878.

V. Bukovac, Velika Iza, 1882.

V. Bukovac, Portret kraljice Natalije, Beograd, 1882. - detalj

V. Bukovac, Crnogorka na sastanku, 1883.

V. Bukovac, Jadranski ribari, 1884., Cavtat, Pariz

• 1885.- Dalmatinska "turneja" (Split, Dubrovnik, Korčula – portreti: Obitelj Katalinić, Mladi guslač)

• 1886.- Pariz – umire Monnier; suradnja s Vicars Brothers (Engleska) – izložbe i u Londonu (Bijela robinja)

• 1887.- smještaj u Montmartreu; Vlaho Bukovac -> Paul Andrez; početak pravog impresionizma (pejzaži)

• 1888.- Salon – Isus, prijatelj malenih; engleska "turneja" (Liverpool, Harrogate, Esher – portreti)

• 1889.- izložba kod Vicars Brothersa, Salon, Exposition Universalle ("Zora umire u naručju dana"); 1890.- Salon (Mlada patricijka)

V. Bukovac, Portret Vjekoslave Katalinić, 1884., Split

V. Bukovac, Mladi guslač (Armand Meneghell), 1885., Split

V. Bukovac, Kuća u šumi, 1886., Pariz

V. Bukovac, Bijela robinja (White slave), 1883., Pariz

V. Bukovac, Isus, prijatelj malenih, 1888., Zagreb

V. Bukovac, Samson Fox, 1890., Harrogate

V. Bukovac, Portret Laure le Doux, 1892., Liverpool

V. Bukovac, Mlada patricijka, 1890., Pariz

• 1891.- Engleska (portreti iz Harrogatea); Cavtat!• 1892.- Oženio je Jelicu Pitarević; Pariz, Liverpool,

Đakovo (Strossmayerovi portreti), Zagreb (F. Rački, I. Kršnjavi); Salon – Bukovac/Faggioni/Andrez

• 1893.- Zagrebačka faza: portreti (Vranyczany, Ponratz) – oduševljenje domaće publike; posljednji put u Salonu

• 1894.-95.- Zagrebačka šarena škola, zbrinjavanje umjetnika; Gundulićev san, Hrvatski preporod (zastor u HNK), "Dubravka"

1896.- Milenijska izložba u Pešti, gradnja Umjetničkog paviljona (1898.!); izložbe u Veneciji i Kopenhagenu; Društvo hrvatskih umjetnika (Medović, Frangeš, Valdec, Iveković, Auer...)

V. Bukovac, Adio, 1903., BečV. Bukovac, Moje gnijezdo, 1897., Zagreb

V. Bukovac, Portret Ljudevita Vranyczanyja, Oroslavlje – Pariz, 1893.

V. Bukovac, Portret Gustava Pongratza, Bled, 1893.

V. Bukovac, Portret Ivke Vranyczany, Jurovo, 1893.

V. Bukovac, Portret Ise Kršnjavog, 1895., Zagreb

V. Bukovac, Gundulićev san, 1894., Zagreb

V. Bukovac, Hrvatski narodni preporod, 1896., Zagreb

V. Bukovac, Živio kralj, 1896., Zagreb

V. Bukovac, Japanka, 1898., Zagreb

• 1898.- Izložba na Erste Ausstellung der Wiener Secesion; svađe s kolegama; nakon otvorenja Paviljona odlazi u Cavtat

• 1899.-1902.- Cavtatska faza: pejzaži, portreti; sudjeluje na svim izložbama hrvatskih umjetnika (po Austro-ugarskoj, u Petrogradu; Zagreb: 7. izložba hrvatskih umjetnika; Izložba Društva hrvatskih umjetnika)

• 1903.- Neuspjeh u Beču; poziv iz Praga (Akademie vytvarnych umeni – mjesto izvanrednog profesora) – praška faza

• 1905.-06.- Divan; krizno razdoblje (Fantazija, Ormar buduće slave)

V. Bukovac, Divan, 1905., Prag

V. Bukovac, Ormar buduće slave, 1906.

V. Bukovac, Fantazija, 1905.-06., Prag

• 1908.-10.- Engleska - portreti; Prag - susret s Meštrovićem (portret), mjesto redovnog profesora; Hrvatska – grupa Medulić (1. Dalmatinska izložba); zagrebački portreti

• 1911.-14.- Engleska ("ladanjski" rad); postaje dopisni član Češke akademije nauka i umjetnosti; 1913.- "Razvoj hrvatske kulture" za tadašnju NSK; 1913.-14.- oslikavanje općinskog dvora u Pragu

• 1915.- 1. samostalna izložba u Pragu• 1918.- natrag u Hrvatsku; objavljuje

autobiografiju; 1919.- počasni član JAZU-a; 1920.- zadnji put u Cavtatu

V. Bukovac, Pala svetog Dominika, 1911., Prag

V. Bukovac, Razvoj hrvatske kulture, 1913., Zagreb

V. Bukovac, Smješak, 1915., Prag

V. Bukovac, Crnogorski guslar, 1919., Prag

• 1922.- Zagreb, Beograd, Ljubljana ("Gđa Hribar s kćerkicom" – posljednje djelo)

Umire u Pragu, 23. travnja u snu.

"Crtanje je za slikara što i kosti za ljudsko tijelo... Blago onome, koji to s lakoćom

svlada. On je Majstor."