Casopis GOVOR_27_2

0

5

25

75

95

100

GOVOR / SPEECH Zagreb, godina XXVII (2010), broj 2

UDK 81'34(05)"540.6" CODEN GOVOEB ISSN 0352-7565

Izdava ODJEL ZA FONETIKU HRVATSKOGA FILOLOKOG DRUTVA

Urednitvo

Vesna MILDNER, glavni urednik

Juraj BAKRAN Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Dana BOATMAN Johns Hopkins Hospital, Baltimore, SAD Almasa DEFTERDAREVI Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Mria GSY Maarska akademija znanosti, Budimpeta, Maarska William J. HARDCASTLE Queen Margaret College, Edinburgh, kotska Damir HORGA Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Patricia KEATING University of California Los Angeles, Los Angeles, SAD Diana KRULL Sveuilite u Stockholmu, Stockholm, vedska Marija POZOJEVI TRIVANOVI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Jn SABOL Filozofski fakultet, Preov, Slovaka Irena SAWICKA Filoloki fakultet, Torunj, Poljska Gordana VAROANEC-KARI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Tajnik: Marko LIKER

Izvrna tajnica: Ana VIDOVI Lektorica: Ana VIDOVI

Korektorica: Marica IVKO

Design ovitka: Zlatko IMUNOVI

Grafiko ureenje i prijelom Jordan BIANI, Odsjek za fonetiku, Filozofski fakultet, Zagreb

Prilozi objavljeni u Govoru referiraju se u sljedeim sekundarnim izvorima: Arts and Humanities Citation Index, BL Bibliographie Linguistique, INIST-CNRS Institut de lInformation Scientifique et Technique, Journal Citation Reports/Social Sciences Edition, Linguistics Abstracts, LLBA Linguistics and Language Behavior Abstracts, MLA Bibliography, Social Sciences Citation Index, Social Scisearch.

Adresa urednitva Filozofski fakultet, Odsjek za fonetiku, I. Luia 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefoni: 385 (0)1 612 00 97, 385 (0)1 612 00 96, 385 (0)1 612 00 98 Telefaks: 385 (0)1 612 00 96, e-mail: [email protected]

Ovaj je broj tiskan uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.

Tisak: Tiskara "Rotim i Market", Lukavec

SADRAJ / CONTENTS

Damir HORGA Dragi itatelji Govora .......................................................................................................89 Mirjana Matea KOVA, Ana VIDOVI Samoispravljanja u hrvatskom jeziku / Self-Repairs in the Croatian Language...............91 Ana BONETTI, Mladen HEEVER, Boris IMUNJAK Promjene u kvaliteti glasa nastavnica tijekom radnog dana / Voice Quality Changes in Female Teachers During the Working Day ....................................................................117 Gabrijela KIIEK Pogreke u argumentaciji dvojbe u tumaenju i klasifikaciji / Fallacies Dubious Interpretations and Classifications..................................................................................129 Renato OI, andor DEMBITZ Automatsko prepoznavanje i sinteza govora mogunosti sustava SPICE / Automatic Speech Recognition and Synthesis Abilities of SPICE System...................................145 Jelena VLAI DUI Prikaz I. meunarodnog umjetniko-znanstvenog simpozija o zborskoj umjetnosti, pjevanju i glasu Ars Choralis 2010, Zagreb, Hrvatska, od 8. do 10. travnja 2010. godine ...................................................................................159 Ines CAROVI Prikaz XXIV. meunarodnog znanstvenog skupa HDPL-a Prouavanje diskursa i dijaloga izmeu teorije, metoda i primjene, Osijek, Hrvatska, od 20. do 22. svibnja 2010. godine.................................................................................161 Davor NIKOLI Prikaz 7. meunarodne konferencije o argumentaciji, Amsterdam, Nizozemska, od 29. lipnja do 2. srpnja 2010. godine ..........................................................................165 Gabrijela KIIEK Prikaz 19. konferencije International Association for Forensic Phonetics and Acoustics (IAFPA), Trier, Njemaka, od 18. do 21. srpnja 2010. godine ......................................169 Nataa KLARI BONACCI Izvjetaj o radu Odjela za fonetiku od lipnja 2009. do lipnja 2010. godine ...................173 Upute autorima ...............................................................................................................177 Information for authors...................................................................................................179

GOVOR XXVII (2010), 2 89

Dragi itatelji Govora, Proli broj Govora bio je posljednji koji sam uredio. S ovih nekoliko

rijei obraam vam se na kraju svog ureivakog razdoblja. Prije osam godina pripala mi je ast, ali i velika obveza i odgovornost

prihvatiti funkciju glavnog urednika Govora, asopisa za fonetiku, koji je svojim prepoznatljivim fonetskim profilom i sadrajem imao vrsto mjesto u drutvu naih znanstvenih asopisa odobrenih i financijski potpomognutih Ministarstvom znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Obveza i odgovornost bila je zadrati tu visoku razinu vrsnosti. Ako smo se pribliili tom cilju, zasluga je to cijelog Urednitva, kao i suradnika koji su brinuli o tehnikim poslovima pripreme i tiskanja asopisa. Ako smo ostali daleko od tog cilja, odgovornost je moja, usprkos dobrim eljama i uloenom trudu.

Koliko smo ta stremljenja zaista ostvarili, preputam ocjeni drugih, uvjeren da smo uloili maksimum naih sposobnosti. elim navesti samo tri injenice koje smatram u formalnom smislu vanima za vrednovanje asopisa i ocjenu naih napora.

U naim uvjetima manje ili vie volonterskog i amaterskog pristupa ureivanju asopisa, trudili smo se podii razinu profesionalnosti vlastitog rada. Uvedene su funkcije tehnikog tajnika i korektora. Jedan od vanih uvjeta u tom nastojanju bio je osiguranje stvarne redovitosti izlaenja asopisa, u emu smo uspjeli. Drugo, pokrenuli smo proceduru objavljivanja asopisa i u elektronikom obliku i istog takvog recenzentskog postupka. Na tom planu uinjeni su tek prvi koraci, tako da valja omoguiti aurniju dostupnost novih brojeva asopisa, a ostaje otvoreno pitanje unoenja ranijih brojeva asopisa u elektroniku bazu, kao i mogunosti pretraivanja unesenih brojeva. Taj zadatak koji nije mali ni u vremenskom ni radnom, pa onda ni u financijskom smislu, ostaje kao jedan od zadataka za koji e novo Urednitvo nedvojbeno nai pravo rjeenje. I trei element, u emu su vjerojatno i prve dvije navedene injenice imale svoj pozitivni doprinos, odluka je Ministarstva kojom je asopis svrstan u kategoriju A1 asopisa po svojoj vrsnoi, to je on dakako po svim kriterijima zasluivao i ranije, ali smo uspjeli taj kriterij i formalizirati, to je, nadamo se, bio dodatni poticaj autorima da objavljuju u Govoru.

U sadrajnom smislu, trudili smo se objavljivati kvalitetne i vrijedne radove, to je ostvareno zahvaljujui suradnji istaknutih autora i ve ranije uspostavljenoj rigoroznosti recenzentskog postupka.

Nakon osam godina rada na funkciji glavnog urednika, smatrao sam da je vrijeme da tu funkciju preuzme novi urednik/urednica koji e novim poletom preuzeti dunost i pronai mogunosti za daljnje poboljanje kvalitete asopisa.

Ovom prigodom elim zahvaliti svima koji su u proteklom razdoblju na bilo koji nain sudjelovali u oblikovanju i radu na asopisu i pruili podrku njegovu izlaenju. Bez namjere da po bilo kojem kriteriju rangiram one kojima dugujem zahvalnost, dopustite da ih nabrojim. Zahvala pripada autorima radova,

GOVOR XXVII (2010), 2

90

recenzentima, svim lanovima Urednitva, te, poimenino, najbliim suradnicima na tehnikom, ali i sadrajnom ureivanju asopisa: tajnici asopisa prof. dr. sc. Gordani Varoanec-kari, izvrnim tajnicima dr. sc. Marku Likeru, Ani Vidovi i Gabrijeli Kiiek (za dva broja), lektoricama Jasenki Rui i Ani Vidovi, korektorici Marici ivko, Ireni Kolbas za UDK oznake, Jordanu Bianiu za grafiko ureenje i prijelom, doc. dr. sc. Nikolaju Laziu za razvoj elektronikog pristupa asopisu te Goranki vagel za voenje financijskog poslovanja asopisa.

Zahvalu dugujemo i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske koje je pruilo financijsku potporu za tiskanje asopisa.

Na kraju elim istaknuti da je bila velika odgovornost i izuzetna ast svrstati se u niz glavnih urednika Govora, uz akademika Petra Guberinu i profesora emeritusa Ivu karia, s nadom da smo uspjeli zadrati visoku razinu vrijednosti na koju su oni postavili asopis.

Uvjeren sam da e Govor i nadalje uspjeno ispunjavati svoju ulogu vrsnog asopisa za fonetiku. Izborom profesorice Vesne Mildner za glavnu urednicu takva mu je budunost osigurana jer e ona svojim znanstvenim, strunim i organizacijskim kvalitetama Govor sigurno uspjeno ureivati. Profesorici Mildner, Urednitvu asopisa i svima koji budu sudjelovali u njegovu oblikovanju i ivotu na naoj fonetskoj i znanstvenoj sceni elim mnogo uspjeha u radu.

Zagreb, 13. sijenja 2011. Damir Horga


Izvorni znanstveni rad

Mirjana Matea Kova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

Hrvatska

Ana Vidovi Filozofski fakultet, Zagreb

Hrvatska

SAMOISPRAVLJANJA U HRVATSKOM JEZIKU

SAETAK

U ovom se radu ispituje distribucija razliitih kategorija samoispravljanja te omjeri samoispravljanja i pogreaka. Zvuni zapis u trajanju od gotovo osam sati transkribiran je na uzorku od 101-og ispitanika, studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Zabiljeeno je preko tisuu samoispravljanja koja su rasporeena u razliite kategorije. Klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu modelu govorne proizvodnje, kao empirijski najbolje potvrenom modelu za monolingvalno procesiranje govora. Studenti su individualno ispitani tako da su ispunili pet govornih zadataka, a njihovi su odgovori auditivno snimljeni. Zadaci ukljuuju: a) prepriavanje radnje crtanog filma; b) opis slike prostorije; c) opis slike prostorije s drugaijim rasporedom namjetaja u odnosu na prethodni zadatak; d) oblikovanje reenica na temelju slika predmeta i e) oblikovanje prie na temelju predloenog niza slika. Apsolutnu veinu ine samoispravljanja pogreaka, pri emu su dominantne kategorije sintaktika i leksika samoispravljanja. Dominacija samoispravljanja pogreaka nad samoispravljanjima neprikladnog izriaja moe se protumaiti injenicom da bi neispravljanje pogreaka moglo ozbiljnije ugroziti razumijevanje poruke, dok se samoispravljanjima neprikladnog izriaja dorauje obavijesni sadraj iskaza i poveava se njegova informativnost. Samoispravljanja neprikladnog izriaja i samoispravljanja razliitom informacijom pojedinano ne prelaze jednu petinu od ukupnog broja samoispravljanja. Omjeri samoispravljanja i pogreaka ukazuju da se natpolovina veina pogreaka ispravlja, pri emu se fonoloke i leksike pogreke uvjerljivom veinom samoispravljaju, to upuuje na veu osjetljivost monitora na sadrajne rijei, dok se morfoloke i sintaktike pogreke

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 92 priblino polovino samoispravljaju. Vea uestalost ispravljanja leksikih pogreaka moe se objasniti njihovom informativnom vanou, dok je kod fonolokih samoispravljanja prisutan krai mentalni put i vea automatiziranost pri ispravljanju.

Kljune rijei: modeli govorne proizvodnje, teorija perceptivne petlje, govorne pogreke, monitoring, samoispravljanje


UVOD

Stvaranje izriaja je sloen, kontinuiran i dinamian proces tijekom kojeg

pojedine komponente u mehanizmu govorne proizvodnje mogu zakazati i tako nastaju pogreke koje predstavljaju semantiku buku koju je proizveo sam govornik (Horga, 2008). Nakatani i Hirschberg (1994) navode da 10% izriaja u materinskom jeziku ukljuuje neku vrstu ispravka, a Nooteboom (1980) zakljuuje da 50% pogreaka ostaje neispravljeno. Ipak, u spontanom govoru veina se pogreaka ispravlja bez intervencije sugovornika, to upuuje na postojanje sustava za nadgledavanje govora i povratnih sprega. Teorije koje objanjavaju procese monitoringa razlikuju tri kljuna termina: monitor, filter i editor. Berg (1986) definira monitor kao "mentalne oi" koje prate tijek planiranja i izvedbu poruke te nemaju mogunost uplitanja u procese. S druge strane, filteri imaju sposobnost da odbace pripremljeni govor koji treba artikulirati, a editori ili ureivai nadopunjuju filtere tako to zamjenjuju neodgovarajuu jedinicu prihvatljivijom ili prikladnijom.

U ovom radu istrauje se kontrolni mehanizam (monitor) kojim raspolae govornik i kojim provjerava korektnost govorne proizvodnje. Njegova je primarna zadaa otkrivanje i ispravljanje pogreaka u govornoj proizvodnji, a to znai ili u onim njezinim dijelovima kada se planira govorni izriaj i stvaraju govorni programi, ili u samoj izvedbi, dakle u ve proizvedenom govoru (Horga, 1997). Distribucije samoispravljanja i postotni omjeri samoispravljanja i pogreaka pruaju indirektnu informaciju o osjetljivosti sustava za nadgledavanje govora na razliite vrste pogreaka i izriajne neprikladnosti. U radu se opisuju osnovni teoretski pristupi monitoringu te njihova sposobnost objanjavanja fenomena samoispravljanja govornih pogreaka. Iznesena klasifikacija samoispravljanja temelji se na Leveltovu (1989) modelu govorne proizvodnje, kao empirijski najbolje potvrenom modelu za monolingvalno procesiranje govora. Potom slijede primijenjeni metodoloki postupci i zakljuci koji proizlaze iz analize rezultata.

Psiholingvistike teorije monitoringa

a) Ureivake teorije monitoringa (engl. editor theories) Editorske ili ureivake teorije monitoringa pretpostavljaju postojanje

ureivaa koji ima svoj vlastiti sustav pravila pomou kojih provjerava ispravnost izlaznog podatka, a zadatak mu je primijetiti i zamijeniti neispravan izlazni podatak procesa govorne proizvodnje. Baars, Motley i MacKay (1975) te Motley, Camden i Baars (1982) razvili su model u kojemu predartikulacijski ureiva provjerava izriaj neposredno prije artikulacije, na temelju kriterija leksikih zakonitosti, sintaktike i semantike prikladnosti, situacijskog konteksta te drutvene prikladnosti. Meutim, kada bi ovaj mehanizam radio savreno, on ne bi doputao pojavljivanje pogreaka, to u stvarnosti nije sluaj. Autori navode mogue razloge neispravljanja pogreaka: sustav pravila koji

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 94 koristi ovaj mehanizam nesavren je ili se pravila u odreenom trenutku mijenjaju to ovisi, izmeu ostaloga, o kontekstu i dostupnoj panji. Garnsey i Dell (1984) tvrde da se postojanje predartikulacijskog ureivaa koji sprjeava pojavu pogreaka moe potvrditi u istraivanjima eksperimentalno uvjetovanih pogreaka, takozvanim fenomenom "na vrh jezika" (engl. tip of the tongue) (Baars i sur., 1975; Motley i sur., 1982). Nedostatak je ovog modela to ureiva moe provjeriti iskljuivo zavrni proizvod procesa i nije u mogunosti otkriti pogreku na posrednim razinama. Nadalje, znanje koje je potrebno kako bi se donijela odluka o prikladnosti predartikulacijskog izlaznog podatka mora biti reduplicirano, to je krajnje neekonomino (Berg, 1986; Levelt, 1989). Kako bi eliminirali pojedine nejasnoe koje teorija predartikulacijskog ureivanja ne uspijeva objasniti, nekolicina istraivaa (npr. Nooteboom, 1980; Postma i Kolk, 1992) pretpostavila je postojanje specijaliziranog monitora na svakoj razini sustava procesiranja koji nadgledava ispravnost izlaznog podatka na pojedinoj razini. Meutim, i u ovome sluaju bi monitor trebao sadravati isto ili priblino isto znanje kao i pojedina procesna komponenta. Kada bi monitor zadravao proces proizvodnje govora na svakoj razini, proces bi se mogao odvijati iskljuivo serijski, to bi uvelike smanjilo brzinu procesiranja (Berg, 1986; Levelt, 1989; Blackmer i Mitton, 1991).

b) Teorija iree aktivacije (engl. spreading activation theory) Stemberger (1985) i Dell (1986) razvili su prvi detaljan model

interaktivnog irenja aktivacije u govornoj proizvodnji. Teorija se temelji na interaktivnoj mrei jedinica kao to su rijei, morfemi, fonemi, te ukljuuje generativna pravila pomou kojih se stvaraju utori za jedinice. U ovome se modelu odluke donose na temelju stupnja aktivacije vorova koji predstavljaju te jedinice. To znai da e jedinice s najveim stupnjem aktivacije biti izabrane za daljnje procesiranje. Dell (1986) smatra da se aktivacija moe iriti u obama smjerovima, to jest "odozgo prema dolje" i obrnuto, na primjer, od rijei do morfema, od morfema do fonema, ali i obrnuto. Percepcija govora odvija se tijekom aktivacije "odozdo prema gore", te je ovaj isti mehanizam na snazi kada govornik provjerava svoj vlastiti govor. Prema tome, pretpostavlja se da je monitoring bitno svojstvo razumijevanja i proizvodnje govora, te sastavni dio istih procesa, a postojanje odvojenog ureaja za monitoring se iskljuuje. U paralelnom i interaktivnom modelu govorne proizvodnje monitoring je automatski nusproizvod irenja aktivacije "odozdo prema gore" (Berg, 1986).

Meutim, postoje odreene nejasnoe vezane uz pojam monitoringa. Prvo, ukoliko bi pogreke bile automatski otkrivene, monitor bi trebao uoiti svaku od njih i potom izdati naredbu za ispravak (Levelt, 1989), te bi se posljedino svaka pogreka ispravila, a empirijska istraivanja ukazuju da govornici ne ispravljaju svaku pogreku u svom govoru. Drugo, monitoring ne ukljuuje samo prepoznavanje lingvistiki neispravnog izlaznog podatka, nego i otkrivanje pragmatiki neprikladne informacije koju treba prenijeti, a modeli irenja aktivacije ne objanjavaju ovaj vaan aspekt monitoringa (Levelt, 1992).


c) Teorija perceptivne petlje (engl. perceptual loop theory) Istraivanja govornih pogreaka u materinskom jeziku potvruju

superiornost Leveltove teorije perceptivne petlje nad drugima (npr. Blackmer i Mitton, 1991; Nooteboom, 2005), a teorije govorne proizvodnje u stranom jeziku (npr. Kormos, 2006) takoer su je prihvatile i smatraju da ne postoje kvalitativno drugaiji mehanizmi monitoringa u stranom jeziku. Model ukljuuje tri petlje za provjeravanje izriaja. To su direktni kanali povratne sprege koji se vraaju prema monitoru kako bi on provjerio konani proizvod procesa proizvodnje. Prva ili konceptualna petlja (Levelt, 1989; Blackmer i Mitton, 1991) usporeuje predverbalni plan s prvobitnom namjerom govornika prije nego se proslijedi formulatoru na daljnju obradu. Njezin je zadatak nadgledavanje prikladnosti izriaja, to jest otkrivanje konceptualnih i semantikih pogreaka. Blackmer i Mitton (1991) te Van Hest (1996) zakljuuju da se konceptualne pogreke ispravljaju znaajno sporije nego leksike i fonoloke, zato to je pogrean koncept tee odbaciti i zamijeniti novim, te je zbog toga vie vremena potrebno kako bi se govornik ispravio (Postma, 2000).

Druga ili unutarnja petlja zaduena je za monitoring fonetskog plana ili tzv. unutarnjeg govora prije artikulacije, to se naziva prikriveni monitoring (engl. covert monitoring) (Wheeldon i Levelt, 1995). Ona govorniku omoguava otkriti pogreku prije povrinske manifestacije. Levelt (1989) tvrdi da ovaj parsing traje otprilike 150200 ms nakon generiranja fonetskog plana, a pogreka e biti uoena otprilike 150 ms nakon njezine pojave na razini fonetskog plana. Artikulator bi trebao realizirati govorni plan nakon 200250 ms. Na taj mu nain preostaje oko 100 ms za otkrivanje i ispravak, prije nego to doe do vanjske realizacije. ak je i vie vremena dostupno ukoliko se fonetski plan privremeno pohrani dok eka na artikulacijsku realizaciju (Postma, 2000). Ovdje je kljuno pitanje veliine meuspremnika i brzine artikulacije.

Proizvedeni se izriaj provjerava i nakon artikulacije, to sainjava vanjsku petlju monitoringa koja ukljuuje akustiko-fonetski procesor. Monitor se prema Leveltu nalazi u konceptualizatoru, ali dobiva informacije iz odvojenog sustava za razumijevanje govora, tzv. parsera koji je povezan s mentalnim leksikonom. Monitor e izdati alarmni signal ako zapazi pogreku ili neprikladnost u bilo kojoj od faza procesiranja, te e se isti mehanizmi za proizvodnju govora pokrenuti po drugi put. Kako bi se izbjegla reduplikacija znanja, Levelt smatra da se isti leksikon koristi za proizvodnju i percepciju vlastitog govora, te se isti sustav za razumijevanje koristi za praenje vlastitog kao i sugovornikova govora (preko akustiko-fonetskog modula za procesiranje).

Hartsuiker i Kolk (2001) ukazuju da se prekid izriaja i planiranje ispravka mogu odvijati paralelno te da vrlo kratki prekidi (krai od 150 ms) odbacuju mogunost postojanja distribuiranih ureivaa (Laver, 1980; Nooteboom, 1980), zato to u tim modelima otkrivanje pogreke traje najmanje 200 ms, a paralelno procesiranje nije doputeno.

Jedino istraivanje na velikom uzorku (4 000 samoispravljanja) koje je empirijski pokualo provjeriti navedene modele monitoringa provela je Van Hest

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 96 (1996). Na temelju dobivenih rezultata Van Hest je zakljuila da se teorija perceptivne petlje moe primijeniti kako bi se objasnio monitoring u materinskom, ali i u stranom jeziku bez kvalitativnih promjena. Dokaze o superiornosti ove teorije pruaju i istraivanja o pogrekama (Motley i sur., 1982). Rezultati upuuju da govornik "vidi" svoj iskaz prije same artikulacije. Zamjene konsonanata koje rezultiraju tabu rijeima (npr. engl. tool kits cool tits) rjee se pojavljuju nego "uobiajene" zamjene. To znai da se tabu rije otkriva i ispravlja pomou unutarnjeg sustava za monitoring. Hartsuiker i Kolk (2001) pretpostavljaju postojanje istog monitora za otkrivanje prikrivenih i otkrivenih pogreaka.

Blackmer i Mitton (1991) opisuju situacije kada je interval izmeu vrlo kratkih prekida i samoispravaka 0 ms, te objanjavaju da je u tim sluajevima ispravak planiran prije nego to se pogreka pojavila na povrini u obliku otkrivenog govora. Levelt (1989) te Postma i Oomen (2005) pretpostavljaju da rani prekidi upuuju na monitoring prikrivenog govora. Nooteboom (2005) doputa mogunost da monitoring prikrivenog govora posjeduje neke osobine koje se ne pojavljuju kod monitoringa otkrivenog govora. Monitoring prikrivenog govora koristi kriterij leksikalnosti, odnosno otkriva i odbacuje nerijei mnogo ee nego postojee pogrene rijei, i na taj se nain potvruje osjetljivost monitora na rijei koje nose sadraj i imaju svoju reprezentaciju u mentalnom leksikonu.

Levelt (1989) je procijenio da kod minimalnog skladitenja prikrivenog govora monitor ima dovoljno vremena poslati artikulatoru signal za prekid. Meutim, ako je prekid 0 ms, tada je logino da je ispravak planiran prije nego to je govor prekinut. Blackmer i Mitton (1991) smatraju da se s veim spremnikom pripremljenog prikrivenog govora ispravak moe realizirati prije artikulacije pogrene rijei. Time se potvruje da se naredba za prekid i naredba za iniciranje ispravka mogu odvijati paralelno.

Nooteboom (2005) zakljuuje da prekidi i ispravci pripadaju dvjema odvojenim kategorijama. U prvom sluaju se planiranje prekida i ispravka dogaa prije vanjske manifestacije, a u drugom se planiranje prekida i prekid dogaaju nakon otkrivanja pogreke na povrini. Ovim se potvruje Leveltova dualna teorija perceptivne petlje samoispravljanja (Levelt, 1989; Levelt i sur., 1999), te postojanje dviju odvojenih razina na kojima se pogreke mogu otkriti, razina prije i poslije artikulacije.

Kormos (2006) zakljuuje da govornici stranog, isto kao i materinskog jezika, ponovno procesiraju relevantne dijelove govornog plana pri samoispravljanju, i ne poinju izriaj na meurazinama proizvodnje, kako to pretpostavljaju teorije monitoringa koje se temelje na teorijama irenja aktivacije. Istraivanja koja se bave sintaktikom strukturom samoispravljanja takoer ukazuju da proizvodnja govora ne poinje na meurazinama gdje se pogreke pojavljuju, nego na razini konceptualizatora, to prua vrste dokaze za opravdanost modularnih modela govorne proizvodnje (npr. Levelt, 1989, 1993, 1995; Levelt i sur., 1999). Empirijski rezultati potvruju superiornost Leveltova


modela nad modelom iree aktivacije i distribuiranih ureivaa u procesiranju govora. Takoer, istraivanja potvruju da je Leveltova teorija monitoringa najvjerodostojniji pristup otkrivanju pogreaka u proizvodnji materinskog jezika. Teorije govorne proizvodnje u stranom jeziku (npr. Poulisse, 1997; Kormos, 2006) takoer su prihvatile ovaj model i smatraju da ne postoje kvalitativno drugaiji mehanizmi monitoringa.

Leveltova klasifikacija i distribucije samoispravljanja u dosadanjim istraivanjima

Levelt (1983) je prvi psiholingvist koji je predloio preciznu klasifikaciju samoispravljanja, a razlikuje sljedee kategorije:

1. D-repair ispravak razliitom informacijom (engl. different information repair) kojim se mijenja sadraj prvobitne obavijesti. Razlozi koji dovode do ispravljanja pripisuju se konceptualizatoru koji nije ispravno poredao ili je kodirao pogrenu informaciju, to u obama sluajevima rezultira neadekvatnim predverbalnim planom. Unutar ove kategorije, Levelt (1983) razlikuje sljedee potkategorije:

a) Ispravak neprikladne ili pogrene informacije (engl. inappropriate information repair), kada se govornik ispravlja zato to je obavijesni sadraj iskaza pogrean;

b) Ispravak reorganizacijom elemenata unutar izriaja (engl. ordering error repair), kada govornik odluuje kodirati dijelove namjeravane poruke drugaijim redoslijedom.

Ovakva samoispravljanja otkrivaju do koje je mjere sustav za proizvodnju govora usredotoen na prolost, sadanjost i budunost, te pruaju informaciju o tome kako sustav rjeava problem nizanja sastavnica. Teorija nizanja sastavnica u govoru mora zadovoljiti niz funkcionalnih zahtjeva: sustav treba aktivirati sadanjost, deaktivirati prolost i pripremiti aktiviranje budunosti (Dell i sur., 1997). Ako govornik eli izraziti kompleksniju informaciju, mora odluiti kojim e redoslijedom sastavnice poredati. On moe shvatiti da bi drugaiji raspored sastavnica bio moda prihvatljiviji, te odluuje kodirati dijelove namjeravane poruke drugaijim redoslijedom (Levelt, 1983). Levelt (1989) problem konceptualizacije objanjava na sljedei nain: Deciding what to say first, what to say next, and so on (Levelt, 1983:138) Pogreke ukljuuju anticipacije, kada se glasnici ili rijei izgovaraju prije vremena, ili perserveracije, kada se glasnici ili rijei izgovaraju naknadno.

c) Ispravak odbacivanjem poruke (engl. message abandonment repair), kada govornik odustaje od namjeravane poruke i zamjenjuje je porukom koja ima drugaiji sadraj.

2. A-repair ispravak neprikladna izriaja (engl. appropriacy repair) druga je kategorija samoispravljanja kojoj je cilj specificirati obavijesni sadraj poruke, odnosno ispravak nije posljedica pogreke. Levelt (1983) razlikuje tri potkategorije:

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 98 a) Ispravak potencijalno dvosmislenog izriaja ili dijela izriaja (engl.

ambiguity repair); b) Ispravak nedovoljno preciznog izriaja kojemu je potrebno dodatno

pojanjenje (engl. appropriate level of information); c) Ispravak izriaja koji nije koherentan s prije koritenom

terminologijom (engl. coherence repair). Bredart (1991) je nadopunio Leveltovu klasifikaciju i uveo

samoispravljanja kojima je cilj ispravljanje pragmatike pogreke (engl. pragmatic appropriacy repair). U ovom sluaju, govornik ispravlja dijelove izriaja koji su pragmatiki neprikladni u odreenoj situaciji. Takoer, prema Bredartu (1991), govornik moe ispraviti dio izriaja koji je pragmatiki prihvatljiv, ali ga ne smatra dovoljno sofisticiranim (engl. repairs for good language).

3. E-repair ispravljanje pogreaka (engl. error repairs). Pogreke su rezultat neidealna funkcioniranja na razini formulatora gdje se izabire pogreno aktivirana rije, neprikladna sintaktika konstrukcija, pogrean morfem ili fonem. Prema ovome, Levelt (1983) razlikuje leksike, sintaktike i fonoloke pogreke koje odgovaraju trima osnovnim razinama procesiranja. Prva faza u procesiranju predverbalnog plana je prizivanje konceptu odgovarajue leme, pri emu je koncept specificiran predverbalnim planom. Ispravak pogreno aktivirane leme naziva se ispravkom leksike pogreke (engl. lexical error repair) (Levelt, 1983, 1989). U Leveltovoj se teoriji (1989) sadrajne i funkcionalne rijei, te kolokacije i idiomi, smatraju leksikim ulazima (engl. lexical entries). Leksiki ispravak ukljuuje ispravak pogreno aktiviranih sadrajnih i pojedinih funkcionalnih rijei, idioma i kolokacija. Ispravci derivacijske morfologije, npr. different umjesto difference, takoer pripadaju kategoriji samoispravljanja leksikih pogreaka, budui da u Leveltovu (1989) modelu leksikona derivacije ine razliite leksike ulaze.

Leksike pogreke definirane su kao any lexical item, colour words, direction terms, prepositions, articles, etc. (Levelt, 1989:54) Levelt (1989) pretpostavlja da je u sluaju leksike pogreke aktiviran pogrean leksiki ulaz, i potom artikuliran. Samoispravljanja sintaktikih pogreaka ukljuuju ispravak sintaktike konstrukcije koja vodi do "mrtve toke" i koju govornik ne moe nastaviti (Levelt, 1983:54). Na alost, Levelt nije dao definiciju fonetskih samoispravljanja, te ne objanjava kamo se svrstavaju morfoloke pogreke.

Horga (1997) je analizirao uzorak od 200 samoispravljanja iz 140--minutnog spontanog govora sakupljenog iz razliitih radioemisija u kojima su sudjelovala 32 govornika. Analizom podataka je utvreno da se samoispravljanja pojavljuju prosjeno svake 42 sekunde. Razlikuje sljedee uestale kategorije pogreaka: pogreke kongruencije (15%), pogreke u otkrivanju izgovornog programa (30%), izbor pogrene rijei (21%), te sintaktiko-propozicijske pogreke (21%), dok se ostale kategorije pogreaka pojavljuju u manjem postotku: preciziranje (6%), anticipacijsko srljanje (4%), traenje pravog podatka (2%), odbacivanje suvinog (1%) i kriva tvorba (1%).


Distribucije samoispravljanja pruaju indirektnu informaciju o osjetljivosti sustava za nadgledavanje govora na razliite kategorije pogreaka i neprikladnosti. Kada se promatra kvantitativna distribucija razliitih kategorija samoispravljanja, moe se primijetiti da se u Leveltovu (1983) korpusu 42% samoispravljanja odnosi na ispravljanje pogreaka, pri emu su leksika samoispravljanja najuestalija kategorija samoispravljanja pogreaka. Ispravak neprikladnog izriaja ini 30% od ukupnog broja samoispravljanja, prikriveni1 ispravci obuhvaaju 25%, a ispravak razliitom informacijom je vrlo rijedak (1%). Levelt 3% pogreaka nije mogao nedvojbeno svrstati u jednu od navedenih kategorija te ih stavlja u kategoriju "ostalo".

Za razliku od Leveltova istraivanja u kojemu su ispitanici opisivali prostorne konstelacije i gdje je govor auditivno sniman, Bredartov (1991) korpus ine direktno transkribirana, ali ne i snimljena samoispravljanja, najee televizijskih programa. Iako je Bredart (1991) koristio razliitu metodu istraivanja i imao drugaiji korpus, uoena je odreena slinost u distribuciji samoispravljanja. Najea su ispravljanja pogreaka (48%), prikriveni ispravci iznose 42% od ukupnog broja samoispravljanja, 7% su ispravci neprikladnog izriaja, ispravci razliitom informacijom obuhvaaju tek 1% samoispravljanja, a 3% otpada na kategoriju "ostalo" (engl. rest repair). Osnovna je razlika u uestalosti samoispravljanja neprikladnog izriaja, to je najvjerojatnije posljedica zahtjeva za veom preciznou izriaja koji namee Leveltov tip zadatka. U Leveltovu zadatku, ispitanici su morali vrlo precizno opisati slike na kojima su obojani kruii povezani strelicama, tako da je sugovornik na temelju govornikova opisa mogao rekonstruirati crte.

U korpusu koji je zabiljeila Van Hest (1996), distribucija samoispravljanja u nizozemskom razlikuje se od Levelta (1989) i od Bredarta (1991). Govornici u istraivanju Van Hest naprave u relativnim iznosima osjetno manje samoispravljanja pogreaka nego Leveltovi (1989) i Bredartovi (1991) ispitanici (12%), te vie samoispravljanja neprikladnog izriaja (47%) i samoispravljanja razliitom informacijom (20%), to Van Hest objanjava razliitom prirodom zadataka.

Dosadanja istraivanja uglavnom su se temeljila na utvrivanju distribucija samoispravljanja bez ispitivanja omjera samoispravljanja i pogreaka (Kormos, 2000). Jedno od malobrojnih istraivanja koje je prouavalo omjer samoispravljanja i pogreaka u materinskom (nizozemskom) jeziku provela je Poulisse (1993). Ona razlikuje leksike, morfoloke, sintaktike i fonoloke pogreke te samoispravljanja. Rezultati ukazuju da se leksike pogreke vrlo esto samoispravljaju. Ovo se moe objasniti veom osjetljivou monitora na sadrajne rijei koje su presudne za ispravnu interpretaciju obavijesti, to je 1 Prikrivena samoispravljanja odvijaju se na isti nain kao i otkrivena. S obzirom da ispravak nije artikuliran, prisutnost indirektnih manifestacija poput ponavljanja rijei ili fraze, zamuckivanja, produavanja glasnika, tihe i zvune stanke, upuuju na postojanje takva procesa (Postma i Kolk, 1992).

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 100 potvreno u istraivanjima govornih pogreaka u materinskom jeziku (Baars i sur., 1975; Garnsey i Dell, 1984).

CILJ ISTRAIVANJA I METODOLOKI POSTUPCI

Cilj je ovog rada utvrditi distribuciju samoispravljanja te omjere

samoispravljanja i pogreaka, kako bi se objasnila priroda monitoringa u materinskom jeziku, odnosno osjetljivost monitora na razliite kategorije pogreaka.

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 101-og ispitanika (50 studentica i 51 student) koji pohaaju prvu godinu Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Ispitanici su individualno snimani u jednom od kabineta fakulteta i trebali su ispuniti pet govornih zadataka. Snimke su transkribirane te su zabiljeene razliite kategorije pogreaka i samoispravljanja, tablica 1, kao varijable govorne fluentnosti. Vremenski parametri odreeni su mjerenjem govornih uzoraka u programu za akustiku analizu govora Audicity.

U prvom zadatku (FILM) ispitanici su pogledali animirani film Johnny Bravo na engleskom jeziku. Taj crtani film odabran je zbog pretpostavke da je relativno nepoznat ispitanicima i da sadraj predstavlja znatniji kognitivni napor u smislu njegove diskursne organizacije. Nakon gledanja crtanog filma u trajanju od est minuta, svaki ispitanik prepriao je svojim rijeima sadraj radnje na hrvatskom jeziku. Ispitanici nisu bili vremenski ogranieni i imali su jednu minutu za pripremu.

Drugi i trei zadatak ukljuivali su opisivanje prostorno-statinih konstelacija i njihovih meusobnih odnosa. U drugom je zadatku (SOBA1) ispitanik opisao izgled prostorije u kojoj je bilo est komada namjetaja, tako da je sugovornik mogao na temelju opisa rekonstruirati njezin izgled. Trei je zadatak (SOBA2) gotovo identian drugom, osim to je namjetaj drugaije razmjeten u odnosu na prethodni crte.

U etvrtom zadatku (IZORE) ispitanik je oblikovao dvadeset sadrajno nepovezanih izriaja na temelju slikovnih prikaza. Traene rijei pripadale su srodnim i nesrodnim semantikim poljima. Sintaktiki okvir nije bio zadan, a jedini uvjet bio je da se u izriaju pojave predmeti sa crtea i odgovarajua boja. Kao i u prethodnim zadacima, svaki je ispitanik imao jednu minutu za pripremu.

U petome zadatku (STRIP) ispitanik je na temelju prikaza pet sadrajno nepovezanih crtea oblikovao sadraj prie. Kao i u prethodnim zadacima, sintaktiki okvir nije bio zadan i ispitanici nisu bili vremenski ogranieni.

Pogreke i samoispravljanja identificirani su i analizirani u skladu s Leveltovom (1983:44) strukturom ispravka koja ukljuuje tri dijela:

Go from left again to uh... from pink again to blue Izvorni izriaj Ureivaka faza Ispravak


Prvi dio Go from left again to ini prvobitni izriaj (engl. original utterance). Sadri problematino mjesto ili pogreku (engl. reparandum) koju treba ispraviti (left). Pogrekom mogu biti zahvaeni krai i dui govorni odsjeci, od jednog glasnika do cijeloga teksta. Govornik moe prekinuti izriaj usred i nakon pogrene rijei, a moe se pojaviti i odgoeni prekid. Prekid je ponekad popraen odreenim oblicima disfluentnosti (potapalica, tiha stanka, produavanje vokala i slino), a taj se dio naziva ureivakom fazom (engl. editing phase). Trei je dio ispravak (engl. repair proper) pogreke ili neprikladnosti. Levelt (1983) je zabiljeio 159 sluajeva u kojima se dva ispravka ili vie njih nadovezuju. Svaku komponentu viestrukih ispravaka analizirao je odvojeno, te je i u ovom radu svaka u nizu uzastopnih pogreka posebno zabiljeena. U tablici 1 prikazana je klasifikacija pogreaka i samoispravljanja s pripadajuim primjerima primijenjena u ovom radu, a temelji se na Leveltovoj (1989) klasifikaciji.

Tablica 1. Klasifikacija pogreaka i samoispravljanja primijenjena u ovom

radu2 Table 1. Classification of errors and self-repairs used in this investigation

Naziv ispravka Definicija Primjer Ispravak razliitom informacijom (engl. D-repair)

Modifikacija sadraja predverbalnog plana. U sluaju pogreke, u fazi konceptualizacije u procesu proizvodnje govora, govornici mogu odluiti kodirati drugaiju informaciju od one koja sa trenutno oblikuje (Levelt, 1983).

a) Ispravak reorganizacijom elemenata unutar izriaja (engl. ordering error repair)

Ukoliko govornik eli izraziti kompleksniju informaciju, potrebno je odluiti kako e sastavnice poredati. Za vrijeme govora, govornik moe shvatiti da bi drugaiji raspored sastavnica bio adekvatniji te odluuje kodirati dijelove namjeravane poruke drugaijim redoslijedom (Levelt, 1983).

On zauje zapomaganje i ode* i oslobodi se tih iki i ode traiti mamu.

b) Ispravak odbacivanjem prvobitnog izriaja (engl. message abandonment)

Govornik odustaje od prvobitno namjeravane poruke i zamjenjuje je porukom koja ima drugaiji sadraj (Levelt, 1983).

U prvom dijelu on je* hm, majka pravi odijelo od iarika za umski izlet.

2 Pogreka je oznaena zvjezdicom, a ispravak je podcrtan.

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 102

Naziv ispravka Definicija Primjer c) Anticipacijsko srljanje Slino ispravku reorganizacijom

elemenata unutar izriaja. Govornik anticipira dio budueg govornog programa i realizira ga, a zatim ga naglo prekida i vraa na pravi program (Horga, 1997).

Satovi su poeli zvonit, ta je pro* hm uspavanog medvjeda probudilo.

Ispravak neprikladnog izriaja (engl. A-repair)

a) Ispravak nepreciznog izriaja (engl. appropriacy-A-repair)

Prvobitni izriaj nije dovoljno precizan te govornik eli pruiti dodatnu informaciju kako bi se izriaj poblie objasnio (Levelt, 1983).

I probudi medvjeda koji se predstavi kao Kronos, to jest, ovaj, gospodar vremena.

b) Ispravak potencijalno dvosmislenog izriaja ili dijela izriaja (engl. ambiguity repair)

Prvobitni izriaj moe biti potencijalno dvosmislen i govornik ga poblie objanjava.

Uspije ga nagovoriti da mu da, hm, ansu da ga, da ga opet uspava, hm, hm, dade mu dvadeset, Kronos mu da dvadeset minuta.

c) Ispravak "loeg" jezika (engl. repairs for good language)

Ispravak dijela izriaja koji je pragmatiki prihvatljiv, ali ga govornik ne smatra dovoljno sofisticiranim (Bredart, 1991).

Johnny eka cijeli dan, znai, mater, mamu i ona se, hm, ne vrati nekoliko dana.

Ispravak pogreaka (engl. E-repair)

a) Ispravak leksike pogreke (engl. lexical error repair)

Ispravak pogreno aktivirane leme (Levelt, 1983).

Hm, moj brat voli jesti puno zel,* utih banana.

b) Ispravak morfoloke pogreke (engl. morphological error repair)

Pogreke kongruencije. Govornik mora odabrati i izgovoriti morfoloki oblik neke rijei koji ovisi o rijei koja e u govoru biti ostvarena kasnije, a govornik je u svom govornom programu jo nije odabrao. Mogue su pogreke u rodu, broju, padeu ili govornik tvori morfoloki oblik koji nije u skladu s jezinom normom (Horga, 1997).

Traio je po, hm, cijelom* , cijeloj umi, no nije je mogao pronai.


Naziv ispravka Definicija Primjer c) Ispravak sintaktike pogreke (engl. syntactic error repair)

Zapoeta sintaktika konstrukcija koja vodi do "mrtve toke" i koju govornik ispravlja. Ponekad je sintaksa izriaja potpuno konfuzna te govornik prekida izriaj i ponovno ga zapoinje (engl. restart). U ovu kategoriju samoispravljanja ukljuena je i preformulacija izriaja (engl. reformulation) i ispravljanje pogrenog reda rijei (engl. wrong word order).

Hm, ipak je Johnny Bravo uspio pobjei ali ga je me,* ali je medvjed krenuo za njim.

d) Ispravak fonoloke pogreke (engl. phonological error repair)

Pogreka u ostvarivanju izgovornog programa (Horga, 1997).

Zatim ga je medvjed, hm, hm, htio pojesti jer je ogladnio jer se,* est mjeseci nita nije jeo.

Nakon provedene klasifikacije (tablica 1), podaci su analizirani

primjenom postotnog rauna na temelju kojeg su dobiveni kvantitativni pokazatelji o relativnim uestalostima pojedine kategorije ili potkategorije u ukupnom broju samoispravljanja, odnosno u ukupnom broju samoispravljanja pojedine kategorije.

REZULTATI I RASPRAVA

Distribucije samoispravljanja

U svim zadacima ispitanici su izgovorili ukupno 52 795 rijei, od kojih se gotovo polovina odnosi na FILM prepriavanje crtanog filma, tablica 2. Ispitanici su govorili priblino 8 sati. Takoer, u tablici 2 izneseni su podaci o trajanju govora u minutama i sekundama za svaki od zadataka, te ukupno u svim zadacima.

Tablica 2. Broj rijei i trajanje govora Table 2. Word count and speech duration

FILM SOBA1 SOBA2 IZORE STRIP Svi zadaci

Broj rijei 24 514 5 300 5 477 11 422 6 082 52 795 Trajanje govora u satima 2,947 0,775 0,726 2,525 0,974 7,947

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 104

Legenda

NR ukupni broj sam

oispravljanja, pR postotni udio pojedine kategorije sam

oispravljanja u ukupnom broju sam

oispravljanja, ER

S sam

oispravljanje sintaktike pogreke, E

RL sam

oispravljanje leksike pogreke, ER

M samoispravljanje m

orfoloke pogreke, ER

F samoispravljanje fonoloke pogreke,

ER

samoispravljanje pogreke openito, A

R1 sam

oispravljanje potencijalno dvosmislenog izriaja, A

R2 sam

oispravljanje nedovoljno preciznog izriaja, A

R3 sam

oispravljanje sociopragmatiki neprihvatljivog izriaja, A

R sam

oispravljanje neprikladnog izriaja, DR

1 samoispravljanje reorganizacijom

elem

enata unutar izriaja, DR

2 samoispravljanje odbacivanjem

prvobitnog izriaja, DR

3 anticipacijsko srljanje, DR

sam

oispravljanje razliitom

informacijom

, RR

samoispravljanje izvan definiranih kategorija, R

samoispravljanje

Legend

NR total num

ber of self-repairs, pR percentage of each self-repair type in the total num

ber of self-repairs, ER

S syntactic self-repairs, ER

L lexical self-repairs, E

RM m

orphological self-repairs, ER

F phonological self-repairs, ER

general self-repairs, AR

1 self-repairs of a potentially ambiguous utterance,

AR

2 appropriate level of information, A

R3 self-repairs of a sociopragm

atically unacceptable utterance, AR

appropriacy repair, DR

1 ordering error repair, D

R2 m

essage abandonment, D

R3 anticipatory hurtling, D

R self-repairs w

ith different information, R

R unclassified self-repairs , R

self-repairs

Tablica 3.

Distribucije sam

oispravljanjaT

able 3. D

istribution of self-repairs


Analiza rezultata provedena na govornom uzorku dovela je do ukupnog broja od 1 014 samoispravljanja, to je vei broj otkrivenih samoispravljanja u odnosu na radove nekih kljunih autora (Levelt, 1983, 1989; Bredart, 1991). Iz brojanih podataka prikazanih u tablici 3 moe se primijetiti da se gotovo 60% svih samoispravljanja odnosi na samoispravljanja pogreaka. Gotovo je jednak broj samoispravljanja neprikladnog izriaja i samoispravljanja razliitom informacijom. Pritom te kategorije pojedinano ne prelaze 20% od ukupnog broja samoispravljanja. Samoispravljanja izvan definiranih kategorija obuhvaaju tek neto vie od 2,5% od ukupnog broja samoispravljanja, to znai da je uinkovito izvrena klasifikacija samoispravljanja po kategorijama.

Razmatrajui raspodjelu samoispravljanja po pojedinim zadacima, tablica 3, uoava se da samoispravljanja pogreaka u svakom zadatku predstavljaju apsolutnu veinu od ukupnog broja samoispravljanja. Najvei postotni udio neprikladnog izriaja pojavio se u zadatku SOBA1 (opis prostorije), a jedva prelazi 25% od ukupnog broja samoispravljanja, tablica 3. Uoena dominacija samoispravljanja pogreaka nad samoispravljanjem neprikladnog izriaja moe se protumaiti injenicom da bi pogreka mogla ozbiljnije naruiti razumijevanje namjeravane poruke, dok samoispravljanje neprikladnog izriaja samo specificira, odnosno dotjeruje poruku i ini je informativnijom. Distribucije samoispravljanja pogreaka i omjeri samoispravljanja i pogreaka

Istraivanjem udjela pojedinih kategorija samoispravljanja pogreaka u njihovu ukupnom broju, dobiveni su sljedei rezultati za sve zadatke zajedno. Dominantne kategorije samoispravljanja pogreaka jesu sintaktika i leksika samoispravljanja, koja zajedno obuhvaaju gotovo 80% samoispravljanja pogreaka, dok zbroj morfolokih i fonolokih samoispravljanja predstavlja tek neto vie od 20% (slika 1).

Slika 1. Postotni udjeli kategorija samoispravljanja pogreaka u ukupnom broju samoispravljanja pogreaka u svim zadacima zajedno

Figure 1. Percentage of different types of self-repairs in all tasks

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 106 Uvidom u postotne udjele pojedinih kategorija samoispravljanja

pogreaka svojstvenih svakom zadatku pojedinano, slike 2ae, vidljivo je da je u zadacima SOBA1 i SOBA2 broj samoispravljanja leksikih pogreaka vei od broja samoispravljanja sintaktikih pogreaka, za razliku od ostalih zadataka. Ovakva distribucija moe se s jedne strane objasniti vrstom zadatka u kojem govornici moraju opisati izgled prostorije (SOBA1 i SOBA2) kako bi sluatelj na temelju opisa mogao rekonstruirati njezin izgled, pri emu koriste vrlo kratke izriaje, a vrijeme pripreme dodatno olakava oblikovanje sintaktikog okvira. S druge strane, govornik je svjestan da bi neispravljanje leksikih pogreaka rezultiralo pogrenom interpretacijom opisa objekata i njihovih meusobnih odnosa u prostoru.

Slika 2. Postotni udjeli kategorija samoispravljanja pogreaka u ukupnom broju samoispravljanja pogreaka po zadacima

Figure 2. Percentage of different types of self-repairs in each task


U dosadanjim istraivanjima uglavnom su se istraivale distribucije samoispravljanja pogreaka, a u manjoj mjeri omjeri samoispravljanja i pogreaka (Kormos, 2000). Kormos (2000) smatra da su omjeri samoispravljanja pogreaka i pogreaka odraz osjetljivosti monitora na pojedine kategorije pogreaka, ali i govornikove svjesne odluke o tome treba li pogreku ispraviti. Na slici 3 prikazani su postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja pogreaka u njihovu ukupnom broju u svim zadacima. Uzimajui u obzir skupno sve kategorije pogreaka zajedno, vidljivo je da se preko 60% pogreaka samoispravlja (omjer ER/E na slici 3), to navodi na zakljuak da se samoispravljanje pogreke ne moe smatrati pravilom (Nooteboom, 1980).

Fonoloke i leksike pogreke se uvjerljivom veinom (preko 85% za fonoloke i gotovo 90% za leksike pogreke) ispravljaju (omjeri ERF/EF i ERL/EL), dok se morfoloke i sintaktike priblino polovino ispravljaju (omjeri ERM/EM i ERS/ES). Ovakav omjer leksikih samoispravljanja i leksikih pogreaka moe se objasniti injenicom da govornici vie panje posveuju rijeima, jer su presudne za razumijevanje komunikacijske namjere. Vea osjetljivost monitora na sadrajne rijei potvrena je u istraivanjima govornih pogreaka u materinskom jeziku (Baars i sur., 1975; Garnsey i Dell, 1984). Fonoloke pogreke takoer se vrlo esto ispravljaju, to se moe objasniti veim stupnjem automatizacije prilikom ispravljanja i injenicom da monitor ee otkriva govorne nespretnosti u obliku nerijei nego postojee pogrene rijei.

Slika 3. Postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja pogreaka u

ukupnom broju pogreaka iste kategorije u svim zadacima Figure 3. Percentage of each type of self-repair in all tasks

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 108 Distribucije samoispravljanja neprikladnog izriaja

Ispitujui udjele kategorija samoispravljanja neprikladnog izriaja u ukupnom broju samoispravljanja neprikladnog izriaja u svim zadacima zajedno, slika 4, uoava se izrazita dominacija samoispravljanja nedovoljno preciznog izriaja (preko 70%). Za razliku od ove kategorije, kategorija samoispravljanja potencijalno dvosmislenog izriaja rijetko se pojavljuje, i to u manje od 8% od ukupnog broja samoispravljanja neprikladnog izriaja.

Promatrajui distribuciju samoispravljanja neprikladnog izriaja po pojedinim zadacima, slike 5ae, vidljivo je da u zadacima SOBA1 i SOBA2 ispitanici gotovo da i ne koriste samoispravljanja potencijalno dvosmislenog izriaja i samoispravljanja sociopragmatiki neprihvatljivog izriaja, u odnosu na samoispravljanja nedovoljno preciznog izriaja. To se moe objasniti prirodom zadataka koja zahtijeva vrlo precizan opis, kako bi sugovornik mogao rekonstruirati izgled prostorije. Takoer se moe primijetiti da je udio samoispravljanja sociopragmatiki neprihvatljivog izriaja vei od jedne treine u zadatku IZORE, u kojem ispitanici oblikuju izriaje koji nisu sadrajno povezani, a pojedini govornici nastoje oblikovati sofisticirane, stilski i sociopragmatiki prikladne izriaje.

Iz rezultata je vidljivo da, ukoliko priroda zadatka eksplicitno ne zahtijeva doraivanje obavijesnog sadraja izriaja, govornici u manjoj mjeri koriste samoispravljanja neprikladnog izriaja.

Slika 4. Postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja

neprikladnog izriaja u ukupnom broju samoispravljanja neprikladnog izriaja u svim zadacima zajedno

Figure 4. Percentage of self-repairs of inappropriate utterance as a portion of the total number of self-repairs of inappropriate utterance in all tasks


Slika 5. Postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja neprikladnog izriaja u ukupnom broju samoispravljanja neprikladnog izriaja po zadacima

Figure 5. Percentage of self-repairs of inappropriate utterance as a portion of the total number of self-repairs of inappropriate utterance in each task

Distribucije samoispravljanja razliitom informacijom

Za razliku od samoispravljanja neprikladnog izriaja gdje se uoava izrazita dominacija samoispravljanja nedovoljno preciznog izriaja, unutar kategorije samoispravljanja razliitom informacijom ne postoji potkategorija kojoj pripada apsolutna veina samoispravljanja razliitom informacijom (slika 6).

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 110 Meutim, ako se raspodjela samoispravljanja razliitom informacijom

razmatra odvojeno po zadacima, slike 7ae, moe se primijetiti da distribucija pojedinih potkategorija znaajno varira unutar zadataka. Jedino u zadatku FILM (slika 7a) apsolutnu veinu ine samoispravljanja odbacivanjem prvobitnog izriaja. Prepriavanje sadraja radnje je kognitivno sloen i zahtjevan proces, pri emu je govornikova panja usmjerena prema planiranju i organizaciji govornih inova pod pritiskom vremena, te govornikov sustav ponekad ne uspijeva uskladiti procese na svim razinama. Jedna od posljedica potekoa u konceptualizaciji jest odustajanje od zapoete poruke zato to se govorniku u odreenom trenutku drugaija informacija ini relevantnijom ili jednostavnijom.

Slina situacija je vidljiva u zadatku IZORE (slika 7d) gdje je postotni udio potkategorije anticipacijskog srljanja dva puta vei od zbroja postotnih udjela ostalih dviju potkategorija. U zadatku IZORE ispitanici trebaju oblikovati sadrajno nepovezane izriaje na temelju crtea i ne mogu planirati unaprijed, te se na razini konceptualizatora esto javlja problem nizanja sastavnica (Levelt, 1983, 1989; Dell i sur., 1997; Horga, 1997), to dovodi do uestalog anticipacijskog srljanja.

Slika 6. Postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja razliitom

informacijom u ukupnom broju samoispravljanja razliitom informacijom u svim zadacima zajedno

Figure 6. Percentage of self-repairs with different information as a portion of the total number of self-repairs with different information in all tasks


Slika 7. Postotni udjeli pojedinih kategorija samoispravljanja razliitom informacijom u ukupnom broju samoispravljanja razliitom informacijom po zadacima

Figure 7. Percentage of self-repairs with different information as a portion of the total number of self-repairs with different information in each task

ZAKLJUAK

Distribucija samoispravljanja te omjeri samoispravljanja i pogreaka

pruaju indirektnu informaciju o funkcioniranju i osjetljivosti sustava za nadgledavanje govora na razliite kategorije pogreaka i govorne neprikladnosti. Razmatrajui raspodjelu samoispravljanja po pojedinim zadacima, uoava se da samoispravljanja pogreaka u svakom zadatku predstavljaju apsolutnu veinu, to se moe objasniti injenicom da bi neispravljanje pogreaka moglo rezultirati pogrenom interpretacijom namjeravane poruke i ozbiljnije ugroziti komunikaciju. Dominantne kategorije samoispravljanja pogreaka jesu sintaktika i leksika samoispravljanja, koja zajedno obuhvaaju gotovo etiri

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 112 petine samoispravljanja pogreaka. Takoer, ispitujui omjere samoispravljanja i pogreaka proizlazi da se manje od dvije treine pogreaka ispravlja. Fonoloke i leksike pogreke ispravljaju se uvjerljivom veinom, to se objanjava njihovom informativnom vanou, dok se morfoloke i sintaktike priblino polovino samoispravljaju. Relativno niski udio samoispravljanja neprikladnog izriaja u ukupnom broju samoispravljanja ukazuje da govornici u pravilu ne pokazuju tendenciju obogaivanja obavijesnog sadraja izriaja, to se moe objasniti injenicom da su ispitanici manje orijentirani zadacima koji zahtijevaju govornike vjetine. Razmatrajui raspodjelu samoispravljanja razliitom informacijom po zadacima, moe se istaknuti da distribucija pojedinih potkategorija znaajno varira unutar zadataka. Kod prepriavanja kronolokog slijeda radnji, pri emu je potrebno organizirati govorne inove pod pritiskom vremenskog ogranienja, apsolutnu veinu ine samoispravljanja odustajanjem od prvobitnog izriaja koja nastaju kao rezultat potekoa na razini konceptualizatora.

Potrebno je naglasiti da je ovo istraivanje usmjereno prema populaciji studenata tehnikih studija, te da bi budua istraivanja mogla dati odgovor na pitanje vrijede li zakljuci ovog rada i za opu populaciju.

REFERENCIJE

Baars, B. J., Motley, M. T., MacKay, D. G. (1975). Output editing for lexical

status in artificially elicited slips of the tongue. Journal of Verbal Learning and Verbal Behaviour 14, 382391.

Berg, T. (1986). The problem of language control: Editing, monitoring and feedback. Psychological Research 48, 133144.

Blackmer, E. R., Mitton, J. L. (1991). Theories of monitoring and the timing of repairs in spontaneous speech. Cognition 39, 173194.

Bredart, S. (1991). Word interruption in self-repairing. Journal of Psycholinguistic Research 20, 123137.

Dell, G. S. (1986). A spreading activation theory of retrieval in sentence production. Psychological Review 93, 283321.

Dell, G. S., Schwartz, M. F., Martin, N., Saffran, E. M., Gagnon, D. A. (1997). Lexical access in aphasic and nonaphasic speakers. Psychological Review 104, 801838.

Garnsey, S. M., Dell, S. G. (1984). Some neurolinguistic implications of prearticulatory editing in production. Brain and language 23, 1, 6473.

Hartsuiker, R. J., Kolk, H. H. J. (2001). Error monitoring in speech production: A computational test of the perceptual loop theory. Cognitive psychology 42, 2, 113157.

Horga, D. (1997). Samoispravljanje u govornoj proizvodnji. Suvremena lingvistika 19, 91104.

Horga, D. (2008). Prekid izriaja i ponavljanje u govornoj proizvodnji. Philologica 11, 3142.


Kormos, J. (2000). The role of attention in monitoring second language speech production. Language Learning 50, 2, 343384.

Kormos, J. (2006). Speech Production and Second Language Acquisition. New York, London: Lawrence Erlbaum Associates.

Laver, J. (1980). Monitoring systems in the neurolinguistic control of speech production. U V. Fromkin (ur.), Errors in linguistic performance: Slips of the tongue, ear, pen and hand, 287305. New York: Academic Press.

Levelt, W. J. M. (1983). Monitoring and self-repair in speech. Cognition 33, 41103.

Levelt, W. J. M. (1989). Speaking: From Intention to Articulation. Cambridge, MA: MIT Press.

Levelt, W. J. M. (1992). Accessing words in speech production: Stages, processes and representations. Cognition 42, 122.

Levelt, W. J. M. (1993). Language use in normal speakers and its disorders. U G. Blanken, J. Dittmann, H. Grimm, J. C. Marshall, C. W. Wallesch (ur.), Linguistic disorders and pathologies: An international handbook, 115. Berlin: Walter de Gruyter.

Levelt, W. J. M. (1995). The ability to speak: From intentions to spoken words. European Review 3, 1323.

Levelt, W. J. M., Roelofs, A., Meyer, A. S. (1999). A theory of lexical access in speech production. Behavioural and Brain Science 22, 1, 138.

Motley, M. T., Camden, C. T., Baars, B. J. (1982). Covert formulation and editing of anomalies in speech production: Evidence from experimentally elicited slips of the tongue. Journal of Verbal Learning and Verbal Behaviour 21, 578594.

Nakatani, C. H., Hirschberg, J. (1994). A corpus-based study of repair cues in spontaneous speech. The Journal of the Acoustical Society of America 95, 3, 16031616 .

Nooteboom, S. G. (1980). Speaking and unspeaking: Detection and correction of phonological and lexical errors in spontaneous speech. U V. A. Fromkin (ur.), Errors in linguistic performance: Slips of the tongue, ear, pen and hand, 8796. Academic Press: New York.

Nooteboom, S. G. (2005). Lexical bias revisited: Detecting, rejecting and repairing speech errors in inner speech. Speech Communication 47, 4358.

Postma, A. (2000). Detection of errors during speech production: A review of speech monitoring models. Cognition 77, 97131.

Postma, A., Kolk, H. (1992). The effects of noise masking and required accuracy on speech errors, disfluencies and self-repairs. Journal of Speech and Hearing Research 35, 537544.

Postma, A., Oomen, C. C. E. (2005). Critical issues in speech monitoring. U R. J. Hartsuiker, R. Bastiaanse, A. Postma i F. Wijnen (ur.), Phonological Encoding and Monitoring in Normal and Pathological Speech, 157167. Cornwall: Psychology Press.

M. M. Kova, A. Vidovi: Samoispravljanja u hrvatskom jeziku 91-115 114 Poulisse, N. (1993). A theoretical account of lexical communication strategies. U

R. Schreuder i B. Weltens (ur.), The bilingual lexicon, 157189. Amsterdam: John Benjamins.

Poulisse, N. (1997). Compensatory strategies and the principles of clarity and economy. U G. Kasper i E. Kellerman (ur.), Communication strategies: Psycholinguistic and sociolinguistic perspectives, 4964. London: Longman.

Stemberger, J. P. (1985). An interactive activation model of language production. U A. W. Ellis (ur.), Progress in the psychology of language, 143186. Hillsdale NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Van Hest, G. W. C. M. (1996). Self-repair in L1 and L2 Production. Tilburg: Tilburg University Press.

Wheeldon, L. R., Levelt, W. J. M. (1995). Monitoring the time course of phonological encoding. Journal of Memory and Language 34, 3, 311334.

GOVOR XXVII (2010), 2

115

Mirjana Matea Kova Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval

Architecture, Split Croatia

Ana Vidovi

Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb Croatia

SELF-REPAIRS IN THE CROATIAN LANGUAGE

SUMMARY

This paper investigates the distribution of different categories of self-repairs and self-repair/error ratios. A recorded speech sample lasting for approximately eight hours has been transcribed on a speech sample of 101 students at the Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture in Split. Over one thousand self-repairs have been recorded and classified. The classification of self-repairs is based on Levelt's model of speech production, as the empirically best supported theory of monolingual speech processing. Students have been individually tested by performing five speech tasks: a) story narration, b) room description, c) room description with different furniture arrangement compared to the previous task, d) utterance formulation based on pictures and e) story telling based on a sequence of pictures. The predominance of error corrections over appropriacy repairs can be explained by the fact that incorrected errors can seriously affect the understanding of an utterance, whereas appropriacy repairs enrich the propositional content of the utterance, making it more informative. Moreover, appropriacy repairs and different information repairs do not exceed one fifth of the total number of repairs, respectively. Self-repair/error ratios show that the majority of errors is corrected, whereby phonological and lexical errors are convincingly more often repaired, which points to a higher sensitivity of the monitor towards content words. Furthermore, morphological and syntactic errors are approximately half self-repaired. A higher frequency of lexical error-repairs can be explained by their informative importance, whereas phonological self-repairs are a result of a shorter mental route and higher degree of self-repair automatization.

Key words: models of speech production, perceptual loop theory, speech

errors, monitoring, self-corrections


Prethodno priopenje

Ana Bonetti, Mladen Heever Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Hrvatska

Boris imunjak KB "Sveti Duh", Zavod za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, Zagreb

Hrvatska

PROMJENE U KVALITETI GLASA NASTAVNICA TIJEKOM RADNOG DANA

SAETAK

Cilj ovog istraivanja bio je ispitati utjecaj radnog optereenja na kvalitetu glasa dvanaest osnovnokolskih nastavnica u dobi od 25 do 55 godina. U skladu s postavljenim ciljem istraivanja, ispitana su i usporeena akustika obiljeja njihova glasa na poetku i na kraju radnog dana. Akustike analize fonacija samoglasnika /a/ provedene su pomou programa EzVoicePlus (TM VoiceTek Enterprises, 1998). Rezultati statistike analize akustikih mjerenja pokazali su znaajno drugaije prosjene vrijednosti nekih promatranih akustikih/aerodinamikih parametara na kraju radnog dana, koji mogu biti prvi znakovi funkcionalnih vokalnih tekoa.

Kljune rijei: nastavnice, kvaliteta glasa, akustika analiza glasa, radni dan

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128 118

UVOD

Vokalni profesionalci osobe su iju je profesionalnu djelatnost mogue svrstati u jednu od sljedeih kategorija (Sdersten i Lindhe, 2007): instruktori/nastavnici (nastavnici, odgojitelji, treneri), izvoai (glumci, pjevai, zabavljai), osobe koje glas koriste primarno zbog uvjeravanja (poput politiara, odvjetnika, sveenika, menadera), usluni djelatnici (operatori, konzultanti) te osobe u interventnim slubama (policija, vatrogasci, hitna medicinska pomo, kontrolori prometa). Nastavnici i odgojitelji pripadaju grupi vokalnih profesionalaca koji imaju visoku glasovnu optereenost (Vilkman, 2004), a nastavnici, odnosno nastavnice, ine najvei broj pacijenata u ORL klinikama (Fritzell, 1996). Vokalni problemi nastavnika (kao i ostalih vokalnih profesionalaca) nisu samo zdravstveni, ve imaju i profesionalne, psihosocijalne i velike financijske posljedice. Stoga mnoge zemlje podupiru istraivanja koja pridonose detaljnijem uvidu u odnos profesionalne vokalne aktivnosti i razvoja vokalnih problema.

Jedna od najeih posljedica visokog vokalnog optereenja, to jest due vokalne aktivnosti, je vokalni zamor (Sala i sur., 2001; Kovai, 2002; Yiu, 2002), pogotovo ako je nain na koji se vokalna aktivnost vri pogrean ili ako se vokalni mehanizam zloupotrebljava. Simptomi se najee manifestiraju kao promjena kvalitete glasa, raspona visine glasa, smanjenje mogunosti kontrole glasa, povean napor pri proizvodnji glasa, smanjenje podrke izdaha fonaciji, te poveanje napetosti miia i struktura koje sudjeluju u proizvodnji glasa, posebno miia grkljana i vrata (Welham i Maclagan, 2003). Budui da na kvalitetu glasa utjee i ope fiziko i psihiko stanje, osim ekstenzivne uporabe glasa, meu faktore koji kod nastavnika predstavljaju rizik od razvoja vokalnih problema ubraja se i poveana razina stresa (Russell i sur., 1987), te nepovoljna mikroklima radnih prostorija koja stvara suh, pregrijan i pranjav zrak koji smanjuje hidraciju sluznice glasiljki i loa akustika uionice. Posljedica toga je smanjen omjer intenziteta glasa nastavnika i drugih zvunih signala u uionici, poput amora uenika i/ili odjeka nastalog odbijanjem glasa o zidove uionice (Vintturi i sur., 2003). Iako se akustiki problemi u uionicama mogu ublaiti primjenom opreme za ozvuenje, est je sluaj da se to izbjegava iz ekonomskih razloga ili neupuenosti u prednosti koje ona prua. Iskustva iz SAD-a jasno pokazuju kolika je korist od ozvuenja uionica njihova instalacija doprinosi smanjenju sati bolovanja radi vokalnih tegoba, ali i akademskom uspjehu uenika (Flexer, 1999). Na taj nain nastavnici mogu izbjei preglasan govor, koji je najei faktor razvoja vokalnih tekoa (Chan i sur., 2009).

Osim djelovanja na radne uvjete, za vanost zdravlja glasa vokalnih profesionalaca strunjaci jo ee istiu vokalni trening i edukacije o higijeni glasa (Pasa i sur., 2007; Niebudek-Bogusz i sur., 2008), koji smanjuju vokalni zamor i ublaavaju ostale simptome poremeaja glasa (Simberg i sur., 2006; Bovo i sur., 2007).


Dosadanji znanstveni napori usmjereni na istraivanje fenomena profesionalnog vokalnog optereenja bili su sputani malim brojem longitudinalnih istraivanja, malim skupinama ispitanika, nedosljednim ili vrlo individualnim reakcijama ispitanika na taj fenomen, dvojbom treba li se ispitivanje provesti u laboratorijskim ili u realnim radnim uvjetima, te problemom definicije " vokalnog zamora uslijed optereenja" (Rantala i sur., 2002:345).

Meutim, u dosadanjim se istraivanjima mogu prepoznati i neke dosljednosti. U odnosu na mukarce, vokalne profesionalce, ene koje profesionalno koriste glas su, zbog anatomskih i morfolokih specifinosti vokalnog aparata, podlonije vokalnom zamoru, promjeni kvalitete glasa (openito oznaene kao promuklost) ili stvaranju vokalnih nodula (Dejonckere, 2002; prema Sdersten i Lindhe, 2007). Nastavnica ija je osnovna laringalna frekvencija 250 Hz i koja radi oko pet kolskih sati dnevno, producira oko 3 375 000 vibracija glasnicama, to je dvostruko vie od vibracije glasnica nastavnika u istome periodu (Vilkman, 2000; Bovo i sur., 2007). Takoer, iako su reakcije vokalnih profesionalaca na optereenje glasa u dosadanjim istraivanjima bile vrlo razliite, u najveem broju sluajeva pokazalo se da je utjecaj optereenja na kvalitetu glasa pred kraj ili na kraju radnog dana mjerljiv. Promjene u kvaliteti glasa, te psihosomatske tekoe koje na kraju radnog dana primjeuju nastavnici (uglavnom opisane kao umor glasa ili bol u grlu), prate promjene akustikih parametara glasa, poput poveanja ili smanjenja vrijednosti osnovne laringalne frekvencije (Rantala i sur., 2002; Laukkanen i sur., 2008). Na taj je aspekt problematike profesionalnog glasa, na promjene njegovih objektivnih (akustikih) obiljeja uslijed radnog optereenja, usmjeren i ovaj rad.

CILJ

Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj radnog optereenja na kvalitetu glasa

skupine nastavnica. Rad je bio usmjeren na nastavnice jer one ine podskupinu vokalnih profesionalaca koja je najizloenija riziku razvoja poremeaja glasa (Fritzell, 1996). Kvaliteta njihova glasa bila je predstavljena akustikim parametrima zadrane fonacije, koji su mjereni i usporeeni u dvjema vremenskim tokama: na poetku i na kraju radnog dana.

METODE RADA

Uzorak ispitanica

U istraivanju je ispitano 12 nastavnica osnovnih kola u dobi od 25 do 55 godina (prosjena dob 43,6 godina), s kontinuiranim nastavnikim radnim staem od 2 do 32 godine (prosjean broj godina radnog staa 18,7). Sve sudionice istraivanja dnevno predaju izmeu 4 i 6 kolskih sati. U trenutku provoenja istraivanja, niti jedna ispitanica nije navela da ima problem s glasom ili sluhom, potekoe respiratornog sustava, prehladu, alergiju, ili bilo koji drugi

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128 120 poznati faktor koji bi, osim samog radnog optereenja, mogao utjecati na kvalitetu njezina glasa. Sve ispitanice bile su nepuai.

Uzorak varijabli

U svrhu objektivne procjene glasa odabrane su varijable koje se uobiajeno koriste za opis fonacije i aerodinamike grkljana, odnosno za kvantifikaciju promjena u titranju glasiljki na mikrorazini (od perioda do perioda) i opeg stupnja disharmoninosti glasa (Baken i Orlikoff, 2000). Spomenute varijable bile su sljedee:

F0 prosjena vrijednost osnovnog laringalnog tona (u Hz), MVF maksimalno vrijeme fonacije (u sekundama), JITT relativna mjera varijabilnosti osnovne frekvencije, od perioda

do perioda prilikom titranja glasnica (u %), SHIM relativna mjera varijacija intenziteta od perioda do perioda

prilikom titranja glasnica (u dB), HNR omjer harmoninog i umnog dijela spektra.

Nain prikupljanja i obrade podataka Prikupljeni podaci ukljuili su anamnestike iskaze i uzorke glasa

ispitanica. Anamnestiki podaci prikupljeni su pomou upitnika konstruiranog u tu svrhu. Upitnik su inila pitanja o ranijim vokalnim tekoama i faktorima koji mogu utjecati na kvalitetu glasa, poput alergija, upala gornjih dinih putova, dinih tekoa, konzumacije duhana i alkohola, prehrane i slino. Ovi su podaci prikupljani samo u svrhu formiranja uzorka i nisu bili ukljueni u statistiku analizu. Na taj se nain iz uzorka nastojalo iskljuiti ispitanice kod kojih je postojao rizik od promjena u akustikim parametrima glasa, koje su posljedica djelovanja drugih faktora, osim radnog optereenja.

Nakon biljeenja anamnestikih podataka, pristupilo se individualnom snimanju fonacije vokala /a/ pomou prijenosnog MD snimaa Sony MZ R70 i elektrokondenzatorskog mikrofona ATM31d. Snimanja su provedena u tihoj prostoriji kole, koja nije bila izloena vanjskoj buci ili buci iz unutranjosti zgrade. U prostoriji nije bilo zamjetnog odjeka, niti je sadravala ureaje koji bi mogli biti izvori buke (upaljeno raunalo ili klima ureaj). Prije poetka radnog vremena, svakoj je ispitanici prueno kratko objanjenje procedure ispitivanja i prilika za uvjebavanje zadatka fonacije. Potom su snimljene prve fonacije, koje su predstavljale prvu vremensku toku istraivanja (kvaliteta glasa ujutro, odnosno prije radnog vremena). Isti zadatak je u istim uvjetima ponovljen kasnije toga dana, a druge snimljene fonacije predstavljale su drugu vremensku toku istraivanja (kvaliteta glasa poslijepodne, odnosno nakon radnog vremena). Pri svakom snimanju snimljena su tri pokuaja fonacije svake ispitanice, a za akustiku je analizu, radi praenja aerodinamike varijable, odabrana najdua fonacija. Za vrijeme snimanja ispitanice su sjedile za radnim stolom, na kojem je bio postavljen stalak s mikrofonom, odmaknut oko 20 cm od usta ispitanica.


Snimljeni uzorci glasa pripremljeni su za daljnju akustiku analizu programom Adobe Audition (Adobe Co.). Analiza snimljenih uzoraka izvrena je programom EZ Voice Plus (TM VoiceTek Enterprises, 1998). Analizirani su srednji dijelovi oscilogramskog prikaza odabranih fonacija (odreeni proizvoljno za svaku ispitanicu), u trajanju od tri sekunde.

Dobiveni podaci statistiki su obraeni programom Statistica for Windows 7. Razlike izmeu prve i druge toke mjerenja testirane su t-testom za zavisne uzorke.

REZULTATI I RASPRAVA

Tablica 1 pokazuje prosjene rezultate svih ispitanica na praenim

varijablama, koji su izmjereni u dvjema mjernim tokama prije i nakon radnog dana. Prosjena mjerenja na poetku i kraju radnog dana bila su razliita za sve promatrane parametre. Na kraju radnog dana, kod ispitanih nastavnica primjeuje se blago povienje prosjene osnovne laringalne frekvencije (parametar F0), ali se smanjenje raspona unutar kojega se ona kree promijenilo neznatno; maksimalno vrijeme fonacije (MVF) postalo je neto krae, a obje perturbacijske mjere (JITT i SHIM) su se povisile. Iako neznatno, omjer harmoninog i umnog dijela spektra neoekivano se na kraju radnog dana povisio.

Tablica 1. Prosjeni rezultati ispitanica (N = 12) na praenim varijablama,

ostvareni u dvjema mjernim tokama Table 1. Average results for each variable at two measurement points

Aritmetika sredina Standardna devijacija

Minimalni rezultat

Maksimalni rezultat

F0 1 193,43 39,052 100,00 237,00 MVF 1 11,67 2,605 7,00 16,00 JITT 1 0,62 0,379 0,31 1,74 SHIM 1 0,21 0,071 0,11 0,35

Poetak radnog dana (prva mjerna toka) HNR 1 10,58 2,257 6,06 13,48

F0 2 203,79 43,042 100,00 252,00 MVF 2 9,75 2,832 4,00 14,00 JITT 2 1,18 0,770 0,33 2,85 SHIM 2 0,34 0,311 0,14 1,27

Kraj radnog dana (druga mjerna toka) HNR 2 11,21 2,940 4,10 15,53

Rezultati primjene t-testa za zavisne uzorke prikazani su u tablici 2.

Statistiki znaajne razlike izmeu dviju mjernih toaka na zadanoj razini znaajnosti od p = 0,05 dobivene su na dvjema varijablama: u maksimalnom

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128 122 vremenu fonacije (MVF) i frekvencijskim perturbacijama osnovnog laringalnog tona (JITT). Na ostalim mjerenim parametrima razlike u dvjema mjernim tokama nisu bile statistiki znaajne.

Tablica 2. Usporedba prosjenih rezultata na svim varijablama u dvjema

mjernim tokama Table 2. Degree of statistical difference between results for each variable

at two measurement points

Usporeeni parametri p F0 1 prema F0 2 0,551 MVF 1 prema MVF 2 0,000* JITT 1 prema JITT 2 0,022* SHIM 1 prema SHIM 2 0,212 HNR 1 prema HNR 2 0,442

*znaajno na razini od 0,05

Legenda / Legend F0 1 fundamentalna frekvencija na poetku radnog dana / fundamental frequency at the

beginning of the working day F0 2 fundamentalna frekvencija na kraju radnog dana / fundamental frequency at the end of

the working day MVF 1 maksimalno vrijeme fonacije na poetku radnog dana / maximum phonation duration at

the beginning of the working day MVF 2 maksimalno vrijeme fonacije na kraju radnog dana / maximum phonation duration at the

end of the working day JITT 1 jitter na poetku radnog dana / jitter at the beginning of the working day JITT 2 jitter na kraju radnog dana / jitter at the end of the working day SHIM 1 shimmer na poetku radnog dana / shimmer at the beginning of the working day SHIM 2 shimmer na kraju radnog dana / shimmer at the end of the working day HNR 1 omjer signal-um na poetku radnog dana / harmonic-to-noise ratio at the beginning of

the working day HNR 2 omjer signal-um na kraju radnog dana / harmonic-to-noise ratio at the end of the

working day Vrijednost osnovne laringalne frekvencije na poetku radnog dana u

prosjeku je iznosila 193,43 Hz, da bi na kraju radnog dana porasla na 203,79 Hz. Prema Artkoski, Tommila i Laukkanen (2002) i kod osoba koje nisu vokalni profesionalci dolazi do poveanja fundamentalne frekvencije na kraju dana, ali samo do 5 Hz. Iako se promjena F0 nije pokazala statistiki znaajnom, trend poveanja od 10 Hz nakon nekoliko sati predavanja nije zanemariv (slika 1).


188

190

192

194

196

198

200

202

204

F0(Hz)

prije

poslije

Slika 1. Prosjene vrijednosti osnovne frekvencije na poetku i na kraju

radnog dana Figure 1. Fundamental frequency means at the beginning and at the end of

the working day

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

JITT(u%) SHIMM(udB)

prije

poslije

Slika 2. Prosjene vrijednosti jittera i shimmera na poetku i na kraju

radnog dana Figure 2. Jitter and shimmer means at the beginning and at the end of the

working day U prijanjim istraivanjima (Rantala i sur., 2002; Laukkanen i sur., 2008)

takoer je zabiljeen porast osnovne laringalne frekvencije prema kraju radnog dana nastavnika. Porast F0 moe se s jedne strane objasniti vokalnim zagrijavanjem, a s druge strane kao posljedica vokalnog zamora, odnosno posljedica nastojanja da se prikriju umnost i hrapavost u glasu (Rantala i Vilkman, 1999).

Vee frekvencijske i amplitudne perturbacije osnovnog laringalnog tona na kraju radnog dana vrlo su indikativne. Budui da perturbacijske mjere ilustriraju koliinu promjena uniformnosti perioda glasiljki, to jest ujednaenost ciklikog gibanja glasiljki, statistiki znaajne promjene frekvencijskih perturbacija na kraju radnog vremena bez sumnje ukazuju na pogoranje vokalne

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128 124 funkcije nastavnica nakon nekoliko sati predavanja. Iako razlika u vrijednostima amplitudnih perturbacija izmeu dviju mjernih toaka nije bila statistiki znaajna, usporedba prosjenih vrijednosti ukazuje na isti trend (slika 2).

8,5

9

9,5

10

10,5

11

11,5

12

MVF(usekundama)

HNR(udB)

prije

poslije

Slika 3. Prosjene vrijednosti maksimalnog vremena fonacije i omjera

signal-um na poetku i na kraju radnog dana Figure 3. Maximum phonation duration and harmonic-to-noise ratios at the

beginning and at the end of the working day

Maksimalno vrijeme fonacije jednostavan je aerodinamiki test za evaluaciju usklaenosti protoka struje izdisaja i titranja glasiljki (Veerina, 1991). Njegove vee vrijednosti reprezentiraju bolji vitalni kapacitet plua i/ili adekvatan glotidni otpor izdisaju. Nastavnice su prije poetka predavanja u prosjeku fonirale 11,67 sekundi, dok su na kraju radnog dana prosjeno ostvarile statistiki znaajno krae maksimalno vrijeme fonacije od 9,75 sekundi (slika 3). Normativne vrijednosti za maksimalno vrijeme fonacije odraslih osoba iznose 15 do 20 sekundi (Andrews, 1999), to pokazuje da su ispitanice u ovom istraivanju ostvarile rezultat koji aerodinamiku njihovih glasova smjeta ispod prosjeka, ak i prije poetka radnog dana. Ovaj rezultat podrava sumnju da su nastavnice pod rizikom razvoja vokalne patologije jer ukazuje da nemaju spoznaju o jednom od osnovnih elemenata zdrava i snana glasa adekvatnoj kontroli izdisaja. tovie, statistiki znaajan pad u prosjenom maksimalnom vremenu fonacije prije i nakon radnog dana pokazuje da se kod ispitanih nastavnica, uslijed svakodnevnih profesionalnih napora, pojavljuju tekoe respiracijsko-fonacijske koordinacije, koje su est simptom vokalna zamora (Welham i Maclagan, 2003).

Omjer harmoninog i umnog dijela spektra (varijabla HNR) u glasovima nastavnica prije poetka radnog dana bio je neznatno manji nego na njegovu kraju. No u oba sluaja, prosjeni izmjereni omjer signal-um ne ukazuje da je razina spektralnog uma u glasovima nastavnica tolika da ih se moe oznaiti kao disfonine (Yumoto i sur., 1982, prema Baken i Orlikoff, 2000).

Rezultati ovog istraivanja pokazuju da se na kraju radnog dana u nastavnica poveava fundamentalna frekvencija, kao i njezine perturbacije.


Poveanja vrijednosti tih akustikih parametara doprinose da se glasovi doivljavaju kao promukli (Dejonckere i sur., 1996). S obzirom da je poznato da doivljaj glasa utjee na usvajanje auditivno prezentiranih informacija (Rogerson i Dodd, 2005), znaajno povienje vrijednosti jittera koje je ovdje utvreno ukazuje da je uinkovitost komunikacije nastavnika tijekom radnog dana varijabilna, odnosno kompromitirana prema kraju radnog dana. Takoer, uenici su na kraju nastave nemirniji i buniji, a reakcija je nastavnika da u tim uvjetima govore veom fundamentalnom frekvencijom, to dodatno optereuje glas.

ZAKLJUAK

Moe se initi da promjene kvalitete glasa ispitanih nastavnica utvrene

u ovom istraivanju imaju blagi karakter, te da nisu realna opasnost za njihovo zdravlje i profesionalno funkcioniranje. Meutim, statistiki znaajne promjene u nainu gibanja glasiljki i u kontroli izdaha objektivni su pokazatelji da se profesionalno optereenje odraava na kvalitetu njihova glasa. Iz injenice da je prosjean radni sta uzorka iznosio 18,7 godina, moe se zakljuiti da nastavnice s vremenom ne razvijaju mehanizme kojima tite svoj glas. Upravo suprotno, vrlo je izvjesno da bi evidentirane akustike promjene s vremenom mogle postati jo izraenije i preuzeti dominaciju u perceptivnom smislu. Navedeno se jedino moe sprijeiti preventivnim djelovanjem edukacijom nastavnika i nastavnica o nainima identifikacije i eliminacije vrlo este zlouporabe i/ili pogrene uporabe glasa, te isticanjem vanosti prakticiranja vokalne higijene.

REFERENCIJE

Andrews, M. L. (1999). Manual of Voice Treatment: Pediatrics Through

Geriatrics. Singular Publishing Group, San Diego, CA (2nd edition). Artkoski, M., Tommila, J., Laukkanen, A. M. (2002). Changes in voice during

a day in normal voices without vocal loading. Logopedics Phoniatrics Vocology, 27, 118123.

Baken, R. J., Orlikoff, R. F. (2000). Clinical Measurement of Speech and Voice. Second Edition, Singular Thomson Learning, USA.

Bovo, R., Galceran, M., Petruccelli, J., Hatzopoulos, S. (2007). Vocal problems among teachers: Evaluation of a preventive voice program. Journal of Voice 21 (6), 705722.

Chen, S. H., Chiang, S. C., Chung, Y. M., Hsiao, L. C., Hsiao, T. Y. (2009). Risk factors and effects of voice problems for teachers. Journal of Voice, article in press.

Dejonckere, P. H., Remacle, M., Fresnel-Elbaz, E., Woisard, V., Crevier--Buchman, L., Millet, B. (1996). Differentiated perceptual evaluation of pathological voice quality: Reliability and correlations with acoustic measurements. Revue de laryngologie otologie rhinologie, 117 (3), 219224.

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128 126 EzVoicePlus (TM) Version 2.0 Copyright (C). Nescopeck: Voice Tek Enterprise

& S. N. Awan, 19971999. Flexer, C. A. (1999). Facilitating Hearing and Listening in Young Children.

Singular Publishing Group, San Diego, CA (2nd edition). Fritzell, B. (1996). Voice disorders and occupations. Logopedics Phoniatrics

Vocology, 21, 712. Kovai, G. (2002). Analiza subjektivnih simptoma vokalnog zamora

nastavnica. Govor XIX (2), 137156. Laukkanen, A-M., Ilomki, I., Leppnen, K., Vilkman, E. (2008). Acoustic

measures and self-reports of vocal fatigue by female teachers. Journal of Voice, 22 (3), 283289.

Niebudek-Bogusz, E., Sznurowska-Przygocka, B., Fiszer, M., Koty o, P., Sinkiewicz A., Modrzewska, M., Sliwinska-Kowalska, M. (2008). The effectiveness of voice therapy for teachers with dysphonia. Logopedics Phoniatrics Vocology, 60 (3), 134141.

Pasa, G., Oates, J., Dacakis, G. (2007). The relative effectiveness of vocal hygiene training and vocal function exercises in preventing voice disorders in primary school teachers. Logopedics Phoniatrics Vocology, 32, 128140.

Rantala, L., Vilkman, E. (1999). Relationship between subjective voice complaints and acoustic parameters in female teachers' voices. Journal of Voice, 13 (4), 484495.

Rantala, L., Vilkman, E., Bloigu, R. (2002). Voice changes during work: Subjective complaints and objective measurements for female primary and secondary schoolteachers. Journal of Voice, 16, 3, 344355.

Rogerson, J., Dodd, B. (2005). Is there an effect of dysphonic teachers' voices on children's processing of spoken language? Journal of Voice, 19, 4760.

Russell, D. W., Altmaier, E., Van Velzen D. (1987). Job-related stress, social suport, and burnout among classroom teachers. J. Applied Pscychol., 72, 26974.

Sala, E., Laine, A., Simberg, S., Pentti, J., Jouko S. (2001). The prevalence of voice disorders among day care center teachers compared with nurses: A questionnaire and clinical study. Journal of Voice, 15 (3), 413423.

Simberg, S., Sala, E., Tuomainen, J., Sellman, J., Ronnemaa, A. M. (2006). The effectiveness of group therapy for students with mild voice disorders: A controlled clinical trial. Journal of Voice, 20, 97109.

Sdersten, M., Lindhe, C. (2007). Voice ergonomics an overview of recent research. Proceedings of the 39th Nordic Ergonomics Society Conference, Lysekil, Sweden.

(http://www.rostkonsult.se/wprost/content/uploads/2010/02/Voiceergonomicsanoverwiev.pdf, 18. 12. 2009).

Veerina, S. (1991). Fonijatrija. U I. Padovan i sur., Otorinolaringologija. Zagreb: kolska knjiga.


Vilkman, E. (2000). Voice problems at work: A challenge for occupational safety and health arrangement. Folia Phoniatr Logop., 52, 120125.

Vilkman, E. (2004). Occupational safety and health aspects of voice and speech professions. Folia Phoniatrica et Logopedica, 56, 220253.

Vintturi, J., Alku, P., Sala, E., Sihvo, M., Vilkman, E. (2003). Loading-related symptoms during a vocal loading test with special reference to gender and some ergonomic factors. Folia Phoniatr Logop., 55, 5569.

Welham, N. V., Maclagan M. A. (2003). Vocal fatigue: Current knowledge and future directions. Journal of Voice, 17(1), 2130.

Yiu, E. M-L. (2002). Impact and prevention of voice problems in the teaching profession: Embracing the consumers' view. Journal of Voice, 16 (2), 215229.

A. Bonetti, M. Heever, B. imunjak: Promjene u kvaliteti glasa nastavnica117-128

128

Ana Bonetti, Mladen Heever Faculty of Special Education and Rehabilitation, Zagreb

Croatia

Boris imunjak University Hospital "Sveti Duh", Department of Otorinolaringology and Head

and Neck Surgery, Zagreb Croatia

VOICE QUALITY CHANGES IN FEMALE TEACHERS DURING THE WORKING DAY

SUMMARY The aim of this paper was to examine the impact of workload on voice

quality of a group of female teachers aged between 25 and 55. Accordingly, acoustic characteristics of their voices at the beginning and at the end of one working day were examined and compared. Sustained phonation of the vowel /a/ was acoustically analysed by means of EzVoicePlus Program (TM VoiceTek Enterprises, 1998). Statistical analysis of acoustic measurements showed significant changes in some of the observed parameters at the end of the day, which is indicative of early signs of functional vocal difficulties.

Key words: female teachers, voice quality, acoustic analysis of voice, working day


Znanstveni pregled

Gabrijela Kiiek Filozofski fakultet, Zagreb

Hrvatska

POGREKE U ARGUMENTACIJI DVOJBE U TUMAENJU I KLASIFIKACIJI

SAETAK

U prouavanju teorije argumentacije i argumentacijskim analizama, poznavanje pogreaka vrlo je vano. Brojni autori, od klasinih do suvremenih, pogrekama u argumentaciji pridavali su veliku pozornost. U ovome radu daje se pregled najvanijih radova koji se bave pogrekama u argumentaciji, te se iznose katkada i vrlo razliite klasifikacije pogreaka. Neke od argumentacijskih pogreaka vrlo su este pa privlae dodatnu pozornost, ali izazivaju i dvojbe u tumaenju. esto se isticalo kako su granice izmeu razliitih vrsta pogreaka arbitrarne i ne sasvim jasne. O

Documents

Casopis GOVOR_27_2