UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVU

Tržište kapitala u BiH

Seminarski rad

Predmet: Monetarna strategija Studenti: Bezdrob Sabina

Mentori: Prof.dr. Sead Kreso Dobrača Aida

Prof. dr Muharem Karamujić Miftari Adija

Sarajevo, novembar 2014.

1. Općenito o tržištu kapitala

Finansijsko tržište je mjesto na kojem se trguje financijskim instrumentima, tj. gdje se susreću

ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima. Finansijsko je tržište dio finansijskog

sistema, koje podrazumijeva niz finansijskih institucija i instrumenata koji posreduju između

sudionika s finansijskim viškom i sudionika s finansijskim manjkom.

Finansijsko tržište čine tržišta kapitala i tržišta novca. Tržišta kapitala su ona na kojima

postoje dugoročni finansijski instrumenti, tj. instrumenti čije je dospijeće neodređeno ili se

njima trguje barem jednu godinu dana. Na tržištima novca se trguje vrijednosnim papirima

čije dospijeće je manje od godinu dana. Upravo su finansijska tržišta postala primarni izvori

finansiranja razvoja ekonomskih sektora jer ne podrazumijeva nove fiksne troškove i

dugoročno dospijeće ili dospijeće uopće. Na ovaj način, kompanije mogu imati pristup

svježem kapitalu i poboljšati svoju stabilnost i kreditni rejting.

2. Modeli finansijskog sistema

¨Novi globalni trendovi deregulacije i internacionalizacije su podstakli razvoj finansijskih

tržišta, institucija, a osobito tržišta kapitala. Nebankarske finansijske institucije i finansijska

tržišta postaju sve više značajna i globalni finansijski sustav se podijelio u tom smislu.

Shodno tome, globalni finansijski sistem se trenutačno ogleda u 2 modela finansijskog

sistema:

1. Anglosaksonski finansijski sistem naglašava finansijska tržišta i nebankarske

finansijske institucije na štetu banaka. U proteklih dvadeset godina desio se značajan

razvoj finansijskih tržišta i instrumenata unutar ovog sistema, koji se smatra

najrazvijenijim u svijetu.

2. Kontinentalni model pridaje manje značaja finansijskim tržištima i finansijskim

instrumentima, što za posljedicu ima veću ulogu za banke, koje su krucijalne

finansijske institucije sistema. U kontinentalnom sistemu, banke su univerzalnog tipa,

što znači da finansijski supermarketi koji nude cijeli dijapazon usluga, uključujući

usluge finansijskog tržišta (emitiranje i prodaju vrijednosnih papira, financiranje i

financijsko upravljanje).¨1

Finansijski sistem Bosne i Hercegovine slijedi kontinentalni model gdje banke imaju vodeću

ulogu a finansijska tržišta i instrumenti su manje razvijeni.

Tržište kapitala BiH je organizirano i regulirano na dva tržišta kapitala, od kojih je jedno u

Federaciji BiH, a drugo u Republici Srpskoj. Vrijednosnim papirima se također trguje na dvije

berze i to: SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjalučka berza).

3. Glavni sudionici na tržištu

Trgovanje vrijednosnim papirima u BiH odvija se putem dvije berze, koje se nalaze u

Sarajevu i Banja Luci. Organizovane su po istim regulatornim principima i u skladu sa

pravnim propisima koji reguliraju upravljanje na tržištima kapitala u BiH.

■ Sarajevska berza (SASE)

■ Banjalučka berza (BLSE)

Berza je centralno mjesto gdje dolazi do povezivanja ponude i potražnje za vrijednosnim

papirima. Pored toga, berza je i mjesto gdje se na osnovu ovih podataka formira tržišna cijena

vrijednosnih papira. Pored berze, učesnici na tržištu kapitala smo naveli u nastavku.

Finansijsko tržište u BiH je relativno nerazvijeno i uključuje samo određene osnovne vrste

finansijskih institucija. Glavni sudionici na tržištu kapitala u BiH su:2

Komisija za vrijednosne papire FBiH je vrhovni regulatorni organ, nadzire rad svih

učesnika na tržištu, ima široke ovlasti. Komisija za vrijednosne papie je državna

institucija koja se brine da promet i izdavanje vrijednosnih papira idu na zakonit način.

U tu svrhu, komisija ima široko zacrtana ovlaštenja. Nadležnosti komisije proizilaze iz

zakona o vrijednosnim papirima, zakona o komisiji za vrijednosne papire, zakona o

registru vrijednosnih papira, zakona o društvima za upravljanje fondovima i o

investicionim fondovima i zakona o privrednim društvim

Registar vrijednosnih papira u FBiH je centralno mjesto gdje se čuvaju svi podaci o

dionicama, uključujući i vlasništvo nad njima. Svaki građanin FBiH koji pos jeduje

1Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Tržišta kapitala http://cbbh.ba/index.php?id=673&lang=hr (pristup:06.11.2014.)2 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Tržišta kapitala http://www.cbbh.ba/index.php?id=695&lang=hr (pristup: 06.11.2014.)

dionice ima svoj račun u registru. Registar vrijednosnih papira je dioničko društvo

koje obavlja poslove registriranja, čuvanja i održavanja podataka o vrijednosnim

papirima i poslove prenosa, u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet

vrijednosnih papira. Registar vrijednos nih papira u FBiH je os novan 1999.godine

zakonom o registru vrijednosnih papira kao dioničarsko društvo. Komisija za

vrijednosne papire FBiH vrši upravljačka prava u ime Vlade FBiH po osnovu

dioničkog kapitala.

Investicijski fondovi (IF) su financijske institucije koje emitiraju vrijednosne papire

kako bi prikupile kapital i investirale ga u druge kompanije. Prema propisima o

fondovima FBiH i RS, one također uključuju bilo koju pravnu osobu, kompaniju, ili

nekoliko vrsta imovine gdje, bez obzira na pravni oblik, sudjelovanje se nudi na

osnovama dionica ili sličnog vrijednosnog papira sa ciljem prikupljanja depozita u

gotovini i izričite svrhe investiranja preko 60% ovih investicija u portfolio

vrijednosnih papira, novčane depozite, ili drugu aktivu, tako da investitori ne

nadgledaju odluke o investiciji na dnevnoj osnovi, a osnovni cilj je da se sačuva prinos

na investiciju za investitore, bilo u profitu bilo u drugom obliku koristi. U praksi, ovi

fondovi su organizirani kao otvoreni fondovi bez fiksnog iznosa kapitala ili kao

zatvoreni investicijski fondovi. Bitna stvar je da se novčana sredstva mogu uplatiti ili

povući dobrovoljno u vezi otvorenih investicijskih fondova bez fiksnog iznosa

kapitala. Ovaj mehanizam obuhvata promjenljivi kapital, npr. kada depozitari

deponiraju novac, kapital fonda (aktiva) se povećava, i obratno, kada povuku svoja

novčana sredstva, aktiva fonda se smanjuje. Zatvoreni investicijski fondovi imaju

fiksni kapital deponiran tijeku njegovog formiranja, tj uspostavljanja. Ovaj fiksni

kapital se ne mijenja tijekom poslovanja zatvorenog investicijskog fonda.

Kompanije za upravljanje fondovima (DUF) - je pravna osoba osnovana kao

kompanija sa ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, čije aktivnosti

obuhvataju uspostavljanje i upravljanje investicijskim fondovima, tj. investiranje

fondova za njih same i za imatelje udjela u otvorenim ili zatvorenim investicijskim

fondovima, kao i ostali zadaci predviđeni zakonom.

Brokerske kuće (brokeri) su pravne osobe koje imaju dozvolu da obavljaju brokerske

poslove. Ovi poslovi uključuju prodaju i kupnju vrijednosnih papira za sebe ili za

klijenta uz određenu naknadu. U FBiH samo ovlašteni posrednici – brokeri imaju

dozvolu obavljanja trgovine na berzi. Građani svoje naloge izvršavaju preko

brokerskih kuća, koji ih prosljeđuju na berzu.

Depozitne banke - su institucije koje obavljaju poslove izdavanja vrijednosnih papira i

monetarne transakcije koje se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima na burzi ili

na drugim reguliranim javnim tržištima. Što znači da građanin koji želi kupiti dionice

uplatit će novac za kupovinu dionica na namjenski račun brokerske kuće kod njene

depozitarne banke. Banka depozitar brokera će na račun građanina prebaciti novac od

prodaje dionica.

Banke skrbnici - su institucije koje pružaju usluge sigurnog čuvanja vrijednosnih

papira, transakcija poravnanja, prikupljanja prihoda, zastupanja klijenata, izvještavanja

o transakcijama, kupnje i sigurnog čuvanja državnih ili korporativnih obveznica i

osiguranja informacija o lokalnim tržištima kapitala, itd. Usluge čuvanja većim

dijelom koriste investicijski fondovi, osiguravajuće kompanije, banke, brokeri i velike

kompanije.

Brokeri - su individualne osobe koje su položile profesionalni brokerski ispit i imaju

dozvolu za obavljane brokerskih zadataka. Broker je ovlašteni posrednik u trgovanju

vrijednosnim papirima u svoje vlastito ime za klijenta (komisionar) ili u klijentovo

ime (agent). Oni posreduju između investitora (kupca robe ili vrijednosnih papira) i

vlasnika imatelja (tj. dobara ili vrijednosnih papira). Brokeri naplaćuju proviziju za

svoje usluge, koja se plaća po zatvaranju transakcije. Brokeri se često miješaju sa

zastupnicima, koji obavljaju zadatke kupnje i prodaje vrijednosnih papira za sebe kako

bi imali koristi od razlike u cijeni.

Investicijski savjetnici - su individualne osobe koje su položile stručni ispit za

investicijske savjetnike. Oni obavljaju i pružaju savjetodavne usluge klijentima, a koje

se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima, investicijama u vrijednosne papire i

druge transakcije koje se tiču vrijednosnih papira s ciljem diverzifikacije i

minimaliziranja rizika ili maksimalizacije profita.

3.1. Organizacija tržišta Sarajevske berze

Zakon o vrijednosnim papirima (Službene novine FBiH, broj 39/98 i 36/99) definiše berzu

kao ¨mjesto za povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira i poslovanje vrijednosnim

papirima, po unaprijed utvrđenim pravilima¨.

Sarajevsku berzu (SASE) je osnovalo osam brokerskih kuća 13. septembra 2001. godine.

Trgovanje je zvanično počelo s prvom aukcijom, u ukupnoj vrijednosti od 3.099,00 KM, i to

12. aprila 2002. godine. SASE ima tri segmenta sa odvojenim pravilima: 3

Zvanično kotiranje

Kotiranje fonda (kao podsegment zvanične kotacije)

Slobodno tržište

Zvanična kotacija je tržišni sektor na kojem se trguje s našim "prvoklasnim", tj. lokalnim

kompanijama, s najvećom kvalitetom. Da bi se kompanija prihvatila u kotaciju, mora

ispoštovati određene opće i posebne uvjete i kriterije:

Veličina kapitala (ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital, uplaćeni višak,

rezerve, prenesena čista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacija popravka kapitala,

nepodijeljena čista dobit ili gubitak poslovne godine): 4.000.000 KM.

Veličina klase dionica: min 2.000.000 KM (knjigovodstvena vrijednost pri prvom listingu,

tržišna ukoliko se dionicama već trgovalo na drugom segmentu) najmanje 25% klase dinoca u

javnoj emisiji. Klasa dionica mora imati najmanje 150 vlasnika. Ukoliko je emitent uvršten na

kotaciju, cijena njegovih dionica u toku jednog dana može maksimalno odstupati ± 10% od

zadnjeg zvaničnog kursa.

Tabela 1. Kriteriji za uvršenje dionica

Emitent je dioničko društvo registrovano kod KomisijeGodine poslovanja 3Realnosti i objektivnost računovodstvenih izvještaja

Revidirani računovodstveni izvještaji za tri posljednje godine

Veličina kapitala(ukupni kapital po zadnjem bilansu stanja: osnovni kapital, uplaćeni višak, rezerve, prenesena čista dobit ili gubitak prethodnih godina, revalorizacija popravka kapitala, nepodijeljenja čista dobit ili gubitak poslovne godine)

4.000.000 KM

Minimalna veličina klase dionica(smatra se knjigovodstvena vrijednost dionice, tj. tržišna kapitalizacija, ako je dionica već bila u bilo kojem segmentu organizovanog tržišta)

2.000.000 KM

Procenat klase dionica u javnoj ponudi Min. 25%Broj vlasnika klase dionica Min. 150

3 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Tržišta kapitala http://cbbh.ba/?id=694 (pristup: 06.11.2014.)

Tabela 2. Kriteriji za uvršenje obveznica

Godine poslovanja 3Realnosti i objektivnost računovodstvenih izvještaja

Revidirani računovodstveni izvještaji za tri posljednje godine

Ukupna nominalna vrijednost prodane serije obveznica

3.000.000 KM

Emitent koji je uključen u zvaničnu kotaciju mora redovito informirati javnost i berzu o svim

događajima koji utječu na poslovanje. On je, također, obavezan da dostavlja polugodišnje i

godišnje financijske izvještaje berzi. Poslovanje treba biti transparentno što je više moguće,

tako da potencijalni investitor može procijeniti mogući prinos na investicije kod ovog

emitenta.

Kotiranje fonda je onaj dio zvanične kotacije rezerviran za investicijske fondove (IF). Dionice

IF su uključene na dosta sličan način kao i dionice redovitih emitenata, ali procesom upravlja

Zakon i propisi Komisije za vrijednosne papire.

Slobodno tržište je segment SASE s najmanje striktnim uvjetima. Da bi se trgovalo

vrijednosnim papirom na slobodnom tržištu, mora se zadovoljiti da brokerska kuća ili emitent

dostave zahtjev za uključenjem. Emitent koji dostavlja takav zahtjev mora dostaviti vlastite

financijske izvještaje burzi.

3.2. Organizacija tržišta Banjalučke berze

Banjalučka berza (BLSE) ima dva tržišta: zvanično tržište dionica (kotacija) i slobodno tržište

dionica. Banjalučku berzu je osnovalo 9. maja 2001. osam banaka i jedna kompanija za

obavljanje trgovine vrijednosnim papirima. Komisija za vrijednosne papire RS je izdala

operativnu dozvolu Banjalučkoj berzi 9. augusta 2001.godine. Zvanično tržište dionicama ima

sljedeće elemente:4

Dionice - lista A

Dionice - lista B

Zatvoreni investicijski fondovi

Otvoreni investicijski fondovi

Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri,

Kratkoročni vrijednosni papiri i

Drugi vrijednosni papiri.

4 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Tržišta kapitala http://cbbh.ba/?id=694 (pristup: 06.11.2014.)

Vrijednosni papiri se mogu uključiti u zvanično tržište burze ukoliko ispunjavaju sljedeće

opće uvjete:

Njima se može trgovati na organiziran način,

U potpunosti su plaćeni,

Da su prenosivi bez ograničenja, i

Da se izdaju u nematerijalnom obliku.

Dionice su uključene u listu B ukoliko, pored ovih općih uvjeta, također ispunjavaju određene

posebne kriterije: da imaju dvije godine poslovanja, tri miliona KM kapitala, minimalno jedan

milion KM emisije dionica, minimalno 15% dionica javno emitiranih i najmanje 50 dioničara.

Emitent koji zahtijeva uključenje u listu A, također mora ispunjavati sljedeće uvjete:

Da je usvojio standarde korporativnog upravljanja za dionička društva,

Da ima web stranicu s dostupnim informacijama o emitentu na lokalnom jeziku i

engleskom jeziku.

Obje vrste dionica, i zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, mogu se uključiti u

zvanično burzansko tržište, ukoliko ispunjavaju opće uvjete za uključivanje.

Slobodno tržište obuhvata vrijednosne papire koji ispunjavaju opće poslove za uključivanje.

Uključivanje u slobodno tržište dionica se daje na zahtjev emitenta, pojedinačnog dioničara ili

u normalnom tijeku poslovanja. Dionice iz postupaka privatizacije i javno emitirani

vrijednosni papiri su uključeni u normalan tijek, na osnovi izvještaja Centralnog registra.

Slobodno tržište ima sljedeće segmente:

Dionice,

Zatvoreni investicijski fondovi,

Otvoreni investicijski fondovi,

Obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri

Kratkoročni vrijednosni papiri, i

Drugi vrijednosni papiri.

4. Instrumenti tržišta kapitala

Instrumenti tržišta kapitala su vrijednosni papiri čije je dospjeće preko godinu dana.

Finansijski instrumenti kojima se najviše trguje na finansijskim tržištima su dionice i

obveznice.

Dionice su certifikati o vlasništvu koji predstavljaju udio dioničara u kapitalu dioničarskog

društva. Vlasnički kapital se definira kao kapital koji permanentno se koristi u poslovanju i

koji ne mora biti isplaćen ukoliko kompanija nije u likvidacionom postupku. Često se koristi

ovaj termin kako bi se označilo vlasništvo dioničara. Oblici dionica su: obične dionice,

preferencijalne dionice i dionice zaposlenih.

Obične dionice podrazumijevaju glasačka prava na godišnjoj generalnoj skupštini dioničara

(AGM) i dividende, ukoliko kompanija napravi profit i ukoliko generalna skupština dioničara

donese odluku da se dividenda treba isplatiti.

Preferencijalne dionice nemaju glasačka prava na godišnjoj generalnoj skupštini, ali imaju

prioritet prilikom isplate dividende. Kompanije koriste preferencijalne dionice kada žele

dodatno finansiranje, ali ne i nove vlasnike koji su u mogućnosti da učestvuju u procesu

odlučivanja. Razlikujemo:

- Kumulativne dionice- imaju pravo da akumuliraju neisplaćene dividende, kao i

prioritet nad običnim dioničarima u pogledu ispalata dividendi;

- Participirajuće dionice – one dodjeljuju pravo određenim prioritetnim dividendama,

kao i dividendama običnih dioničara; i

- Participirajuće obične dionice koje kombiniraju prava obje vrste.

Obveznice su dugoročni dužnički vrijednosni papiri s rokom dospjeća od najmanje jednom

godinom dana, kupljene na tržištu od strane investitora koji za cilj imaju priihod u obliku

kamate. Prodaju ih emitenti koji traže finansiranje, a oni mogu biti: država (državne

obveznice), gradovi (opštinske obveznice) ili kompanije (korporativne obveznice). Obveznice

su najatraktivniji vrijednosni papir koji zavisno od vrste obveznice, mogu se vratiti po

dospijeću ili u ratama zajedno sa kamatom.

Tržišta kapitala raspolaže i s drugim oblicima vrijednosnih papira kao što su opcije, fjučersi,

terminske vrijednosne papire, garanicije, itd. ¨Opcije su ugovor koji imaocu prava dodjeljuje,

bez obaveze, da kupi ili proda određeni iznos finansijskih instrumenata po prethodno

pregovaranoj cijeni u toku definisanog perioda. Razlikujemo kupovinu ili prodaju po

dospijeću /evropska opcija) od prodaje i od prije dospijeća i po dospijeću (američka opcija).

Terminski ugovori i fjučersi su ugovori o prodaji po budućem, određenom datumu i datoj

cijeni.¨5 Koriste se za zaštitu od tržišnog rizika cijene ili nestabilnosti deviznog kursa.

Tržišna kapitalizacija predstavlja ukupnu tržišnu vrijednost vrijednosnih papira, to je proizvod

tržišne cijene vrijednosnog papira i ukupnog broja vrijednosnoh papira.

Dionice u FBiH ne postoje kao fizički opipljiv dokument, nego samo kao elektronski zapis.

Elektronski zapis u vlasništvu nad dionicama firmi pohranjeni su u registru vrijednosnih

papira u FBiH.

4.1. Index BATX

U Beču je potpisan ugovor između berzi u Beču, Sarajevu i Banja Luci o kreiranju

jedinstvenog indeksa tržišta kapitala BiH, objavljeno je na web stranicama Sarajevske berze.

Indeks BATX (BosniAn Traded IndeX) je jedan od neposrednih rezultata FIRST projekta.

BATX prati kretanje cijena najvećih i najlikvidnijih kompanija na tržištima Sarajevske i

Banjalučke berze. U svom početnom sastavu, indeksna košarica se sastoji od 6 kompanija i to

4 iz Federacije BiH i 2 iz Republike Srpske.

FBiH RSBH Telecom,JP Elektroprivreda BiH,Fabrika Duhana Sarajevo iBosnalijek

Telekom Srpske iNova Banka

BATX je cjenovni indeks ponderiran tržišnom kapitalizacijom učesnika u indeksu, pri čemu

je maksimalno učešće ograničeno na 25 %, stoji u priopćenju SASE. Kao početni datum

BATX-a određen je 1. decembar 2009. godine. Uključivanjem samo najlikvidnijih i najvećih

kompanija s tržišta kapitala BiH, BATX spada u u red tzv. tradable/investible indeksa, tj.

indeksa na osnovu kojih je moguće bazirati indeksne proizvode.

5 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Edukacijski materijal, Tržišta kapitala: Osnovni termini http://www.cbbh.ba/pdf.php?id=692&lang=bs (pristup:06.11.2014.)

Pozitivan efekat na BH tržište kapitala u tom slučaju je značajno povećanje likvidnosti

dionica kompanija koje ulaze u sastav indeksa, budući da izdavanje svakog proizvoda

baziranog na indeksu uključuje potrebu kupovine odgovarajuće količine dionica od strane

izdavatelja indeksnog proizvoda, zaključuje se u priopćenju.6

Slika 1. Kretanje indexa BATX BAM-a kroz pet godina

Izvor: SASE7

5. Tržište kapitala u BiH

6 Preuzeto sa Web portal –a Poslovni dnevnik http://www.poslovni.hr/vijesti/kreiran-novi-burzovni-indeks-u-bih-batx-131352# (pristup: 07.11.2014.)

7 Sarajevska berza- burza /web site/, pristupljeno preko: http://195.222.43.81/sase-final/language/hr-HR/Tr%C5%BEi%C5%A1te/Indexi/BATX.aspx (pristup: 07.11.2014.)

Finansijsko tržište Bosne i Hercegovine ima tržište kapitala, ali nema razvijeno tržište novca.

Instrumenti finansijskog tržišta su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog

instrumenta). Smanjenje priliva po osnovi neizravnih poreza tijekom 2013. godine (slika 2.)

nametnulo je potrebu za dodatnim zaduženjem sektora vlade na tržištu. Entitetske vlade vlade

su u 2013. godini nastavile politiku zaduživanja na domaćem tržištu kapitala. Probleme s

proračunskim deficitima i likvidnošću vlade su nastojale da prevaziđu izdavanjem

vrijednosnih papira (Tabela 3.). Tokom 2013. godine na naplatu je prispjelo 191,7 miliona

BAM po ovoj osnovi, a prema podacima s kraja decembra 2013. godine, tijekom 2014.

godine dospijeva dodatnih 112,8 miliona BAM.

Slika 2. Godišnje promjene neto prihoda od neizravnih poreza i vanjskog duga vlade

Napomena: Preuzeto sa CBBiH8

Tabela 3. Zaduženje vlada FBiH i RS na domaćem tržištu kapitala i dospjeće obveza

8Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godišnje izvješće 2013., str 23; http://cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2013/GI_2013_hr.pdf (pristup: 07.11.2014.)

Napomena: Preuzeto sa CBBiH

5.1. Bankarski sektor

Struktura prometa na berzama pokazuje odsustvo stranih investitora i dominaciju dužničkih

papira vlada, s obzirom da se s ostalim instrumentima kapitala vrlo slabo trgovalo (Slika 2.).

Većinski kupci vladinog su domaće banke.

Slika 3. Struktura prometa na berzama u BiH

Napomena: Preuzeto sa CBBiH9

9 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godišnje izvješće 2013., str 24; http://cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2013/GI_2013_hr.pdf (pristup:07.11.2014.)

Depozitne i kreditne aktivnosti, regulatorni propisi, kao i potreba komercijalnih banka za

domaćom i/ili stranom valutom utječe na stanje neto pasive komercijalnih banka. U odnosu na

kraj 2012. godine neto strana pasiva banakrskog sektora smanjena je za 380,1 miliona BAM,

što se izravno odrazilo na smanjenje deviznih rezervi. U odnosu na godine kada je zabilježen

neuobičajeno veliki rast vanjskog javnog duga koji je neutralizirao učinak razduživanja

banaka (poput 2009. ili 2011. godine), učinak promjena u neto stranoj pasivi banaka u 2013.

godini na devizne rezerve je evidentan što se može vidjeti na priloženoj slici ispod.

Slika 4. Tromjesečne promjene u deviznim rezervama i neto stranoj pasivi komercijalnih banaka

Izvor: CBBiH10

U 2013. godini nastavljeno je smanjenje strane pasive, odnosno vanjskog duga komercijalnih

banaka. Depoziti nerezidenata koji su većinom denominirani u stranoj valuti su na kraju 2013.

godine bili niži za 118,7 miliona BAM u odnosu na kraj 2012. godine. Tijekom 2013. godine

dospjela je i emisija vrijednosnih papira jedne od banaka čiji je kupac bio nerezident, što je

dodatno smanjilo neto stranu pasivu na godišnjoj razini za 100 miliona BAM.

Otplata kredita uslijed dospijeća, kao i prijevremene otplate u pojedinim slučajevima,

premašile su razinu novih zaduženja komercijalnih banaka u inozemstvu. Smanjenje stanja

obveza po uzetim kreditima nije bilo dramatično kao u ranijim razdobljima (38,8 miliona

BAM na godišnjoj razini) prvenstveno zahvaljujući povlačenju novih namjenskih kreditnih

linija koje se odnose na izravna ulaganja u privredne aktivnosti i infrastrukturu (Slika 5.). Ove

10 Centralna banka Bosne i Hercegovine, Godišnje izvješće 2013., str 25.; http://cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2013/GI_2013_hr.pdf

tri kategorije pojašnjavaju 67,7% promjene u neto stranoj pasivi banaka u odnosu na 2012.

godinu.

Na Slici 5. Prikazano je da je vrijednost dužničkih vrijednosnih papira nerezidenata u aktivi

banaka se povećala u odnosu na 2012. godinu za 69,8 miliona BAM, što objašnjava 18,4%

promjene u neto stranoj pasivi banaka. Strana pasiva banaka je rasla u razdobljima kreditne

ekspanzije zbog neadekvatne ročne strukture domaćih izvora finansiranja. Nastavak procesa

razduživanja sugerira da su domaći izvori finansiranja dovoljni da podmire značajan dio

trenutačne potražnje za kreditima.

Slika 5. Mjesečne promjene u stavkama strane pasive i strane aktive banaka