DIDAKTIKAmr.sc. Marija ObadTamara Kisovar-Ivanda

Odjel za izobrazbu uiteljaSveuilite u Zadru

2. predavanje

Temeljni pojmovi 1. predavanjaDidaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa. (Bognar, Matijevi,2002.)

Didaktika je grana pedagogije (pedagoka disciplina) koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. (Poljak, 1991)

Didaktika: od grkog didaskein pouavati. Ratke (Memorial) i Komensky (Velika didaktika): didaktika kao vjetina pouavanja svih o svemu (17. st.).Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.Nakon Komenskog, do diferencijacije pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine pouavanja.

Seminarski rad studentice Jan Amos Komensky

OBRAZOVANJEPOJAM OBRAZOVANJAobrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti

u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje

a) ZNANJE: def: sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijestiINJENICE su konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek upoznaje percepcijom GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, hipoteze,-ne spoznaju se percepcijom

S obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja:znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjek se samo sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to)znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna objasnitiznanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadraja ali ga se ne shvaaznanje operativnosti/ operativno znanje- sadraj se zna i primjenjujekreativno/stvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara novaStjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja

b) SPOSOBNOSTI:def: kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju) u ovom pojmu obuhvaene su 3 karakteristike: sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim biima)sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjekasposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost

s obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske sposobnosti:senzorne/perceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doivljajamanualne/ praktine sposobnosti- aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformacijisposobnost izraavanja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje, pisanje, itanje,intelektualne/mentalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija

sposobnosti nisu unaprijed dobivene roenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj. nasljeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutranji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor)

zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unaprijeuje razvoj sposobnosti

OBRAZOVANJE I NASTAVA1. IMBENICI NASTAVE:3 glavna imbenika: a) nastavnik- kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini b) uenik- stjecatelj obrazovanja samostalnim uenjem ili uz pomo nastavnika c) nastavni sadraj- sadraji programa obrazovanja

Ova 3 imbenika ine didaktiki trokut .Ako neki imbenik nedostaje, to nije nastava.

2. ZADACI NASTAVE:

nastavni zadaci su trojaki: 1. materijalni zadaci2. funkcionalni zadaci3. odgojni zadaci

Materijalni zadatak nastave-materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta

Mogua posljedica prenaglaenosti:-didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do kraja 19. st kad se smatralo da je to vie znanja dobro dapae poeljno Tjeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u koli.To je dovodilo do tzv. formalistikog znanja (mehaniko memoriranje) tj. formalizam u znanju)- uenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u ivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to ih ini nesposobnima za ivot.Nedostaje im primjena znanja tj. operativno znanja.

Funkcionalni zadatak nastavefunkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih (njime se postie razvijanje psihofizikih funkcija)Realizacija ovog zadatka je tea od samog usvajanja injenica . Bitan za ostvarivanje operativnog znanja.-za to se zalau predstavnici nove kole sa prijelaza 19. na 20. st-ele to vee razvijanje psiho-fiz. funkcija (time se stvara didaktiki funkcionalizam/didaktiki formalizam)- problem je u tome da da bi uenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje Iz toga se zakljuuje da d.materijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje, a d.formalizam na sposobnosti.Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao to su neodvojivi znanje i sposobnosti.

Odgojni zadatak nastaveOdgojni zadatak nastave- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti (moralne, estetske, fizike, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces

Ovo inae ne spada u didaktiku u uem smislu, ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa.

- 3. VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEJAkriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina):a) stupanj kolovanja-osnovno/srednjo/visokokolska nastavab) stupanj obaveznosti tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativna-izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status ko redovna- fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.)

c) programska namjena i sistem izvoenja-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna

- redovna ili obvezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)

- dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovne nastave u koli

- produna nastava- varijanta dopunske, organizira se na kraju godine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijee za one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih su uenici pali, organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna

- dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese za proirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainu rada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednu pripadnost, liberalan oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazive mladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organizira ju nastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci

d) sistem rada nastavnika-razredna, predmetna, timska

e) socijalne formacije uenika tijekom nastavnog radafrontalna individualna u skupinama u parovima

mjesto i nain izvoenjaNastavne aktivnosti (uionike i izvanuionike)Izvannastavne aktivnostiIzvankolske aktivnosti

Vrednovanje obrazovnih postignua ili obrazovna evaluacijaDefiniraj obrazovanjeDefiniraj znanjeNabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanjaDefiniraj sposobnostiPodruja sposobnostiimbenici didaktikog trokuta

Vrednovanje obrazovnih postignua ili obrazovna evaluacijaZadaci nastaveDidaktiki materijalizam i didaktiki formalizamVrste nastave s obzirom na stupanj kolovanja Vrste nastave s obzirom na stupanj obveznosti Vrste nastave s obzirom na programsku namjenuVrste nastave s obzirom na socijalne formacije uenika tijekom nastavnog rada

Didaktika 3. predavanjeRN 3. semestarTamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu uiteljaSveuilite u Zadru

SADRAJ OBRAZOVANJAkolski program i planKurikulumNASTAVNI PLAN- kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju: odgojno-obrazovna podruja (drutveno, jezino-umjetniko, prirodno-matematiko, informatiko, tjelesno-znanstveno), tj. predmeti koji e se obuavati u odreenoj koliredoslijed obuavanja tih podruja tj. predmeta po razredima ili semestrimatjedni broj sati za odreeno podruje tj. nastavni predmet

RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU

sukcesivni-znai da se prvo u potpunosti proui jedan predmet, zatim drugi, itd.; - - takav raspored dominira do 18. st

prednosti: to se uenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno podruje

- nedostaci: 1. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odreenom stupnju kolovanja to bi moglo biti preteko za njihovu dob 2. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato nemoemo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da se ne dotiemo drugih (npr. uiti fiziku bez znanja matematike) 3. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju

2. simultani- istodobno prouavanje vie predmeta-nedostaci: uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih

3. kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rjeenje- kombinacija ima linijsko-spiralni raspored

BROJ TJEDNIH SATI- broj sati tjedno nekog predmeta odreuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj vanosti, sloenosti i teini predmeta kao i ukupnom vremenskom optereenju uenika

NASTAVNI PROGRAM kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja To su 3 osnovne didaktike dimenzije obrazovanja Nastvni je program opirniji od plana Nije u tablici kao nastavni plan ve se nalazi na desecima stranica.

NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMAdidaktika terminologija Predmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr. u matematici predmetna su podruja geometrija, aritmrtika,)Ona se mogu obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjence.

nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejomnastavna tema- pojam koji je po sadrajnom odreenju veoma nalik na nastavne cjeline- razlike su s obzirom na opseg sadraja (cjelina je ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku)- nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i temenastavna jedinica- opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min

KurikulumU europsku pedagoku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20. stoljeu na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu, pod vodstvom amerikog znanstvenika S.B. Robinsona.Europska i amerika tradicija na razliit nain poimaju kurikulum. Razliita filozofska tradicija jednih i drugih izmeu europskog humanizma i idealizma i tipino amerikog pragmatizma (Rifkin,2006).

Pokuaj definiranjaKurikulum suvremenog odgoja, obrazovanja, obrazovanja i kole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA, ZADATAKA, SADRAJA, PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.

To nijenastavni plan i programniti katalozi znanja ili obrazovni standardi

Kurukulumska (kurikularna) os

CiljeviSadrajiUiteljski potencijal.Nastavnatehnologijaorganizacija Evaluacija uinaka

Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora ukljuivati:Utvrivanje to uenici moraju nauitiOdreivanje sadraja kao izvora informacijaUtvrivanje pedagokih standardaPredvianje razliitih sposobnosti i tempa rada uenikaOrganizacijaki i metodiki naputciStjecanje predviene kompetencijeRazraeni postupci vrednovanja

Sukonstrukcija kurikulumaKurikulumski okviri daju smjernice, naela i polazita.Za produktivnu tvorbu kurukuluma vano je prihvaati i metodologiju njegove sukonstrukcije.Sukonstrukcija sudjelovanje svih zainteresiranih imbenika u tom poslu dinamian proces stalnog nastajanja i stvaranja.

Kurikulum ima svoju:

1. FILOZOFIJU (cilj, zadaa, oekivanja)2. METODOLOGIJU (akcijsko, participirajue)3. PRAKSU (dogaanje, sudjelovanje i sustvaranje)4. REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva, kompetencija)

Dva dominantna kurikulumska koncepta

1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj

2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM- orijentiran na proizvod (mjerljivo postignue)

Humanistiki kurikulum orijentiran na razvojTei pedagoki otvorenom pristupu.Usmjeren je na uenika.Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograuju neki sadrajiSvatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala.

Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuePragmatino poimanje kurikulumaVie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam. , ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.

Tri strukturirane vrste kurikulumaZatvoreniOtvoreni Mjeoviti

ZatvoreniOdgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.Katalozi znanjaUnutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.Sve je fiksirano i pedagoki programirano.Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.

Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadraja i nain radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.

Otvoreni kurikulum

Otvoreni kurikulumFleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadraja i nain radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.

Mjeoviti tip kurikulumaSmatra se danas modernom vrstom kurikuluma.On manje trpi propisanost.Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i kole.

Didaktika 4. predavanjeRN 3. semestarTamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu uiteljaSveuilite u Zadru

Kurikulum kratka rekapitulacijaKURIKULUM suvremenog odgoja, obrazovanja i kole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA, ZADATAKA, SADRAJA, PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.

To nijenastavni plan i programniti katalozi znanja ili obrazovni standardi

Kurukulumska (kurikularna) os

CiljeviSadrajiUiteljski potencijal.Nastavnatehnologijaorganizacija Evaluacija uinaka

Dva dominantna kurikulumska koncepta

1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj

2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM- orijentiran na proizvod (mjerljivo postignue)

Humanistiki kurikulum orijentiran na razvojTei pedagoki otvorenom pristupu.Usmjeren je na uenika.Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala.

Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuePragmatino poimanje kurikulumaVie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograuju neki sadraji , ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.

Tri strukturirane vrste kurikulumaZatvoreniOtvoreni Mjeoviti

Zatvoreni kurikulumOdgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.Katalozi znanja

Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.Sve je fiksirano i pedagoki programirano.Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.

Otvoreni kurikulumFleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadraja i nain radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.

Mjeoviti tip kurikulumaSmatra se danas modernom vrstom kurikuluma.On manje trpi propisanost.Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i kole.

. to je Nacionalni okvirni kurikulum? Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.

Usmjerenost prema kompetencijamaRazvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije.

KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKU odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.

KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

MATEMATIKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI

- odnosi se na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija; - prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica

DIGITALNA KOMPETENCIJA

odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije * za rad * u osobnomu ivotu* drutvenomu ivotu.

UITI KAKO UITI obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju, organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.

SOCIJALNA I GRAANSKA KOMPETENCIJA

obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i meukulturnu suradnju.

INICIJATIVNOST I PODUZETNOST

odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje. Ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca.

KULTURNA SVIJEST I IZRAAVANJE Odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija.

Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu.

Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum? NACIONALNI je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini.OKVIRNI je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojno-obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava. (JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)KURIKULUM sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/uenika, tijeka uenja i pouavanja,

Odgojno-obrazovni ciljeviOsigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima

2. Razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

3. Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava 4. Odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva

5. Osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua 6. Poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika7. Osposobiti uenike za cjeloivotno uenje

Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma? drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja znanja i vjetine koje svaki uenik treba usvojiti te sposobnosti i stavove koje treba razviti metode, sredstva i oblici rada odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole

MEUPREDMETNE TEMEPlaniranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta.kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na koje e ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina.

Nacionalni okvirni kurikulum predvia ostvarivanje ovih meupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadraja i/ili modula:

Osobni i socijalni razvoj Zdravlje, sigurnost i zatita okolia Uiti kako uiti Poduzetnitvo Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije Graanski odgoj i obrazovanje.

Didaktika 5. predavanje

Pripremanje i izvoenje nastave Tamara Kisovar-Ivanda

RN 3. semestar

Pripremanje i izvoenje nastavePripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je uiteljske obveze. Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da uitelj vlada svim strunim, pedagokim, didaktikim, metodikim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u naelu jednog nastavnog sata).

Tipovi nastavih sati1. Uvoenje uenika u nastavnu cjelinu ili temu2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja3. Nastavno uvjebavanje4. Nastavno ponavljanje i usustavljivanje5. Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje uenikih postignua) Bez obzira o kojem se tipu sata radi, svaki nastavni sat ima uopeno govorei 3 mega etape: pripremni, glavni i zavrni dio sata

UVOENJE U NASTAVNU CJELINU

Zadatci: pobuditi zanimanje za odreene sadraje (psiholoko-motivacijska priprema)pruiti pregled sadraja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)pruiti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju postavljenih zadaa (materijalno-tehika priprema)

SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRAJAZato spoznavanje, a ne obrada?

Naelni kronoloki slijed etapa:

Priprema ili uvodni dio sataSpoznavanje novih nastavnih sadrajaUvjebavanje Ponavljanje Provjeravanje

1. Priprema ili uvodni dio sata

UVOENJE U SREDINJI PROBLEM NASTAVNOG SATAStvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadraja:stvoriti povoljnu psiholoku klimu za spoznavanje novih sadraja (afektivna komponenta)stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novih sadraja (kognitivna komponenta)ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta) Modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obrauje

2. Spoznavanje novih nastavnih sadrajaetapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadraji nuno je potivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoko-didaktiko-metodikom i materijalno-tehnikom smisluodrediti ekstenzitet (koliina), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema)

3. Uvjebavanje novih nastavnih sadrajaCilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnostiZadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav znanja

4. Ponavljanje novih nastavnih sadraja

Cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj ''prirodni kontekst'', tj. da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli (usustavljivanje)

5. Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadraja

traenje povratne informacije o usvojenosti sadrajau ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad

RAZLIKA IZMEU UVJEBAVANJA I PONAVLJANJA

2 temeljne razlike:Vjebanje je usmjereno na funkcionalne zadatke nastave. Vjebanje slijedi logiku pamenja (kako se uilo, tako se i vjeba)Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili kognitivne zadatke nastave. Slijedi logiku miljenja, a ne smije slijediti logiku pamenja

Primjer priprave za nastavni sat

RAZRED: KOLA: NADNEVAK: NASTAVNI PREDMET:TEMA:NASTAVNA JEDINICA:1.Kljuni pojmovi:2.Potrebno predznanje:3.Preporuke za metodikuobradu:4.Primjeri korelacije s drugimpredmetima:5.Oekivani ishodi uenja:6.Sadraji za daroviteuenike:8.Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:9.Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:10.Nastavni oblici:11. Metode rada:

PLAN PLOE

Etape sata Tijek nastavnog procesa1. Priprema ili uvodni dio sata2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja3. Uvjebavanje 4. Ponavljanje 5. Provjeravanje

BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA Didaktika 6. predavanje

Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu uitelja Zadarskog sveuilita3. Semestar RN

BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA

Benjamin Bloom je s timom strunjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50.-ih godina 20. st. prouavao razne oblike ponaanja tijekom uenja .

On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od uenika razmiljanje samo na najnioj razini.

Rezultat prouavanja Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana podruja :

Kognitivno (znanje)

Psihomotorno (vjetine)

Afektivno (stavovi)

Svako podruje sistematizirano je hijerarhijskiod nie ka vioj razini usvojenosti znanja.

Svaka razina pojedine kategorije sadri kljune glagole koji omoguavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja na osnovu kojih uenici mogu pokazati usvojena znanja, vjetine i stavove.

KOGNITIVNO PODRUJE 6 kategorija u meusobno hijerarhijskom odnosu

Znanje (prizivanje injenica i informacija)

Razumijevanje

Primjena,

Analiza,

Sinteza i

Vrednovanje

16 potkategorija

znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje; apstraktno-uopena znanja, poznavanje principa, zakonitosti, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija, ekstrapolacija, primjena, analiza elemenata, odnosa naela, sinteza, izrada izvjea i nacrta plana za akciju; izvoenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima...

Razine postignua- Kognitivno podruje (znanje, razumijevanje)

Prihvatljiva drutvena razina je razina primjene

AFEKTIVNO PODRUJE

5 kategorija (prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja evaluacija)

13 potkategorija (svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost panje, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje s zadovoljstvom, prihvaanje vrijednosti, klasifikacija vrijednosti, odabiranje vrijednosti, konceptualizacija vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija)

Razine postignua- Afektivno podruje (stavovi i uvjerenja)Prihvatljiva drutvena razina je razina usvajanja vrijednosti

Razine postignua- Psihomotoriko podruje (vjetine i umijea)Prihvatljiva drutvena razina je razina precizacije.

REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL, 2001) VANO O NASTAVNIM ZADACIMA! Kada se odreuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput znati, nauiti, razumjeti jer oekivanje rezultata uenja nije dovoljno jasno odreeno. Razliiti tipovi uenja zahtijevaju razliita ponaanja ili vjetine, razliite tipove pouke i razliite oblike procjenjivanja rezultata uenja. Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni, teko je odrediti nain procjenjivanja rezultata uenja.

OPERACIONALIZACIJA CILJEVA POELJNI/PRECIZNI I NEPOELJNI/NEPRECIZNI GLAGOLI POELJNI GLAGOLI

Analizirati

Opisati

Definirati

Napraviti

Usporediti

Razlikovati

Argumentirati

NEPOELJNI GLAGOLI

Znati

Razumjeti

Osvijestiti

Cijeniti

Zapamtiti

Upoznati

Nauiti

Osposobiti

Odgojno-obrazovna ekologija8. PredavanjeDIDAKTIKA

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja3. semestar

Odgojno-obrazovna ekologijaEkologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini. U pedagokom smislu ona oznaava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno njihovo meusobno djelovanje i utjecaj na sadraje, tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa.

Elementi odgojno-obrazovne ekologije:

Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivajuKadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanjaKomunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Pedagoko ozraja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju.

Prostorno-materijalni uvjeti i opremaProstorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju, ponekad se nazivaju i "kolskom higijenom, odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju drutvenu ulogu. Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko, kojih i kakvih prostora i prostorija odreena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa: broj uionica, kabineta, biblioteka, pomonih prostorija, sanitarnih vorova, sprema, ureda njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje

Kadrovski potencijalKadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nuno za struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa, a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci.Podjela osoblja (skupine): rukovodee, struno-razvojno, nastavno, administrativno, tehniko i pomono osoblje.

Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifine zadae u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa.

Slube, tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (kole, naelno) dijele se prema djelokrugu nadlenosti i odgovornosti na: upravna (ravnatelj, kolski odbor, vijee roditelja) struna (struno-razvojna sluba, struni aktivi) pedagoka (razredna vijea i uiteljsko vijee).

Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju Komunikacija oznaava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) izmeu nekoga ili neega radi prenoenja poruka.Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor, odailja i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upuena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaanju i razumijevanju.

Preduvjeti razumijevanja i spremnosti: 1. jasnoa poruke (bez "umova")2. dostupnost i prohodnost kanala 3. poeljnost i poruke i poiljatelja.Odgojno-obrazovni proces je specifina vrsta komunikacije ija bit lei u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke uenika, da razumije i bude spreman prihvaati poruke.U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja, komunikacija predstavlja osnovu stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije, a to je stvaranje pedagokog ozraja.

Vrste i oblici komunikacije prema:

prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehnikim medijem prijenosa porukebroju sudionika: intrapersonalna (monoakcija), interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke nainu prenoenja poruke: verbalna, simbolika i neverbalna govorom, znakom, neverbalnim izrazom

4. posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija face to face, putem medija, pomou tehnikih pmagala na daljinu5. poloaju sudionika: autokratska i demokratska uenik je subjekt-objekt u komuniciranja6. mogunosti izraavanja povratne informacije: jednosmjerna i dvosmjerna: poloaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjekt:subjekt (nema/ima povratne informacije o razumijevanju)

Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna klimaPedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti, odnosno na kvaliteti odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada.

Socijalna komponenta odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se:

na naelu raspodjele socijalne moi meu sudionicima (dominantno i integrativno ponaanje uitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno voenje; direktivan i nedirektivan pristup nastavi) na raspodjeli statusa i uloga meu sudionicima procesana odnosu uitelj-uenik(~ci) i odnosu uenik-uenik.

Ozraje emocionalna komponentaEmocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa.Temelji se na osjeaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu, a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom moe biti vezan uz odgojno-obrazovna sadraje i specifine situacije odgojno-obrazovna procesa.

Pozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na frustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa, ili pak umanjuje njihov znaaj.Znakovi naruenog pozitivnog ozraja: pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremeaja u ponaanjulo uspjeh uenikaveliki broj izostanaka uenika i/ili uiteljastrah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu.

Linost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja.

DIDAKTIKA

9. PREDAVANJEZakonitosti artikulacije nastavnog procesa didaktika naelaOdjel za izobrazbu uitelja3. Semestar

Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa didaktika naelaDidaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave. Redovito su predstavljena kao dihotomije:

Naelo zornosti i apstraktnosti nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim injenicama koje omoguavaju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu aktiviranje misaonih aktivnosti koje omoguavaju usvajanje i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije.

N. postupnosti i sustavnosti - nastavni sadraji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja.

PRAVILA: od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnomod lakeg k teemod blijeg k daljemod jednostavnog k sloenom

Naelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktike struktuiranosti nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti oprimjereni i didaktiki oblikovani tako da omoguavaju uvid u cjelinu sadraja

Naelo primjerenosti i akceleracije nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika, ali i da omoguavaju te potiu njegov razvoj i napredovanje.

Naelo aktivnosti i razvoja znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema sadrajima nastave, ime se postie razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralatva.

Naelo historinosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadraji trebaju biti prezentirani tako da omoguavaju uvid u genezu i stanje problema te omoguavaju njegovu anticipaciju u budunosti.

Naelo korelativnosti i ekonominosti (racionalizacije) - nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da meu njima postoji povezanost koja omoguava da se na didaktiki osmiljen nain sa to manje utroka vremena, snage i sredstava postigne to vei i bolji uinak.Naelo koncentracije i disperzije nastavne sadraje nuno je usvajati u to konciznijem i vremenski ogranienijem razdoblju, ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadraja na vie razina kako bi se uoila multidimenzionalnost i multikauzalnost meu pojavama objektivne stvarnosti.

Naelo diferencijacije i integrativnosti nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti ralanjeni tako da omoguavaju uvid u tvorne elemente problema, ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline.

Naelo obrazovljivosti i odgojnosti nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojne elemente (poruke), i obrnuto.

Naelo individualnosti i socijalizacije nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifinosti individualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici drutvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.

Naelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja nunost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku-tieniku omoguilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omoguilo formiranje okvira referencije za samostalno djelovanje.

NASTAVNE METODE RADA

MENTORICA: Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE: Nikolina Mazanik i Nikolina tefani

UVODNastavne metode su naini rada uitelja i uenika pri emu uenici stjeu znanja i razvijaju sposobnosti

Uenje se sve vie shvaa kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvanije osobno iskustvo uenika

Uitelj usmjerava i potie uenika na odreena iskustva, a potom mu pomae u preoblikovanju tog iskustva u znanje

OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA:

verbalne i vizualne nastavne metode

Vrlo je vano u nastavi primjenjivati vie metoda rada i meusobno ih kombinirati

U verbalne metode ubrajaju se: Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje objanjavanje

Metoda razgovora

Metoda itanja i rada na tekstu

Metoda pisanja

Vizualne metode dijele se na: Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne

U povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode: METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktikom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeuveeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo

METODA PRAKTINIH RADOVA Za izvoenje praktinog rada potrebna je materija, energija, organ rada i orue za radMetoda praktinih radova se moe primijenitiu razrednoj/predmetnoj uionici, kabinetu,pomonim kolskim prostorijama, kolskom vrtu, prirodi, arheolokim iskopinama, svudagdje uenici mogu doi u neposredan doticaj sa stvarnou

METODA CRTANJAMetoda crtanja je nain rada nastavnika iuenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnihsadraja izraavaju crteom

METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakomsatu primjenjuju ueniciS obzirom na stupanj samostalnosti moemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove

METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU

Radom na tekstu uenici svladavaju tehnikuitanja, pravilno koritenje teksta udbenika,radne biljenice, itanke, asopisa,osposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja

METODA RAZGOVORARazlikujemo vie vrsta, oblika razgovora:

Katehetiki razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja

METODA USMENOG IZLAGANJA Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom uitelja) doPrimatelja informacija (uenika)Usmeno izlaganje u nastavi moe biti u obliku:pripovijedanja, opisivanja, obrazlaganja, objanjavanja i izvjetavanja.

ZAKLJUAK

Nastavne metode su naini rada uitelja iuenika pri emu uenici stjeu znanja irazvijaju sposobnosti

Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode

************************************************************************************************************mogunosti izraavanja povratne informacije:************************