Dugoročni strateški pravci istraživanja u RH

Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanja Zaštita okoliša i gospodarenje okolišem, razvoj krškog područja,

Jadransko more,obala i otoci Poljoprivreda, biotehnologija, hrana Zdravlje Informacijsko-komunikacijske tehnologije Nanoznanost, novi materijali, konstrukcije i proizvodni procesi Energija, alternativni i obnovljivi izvori energije, transport, sigurnost Društvene i humanističke znanosti i hrvatski identitet Socijalna integracija, odgoj i obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje

Što je znanje?

Znanje je zbir svega onoga što je poznato i što se može naučiti

Struktura i organizacija znanja stalno se mijenja i to pod utjecajem tri komponente koje ga određuju: spoznajna, komunikacijska informacijska

My students are dismayed when I say to them “half of what are taught as medical students will in 10 years have been show to be wrong. And the trouble is, none of your teachers know which half” (Sydney Burwell, dekan Harvard Medical School)

S profesionalnim iskustvom dolazi do neuravnoteženosti između porasta sposobnosti, vještine i prosudbe s jedne strane te smanjivanja znanja s druge strane.

Znanje određuju tri bitne funkcije

spoznajna,komunikacijskainformacijska

Znanje može biti

Javno i korporacijsko Eksplicitno - zabilježeno u strukturiranom obliku,

najčešće u knjigama i časopisima. Prešutno (tacite) - velikim dijelom “tehničke”

naravi, čine ga vještine, spretnosti, umijeća. Neke stvari mogu se naučiti iz knjiga ili

predavanja, neke se mogu naučiti samo od druge osobe ili rješavajući neki problem.

Prikupljanje znanja

Eminence-based - oslanjanje na osobno znanje, znanje i iskustvo starijih kolega te običaje matične ustanove.

Evidence-based – donošenje odluka na temelju najboljeg mogućeg dokaza koji se može pronaći u medicinskoj literaturi.

Što je znanost?

Usustavljeni skup znanja o objektivnoj stvarnosti do kojega se došlo primjenom objektivnih istraživačkih metoda. Taj skup obuhvaća spoznate znanstvene činjenice, pojmove, kategorije, načela, teorije i zakone o objektivnoj stvarnosti ili njenim pojedinim dijelovima. Cilj: proširiti i produbiti poznavanje prirode i društva, mijenjati uvjete rada i života.

Kako znanstvenici rade?

Svako znanstveno istraživanje temelji se na prethodnome znanju.

Znanstveno istraživanje je stvaralački postupak, ali ima određeni slijed koji treba planirati

Svako istraživanje mora biti planirano, sustavno i nadzirano.

Planiranje istraživanja

Definicija problema istraživanja,Obrazlozloženje problema istraživanja,Raščlamba postojećega znanja,Određenje ciljeva istraživanja,Razrada sustava hipoteza,Određivanje metoda istraživanja,Obrada i interpretacija podataka,Objavljivanje rezultata

Definiranje problema

Istraživač mora znati je li problem neistražen, nedovoljno istražen, nedovoljno provjeren ili...

Istraživač mora voditi računa o važnosti problema, primjenjivosti rezultata, potrebnom vremenu, ljudima, opremi i uvjetima rada općenito

Obrazloženje problema

ZAŠTO? baš taj problem? što to znači za ustanovu u kojoj će se

istraživanje provoditi? što to znači u kontekstu discipline kojoj

istraživanje pripada?

Raščlamba postojećega znanja

Istraživač mora: upoznati sve poznate činjenice, kako ne bi

trošio vrijeme na ono što je već istraženo, prikupiti svo potrebno znanje za tumačenje

rezultata koji će proizići iz istraživanja (literatura, razgovor sa stručnjacima)

Ciljevi istraživanja

Spoznajni (znanstveno objašnjenje problema, otkrivanje odnosa uzrok-posljedica i sl.)

Pragmatični (moguća ili konkretna korist)

Postavljanje hipoteze

Vrijednost ZR temelji se na izvornosti i logici postavljanja hipoteze.

Hipoteza proizlazi iz ukupnoga znanja u danome trenutku.

Hipoteza sažima bit istraživanja.Hipoteza je privremeno tumačenje sustava

koji se istražuje.Hipotezu treba provjeriti/potvrditi ili negirati

/odbaciti

Određivanje metoda istraživanja

strategija istraživanja (teorijsko, eksperimentalno)

vrsta pokazatelja (kvantitativni/kvalitativni, tijekom istraživanja ocijeniti njihovu važnost/nevažnost)

vrsta i veličina uzorka način prikupljanja i pohranjivanja podataka, način obrade podataka i tumačenja rezultata

Zaključivanje i prikaz rezultata

Zaključci se u potpunosti moraju temeljiti na provedenome istraživanju i postojećemu znanju.

Rezultati se obrađuju s pomoću računala uporabom pouzdanih i provjerenih programa.

Podatci se prikazuju opisno, tablicama, slikama, grafikonima i sl.

Komunikacija znanstvenih rezultata

formalna vs. neformalnaznanstvena vs. tehnička literaturapisano vs. digitalno

Neformalna komunikacija

Odvija se najčešće kao: rasprava sa suradnicima u neposrednome

radnome okružju, rasprava s djelatnicima drugih ustanova, dopisivanje (uključujući e-mail), neformalna prezentacija izvan ustanove, izravna razmjena posebnih otisaka, newsgroups

Prednosti neformalne komunikacije

brzina (licem u lice, tlf. razgovor, e-mail) selektivnost (osjetljivost na pojedinačne potrebe,

namijenjena pojedincu ili maloj skupini) interaktivnost (neposredni odnos onoga koji

govori i onoga kome je poruka upućena) osobnost (iznošenje osobnih mišljenja i

iskustava, primjerice negativnih rezultata, što se u formalnoj komunikaciji izbjegava).

Po nekim autorima znanstvenici 50% svoga vremena provedu u znanstvenoj ili poslovnoj komunikaciji (primanje i slanje informacija)

Formalna komunikacija

Objavljivanje – ključna faza znanstvenoga istraživanja Objavljivanje – jedini način davanja znanstvenoga

rezultata na prosudbu i uporabu Objavljivanje – jedini način zaštite intelektualnoga

vlasništva Rezultati istraživanja šire se objavljivanjem u javno

dostupnim kanalima Da bi neka spoznaja postala dijelom javnog znanja mora

se objaviti kao usustavljeni tekst. Javno znanje tvori korpus objavljenih radova koji su

podvrgnuti neprekidnom kritičkom vrednovanju. Na prijelazu neformalnog u formalno stoji recenzijski

postupak.

Koji su najčešći načini formalnoga priopćavanja znanstvenih rezultata?

Objavljivanje u javno dostupnim medijima (članak u znanstvenom časopisu, knjiga, poglavlje u knjizi i sl.)

Priopćenje na skupuPatent – zaštita izumaTehnički izvještaj

Znanstvena literaturaStvaranje i uporaba znanstvene literature

važne su aktivnosti znanstvenika.Rezultati istraživanja najčešće se objavljuju u

obliku znanstvenoga rada u znanstvenome časopisu.

U svakoj fazi ZI znanstvenik mora moći brzo i u prigodnom obliku doći do relevantnih znanstvenih informacija.

Aktivni znanstvenik 25%-75% vremena utroši u ažuriranje znanja (keep abreast)

Tehnička literatura

Krajnji rad inženjera jest novi proizvod ili proces, odnosno njihovo poboljšanje

Krajnja svrha jest uporabljivostRezultati se objavljuju u obliku tehničkih

izvještaja ili u stručnome časopisuPatentna literatura

Vrste publikacija

Sa stanovišta oblika:knjigečasopisimikroblicidigitalni dokumenti

Sa stanovišta načina obrade materijala:primarne,sekundarne

Knjiga vs. časopis

Više listova s tekstom i slikama povezanih jednim hrptom koji su kao cjelina namijenjeni čitanju ili proučavanju

Tiskana vs. elektronička knjiga

Znanstvena (najčešće) publikacija koja izlazi u redovitim razmacima (kraćim od godine); tvore ga različiti prilozi koju su napisali različiti autori

Tiskani i elektronički časopisi

Primarne i sekundarne publikacijePrimarne :

znanstveni časopis

monografija doktorska radnja patenti statistička

izvješća

Sekundarne: enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, kazala, časopisi sažetaka

Što su primarne publikacije?

Sadržavaju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica

Sadržaj predočuju onako kako su ga stvorili/osmislili autor/i

Nazivaju se često i “izvornima”

Znanstveni časopis

objavljuje nove spoznajearhivira testirano i integrirano znanjeinstrument kojim se uspostavlja

profesionalno intelektualno vlasništvo

Ostali primarni izvori izvori

Disertacije - obrađuju nove probleme i izvorni su znanstveni doprinos

Knjige (monografije) - bave se jednom zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko aspekata

Kongresni zbornici- sabrana, recenzirana kongresna priopćenja

Obradba, preradba i vrjednovanje informacija

informacije treba prikupiti, konsolidirati, diseminirati

način prikupljanja i obradbe određuju interesi i potrebe korisnika, određene skupine stručnjaka (disciplina, funkcija, problem)

Što su sekundarne publikacije?

Sekundarne publikacije nastaju odabirom, obradbom i preradbom primarnih publikacija te pomažu njihovu pronalaženju

Uređene su za potrebe određene kategorije korisnika

Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u njima predstavljeni primarni izvori

Razlika iz svrhe djelovanja

Znanstvenik: dio skupine suradnika koji dijele iste znanstvene interese i stavove, bez obzira na organizacijsku i geografsku lokaciju

Inženjer: dio proizvodne organizacije koja je i profitno usmjerena