Upload
amanda-rodriguez
View
29
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
fil
Citation preview
Atina-Jerusalim-U pitanju je bavljenje problematikom metode I kriterijuma saznanja.
-Bog prevazilazi nase saznanje tako da ga mi nikad ne mozemo potpuno shvatiti kao sto su anticki filozofi pokusali ranije.
-Svetu Trojicu je Bog nama otkrio, a ne ljudi. To znaci da mi mozemo da saznamo samo onoliko koliko nam je Bog otkrio o sebi. Filosofi dolaze do istine svojim sposobnostima za razliku od hirscanstva koje je “otkriveno”.
-Nije samo razlika u sadrzaju, vec I u pristupu.
-Ispituje se vrednost filozofije.
-Stav ljudi u to vreme o ovom problemu je zavisio od znanja filozofije te osobe. Ako su znali vise, podrzavali su je,
-Za Tertulijana filosofija moze biti ne samo beskorisna nego I stetna.
Druga struja filosofije – ona je samo sredstvo da bi se hriscanske istine izrazile u nama razumljivim pojmovima
-Razlicite oblasti hriscanstva (odnosno studija teologije)
Triadologija Hristologija Eklisiologija Eshatologija itd.
-“Filosofija je samo sluzavka teologije.”
Origen-Umro oko 251.
-Prvi pokusaj izrazavanja dogmatike.
-Koristio je termine grcke filosofije da objasni hriscansku veru.
-Neka grcka shvatanja je pokusao da provuce kao hriscanska
-Eshatologija – problem poslednje stvarnosti (tim se bavio medju ostalim)
-Smatrao je da ce se svi spasiti.
-apokatastazis – dolazenje stvari na pravo mesto
-Duse su vecne, a pad je “padanje duse u telo” (crkva sve ovo smatra heretickim ucenjem)
-Sa antropoloske strane se razlikuje od tradicionalnih crkvenih shvatanja.
-Vaseljenski saveti:
Prvi sabor u Nikeji
Drugi u Carigradu – donet je simbol vere.
Treci u Efesu – Da li je Hristos sin Boziji ili obican covek?
Cetvrti u Halkidonu – Licnost Bogorodice
Peti sabor 553 u Carigradu – osudjena Origenova shvatanja I odbacene hriscanske verzije platonizma
Sesti – neka jeres
Sedmi – ikonoborstvo
Najbitniji vam je peti, ostale ne pita nesto.
-kosmologija – bavi se poreklom stvarnosti
-Arijevska jeres: Hristos je samo stvorenje koje je stvorio Bog, ali je savrseno stvorenje
Avgustin-“Veruj da bi razumeo”
-“Razumej da bi verovao”
-svojim zivotnim vekom jos spada u helenisticko doba. (430. Umro)
-Prvi filozof istorije.
-Grcka istorija je ciklicna, a hriscanska ima pocetak I kraj.
-Filosofija religije – sta je religija?
-Razlika izmedju filosofije istorije I istorije filosofije – to valjda shvatate
-Religiozni filosofi: Plotin, Platon, Aristotel…
-Ateisticki filosofi: Marks, enciklopedisti…
-Biblijski ljucni istorijski dogadjaji:
1. Stvaranje sveta2. Pad3. Prvi dolazak4. Vaskrsenje5. Drugi dolazak
-Adam nije umro zbog svoje prirode vec zbog svog izbora.
Srednjovekovna filozofija-520. Justinijan zatvorio poslednju filozofsku skolu
-553. Osudjena Origenova shvatanja I time sama grcka filosofija (Aristotel I Platon prema sadrzaju I pristupu)
-Odbaceno je verovanje da ce se svi spasiti I origenova antropoloska shvatanja (egzistencija duse – da smo mi bili duse koje su pala u tela), eshatoloske ideje kao I Platonove ideje (jer bi to znacilo da je jos neko pored Boga vecan)
-Nauka racuna sa empirijskim cinjenicama, a religija s vec unapred datim odgovorima, odnosno pretpostavkama, dogadjajima I pojmovima.
-Kvadrijum (realna znanja) I trivijum.
-Ucila se aritmetika, geometrija, astronoima I muzika (kao ranije kod Aristotela matematika I fizika, a Pitagorejaca (valjda) muzika I astrologija)
-Ne postoji metafizika, jer postoji hriscanstvo pa se unutar njega tumaci na drugaciji nacin.
-stvara se na grckom, latinskom I arapskom.
-Potpuno razdvajanje izmedju istocnoevropske I zapadnoevropske culture.
-Javlja se problem univerzalnog I opsteg:
-Sta podrazumevamo pod idejama (covek, lepo itd)
-Opstost kao sadrzaj nase svesti I obratno I kako se odnosi na pojedinacnost.
1. Nominalisti: opstost: samo rec, ime za nesto, prazna rec bez sadrzaja (sto se tice ideja npr. Covek se ne moze definisati pa je rec u stvari samo ime za nesto)
2.Konceptualisti: opstost: lepo jeste pojam koji ima neki sadrzaj, sadrzi osnovne obrise.
-postoje u nasoj svesti pojmovi koji su primenjivi na sva pojedinacna postojanja u kategoriji
3. Realisti: Platon: ideje postoje nezavisno I projavljuju se kroz pojedinacna postojanja.
-sva ova razmisljanja sui male teoloske posledice
-sve sto se tvrdi moralo je da bude u saglasnosti za zvanicnim misljenjima crkve.
-molitva: nema teologije bez nje
-Aeropatijski zbornik – veliki uticaj je nacinio na srdnj. Fil.
-potice iz 6. Veka
-Ne zna se autor
-Ono sto Origen nije uspeo sa Platonom ovaj je upseo sa Plotinom.
-U okviru crkve je sve odlucivano na saborima.
Isihazam-sabranosti – rasejanost
-“molite se bez prestanka”
-isihija – neprestana molitva
-u 14. Veku se javljaju protivnici isihazma
-cilj je da covek dospe na veliki stepen duhovne cistote.
-istrajnim moljenjem dovodi se do velikog preobrazenja licnosti
-molitva zahteva asketski zivot
-karakteristicna za pravoslavlje
-ranije ljudi koji su je praktikovali nisu mogli da odgovore na kritike jer nisu bili dovoljno obrazovani
-Grigorije Palama (izuzetno obrazovan) – dao antropolosko I teolosko obasnjene isihazma I argumentaciju.
-Pomisli rasejavaju coveka (pomisli su svi pojmovi koji coveka odvlace od molitve)
-“Dobrotoljublje” – zbornik o umnoj molitvi (detalnja analiza o tome kako se razvijaju pomisli)
1.predlog (pojava bilo kakve slike u svesti), ako nam se slika cini zanimljivom onda prelazimo na
2.paznja na pomisao
3. besedjenje/rasprava: uzima se pomisao u razmatranje
4.saglasavanje
5.izvodjenje/delo – ako iste slike stalno “gleda” onda one postaju deo njegove prirode
6.strast
-Obozenje – neposredno iskustvo Bozije blaggodeti
-Nauka I filozofija – saznajno-teorijski motiv, bave se ljudi njime radi prakticne horisti
-Hriscanstvo – ljudi se bave njom radi spasenja
-molitva pokazuje pravo unutrasnje stanje
-postoje kratke molitve da bi se lakse pamtile
-razum vs um (kroz um se sagledava Bozije bice)
-Molitva ide u suprotnom smeru od razvoja pomisli.
-od usmene do umne do srcane do blagodarne (bez napora)
-“Sa Bogom besedi mnogo, a sa ljudima malo”
-“Ne pokreci prazne razgovore da ti dusa ne bi primila zlo”
-“Nikog ne osudjuj, u tome se sastoji pad”
-“Ljubeci ono sto nije potrebno neces ljubiti ono sto je korisno”
“Govori sta treba I kako treba I neces cuti nista nepotrebno”
-“Pri obedu svagda ostani malo gladan”
-“Kad znas, cuti”
-“Ne pricaj svoje”
-“Dobar duh bezi od praznoslavlja”
-“Budi budan”