G. Novak i I. Uranić - Istorija Starog Egipta.pdf

7/23/2019 G. Novak i I. Urani - Istorija Starog Egipta.pdf

1/33

43

POVIJEST STAROG EGIPTA

IGOR URANIC

Egiptologija kao znanost rodena je 1822. kada je Francuz

Francuzi su bili oduevljeni i Napoleonovi crtaci i znanstveniciu Europu donose nove ideale i bude ed za istraivanjem.

spomenika koje ljudsko oko nije vidjelo tisucama godina. Za

Boussard pronaao je kod tvrdave Rosette bazaltni blok s

grckom.

inacice hijeroglifskog, omoguceno je citanje svih egipatskih

Podrucje u kojem je nastalo Egipatsko Kraljevstvo karakteriziraju dvije odlucujucesastavnice; s jedne strane vruca pustinja, a s druge velik

sjever te oko svog korita cini uzak pojas plodnog tla (sl. 1). Kako su

kie u Egiptu prava rijetkost, jedino su godinje poplave Nila bile izvor bogate itnice od kojeje ivio faraonski Egipat.i svoje vodene mase iz jezera i rijeka Etiopije i Sudana stvarajuci u pocetku dvije

Bijeli i Plavi Nil koje se u nastavku svog toka povezuju u jednu. U svom ucu Nil serazlijeva u vie rukavaca koji utjecu u Sredozemno more tvoreci Deltu nalik lo

dogadaju u pravilnim vremenskim razmacima razvilo se promiljanje svijeta koje je svojavezanosti s boanskim

Egipcani su za svoju zemlju imali dva naziva

Egipcani prije svih drugih naroda razviju zvjezdoznanstvo. Utvrdili su i kalendar, te godinu

od 365 dana. Egipat je razvio visok stupanj civilizacije prilagodene svom okoliu i u

podrucjima gradova i hramova bilo je mnogo ukrasnih stabala, vegetacije, ribnjaka. Zbogredovitih zimskih kia u podrucju Ekvatorijalnih jezera Arfike Bijeli je Nil donosiozelenkastu vodu obogacenu bilkie na jugu slale su putem Plavog Nila crvenkastu vodu obogacenu eljezom iz gorja. Nilpocinje rasti oko 15.06. Stanovnitvo je nakon povlacenja Nila bilo uposleno sjetvom ietvom, a ostatak godine svatko se bavio nekim drugim poslom. Bogata etva omogucivala je

vec od prapovijesti, tj. neolitika


2/33

44

da se stvore zalihe ita koje su uglavnom bile pod upravom svecenstva. Tako se ostatak

Ogroman posao oko kanala i nasipa mogao se obavljati samo zajednickim radom mnogoljudi. Pojedini rodovi, siavi u dolinu, zajednicki su radili i uredivali svoju zajednickuzemlju. Ubrzo se uvidjela potreba da se pojedini rodovi poveu jer su jedni o drte ce ucinak biti efikasniji. Osjetila se i potreba autoriteta koji ce upravljati s vie pojedinihsklopova brana, nasipa i kanala. Na taj su nacin izmedu 3 500 i 3 200. pr. Kr. nastali

av. Nomi su zadrali stareplemenske toteme, ali oni sve vie gube svoje znacenje i postaju bogovi

. Pojedin ci se dijele na st alee koji su odred en i zvan jem i poloajem.Iako jo uvijek nema gospodara koji bi se isticao nad drugima; dogadalo se da bi poglavarpojedinog noma ojacao i osvojio koji drugi nom te tamo proirio svoju vlast i kultoveIstovremeno se stvara stale zemljoradnika koji obraduju tudu zemlju. Ti radnici su, zajedno

razdoblja dolazi i do okrupnjivanja posjeda (zaduivanje seljaka i sl.) te prelaska naU to vrijeme kralj je inkarnacija boanstva (Horusa ili Setha) i

apsolutni vladar Egipta. Ispod njega su cinovnici razvrstani u rangove.Smatra se da je na pocetku povijesnog razdoblja (oko 3100. pr. Kr.) u Egiptu ivjelo oko

oko 4 milijuna stanovnika. Uspostavljanje egzaktne etnogeneze Egipcana nije potpuno

moguce no postoji dosta indikacija da je u preddinastijskom razdoblju uz autohtone kulturepos tojao odreden i m igracijski i ku ltu rn i u tjecaj iz Mezopota m ije. Kad je rijec o jezicn imkorijenima, nalazimo da su utjecaji preteno semitski i hamitski (ili afroazijski). Semitsko

Na samim slikarijama moe se primijetiti raznolikost stanovnitva, od cisto indoeuropskihznacajki do negroidnih obiljeja. Nakon dolaska Aleksandra Velikog, Egipat naseljavamnotvo pripadnika razlicitih etnickih skupina. U 7. st. Egipat osvajaju Arapitoga naroda u smislu nacije potpuno nestaje. Pucanstvo se danas dijeli na muslimane ikrcane koji pripadaju Koptskoj autokefalnoj crkvi koja je cak zadrala neke oznake stareegipatske religije. Oni su, primjerice, u prvim stoljecima u Krist

om ne oznacava ni rod ni pleme, nago onaj dio nilske obale (teritorij) koju doticni rod obraduje i cuva, svojevrsne

upe ili dravice povezane zajednickim interesom odravanja kanala, brana i navodnjavanja.

ena moe mua otpustiti uz odtetu, a sinovi se redovito nazivaju po majci; enidba izmedu brace i sestara jeopca stvar.Jedan od takvih poglavara vjerojatno je bio i Oziris. Pomnim istraivanjem legenda o Ozirisu dolazi se od

zakljucka da je on bio jedan od preddinastickih vladara u Delti koji je najprije osvojio nekoliko nomova u DonjemEgiptu, a zatim uspio svladati Gornji Egipat i privremeno ih ujediniti. Borbe izmedu Gornjeg i Donjeg Egipta ule suu legende, a svecenstvo je legendarnog vojskovodu pretvorilo u boga.


3/33

45

. Na taj nacin njegovo korito je,

omogucile obradu tla i time nastanjivanje.Najstariji nalazi ljudskog djelovanja su kamene sjekire cija se starost procjenjuje na oko 700000 godina, a potjecu iz Abu Simbela u junom Egiptu kada je Nil bio za 100 m vii nego

god. omogucile su potpuno orijentaciju na poljoprivredu to je omogucilo razvoj civil

---

kvarca. Stanovnici srednje faze koristili su se kremenom, a pronadeni su ostaci njihovih

- uocava se pojava keramike i paleta te koritenje dvjema vrstama kamenih sjekira- zemunice nisu imale ulaz, vec su se kao stube koristile kosti nilskog konja- lja, vec su mrtvi pokapani unutar naselja oko ognjita- otkrivac kulture je Nijemac Hermann Junker

- pronadene su kamene sjekire, ali jo nema poljoprivrednih alatki-- otkrivacice su Gertrude Caton

- tipicna preddinasticka kultura sa tri sloja (A, B i C)- El Omari A karakteriziraju kuce ovalnog oblika podijeljene na vie prostorija gradene

- Izradiva-

- Otkrivac je arheolog El Omari

Periodu interglacijala u Europi odgovara period kia u sjevernoj Africi zbog cega je i razina Nila bila znatno via.


4/33

46

- nasticka kultura- javljaju se kuce kvadratnog oblika- otkrivena su tri groblja, a smatra se da su rtvovali ljude i ivotinje- pojavljuje se keramika svijetlih tonova, obojena crveno i smede te palete slicne onima

Gornji (juni) Egipat

- eneoliticka kultura- otkriveno je groblje izvan naselja, dok samo naselje nije ni postojalo vec se

stanovnitvo koristilo nekom vrstom atora ili privremenih kuca-

- ene su pokapane bez glava, a umjesto glave stavljala se posuda- glavna su obiljeja kulture izrada posuda u obliku tulipana te obrada zemlje i uzgoj

ku ivotinje te povremena uporaba bakra-

- karakteristicne su duguljaste posude u obliku tulipana, a u grobovima zavjetnekeramicke figurice

- aqadu I i II, a otkrivac kulture je ujedno i otac britanske egiptologije

u toj se kulturi nastoji prepoznati podrijetlo dinastickog Egipta- pronadeno je ukupno 2 149 grobova koji su dublji nego kod prijanjih kultura, a

- tijela su poloena na lijevi bok, a u grobove se stavljaju razlicite posude- na nekim kostima su pronadeni tragovi zuba i noeva to upucuje na obredni

kanibalizam cime se pretpostavlja i postojanje obicaja prinoenja ljudskih r- izradivali su sjekire od bakra, tanke noeve i buzdovane

- u Naqadi I keramika je tamna sa utim crteima, a u Naqadi II obrnuto (prikazi ljudi,ivotinja i brodova)


5/33


6/33

48

cuvaju se u Louvreu, a sadravaju kronologiju faraona povezanu s

izvori vani su i oni neegipatski kao to su korespondencija s drugim

Kao vani pokazali su se i biblijski zapisi u kojima se spominju Egipcani.

otkrivene su u zapisima cetvorice antickih autoranjegovo djelo nazivajuci gaManeton je bio egipatski svecenik u helenistickom razdoblju, a svoje kraljevske liste napisaoje n a tra e

koristi njegova podjela na 31 dinastiju. Kasnije je ovaj broj skracen na 3 100 god. danas opceprihvaceno.

Pri odredivanju duljine trajanja pojedinih razdoblja od osobite vanosti je egipatski obicajpra cen ja tzv. , tj. pra cen ja kret an ja zvijezde Sirius pr em a kojoj su m oglitocno u dan predvidjeti godinju poplavu Nila.

Rimljanin Josip Flavije te krcanski autori Julije Afrikan, Euzebije i carigradski monah Sincel.Originalni rukopis izgorio je u poaru aleksandrijske knjinice.


7/33

49

Preddinasticke kulture najprije su se organizirale u dvije cjelineUjedinjenje u zajednicku dravu dogodilo se u 31. st. pr. Kr; u doba Nagada III. Neki

prevladavaju prikazi ivotinja slicni onima iz Mezopotamije.

veleposjednici koji okrupnjuju svoje posjede nautrb malih vlasnika koje dre u "kmetskompoloaju".

osnivanju zajednicke drave.

dri u kandama znak Donjeg Egipta, a na drugoj strani suprikazane ivotinje s isprepletenim vratovima to predstavlja

Narmer se jo spominje na glavi buzdovana iz Hijerankopola, na pecatu u Umm el Kabu te

vjerovalo da je u njemu Ozirisov grob. Opcenito u tim grobnicama ima vrlo malo nalaza. Uerovoj grobnici u Abidosu je pronadena enska ruka s cetiri dragocjene zlatne narukvice i

Vaniji vladari:

er

et

ca Merneith, Adib, Semerket, Kaa

Maneton ga naziva Men to znaci cvrst dok je na jednoj tablici od slonovace nazvan Aha, ratnik. Faraoni cesto

rijetko se koristi. Najcece se jednostavno nazivaju "Velika kuca" to na egipatskom glasi pe

Herodot ga spominje kao Mena i kae da je on osnovao Memfis.To je zakljuceno prema kriteriju velicine, tj. one u Saqqari su vece.


8/33

50

O vladarima i dogadajima u vrijeme druge dinastije ima vrlo malo podataka. Vjerojatno jezemlja ponovno bila podijeljena, a nije iskljucena ni mogucnost vojnih sukoba dviju strana

stavlja Setha (boanstvo Juga)

nasljednik Khasehema vec prikazuje Sethznacilo da je Egipat ponovno ujedinjen.

Staro kraljevstvo (drava)

Ovo je vrijeme kada Egipat jaca u svim civilizacijskim aspektima te prerasta u organiziranudravu. Vladarska moc bazirana je na formi vlasti vlanaposljetku dovela do raspada starog stanja na kraju Starog kraljevstva. Propacu Tiniskedinastije pao je i ugled grada Tinisa: svecenicki ivot i bogotovlje prelo je u nedaleki Abyd

monarhije se razvija do apsolutne snage, a kasnije jaca plemstvo i heliopolisko svecenstvo te

TRECA DINAS

2

oser (Zoser)Pod imen om oser ta j se far aon javlja tek u Dvan aes toj dina st iji ka d je izra den n jegov kip.

Necerhet, Tosorthros i Nebka.Moguce je da je organizirao vojni pohod na Sinaj

narod rtvom bogu Knumu.Opcenito se smatra da je za njegove vladavine Egipat prerastao u snanu dravu

Smatra se da je podigao hram u Heliopolu od kojega nema ostataka. Njegova najvanijaprva gradevina u starom Egiptu gradevina iskljucivo

od kamena ciji jeposm rtn im hr am om, grad evinam a posvecenim oserovoj tridesetogodin jici vlada vine tekenotafom (juni grob). U posmrtnom hramu otkriven je i oserov kip (stajao je u svojem

oNasljednik osera koji se na natpisima iz njegovog doba spominje kao

Njegova nedovrena piramida pronadena je u Saqqari, a vjerojatno je graditTu je piramidu pronaao egiptolog Zacharija Goneim te je ocekivao senzacionalna otkrica.

je s a rkofa g p ra za n ja vn os t je b ila ra zoca ra n a te je Gon eimokolnostima, umro. Pretpostavlja se da je pocinio samoubojstvo.

nadgrobna plocaU kraljevskim listama u Abidosu izjednacen s oserdesernatpis s njegovim imenom naden na Sinajuprica ima mitoloki prizvuk pa je moguce da su ju napisali Knumovi svecenici u ptolomejsko doba


9/33

51

vjerojatno poceo gradnju stepenaste piramide od svijetlog kamena u Medumu.

Na teritoriju od Faiyuma do El Kaba pronadene su cetiri piramide za koje se misli da bi seeventualno mogle pripisati nepoznatim krajevima Trece dinastije.

CETVRTA DINASTIJA

Prvi vladar dinastije, vlast je naslijedio enidbom sa svojom polusestrom Heteferes (Hunijevakci) koja je bila st varn a na sljedn ica prijest olja. Sa grad io je tri piram ide od kojih se one u

i razlomljena piramida; treca se nalazi u Medumu. Ratovao jena Sinaju (bakar), protiv Beduina, Nubijaca i Libije. Vec za ivota tovali su ga kaoboanstvo, apiramidi pronadena je mumija mukarca za koju se pretpostavlja da pripada Snofru.

Khufu (grc. Keops)Sagradio je hram u Denderi, a moda i u Koptosu i Beni Hasaniju.

komore (kraljeva, kraljicina i podzemna) te sustav hodnika koji ih

Nilu dovela su do zakljucka da oponaaju raspored zvijezda u zvijedu Orionadnos prema Mlijecnoj stazi. To je mnoge podsjetilo na rijeci mudraca Hermesa Trismegista

Herodot govori o Keopsu kao o tiraninu koji je pomocu mnogobrojnih robova izgradio svoju

edefre (Radedef)

Kefrenov sin, vlasnik trece od velikih piramida u Gizi (sl. 6). Herodot kae da je bio blaisvog oca, te donosi pricu o Mikerinu. Kae da je on silovao vlastitu kcer koja je

nakon toga pocinila samoubojstvo. Zbog toga je Mikerin tugovao pa je za svoju kcer dao

Khufu to znaci titi ga Knum.Na tom podrucju bila je i prijestolnica; sve se odvijalo u blizini Memfisa, ali sama prijestolnica nije bila u tom

Zvijede Orion Egipcani su povezivali s bogom Ozirisom.


10/33

52

naciniti grobnicu u koju ju je pohranio u kipu krave presvucene zlato. Kraljica je narese slugama koji su cuvali princezu odsjeku ruke. Prica kae da je na Mikerina nakon svegabaceno prokletstvo da ce umrijeti za est godina pa se on odao picu i uicima.Pronaden je njegov sarkofag te je proglaen remek

ederfe

vrijem e zapocin ju dina st icke borb e da bi n a kra ju prijestolje preu zeli h eliopolisk i svecen ici i

Podigao je juni trijem Ptahovog hrama u Memfisu, dovrio Mikerinovu piramidu, a sebi. Smatra se da to upucuje na pad vladarske moci.

redno kraj velike piramide pronaden grob za koji je utvrdeno da pripadaheres koja je bila ena faraona Snofrua i Keopsova majka.

Veza izmedu dviju dinastija mogla bi biti kraljica Hentkaues, kojoj pripada mal. Pretpostavlja se da se njome oenio Userkaf te tako osnovao novu dinastiju.

Hentkaues je bila majka epseskafa i kci Mikerina. Vjerojatnije je da je smjena na prijestoljujc i koje je "Ra im a o s a en omsvog svecenika u Heliopolisu". Oni su sruili IV. Dinastiju. Time je i bog Ra postao dinastickibog u m jesto Horu sa . Ipak , sa m far aon vie n ije u potpu n osti izjedn aca van s bogovimapostaje podloan Rau.

Prema nekim legendama bio je sin samog boga Sunca, zatim heliopolskog svecenikaRadedefa pa vrhovni svecenik u Heliopolu i sl. Tocno je to da se u ovo vrijeme osjeca jak

U ovo vrijeme postupno raste moc vlastele to ce biti jedan od uzroka nedovoljno

Neferirkara, epseskara, Neferefra, Niuserra, Menkauhor, Isesi (edkara), Unis

Od ovog vremena vladar daje pravo izgradnje mastaba visokim cinovnicima, a za nagradu

stvaraju se plemicki veleposjedi gdje se kao radna snaga koriste seljaci i robovi. Sve topodrazumijeva i politicko osvjecivanje i jacanje plemstva koje ce naposlje

Njezina se piramida katkad naziva cetvrtom piramidom jer se nalazi pokraj ostalih u Gizi izmedu ulaznih putova.


11/33

53

estu dinastiju cine estorica vladara sa sjeditem u Memfisu. Svoje grobnice gradili su uSaqqari. Prijelaz iz 5. u 6. dinastiju moda se dogodio preko Unisove kceri, a Tetijeve ene

najvece i najljepe mastabe u Egiptu. Za razlikuod reljefa u faraonskim grobnicama ezotericnih sadraja, reljefi u mastabama prepuni suprizora iz ivota to uvelike pomae istraivanju tadanje svakodnevice.

straari.

Poznat samo iz Kraljevske liste u Abidosu i s dva pecata, a vjerojatno je vladao kaopomocnik kraljici Iput u regenstvu maloljetnom nasljedniku Pepiju I.

Vladao je 33 godine, a prema Manetonu ubio ga je jedan od njegovih straara. Ipak, uspio je

dao je, u antici, grcko ime gradu kojisu Egipcani nazivali Bijeli Zid, tj. Memfisu. Slao je ekspedicije u Aziju i Nubiju, a oenio sedvjema kcerima pokrajinskog plemena Kuija. To ukazuje na jacanje plemstva, a slabljenje

se da je u pocetku bio suvladar s majkom jer je brata naslijedio kad je imao samo estgodina. Posljednji je snani vladar Starog kraljevstva.

Pepija II. n as lijedila su cet vorica far aon a o cijoj se vlada vin i m alo zna . J eda n od njih bio je

n je ka o n ajplem en itiju i na jljepu enu toga doba dokHerodot donosi pricu o njenoj osveti ubojicama svoga brata koje je ugostila na banketu pa ihuguila cvijecem koje je padalo po njima.

plemic UnisIz ovog razdoblja vana je njegova biografija zapisAbidosu. Svoju je karijeru zapoceo za vladavine Tetija I. Kasnije je stekao mnoga priznanja ititule da bi za Pepija I., iako je tada mogao imati vec 60

Nakon jednostavnih gradevina u arhajskom dobu, u Starom kraljevstvu faraoni se pocinju

lika izgradene u dva nivoa. Nadzemni nivosadri posmrtni hram, dok je podzemni dio zapravo grobna komora kroz koju se ulazilo

Torinski kanon navodi osmoricu faraona, ali su sacuvana samo cetiri imena dok su ostala otecena


12/33

54

raljevstvu. Smatra se da je oblik nastao proirivanjem obeliska, oblika kojim se eljelaprikazati boanska moc i materijalno savrenstvo. U pocetku, obelisk je sluio kao simbolsunceva kulta i predstavljao je sputanje Sunceve zrake na zemlju.

da je gradnja piramida imala vece znacenje od puke grobnice vladara; modaodred en a mitoloko povijesn a obveza far aon a da tim idealn im oblikom pokae sa vren st voporetka; kako boanskog, tako i materijalnog. Razdoblje u kojem se odvijala gradnja

a uvelike je nepoznato povjesnicarima, pa je teko sa sigurnocu utvrditi tocne

Kom pleks jedn e piram ide sas tojao se od tzv. h ra m a u d olin i koji je n ajcece bio simbolicnopristanite na Nilu, zatim od ogradenoga kamenog puta i svetita uz samu piramidu, koja se

Gradnja piramida nastavlja se u Petoj i estoj dinastiji, ali ni sloenocu ni velicinom neslijedi piramide Trece i Cetvrte dinastije. Novost u kasnijim (5. i 6.) piramidama je da su

u Gizi nalazi se ispred Kefrenovog posmrtnog hrama. Izradena je od jednog

ntu). Gradili su je faraoni Cetvrte dinastije, ali nije prikaz faraona Kefrena; starija je i

Umjetnost je staticna i dvodimenzionalna, a koristi se, prije svega, za potrebe pogrebnogkulta mrtvih. Staticnost je potrebna kako bi se prikazala zamrznutost pokreta u vjecnosti, advodimenzionalnost i cudni prikazi ljudi i ivotinja (u slikarstvu) koriste se kako bi sesvakom prikazanom objektu osigurao ivot tako da mu se prikau najvaniji dijelovi.Prikaz covjeka kao primjer: m

U kiparstvu dominira volumen; kubicnost, to opet osigurava postojanost skulpture (due cepotrajati ako nema dijelova koji su odvojeni, kao npr. ruke kod antickih kipova koje suobicno slomljene).

grc. piros = vatra; egipatski naziv za piramidu bio je


13/33

55

Prvo prijelazno razdoblje (medurazdoblje)

Tocni razlozi pada Starog kraljevstva nisu nam poznati. Pretpostavlja se da su krizu u zemljimogli prouzrociti sukobi izmedu lokalnih vladara i sredinje vlasti. Gospodari noma se za

dinastije pocinju ponaati kao kraljevi. Moguce je da je na pad Starogkraljevstva utjecala i klimatska promjena koja je donijela slabije etve ili velika epidemija

n eke bolesti. Opis ras u la u to vrijem e m oda sa dr i alopojka Ipu u ra , ali n jena tocnacija nije moguca pa se ne zna da li opisuje upravo ovo vrijeme.

Prem a Man eton u vlad alo je sed am des et kra ljeva u seda m des et dan a t o zna ci da ih je bilovrlo mnogo te da su se vrlo brzi izmjenjivali to upucuje na dinastijske suk

iz Memfisa. Potkraj dinastije narod se pocinje buniti protivizrabljivanja od plemica, veleposjednika, svecenstva i vladara. Ovom revolucijom i egipatskipucane (neki od njih uspijevaju ugrabiti i visoke poloaje) stjecu pravo na vjecni ivot, tj.zahtijevaju da ih se uvede u pogrebne rituale. Egipatski seljaci postaju punopravni gradani,

iljeena u tzv. Lenjingradskim papirusima iz vremena Tutmozisa III.

Cetiri vladara iz Herakleopolisa koji u vrijeme narodne bune prigrabljuju vlast. U to su

U njegovo vrijeme napisano je vano literarno djelo; Seljakove pritubepobjeduje, a uzdrmana se vlast pokuava prikazati pravednom).

Drugo vano djelo koje svjedoci o tom razdoblju je didakticki spis faraona svome sinu

vlast nego su kod njih na vlasti gradska vijeca.

Vjerojatno nije doivio potpuni poraz Herakleopolita. Svladao ga je neki vladar na sjeverucije ime

Herakleopolisa) tebanskih princeva s imenom Antef koji su prethodnici velikog ujedinitelja

postaje ocita, priklanjaju se Mentuhotepu i priznaju njegovu vlast.


14/33

56

Srednje kraljevstvo (drava)

. Iako dinastija zapocinje ranije, Srednjetvo otpocinje njegovim nasljednikom Mentuhotepom I.

Cesto je mijenjao ime pa je kod egiptologa stvorio dojam da se radi ovie vladara, ali daljnja istraivanja dovela su do zakljucka da je to ipakjedna osoba. Njegov cin ujedinjenja za Egipcane bio je povijesni dogadajte po svojoj vanosti ravan legendarnom ujedinjenju kralja Mena

Iz njegovog su doba vani dokumenti pisma Hekanakha (faraonov vezir i svecenik) sinu Ipiju

suvladar. On ce biti osnivac nove dinastije.

Tek on uspijeva pobijediti Azijate koji su na pocetku dinastije upali u Deltu.


15/33

57

potez bio je potreban kako bi sredinja vlast bila to blie Delti koju je stalno trebalo branitiod raznih upada sa sjevera. Nastojao je ojacati politicku i moralnu pozicijje p rop a cu Sta re d ra ve izgu b ilo n a m oc i te u red it i d ra vn u u pra vu ta ko da m u os igu ra va

tocan uvid u gospodarsku situaciju i omoguci kontrolu pokrajina. Stegnuo je vlast pojedinihnomarha, ogranicio njihove nomove odredujuci tocno koji

tom je poloaju ojacao i preuzeo vlasprorocanstvu . Smatralo se da je to prorocanstvo bilo napisano u doba Snofrua, ali danas se

Amenemhatove politicke propa

; poznato knjievno djelo iz tog razdoblja u kojem vec mrtviAmenemhat poducava Sesostrisa opreznu i ispravnu nacinu vladavine tako da mu se jav

U osamnaestoj godini njegove vladavine Egipcani su osnovali uporita na jugu, izmedu 1. i2. katarakta Nila te trgovacku koloniju u Kermi gdje je otkrivena kombinacija egipatske i

dna pa je uskoro to podrucje u blizini

Imao je dobre trgovacke veze s Mezopotamijom gdje je pronaden kip njegove kceri, a unjegovo se vrijeme biljei pojacana imigra

Zapamcen je kao mocan ratnicki vladar koji je napokon slomio otpor lokalne aristokracije ivlacu, Srednja drava, ostvarila svoj

vrhunac. U njegovo vrijeme prestaje gradnja monumentalnih grobnica za plemice, oduzimasvu zemlju nomarsima, a upravitelji su opet samo cinovnici

aju i Fenicani. Nestabilnu situaciju rjeavao je vojnimintervencijama te uklanjanjem pretpostavaka za ivot pobunjenih stanovnika. Unitavanjemnaselja, zaliha ita i svih dobara lokalnog stanovnitva, narodi neskloni Egiptu dugorocno

li za u groava n je egipa ts kih gran ica. Podiu se i obr am ben i zidovi (jood vremena Amenemhata I.) na koje Sesostris postavlja svoje kipove. Organizirao je dravna

tijela, vijeca adat.Biljei se pojava Sotisa za sedme godine njegove vladavine.

Doci c e k ralj s jug a po im en u Am en iOn ce s e dom oci bije le k rune, on ce nos iti crve nu k runu. S in ob icna cov jek a

ucinit ce svoje ime vjecnim.

Zemljite je u vlasti drave, a seljaci ga dobivaju samo na obradu to znaci da dio dobivenog proizvoda moraju dati

utmozisa I. proglaen je boanstvom na podrucju izmedu I. i II. katarakte.


16/33

58

Ojacala je egipatska vlast u Nubiji, a Egipcani se sve vie koriste sinajskim rudnicima.

Posljednji vladar dvanaeste dinastije bila je kci Amenemhata I

Nakon nje dolazi do vece krize u zemlji. Dolazi do useljavanja Semita (Hiksa) u Deltu; to su

novno su poceli graditi piramide.

s stoji jedan obelisk Sunceva hrama iz Starog kraljevstva stajao je

Najvanija gradevina iz ovog razdoblja svakako je hram Mentuhotepa I. (sl 8). Hram jee terase okruene kvadratnim stupovima.

Na svom vrhu moda je imao malu piramidu. Odmah do njega nalazi se hram kraljice

Najvece tehnicko dostignuce je uredenje jezerskog podrucja (depresije) u Fayumu ioljoprivredno podrucje.

Novina u pogrebnim obicajima su figuricemumije koja u rukama ima poljoprivredni alat, a na ledima nosi koaru. Na njima seispisuje magijski tekst pomocu kojeg vlasnik (pokojnik) moe upravljati tim figuricama i

traiti od njih da obavljaju njegove poslove. One zamjenjuju obicaj polaganja drvenih figurasluga u grob, a povezuju se s puckim vjerovanjem u istovjetnost ovog i onostranog ivota. Tovjerovanje nema temelja u slubenoj teolokoj doktrini nijednog vjerskog sredita u starom


17/33

59

Povijest ovog razdoblja gotovo je nemoguce tocno napisati. U izvorima se nalaze imenavladara, ali cak i njihov redoslijed je vrlo neizvjestan. Nakon XII. dinastije dolazi do

Ksoisa u Delti. Najveci dio tih vladara su uzurpatori i malo koji je umro prirodnom smrcu. U

meta za napadace sa sjevera.

Njegov grob je pronaden u neposrednoj blizini piramide Amenemhata III. u Dahshuru s

Hender (Userkare)Hender je ime semitskog podrijetla, a o njemu se zna samo da je u Saqqari sagradio malu

Noferhotepov sin; cak je smjena na prijestolju izvrena mirno. Naslijedio ga je Noferhotepov

dao relativan mir u zemlji (barem to se tice juga). Helenisticki spisidovimapodrucjem juno od Memfisa.

CETRNAESTA (ksoitska) DINASTIJA

Smatra se da su ove dinastije bile istovremene to znaci da je zemlja ponovno bila


18/33

60

da su Hiksi u Egipat dolazili tijekom dueg vremenskog razdoblja te su preuzelivlast u Delti u doba medudinastijskih sukoba. Ubrzo su osvojili cijeli Egipat to im jeomogu cila slabos t dra ve, ali i n ovo oru je kon ji i bojna kola. Egipca n i su ih na zival

(strani vladari). Njihovo etnicko podrijetlo do danas nije potpuno razjanjeno,

ena potjece i nekolikonajboljih kopija knjievnih i znanstvenih djela kao npr. Matematicki papirus Lind, Papirus

adarom cijelog Egipta i osnivacem Petnaeste dinastije.

Ovi vladari namjerno uzimaju ime Apofisa koji je medu Egipcanima bio omraen kao bog

Kasnije osnivaju novu prijestolnicu, Avaris u Delti, uzurpirajuci i egipatski naziv grada Hut

Tebanska dinastija koja nezavisno vlada u doba Hiksa. Postoji vrlo malo sacuvanihpodataka te je nemoguce prec

Dinastija jaca u Tebi oko 1650. pr. Kr. o njezinu osnivanju i povijesti zna se vrlo malo. Vie

ji m a lo s m ir ilo , is kor is t ili s u s voju pove za n os t s n a rod om , a li i n ovo or u jekoje su donijeli Hiksi i zapoceli odlicnu borbu za oslobodenje zemlje.

Rahotep, Sobekemsaf I, ehuti, Mentuhotep VII, Nebirierau, Antef VI,

sadrava tekst s Apofisovom porukom faraonu u kojoj Apofis nastoji izazvat

Seken enra poginu o o cemu svjedoci njegova mu mija pron aden a u skrovitojel Bahriju. Njegova ena, kraljica Ahotep je posebno slavljena u razdoblju osamnaeste

Kamose (Uadkheperre)

kao krvoproliceRuga se faraonu govoreci mu kako ne moe spavati od urlanja nilskih konja iz Tebe.

Iz njezinog je groba zlatnim listicima presvucena Jahmesova ratna sjekira.


19/33

61

Najvaniji izvorni dokument iz tog razdoblja je Carnavonova plocaKamose, sin Sekenenrea II., nagovara svoje vijece adatda se pocne borba protiv osvajaca.Druga ploca, pronadena 1954. govori o Kamoseovoj borbi kod Avarisa. Smatra se da je

Jahmes (grc. Amozis)

godina. Nakon toga pocela je borba za potpuno oslobodenje Egipta.

daje najdetaljniji opis borbi u svom ivotopisu uklesanu u grobnici u El Kabu. Govori se ookrutnostima obracuna s Hiskima i sl.

Moguce je da upravo iz tih dogadaja potjece idovska prica o izlasku iz Egipta jer seidovsko ropstvo u egipatskim izvorima ne spominje, a Josip Flavije pie o Hiskima kaoidovima ili narodu iz kojeg su nastali idovi te o potrazi za njima kad su napustili Egipat,

U ovo vrijeme Teba prerasta u vano sredite, a njezina nekropola na zapadnoj obalipromovirana je u kraljevsku. Amon se izdie u vrhovno boanstvo Egipta.

ljevstvo, utemeljeno na borbama protiv Hiksa, postaje jaka drava, cvrstoujedinjena i bazirana na jakoj vojsci te pouzdanoj birokraciji. Drava je apsolutisticka, kao iStaro kraljevstvo, ali sada se vlast ne temelji na faraonovom boanstvu nego na njegovpolitickoj sposobnosti i karizmi.

Nakon deset godina primirja, kao je faraon doao u prave godine, zapocela je odlucna borbaza oslobodenje Egipta. Istjerao je Hikse iz

liniju obrane sa sjevera. Smatra se osnivacem nove dinastije iako je nastavljac loze koja jevec nekoliko geneborio s vodom pobunjenika Tetijanom. (izvjecuje admiral Jahmes, vidi gore.)

ubrzanog razvoja vojske; bojna kola, oruje od eljezase stalna plemicka vojska, a vojnici postaju privilegiran sloj koji radoide u ratove jer oni znace bogacenje.izgraduje se sustav utvrda uz granicu te se iri strateki utjecaj na

aku. Bio je osnivac naselja ubrtnika i zanatlija u Deir el

Ovaj faraon nije bio izravan nasljednik Amenhotepa I, vec njegov zet. Cim je stposlao je obavijesti na sve strane o svojim titulama, imenima i nacinu na koji mu se trebaobracati. Vec u drugoj godini vladavine uguio je pobunu u Nubiji i proirio vlast sve do

grcki oblik imenaeljezni mac je izum toga doba.


20/33

62

treceg nilskog katarakta. Nakon toga upada u Siriju i osvajai Cipar bili pod svojevrsnim patronatom Egipta, ali Tutmozis ne uspijeva politicki i pravnoorganizirati novoosvojena podrucja. To je uspjelo tek Tutmozisu III.

Vladao je samo cetiri godine, a sa glavnom enom Hatepsut imao je samo jednu kcer

sa enom Izis. Najprije je vladala kao princ (eg

Neferteri koje su imale veliku ulogu u oslobadanjuzemlje od Hiksa te cinjenica da je bila kci faraona Tutmozisa I.

i Indijski ocean. Medu najpoznatijim ljudima koje je okupila okosebe su bili Hapuseneb i Amonov svecenik Senenmut

aljicin savjetnik, pa cak i ljubavnik; ona se cak smatra toliko

Amonovom svecenstvu koje ju je smatralo legitimnim nasljednikom Tutmozisa I. jer je bilakci njegove glavne ene Ahmes, dok je Tutmozis II bio sin sporedne ene. Senenmut jeposebno bio zaduen za kraljicin program izgradnje, a osobno je projektirao veliki hram

ao u koritenju svog poloaja te ga je cak i kraljica liila svihpocasti. Postoje dvije njegove grobnica

rna te da je to dovelo do dovodenja Tutmozisa III. na vlast. Nije poznato je li umrlaprirodnom smrcu ili ju je Tutmozis III. dao ubiti. U prilog tome govori i cinjenica da je nakon

njegovo ime ili ime njihova oca. Cak je oko njezinih obeliska u Tebi dao podici zidove.

je u Mitaniju te poraava mitanijsku vojskuRatovao je i u Nubiji te proirio vlast do cetvrtog katarakta. Time je Egipat postao vodecasila, prvi se put razvija ozbiljna diplomacija, a odrava se i stalna vojska. Grobnica mu se

a, a pronadena su i njegova dva obeliska od kojih se jedan nalazi

Sin Tutmozisa III. i njegove glavne ene Meritre. Odmah nakon Tutmozisove smrti pobunilose tridesetak gradova juno oporazio je pobunjenike, a sedmoricu njihovih voda dao je pribiti na zidove Tebe. Vodio je jo

i njegova ena Iti; a iz te su zemlje Egipcani donijeli mirtu, ebanovinu, tamjan, bjelokost, leopardove koe,

Brinuo se za ekonomiju, te imao titule koje su znacile da je jedan od najmocnijih ljudi u dravi.esereseru

Hatepsut je egipatske provincije u Siriji i Palestini prepustila domacim vladarima koji su joj placali danak. KraljKadea okupio je neke od njih i podigao ustanak. U koaliciji je sudjelovalo cak 330 dravica, a baza im j

Izvjetava vojnik Amenemheb koji je, nakon pobjede kod Kadea u Palestini, bio promaknut u vii cin.Iako je Tutmozis III. Uspostavio vlast na sjeveroistoku, kralj Kadea je ipak bio odlucan u tome da zaustavi daljnje

egipatsko prodiranje na tom podrucju. Tutmozis III. morao je gotovo svake godine nanovo napadati.


21/33

63

dva vojna pohoda (sedma i deveta godina vladavine). Hetiti su sve vie ugroavali Mitaniju,tvo izmedu Egipta i Mitanije pretvara se u savez.

kcer za enu faraonu.

princezu Gilukepu za enu faraonu, a njegov nasljednik Tusrata,. Ipa k, glavn a en a bila je Teje; kci J u je i Tuje,

Minovih svecenika iz Panopola. Kraljica Teje (bila je Nubijka;inja, sl. 10) imala je veliku ulogu u politickom ivotu

zapadnoj Tebi palacu Melkatu. U blizini je sagradio i posmrtni hram.

prijestolju, a prema grckom nazivu zovu se Memnonovi kolosi (sl. 11).

Amenhotep, Hapuov sin, ciji se kult kasnije uzdigao na razinu boanstva.

vine Amenemhata III. je doba najveceg procvata arhitekture, umjetnosi temirnog razvoja drave.

svecenstvom, vjerske reforme te politickih poteza uzima kao posebno

boanstva prikazanog kaoSuncev disk iz kojeg se pruaju ruke nudeci simbol ivota (

Aton nije faraonova izmiljotina; boanstvo se spominje vec u doba

Posebna je zagonetka faraonova enaje r ije c o jedn oj od

mitanijskih princeza koje je Amenhotep III. dobio na dar, pa se cakpovezuje s princezom Tadukhepom (ona koja je dola) jer je ocito

nadeno je tristotinjak glinenih plocica s natpisima na klinastom pismuubrzo razvio vladajuci sloj te postoje nekoliko imena visokih dravnih slubenika koja su

la nakon to su se iduce dinastije trudile zamesti svaki trag faraonu heretiku.Vjerska reforma zapravo nije bila toliko drasticna kao to se to na prvi pogled ciniEkhnaton je jednostavno pokuao Amona zamijeniti Atonom, a i to se ogranicilo na njegov

ovi grad, izvan nije uhvatilo previe korijena. Zadravaju se mnogi klasicni elementi

U svom haremu faraon je imao tristotinjak prilenica.Ona je pudno pratila sve politicke dogadaje oko Egipta. Iako utjecaj u Aziji pada Amenhotep se nije odlucivao na

vojne pohode (arhivi iz Amarne); slao je tek male cete. Ta nebriga kasnije se pokazala vrlo tetnom za Egipat.jutarnja promjena zraka koji je strujao kroz posebno uredene otvore.

ondencija egipatskog dvora s bliskoistocnim vladarima za vrijeme Amenhotepa III.


22/33

64

egipatske religije iako se neki obicaji mijenjaju. U grobovima nisu pronadeni tradicionalnicetiri kuta grobnice

postavljaju i tzv. magicne opeke (na njih su se polagala tek rodena djeca).Zapovjednik vojske

imenom javlja suvladar Nefernefruaten. To je moda bio stanoviti

1336.) ili je kraljica sama preuzela vlast. Drugi njezin nestanak iz javnosti tumace ti

oprecnih tumacenja. Od toga da je Ekhnaton bio neshvaceni genij svoga doba ksukob s Amonovim klerom pokuavajuci uvesti monoteizam pa sve to toga da je biohomoseksualac i degenerik pomucena uma. Pravu istinu vjerojatno nikad necemo saznati.

iva Amonova slika) (1336.

. Amonovo svecenstvo jedva je docekalo

o prilicno nebitna figura u egipatskoj povijesti, otkriceTutankamonove grobnice ucinilo ga je svojevrsnim simbolom Egipta.

grobnicu Ramzesa VI. Upravo zahvaljujuci tome, Tutankamonova

Theodor Davis pronalazi plitku jamu s predmetima od kojih je jedan nosio pecat skheperure. Zakljuceno je da je taj neznatni vladar jednostavno

zapecacene pecatom cuvara Doline kraljeva.

zakljucuje da je umro od posljedica ozljede prilikom neke nezgode ili je moda bio ubijen.Posljednji zakljucak je malo vjerojatan jer je faraon djecak bio pod jakim utjecajem

i mogucnost da su ga ubili oni koji su zauvijek eljeli zatrti

Utvrdeno je krvno srodstvo Tutankamona s mumijom iz groba T 55 koji je uniten jer jeocito pripadao nekomu iz kruga Ekhnatonove obitelji ili potecena da bi dala neke druge informacije

kci Ekhnatona i Nefertiti pokuava sklopiti brak s hetitskim princem Zananzuom. Njegov

Ankhesenamone, a vladao je oko cetiri godine (bio je vec star). Neki smatraju da je on bio sinAmenhotepa III. ili cak Tutmozisa IV. Njegovom smrcu zavrava razdoblje Amarne.

nije ni postojala, vec je pod njegovim imenom Nefertiti preuzela vlast.

Postoji teorija da je Nefertiti Ekhnatonu rodila samo kceri, a da je Tutankamon njegov sin s drugom enom Kijom.14. svibnja 1338. pr. Kr. dogodila se pomrcina Sunca koja je najavila tu promjenu. Pomrcina se spominje i u

Teorija kae da ta mumija pripada Ekhnatonovoj sporednoj eni Kiji, tj. Tutankamonovoj majci (prema jednoj


23/33

65

Napokon je i vremeni zapovjednik stigao na svoje. Njegova ena Mutnedemet bila je sestraefertiti. Prema zapisima vladao je izmedu 13 i 16 godina, a prijestolnica mu je bila u

Memfisu. Najvjerotanije je upravo on stajao na celu skupine koja je vladala iza leda

dravnoga boga. Naredio je i radove na hramu u Karnaku (tri dodatna pilona), a vjerojatno je

tada zapocela i gradnja hipostilne dvorane. Ratove je vodio u Sirijivojnu snagu drave po uzoru na Tutmozisa I. i III.

grotesknom oblicju. Neki smatraju da je to njegova pobuna protiv dotadanjeg idealiziranognacina prikazivanja vladara (svojevrsna karikatura), dok drugi smatraju da je Ekhnaton biozapravo fizicki bolestan te tako deformiran. Medu karakteristicne reljefe iz Amarnepripadaju brojni reljefi na kojima je kraljevski par izloen zracenju Atona u obliku Sunceva

dostupan svima, ne cuva se u mracnim kriptama kolosalnih hramova. Utjecaj amarnske

Pravi osnivac 19. dinastije je general Horemheb, ali slijed roda te dinastije zapocinjevojskovodom Pramesom koji mijenja ime u Ramzes.

Ramzes je bio jedan od Horemhebovih vojskovoda poto faraon nije imao sina zadine jer je vec bio prilicno star pa odmah

uzima sina Setija za suvladara. Na slikarijama u njegovoj grobnici osjeca se vidni utjecajumjetnosti Amarne to znaci da je Ekhnatonova reforma u umjetnosti imala veci odjek nego

ovo vrijeme zapocinje gradnja dvorane stupova u Karnaku.

Ratovao je s Amoricanima, Aramejcima, Libijcima i Hetitima; odnio pobjede. Borio se i sMuvatalijem (Hetit) kod Kadea. Pocinje veliku izgradnju hramova i jacanje drave kojvrhunac dosee za njegova nasljednika. Vodio je vie uspjenih ratova u Palestini, Siriji i

od Novog kraljevstva prikazuje kako iz Raovog camca ubija zmiju Apepa.

Vladao je cak 67 godina potpuno iskoristivi preduvjete koje mu jestvorio otac Seti. Imao je tri slubene ene, Nefertari, IzisMauretneferure i sve su imale vane politicke uloge.

se u cetvrtoj godini faraonove

Ramzes je krenuo sa snanom vojskom cije su postrojbe nosile imena

velike prednosti te su okruili kraljevu skupinu. Ipak, Ramzes se, s

U koaliciji koju su vodili Hetiti (Muvatali) sudjelovali su otoci Egejskog mora, razni knezovi i dravice koje su se


24/33

66

nije bio pobjednik te bitke i obje su strane pretrpjele velike gubitke, ali su ju Egipcaniprikazali kao svoju veliku pobjedu. Nakon dueg ratovanja Ramzes je sklopio mir s

ao oko pedesetoro djece, ali malo ih je imalo istaknute dunosti. Merije vrh ovn i s vece n ik u Heliop olu , a Ha em u a s et u Mem fis u to je fa ra on u da va lo pot por usvecenstva, a svecenstvu garanciju da ce faraonova politika biti u skladu s njihovim

vima. Haemuaset je ujedno i obnavljao povijesne spomenike kao to su oserova,

odlukom skrenuta je os hrama u Luxoru kako bi se sacuvala starija svetita Tutmozisa III,

sedaNajvaniji gradevinski pothvati iz Ramzesova vremena su pojedini dijelovi Karnaka, Ramezej,

u istocnoj delti.

vladavine Ramzesa II. dravne financije su bile iscrpljene. Merenptah je cak morao sruiti

(Mocna) (1188.

prava vlast u dravi u rukama je kancelara

palestinska podrucja. Ovdje se na jednoj stelispominje Izrael. To znaci da se mitski bijeg idova iz egipatskog ropstva dogodio mnogo ranije, jer je iz te stele ocitoda idovi vec imaju svoju dravu.


25/33

67

Vlada u jednom od najteih razdoblja u egipatskoj povijesti. Ratovanarodima s mora. U pomorskoj bitci ucu Nila uspio ih je odbitiBune se i radnici u Deir el

od njegovih ena; Tija je htjela postaviti svoga sali je ubrzo i raskrinkana; Pentaver je osuden na samoubojstvo ispijanjem otrova, kao i

i sucima; osudeni su na ods

Gradanstvo se dijeli na dvorjane, upravitelje, vojnike i seljake te se povecavaju porezi.

cece pljacke faraonskih grobnica pa svecenici sklanjaju mumije kraljeva i visokogsvecenstva u posebna skrovita u brdima, kako bi zatitili tijela faraona koja su im bilapotrebna za vjecni ivot. Tko su, sve zajedn

Tutmozisa III te mumija za koju se smatra da je tijelo kraljice Teje. Postoje tumacenja da susvecenici sami koristili blaga iz faraonskih grobnica kako bi izvukli dravu iz krize. To necudi, ako se zna da je Amonovo svecenstvo jacalo jo od vremena Ekhnatona. SamogRamzesa XI. zbacio je Amonov svecenik koji je nakon toga sebe proglasio faraonom

U ovom razdoblju gradnja piramida postaje neekonomicna. Kako faraonska moc uvelikeovisi o potvrdi svecenstva grade se monumentalni kultni hramovi boanstvima. Gradilo seprvenstveno u okolici Tebe, a hramovi su se posvecivali vrhovnom boanstvu

Hram je djelo kraljicinog arhitekta Senemnuta, a izgraden je u obliku vie terasa koje sestepenasto uspinju prema vertikalnoj stijeni to se uzdie u pozadini dajuci poseban dojamvelicine (sl. 9jezera ok ru en a d rvece m i p ret vor en a u u kras n e r ib n ja ke i pa rk . Hra m je b io pos vece nboanstvima

Tebu te njeno rodenje od Amona (teogonija). Hram je dugo vremena bio zatrpan pod

n koji je bio sagraden iznad njega.

Hram je dugo nadogradivan, a izvorne gradevine nastale su jo u Srednjem kraljevstvu (sl.13). Hram je bio posvecen Amonu, a Egipcani su ga nazivali

stilnu dvorenu za obredne svecanosti. Nastavio je Seti I. pridodavi veliku

nadogradnjom dobio je zid koji ga okruuje, sveto jezero (uz jezero se nalazi veliki skarabej),botanicki vrt te prilaz, tzv. aveniju sfingi s ovnujskim glavama te nekoliko obel

A to se, pak, faraona tice, komu on jo nareduje?Piloni su gradevine kvadratnog oblika, visokih, kosih zidova to stoje u parovima oznacavajuci ulaz u hram. U

ptolomejskom razdoblju bilo ih je vec deset.


26/33

68

avenijom bio je povezan s oblinjim kompleksom hrama boice Mut i Ramzesa III, dok se izasamog kompleksa nalazio manji hram posvecen bogu Montuu.

Nalazi se nedaleko od Karnaka, a izgradivan je u vrijeme Amenhotepa III. i R14). U njemu je kasnije, u jedno malo svetite poloena sveta barka u cast Aleksandra

bio je za posebnih svecanosti povezan s Amonom iz Karnaka te su kultKarnaka prenosili u Luxor (hram se zvao juni

ili Ramzesova kuca bila je palaca Ramzesa II na sjeveru u istocnoj delti Nila, aliostaci te gradevine su vrlo oskudni.

Sastoji se od hrama Ramzesa II. i hrama njegove ene Nefertari koji stoji u blizini.piljski hram koji je dao sagraditi Ramzes II. (sl. 15). Ispred ulaza u hram sjede cetiri

odredeno doba godine Sunceve zrake osvjetljavale cetiri sjedece statue u unutranjosti

hrama. Jedno od tih boanstava bio je i Ramzes. U hramu se mogu vidjeti razni prikazi, npr.

su Hramovi Abu Simbela spaeni preseljenjem. (Ramzesov te hram posvecen Hator i Nefertiti

a I. pa do Ramzesa XI.). piljske grobnice su ujedno i svetita u cast faraonadok kultni hramovi postaju mjesta tovanja odredenih boanstva. Grobnice u Dolini kraljevauvijek su pobudivale matu, posebno svojim sustavima obrane od pljackaa; zatitni rov

. Prostorno najveca do sada otkrivena grobnica je mauzolej koji je Ramzes II. dao

Kiparstvo nije promijenilo svoja bitna obiljeja, ali plohe lica su finije, faraoni dobivaju tzv.arhajski osmjeh, uocavaju se i portretne crte lica. Javljaju se i kubni kipovi te portreti pisara

ca prikazuju se scene iz ivotapokojnika poput lova, ribolova, poljodjelskih radova i zanata, sviracice, plesacice, narikace isl. Grobnice faraona oslikane su ezotericnim i astronomskim prikazima

Poloaj juno od Tebe na lijevoj obali N

Ostaci staroegipatskih gradevina koje obuhvacaju: mali peripterni hram XVIII. Dinastije,grobni hram saitskog doba, ostatke palace Amenofisa III. itd., a cijeli je kompleks okruen

okim zidom s velikim vratima i isturenim tornjevima. Tu se nalazi hram od pjecenjakaposvecen bogu Amonu i golema palaca s prijestolnom dvoranom, haremskim kucamaIstice se monumentalni grobni hram Ramsesa III., bogato dekoriran reljefima iz ivota

egiptolog pokuao se spustiti tim hodnikom, ali tajnu koju je otkrio sacuvao je do svoje smrti. Rekao je samo da


27/33

69

Egipat je politicki i vojno razjedinjen, a privid jedinstva odraava se jedino u tome to sea, nego vrhovnim svecenicima, ali njihova vlast

bila je jednako snana kao i faraonska.

meduvremenu u Tebi vrhovni svecenici, pocevi od Herihoraja s n u por u ku o polit ickoj m oc i s vece n s tva vla da r im a n a s jeveru ; u Tan is u . Pr izn a va n jefaraonske vlasti odvija se gotovo iskljucivo putem dinastijskih brakova djece najviihtebanskih svecenika i faraonske djece. Juni se EgipSjevernom odnosi kao druga drava.

naden je natpis na klinastom pismu. Opcenito su jake veze s Mezopotamijom pa se Egipatovog razdoblja cesto spominje u Bibliji. Svoju je kcer udao za Penesema, Herihorovog

kanopuske are nego se mumificirani unutranji organi vracaju u tijelo.

Veliki osvajaci imali su placenicku vojsku sastavljenu od Nubijaca, ardanmedu kojima se posebno isticalo libijsko pleme Mauaa. Upravo su pripadnici tog plemena

je vla s t p reu zeo m ir n o jer je b io oen jen kce rkom Ps u en is a II. Vjer oja tn o

svoga sina Juputa za vrhovnoga svecenika u Tebi, a obitelj Pinudema (tada vrhovni tebanskiecenik) prebjegla je na jug u Nubiju (danas Sudan) gdje je pripomogla formiranju tamonje

teokratske drave. eonk je pokuao centralizirati vlast, ali nije mu uspjelo. Deltu i SrednjiEgipat razdijelio je medu svoje vjerne zapovjednike te tako uspostavioOko 925 . je na pa o Palest inu k oja se odvojila od J u deje, opljacka o Solomon ov h ra m i blago

a se raspala na dva podrucja. Petubastis se u Leontopolisu proglaava

Svoju kcer udao je za kralj


28/33

70

DVADESET I TRECA DIN

Tanisu. Sve se to odraava na vlast u Bubasti

DVADESET I CETVRTA DINASTIJA

Tefn ak h t vlada n ad plem en ima Ma a u a a i Libu (Libijci) koji dr e dijelove Delte. Na kon t oje os vojio De lt u , Mem fis i He rm op olis p r ib liio s e Teb i, a li ta da ga je n a pa o Pij . On je

vlast u Delti, ali cim je otiao, Tefnakht je ponovno preuzeo vlast, proglasio se

koja je onemogucavala uskrsnuce pokojnika.

Die se na ustanak protiv Tefnakhta. Oko 730. njegova je flota na Nilu pobijedila Tefnakhta i

720. Asirski vojskovoda Sargon napada Izrael i Egipcani alju vojnu pomoc Izraelcima.sirci su nadomak Tanisa te Egipcani s 12 konja podmicuju Sargona te je sukob

izbjegnut. Sargon umire te to privremeno ublaava asirski pritisak na Egipat. abaka je htio

mogucu prijetnju sa sjevera; 715. sruene su 22, 23. i 24. dinastija.

Sin i nasljednik Pija upucuje vojsku protiv Asiraca.

Sanherib, asirski vojskovoda, osvaja palestinske gradove te uspijeva odbiti Taharkinepostrojbe. U drugome naletu Taharka odustaje od borbe procjenjujuci da bi bitka mogla bitiprerizicna.

Delti kako bi bio to blie napadacima iz Asirije. U meduvremenu u Asiriji kraljem postaje

Asarhadon koji eli obracunati s Egiptom te napada 674, ali Taharka uspijeva odbiti napad.rodrijeti u Egipat i opljackati Memfis. Stavljaju

pod upravu cijeli Donji Egipat, a Teba im priznaje vlast te im alje darove. Cim je Asarhadonnapustio Egipat, Taharka pokrece protuakciju. U pobuni uz njega stoje mnogi kneevi iz

oditi Memfis. Nakon te akcije, Asarhadon ponovno krece u napad,

uklesan natpis o memfiskoj kozmogoniji pun sloenih teolokih ideja. abaka jeautor teksta te tvrdi kako je sve prepisano sa starog papirusa kako bi tekst ostao sacuvan.

ataku te se tako docepao prijestolja.


29/33

71

Tebe, ali nije bilo razaranja. Zanimljivo je da je u to vrijeme u Tebi vladala kraljica, tzv. e

Svecenik iz Tebe i Taharkin necak koji (666. pr. Kr.) nastavlja otpor protiv Asiraca.

grad svijeta, bio je opljackan po prvi puta u svojoj povijesti.

Nakon toga nastavljaju svoj pohod sve do I. katarakta, a Tanutamani se povlaci u Napatu u

Pod Asirs kom vla cu , Egipat je bio ra scjepk an u mn ogo m alih kn eevina . Najjaci kn eevi

ocito priklonjen Asircima. To je znacilo promjenu u asirskoj strategiji koja je dotad pocivalana povremenim pljackakim pohodima. Vjerojatno je vojska imala velike gubitke pa su

odlucili uspostaviti odredeni vazalski odnos koji ukljucuje i naplatu poreza od pokorene

jedn og od vod a pob u n e. Tam o je u s p io p r id ob it i Asu rba n ip a la koji ga je pos la o n a t

grckim placen icim a . Uz n jihovu pom oc pris ilio je kn eeve i kra ljeve Egipta na pos lu n ost .Da bi osvojio cijeli Egipat morao je prijeci preko Tebe i njene vladarice apenupet II. To jerijeio tako da je apenupet nagovorio da posvoji njegovu kcer N

Slabljenje i konacan pad Asirskog Carstva uzrokovali su Medijci. Oni su se u regiji Bliskog

istoka pojavili kao nova vojna sila. Najprije ratuju protiv Skita, a zatim se udruuju s

Kako bi sa cuvao gran ice, na pad a babilons ko med ijsku koaliciju (poma e Asu ru balita protivNabopolasara), ali kreci akt o nenapadanju, Egipcane napadaju postrojbe Judeje

Egipcani su pobijedili i ubijen je Joijahu, kralj Judeje.Egipcani stiu do Eufrata te se tamo pripajaju Asurubalitovoj vojsci. U

pocetku je ratna sreca bila na strani Egipcana, ali Asurubalitova vojska gubi bitku.

ose egipatskoj vojsci teak poraz.604. Nabukodonozor, novi Babilonski kralj, odlucuje napasti Egipat, ali je zaustavljen.Nekao potice protubabilonsku koaliciju u Siriji i Palestini, ali Nabukodonozor preventivnonapada i velik dio idova odvodi u ropstvoNekao II. gradi ratnu mornaricu i planira kopanje kanala izmedu Nila i Crvenog mora (nije

Psametiku je cete grckih placenika poslao lidijski kralj Gig s kojim je bio u protuasirskoj koaliciji. O njihovojnazocnosti svjedoce grafiti otkriveni na spomenicima u Abu Simbelu.

interesne zone u podrucju Judeje.


30/33

72

va bojita. S Babiloncima i na jugu, s novonastalom nubijskom dravomNapatom (posebna uloga grckih placenika). Posjetio je Fenikiju kako bi pomogao savezu Tira

Apries alje pomoc u Palestinu kako bi pomoga

uspio te je, nakon drugog pada Jeruzalema 586, vecina pucanstva odvedena u Babilonsko

te alje vojsku na grcki grad. Ubijen je kod Memfisa.

Predvodio je vojsku koju je Apries poslao na Kirenu. Nakon dolaska u grad, Amazis diesa i preuzima vlast te njih dvoje paralelno vladaju dvije godine. eni se

Kirinejkom i sklapa savez s Kirenom te se povezuje s grckim gradovima. Odbija napad

ga i grcki placenici. Nakon poraza, spremao je ustanak protiv Perzijanaca, ali kad je Kambiz

Nakon to grcki placenici naputaju Psametika III, Perzijanci osvajaju Pelusij, a potom i

On je poceo kovati novac s vlastitim likom to se Dariju nije svidjelo pa je517. pr. Kr. Auriand pogubljen. Darije je uspostavio dobre odnose sa svecenstvom, a i samje p rou cava o egip a ts ku vje rs ku dok tr in u to kod Ka m biza n ije b io s lu ca j. Pobrin u o se i zgospodarsku obnovu Egipta dovrivi kanal izmedu Nila i Crvenog mora. Stabilna situacijau Egiptu potrajala je sve do bitke na Maratonu 490. pr. Kr. kad se Egipcani diu na

Uspijeva uguiti ustanak te vraca vlast nad ukupnim teritorijem Egipta. Svecenstvuponovno namece cvrstu vlast. Nakon Kserksove smrti Egipat se ponovno buni, a pomau imAtenjani s 200 lada.

404. pr. Kr. u Delti se die ustanak protiv Perzijanaca koji zavrava oslobadanjem cijelog

Kip Darija postavljen u heliopoliskom hramu boga Atuma (kopija pronadena u Suzi) te prikaz Darija kao faraonakoji prinosi rtvu egipatskim bogo


31/33

73

Sklapa savez s Agesilajem nadajuci se da ce osvojiti Siriju i Palestinu. U tim podrucjima

Naslijedio ga je necak Nektaneb.

sljednji Egipcanin koji je vladao Egiptom. Ratovao je protiv Artakserksa III.

Nakon toga pljackaju Memfis, a Nektaneb bjei u Etiopiju.

On je, prema legendi, magicnim mocima uzrokovao zacece makedonske kraljice Olimpije te

Perzijsko Carstvo. Legenda je, naravno, nastala kako bi Egipcani lake prihvatili Aleksandra

mjestu prorice kako ce se Nektaneb vratiti i osloboditi Egipat od Perzije tako da bi to mogao

Bitka za Egipat izmedu Perzije i Aleksandra Velikog zavrena je kashvatio da vice ne moe sprijeciti

pad Egipta u Aleksandrove ruke. Aleksandrova okupacija Tira i Gaze omogucila je Perzijskoodugovlacenje predaje Egipta, ali 332. Aleksandar jbez borbe, a Egipcani ga docekuju kao osloboditelja. On je u Memfisu prinio rtveegipatskim bogovima. Nakon toga odlazi na more gdje odreduje mjesto na kojem se trebaosnovati strateka luka na Sredozemlju koja ce

Nakon odabira mjesta odlazi na hodocace u Amonovo svetite u Siwi koje se nalazilo 600

, ali istraivanjaoteavaju otecenja koja je grad pretrpio; samih antickih ostataka grada do danas je ostalo

miran, ali pomae pojedinim satrapima.Odlazak u Siwu opisuje anticki roman koji se u literaturi naziva


32/33

74

Mijeaju se grcka i egipatska kultokupljaju znalci i filozofi iz cijeloga svijeta. Tu je prevedena inacica

Ovdje su se dogodili i sukobi izmedu krcana i predstavnika starihtari kultovi proglaeni poganstvom i izloeni progonu. Unitenje

helenskog svijeta antike. Unitene su i dvije najvece knjinicese cuvalo oko 700 000 izvornih djela na grckom, egipat skom , jidiu i dru gim str an im

Htio je obnoviti staru Egipatsku dravu koja seprotezala od uca Nila do I. katarakte., a pridruiti joj Siriju, Palestinu, Cirenaicu i Cipar. Zata se podrucja borio s drugim dijadosima.

umjetnosti. ena mu je bila sestra Arsinoe poznata po razvratnomponaanju. Cuvao je granice, a Egipat je, u kulturnom smislu, napredovao.

To boanstvo bilo je centralno, zajednicko boanstvo udruenih helenistickih kultura.Pocetak njegove vladavine neki oznacavanju pocetkom 33. dinastije te pocetkom Ptolomejskoga razdoblja.


33/33

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.
http://www.daneprairie.com/http://www.daneprairie.com/http://www.daneprairie.com/http://www.daneprairie.com/

Documents

G. Novak i I. Uranić - Istorija Starog Egipta.pdf