INTEGRATIVNO

UPRAVLJANJE

JAVNIM PROSTOROM

odnosi važni za razvoj

kulturnih aktivnosti i organizacija

kulturnih izričaja

Menadžment u kulturi

Predavanje: 18.03.2011.

Mr.sc. Tomislav Peša

TRENUTNA PROBLEMATIKA

Nerazvijenost infrastrukture

Netransparentnost

Ne korištenje fondova europske unije

Nerazvijenost sustava neprofitnih

organizacija

Opterećenje proračunskih sredstava

Ostalo

Sustav poboljšanja – EU

koncept

REGIONALIZACIJA

DECENTRALIZACIJA

HOMOGENIZACIJA

- JAVNI SEKTOR

- PRIVREDNI SEKTOR

- GRAĐANSKI SEKTOR

STABLO DJELOVANJA

Organizacija neprofitnih aktivnosti

Javne službe

-općine

- Gradovi

- Javne institucije

- Lokalna samouprava

Privredni subjekti

- Poduzeća

Građanske udruge

- Organizirane

- Samoinicijativne

- Udruge

- Turistička zajednica

Oblici integracije

Financiranje – porezno priznat rashod

Osmišljavanje planova

Strategijsko razmišljanje

Pomoć i integracija kod apliciranje EU

fondova

Realizacija

Unapređenje životnih uvjeta

Aktivna zajednica

Prilagodba na EU

funkcioniranje Decentralizacija

Samoinicijativa

Stvaranje vlastitih uvjeta za

poboljšanje života

Prekogranična suradnja

“gradovi prijatelji” – interesna sfera

Kapital – neprofitni

Direktne koristi

Kultura u odnosu na razvoj

direktne koristi Unapređenje kvalitete života – turizam Aktivno stanovništvo – aktivan

turist/kultura Održavanje i unapređenje infrastrukture Bolja promocija – usta do usta – manja

sredstva Kanaliziranje kapitala i investicija

direktno u sustav organiziranja Razvijanje svjesnosti – samodostatna

zajednica Turizam kao popratna pojava – veća

razina kvalitete ponude kulturnih aktivnosti

Pravilan razvoj – kvaliteta

programa Jako civilno društvo

Integrativno upravljanje

Kvaliteta turističke ponude – razvoj kulturnih programa i povećanje

kvalitete života domicilnog stanovništva

CIVILNO DRUŠTVO

Privatni sektorJavni sektor

Graðanski sektor

CIVILNO DRUŠTVO

Ukupnost civilnog društva predstavlja područje

institucija, organizacija,

mreţa i pojedinaca (njihovih vrednota), koje je smješteno između

obitelji, drţave i trţišta, te povezano nizom civilnih pravila koje

zajedno dijele, a u koje se ljudi dobrovoljno udruţuju radi

zagovaranja općih interesa

Osnovne karakteristike Civilnog društva

- Sustav neprofitnih organizacija

- Javno udruţivanje i djelovanje

- Socijalna kohezija

- Socijalni kapital

- Javnost djelovanja – transparentnost – razvidnost

poslovanja

- Društvena odgovornost gospodarstva SA 8000

Civilno društvo u Hrvatskoj

CIVICUS dijamant civilnog društva

(world aliance for civic participation, Washington)

CERANEO (Centar za razvoj neprofitnih organizacija HR)

0 - 3

- Struktura (veličina i aktivnosti civilnog društva) 1,7

- Prostor (zakonski, politički i kulturni okvir djelovanja) 1,8

- Vrednote (vrednote, norme i ciljevi koji se promiču) 1.9

- Utjecaj (doprinos civilnog društva u rješavanju javnih problema) 1,5

- UKUPNO : dijamant 1,7

Metodologija istraživanja

SUSTAVNO OPAŽANJE

ELEMENTI ISTRAŽIVANJA

Transparentno poslovanje

Otvorena vrata

Politički pluralizam

Aktivno mlađe stanovništvo

Modeli unapređenja menadžmenta destinacije

Model privatno javnog partnerstva

Indikatori razvijenosti civilnog društva

Rezultati istraživanja

Transparentno poslovanje

- Amorfnost javnog djelovanja

- Javne institucije bez prakse informiranja javnosti

- Nepogodan način poslovanja

Otvorena vrata

- Pribliţavanje javnih ustanova stanovništvu

- Prihvaćanje stanovnika usluga javnog sektora

- Promjena vlasti uzrokuje zatvaranje prema javnosti

Politički pluralizam

Lokalni politički paternalizam

- Politička centralizacija

- Lokalni apolitizam

Aktivno mlađe stanovništvo

- Ţeljni javnih aktivnosti

- Generacijski sukob

- Odustajanje od javnog djelovanja

Modeli unapređenja

menadžmenta destinacije

PROBLEMATIKA

- Stihijsko upravljanje javnim prostorom

- Nije razvijen integralni sustav upravljanja

- Društveno područje se ne uključuje

u strateške planove

- Strateški planovi nisu transparentni

- Unutar lokalni antagonizam

- Međumjesna socijalna razjedinjenost

Indikatori vrijednosti civilnog društva

Amoralni familizam

Manjak moralnih i etičkih vrijednosti, manjak društvene spontanosti,

niska razina društvenog povjerenja

Dezintegriranost svih segmenata društva

Slabo razvijeno gospodarenje vlastitim resursima, razvidna ovisnost

o centralnoj drţavi i proračunskim sredstvima

- Status quo efekt

- niska razina suradnje među stanovništvom

Razvojna teorija

- izmjenama i dopunama zakona o turističkim zajednicama uključiti

OCD-a

u djelovanje turističkih zajednica

- Naglasak staviti na razvoj turističke destinacije u odnosu na

dosadašnju praksu PROMOCIJE destinacije

- Unaprijediti kvalitetu ţivota

- Smanjiti utjecaj i kontrolu privrednih subjekata u

djelovanju turističkih zajednica, ograničiti na

max 50% udjela u tijelima turističkih zajednica

- Unaprijediti i zakonski odrediti transparentnost

poslovanja turističkih zajednica

- Osnova za postizanje diverzificiranih i

decentraliziranih, samodostatnih turističkih

destinacija

Sukladnost razvojne teorije procesu

pridruživanja Europskoj uniji

CIVILNO DRUŠTVO – preporuča se razvoj neprofitnog

sektora, ali nije determinirano zakonskim okvirima

– CARDS i PHARE (Pred pristupni fondovi)

(tendencija jačanja demokratskih institucija, vladavina

prava, zaštita ljudskih i manjinskih prava, reforma javne

uprave, te jačanje i razvoj civilnog društva)

- IPA programi i Okvirni programi (Pristupni fondovi)

(daljnja tendencija razvoja civilnih i društvenih

vrijednosti, te vladavini prava i zaštiti okoliša, pokretanje

suradnje među drţavama članicama

Hi pot eza t eor i j e razvo j a k ao zak l j učna

razm at ranj a

z a p r av i l an i odr ţ i v r azvo j kako t u r i zma t ako i

gospoda r s t va općen i t o po t r ebno j e usmj e r en j e

na r azvo j nep r o f i t nog sek t o r a kao ekv i va l en t a

c i v i l nog dr uš t va , odnosno ku l t u r e , s a c i l j em

osv j e š t avan j a osobne i dr uš t vene odgovor nos t i

u odnosu na p i t an j a od j avnog i n t e r e sa