LOGISTIKA kao znanstvena disciplina bavi se iznalaenjem metoda optimalizacije tokova materijala, roba, informacija, energija, ljudi, kapitala i znanja (i otpada) s ciljem ispunjenja zahtjeva kupaca ili korisnika uz najmanje trokove

LOGISTIKA je znanstvena disciplina koja se bavi se iznalaenjem metoda optimalizacije tokova materijala, roba, informacija, energije (i ljudi) s ciljem da se ostvari najvei ekonomski efekt. Ona je osnova za uspostavljanje logistike kao aktivnosti.LOGISTIKA kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem robnim tokovima, kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovina do prerade i dalje do konanog potroaa.OPTIMALIZACIJA = organizirati tokove na najbolji mogui nain

Logistika fizikih procesa logistika proizvodnje materijalnih tokova

LOGISTIKA kao aktivnost obuhvaa skupine konkretnih poslova i radnih zadataka kojima se ostvaruju logistiki ciljevi. Stoga se skupine srodnih radnih zadataka definiraju kao logistike aktivnosti.

TEMELJNI CILJ zadovoljstvo upaca ili korisnika proizvoda, a ostvaruje se posredstvom osnovnih ciljeva a to su (svladavanje prostora i vremena)

ELEMENTI LOG. FUN. (LOG. AKTIVNOSTI) vanjski prijevoz (promet), unutarnji prijevoz, rukovanje materjalom i robom, skladitenje, upravljanje zalihom

MAKROLOGISTIKA optimalizacija tokova materjala, robe, informacija, energije i ljudi na irem zemljopisnom podruju (grad, regija, drava). Makrolog.sustavi mogu biti: gospodarski, prometni, pomorski, turistiki, tercijarni; makrolog.sustav ine svi metalogistiki i mikrologistiki sustavi sa svim svojim podsustavima

MIKROLOGISTIKA optimalizacija tokova materjala, robe, informacija, energije i ljudi u poduzeu (nalazi se unutar odreenog logistikog poslovnog sustava)

POSLOVNA LOGISTIKA se ostvaruje posredstvom log. funkcija i to:

a) logistika nabave optimalizacija tokova materjala, robe, informacija i energije, od skladita dobavljaa do skladita nabave, s ciljem da se ostvare optimalni uvjeti nabave

b) logistika proizvodnje optimalizacija tokova materjala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, informacija i energije, od skladita nabave do skladita gotovih proizvoda, radi ostvarenja optimalnih efekata proizvodnje.

c) logistika prodaje optimalizacija tokova robe, informacija i energije od skladita gotovih proizvoda do skladita kupca, radi ostvarenja optimalnih uvjeta prodaje.

MEGALOGISTIKA- log. pojava najveeg zemljopisnog obuhvata u uem smislu - odnosi se na log.fenomene odreenog kontinenta, na log.fenomene neke razvijene i velike drave (npr.SAD), na log.fenomene velike ekonomske integracije (npr.EU), na log.fenomene velikih multinacionalnih kompanija (npr.IBM)

- u irem smislu na prostorima odreenog planeta (Zemlje)

- u najirem smislu Sunev megalogistiki sustav

GLOBALNA LOGISTIKA cijeli planet Zemlja

INTEGRALNA LOGISTIKA (upravljanje lancem opskrbe, procesna organizacija) bavi se optimalizacijom tokova na nain da obuhvati sve procese u poduzeu

- postavlja se u sredite interesa te se usmjerava prema cilju da zadovolji sve kupeve i korisnikove interese

METALOGISTIKA

na interesnoj osnovi povezuje razliite sudionike (poduzea) u log. procesu

logistika izmeu makrologistike i mikrologistike; moe se nazvati i interorganizacijska logistika

LOG. PROIZVOD - prostorno-vremenska transformacija dobra, ljudi, energije, informacija, znanja, kapitala i otpada, uz najmanje trokove i zadovoljstvo kupca ili korisnika. Znaajke proizvoda: neopipljivost, neodvojivost, promjenjivost i vijek trajanja.ELEMENTI PROIZ. LOG. PROIZ.- log. Infrastruktura, log. Suprastruktura, predmeti log. Proizvodnje, log. Intelektualni kapital, informacijske tehnologije, financijski potencijal, energetski izori, kooperacijska struktura, tradicija, poslovna etika, ekoloki standardi, ostali elementi.LOG. INFRASTRUKTURA- skup tehnikih elemenata koji su neophodni za proizvodnju svakog materijalnog ili nematerijalnog proizvoda. Ope znaajke: visoka financijska ulaganja, dugi vijek trajanja, statinost, neelastinost, visoki trokovi odravanja.

LOG. SUPRASTRUKTURA- pokretna sredstva za rad i ureaji u proizvodnji logistikih proizvoda koji su funkcionalno i fiziki vezani za logistiku infrastrukturu.PREDMETI LOG. PROIZVODNJE- dobra, ljudi, energija, informacije, otpad, kapital, znanje. Njihova uloga u proizvodnji se ostvaruje posredstvom log infrastrukture, suprastrukture, ljudskog znanja i organizacije rada.LOG. INTELEKTUALNI KAPITAL- je sveukupnost znanja, vjetina i sposobnosti svih zaposlenika u poduzeu, ime se determinira konkurentska prednost poduzea u proizvodnji logistikoga proizvoda.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE- skup postupaka za stvaranje, skupljanje, analiziranje, razmjenu i distribuiranje informacija meu sudionicima u proizvodnji logistikoga proizvoda. Uz brzu dostupnost informacija poduzee moe donest pravovremenu odluku u novijem poslovanju i uspjenost menad.FINANCIJSKI POTENCIJAL- da bi proizvodnja logistikoga proizvoda tekla bez zastoja potrebno je da izvori financiranja budu dovoljno izdani i pravovremeno raspoloivi, odnosno da dinamika troenja uslijed proizvodnje bude usklaena s planom raspolaganja kapitalom.

ENERGETSKI IZVORI- zalihe energenta nisu neiscrpne te naftni proizvoai odraavaju prema vlastitim mjerilima ravnoteu izmeu cijene i plasmana na tritu. Cijena naftnih derivata, tj njihovo kretanje je nemogue predvidjeti i na optimalan nain ukalkulirati u trokove proizvodnje log proizvoda.KORPORACIJSKA STRUKTURA- jedna sluba na razini korporacije obavlja poslovne zadatke za vie hotela, racionalnije se koriste poslovni resursi, a o istom se troku, obavljaju poslovi za vie hotela. ak ukoliko se ne poveava kvaliteta hotelske usluge, tedi se na trokovima proizvodnje.

TRADICIJA- neopipljiva vrijednost, dio intelektualnog kapitala poslovnog sustava. Poslovni sustav koji ima tradiciju, moe troiti manje na promociju, pa moe ta sredstva usmjeriti u poveanje kvalitete svog logistikoga proizvoda.POSLOVNA ETIKA- kupac treba bit zadovoljan logistikim proizvodom, jer je to garancija dugoronog odnosa izmeu proizvoaa i kupca.

EKOLOKI STANDARDI- djelovanje u pravcu smanjenja negativnog utjecaja na okoli uvijek proizvodi dodatne trokove u poslovanju poslovnog sustava, ime se smanjuje potencijalna razlika izmeu prihoda i trokova za ostvarenje dobiti.

OSTALI ELEMENTI- pravni propisi, poslovna politika, razvojna strategija i ostalo.

LOG AKT U LOG PROIZVODU (SUSTAVU)- transport, skladitenje, zalihe, distribucija, manipulacija, faktor ovjek, informacijski sistem i integracijaLOG AKT U PODUZEU- log nabave, log proizvodnje, log prodaje

LOG AKT U POSLOVANJU- nabava, prijevoz, prijem materijala, praenje zaliha, izvrenje narudbe, rukovanje materijalima, upravljanje fizikom distribucijom, povratna logistika, lokacija, informacijski sustav, strategijsko planiranje logistike.

LOG AKT U OPSKRBNOM LANCU- usluga kupcu, upravljanje zalihama, tehnoloko-organizacijska dimenzija prometa, ekonomska dimenzija prometa-upravljanje prometom, skladitenje, rukovanje materijalom, upravljanje informacijama, nabava, globalna logistika

LOG PROIZVOD HRANE I PIA- materijalno, odreen vijek trajanja, uporabna vrijednost u objektu proizvodnje.LOG PROIZVOD SMJETAJA- nematerijalno, uporabna vrijednost vezana za objekt, ogranienog trajanja, kvaliteta se propisuje meunarodnim standardima, vrstom i kategorijom objekta.

LOG PROIZVODI POSREDNIKIH PODUZEA- nematerIjalno, informacijski tokovi, ograniena uporaba, potrebno znanje, kreativnost i vjetina, uspjenost promocije i prodaje ovisi o distribuciji.

LOG PROMETNI PROIZVODI- promjena mjesta od emitivnog trita do destinacije, po destinaciji. Nematerijalni i sloeni.

LOG PROIZVODI TUR ATRAKTIVNOTI- nematerijalni, ljudski potencijal - znanje i vjetina, sloeni.

TURISTIKI PROIZVOD- sloen zato jer uz smjetaj, hranu i pie obuhvaa turistike atraktivnosti, prometne usluge i eventualno usluge posredovanja u turizmu, homogen.SUSTAVNI PRISTUP LOGISTIKE - nastoji obuhvatiti i naglasiti: irinu i sloenost pojave, te potrebu za integracijom dijelova logistike kako bi se ostvario cilj.

PROF. VILIM FERISAK- elementi log sustava: transport, skladitenje, zalihe, distribucija, manipulacija, ovjek, informacijski sistem i integracija.

LOG SISTEM- odvija se od kupca do prodaje i proizvodnje, preko nabave do dobavljaa. A tok fizikih dobara ide obratno.

UPRAVLJANJE LOGISTIKOM (LOG PROCESIMA)- temelji se na osnovi usmjeravanja log procesa prema unaprijed planiranim ciljevimaKooperacija logistikih subjekata moe biti:

- horizontalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.uslugena istoj razini log.kanala

- vertikalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.usluge na razliitim razinama log.kanala

- Horizontalno-vertikalna kada u zajednikom obavljanju metalogistikih aktivnosti sudjeluju log.subjekti koji proizvode log.usluge kombinirano

Prof.Pfohl jedan od najpoznatijih teoretiara logistike u svijetu.

1670. prvi puta se spominje pojam logistike u vojnim dokumentima (Ludwig XIV.)

50-ih godina, nakon II.sv.rata pojavila se logistika

LOGISTIKI SUSTAV prostorno-vremenska promjena dobara, informacija, energije,ljudi, kapitala i znanja, koji pomou mrene organizacije usmjeravaju procese prema ostvarivanju visoke kvalitete i niskih trokova zadovoljstvo kupaca ili korisnika.

- koristi mrenu organizacijsku strukturu

LOG SUSTAV PREMA PODRUNOJ PODJELI:Globalni log.sustav najireg prostornog obuhvata, rezultat globalizacije (EU, SAD)

Megalogistiki sustav- najiri prostorni obuhvat, obuhvaa najvei broj log akt i subjekata na velikom podruju (EU, SAD)

Makrologistiki sustav iroki obuhvat iji elementi jesu: poduzea, njihova udruenja i ostale institucije koje sudjeluju u organizaciji i odvijanju robnog prometa (njihovim log.procesima)Mikrologistiki sustav obuhvaa poduzee, pa su njegovi elementi skladitenje, prijevoz, distribucija, nabavaIntraorganizacijski sustav: poslovne (logistike) funkcije poput marketing, kadrovska, nabava, proizvodnjaMetalogistiki sustav- interorganizacijski sustav: proizvoai, veletrgovci, prijevoznici, osiguratelji, skladina poduzea - sudionici u opskrbnom lancu od dobavljaa do kupca

Interorganizacijski sustav- povezuje razne sudionike u log tokovima na odreenom podruju oblikujui mreu posredstvom koje se postie optimalni log uinci

Intraorganizacijski sustav- obuhvaa log elemente unutar poduzea ijim se povezivanjem na optimalni nain postiu uinkovitost i profitabilnost u log ciljevima

Sustav integralne logistike obuhvaa elemente unutar i izvan poduzea koji sudjeluj u konceptu opskrbnog lanca.

SERVISNI LOG PODSUSTAV- obuhvaa akt usmjerene prema oblikovanju trine ponude koja e rezultirati optimalnim odnosom izmeu kvalitete i cijene proizvoda.

LOG INFORMACIJSKI PODSUSTAV- u funkciji su ostalih log sustava, oni imaju nezamjenjivu ulogu u organiziranju sloenih i skupih istraivanja. Njegova zadaa je uglavnom optimalizacija informacija unutar log sustava, te upravljanje informacijskim tokovima na nain da budu u funkciji upravljanja cjelokupnim log (opskrbnim) lancem

LOG UPRAVLJAKI PODSUSTAV- obuhvaa optimalno povezivanje nositelja i akt za uinkovito upravljanje poslovnim sustavom. Treba ostvariti osnovni cilj poslovanja poslovnoga sustava, ali treba u jedinstvenu cjelinu sve upravljake podsustave i elemente

LOG SUSTAV PREMA FUNKCIJI:- funkcije: dostavljanje i obrada narudbi, prijevoz, skladitenje, upravljanje zalihama i pakiranje dobara.- ulazne varijable (ulaganja proizvodnih imbenika, odnosno log.trokovi)- prirodni resursi (zemlja, infrastruktura i oprema), ljudski resursi, financijski resursi i informacije

- izlazne varijable (uinci, rezultati)- konkurentska prednost ostvarena marketinkom orjentacijom i uinkovitou, dostava kupcu u pravo vrijeme i na pravom mjestu, uinkovita dostava do kupca

STRUKTURA LOG.SUSTAVA:- relativno nepromjenjivi dio sustava; skup elemenata s meuodnosima i unutarnjim odnosima u svakom od njih, koji u odreenom vremenskom razdoblju ima nepromjenjivi karakter.

- sustavi velike sloenosti, dinamini i stohastiki sustavi, hijerarhijska organizacijaVertikalna (okomito)struktura- elementi koji se nalaze na nioj hijerarhijskoj razini pretpostavka za funkcioniranje onih na vioj hijer razini (tehniki-, tehnoloki, organizacijski, ekonomski, pravni+) ((maksimalan profit))Horizontalna struktura- elementi koji se nalaze na istoj razini i ravnopravni su u funkcioniranju sustava

Svi log sustavi imaju MRENU STRUKTURU:

Jednostupnjevni jednostavna struktura koja podrazumijeva direktan i neprekinuti tok od poetne do zavrne tokeViestupnjevni- u jednoj toki dolazi do prekida toka dobara, da bi uslijedilo sabiranje ili distribucija dobara (indirektan)Kombinirani pojavljuju se elementi i jednih i drugih

LOG. PROCES

koriste veze sustava interne i eksterne

log.procesi ine: log.informacijski podsustav (dostavljanje i obrada naloga, tokovi info), log.fiziki podsustav (transport, pregrupiranje i skladitenje u tokovima dobara, pakiranje i signiranje) logistikim se procesima izaziva tok dobara, koji povezuje sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara.

MREA ini ju vei broj kanala koji se u odreenim tokama susreu

- je pravcem pruanja kanala, mjestima susretanja, propusnom moi kanala prilagoena dinamici i jaini log.tokova

UPRAVLJANJE- organizacijsko-tehnoloki i drutveno-ekonomski pojam koji ima uporite u vlasnitvu nad kapitalom poduzea, pa e s poveanjem broja zaposlenih i veom sloenou organizacije poduzea vlasnik izvrenje radnih zadataka prenijeti na zaposlenike, dok e funkciju upravljanja uvijek zadrati za sebe.

MENADER- osoba koja vodi poslovanje poduzea a vlasnik mu povjerava funkciju menadmenta (niz akt usmjerenih na postizanje unaprijed zacrtanih ciljeva akt drugih ljudi.

UPRAVLJATI PROCESOM- smiljeno usmjeravati neki proces prema planiranom cilju. Za uinkovito upravljanje procesom potrebne su informacije, tehnologija i znanje.

ORGANIZACIJA POSLOVANJA- uestali i manje formalni kontakti menadera i izvritelja, organizacija s manje organizacijskih razina i elastinosti u povezivanju organizacijskih elemenata uz decentralizirano donoenje odluka.

VOENJE POSLOVNOG PROCESA- formira se tim koji intenzivno komunicira i koristi sve raspoloive resurse poduzea i iz okruenja, te pokuavaju rezultirati visokokvalitetnim proizvodom i zadovoljstvom kupaca.

POSLOVNI PROCESI:

-sredinji (glavni)- proizvodi se proizvod kojim se zadovoljava potreba kupca

-procesi potrebe (sporedni)- omoguava nesmetano odvijanje glavnih procesa a prvenstveno se odnose na prostor poduzea

-menadment procesa- osigurava tijek prethodne 2 grupa procesa na odreeni nain kako bi se postigao planirani cilj poslovanja.

LOGISTIKI LANAC log proces koji se odlikuje dobrom povezanou svih dijelova radi brzog i uinkovitog tijeka predmeta prijenosa(karike su jednake; vrijednosti i uloge)-moe imati razliiti broj karika- kratki lanci (do 5 karika), dugaki lanci (od 6-10 karika), veoma dugaki lanci (od 11 do 20), megalogistiki lanci (vie od 21)

-karike u log.lancu- male karike (npr.manji dobavlja), srednje karike (npr. Maloprodavatelj), velike karike (veleprodavatelj), i megalogistike karike (robnodistribucijski centar)

LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC sloeni, stohastini i dinamini sustav meusobno i interesno povezanih karika, odnosno log.partnera (tj.log subjekata) koji omoguuju upravljanje log.procesima- mogu imati razliit broj karika- kratki lanci (do 25 karika), dugaki (od 26-50), veoma dugaki (51 100), megalogistiki lanci (vie od 100)

- karike- male (npr.manji dobavlja), srednje, velike i megalogistiodistribucijske

- log.lanci su bitna sastavnica logistikodistribucijskih lanaca u stalnoj su interakcijskoj sprezi

LOGISTIKI LANCI sudjeluju samo u odreenim fazama procesa proizvodnje log.proizvoda, a LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC objedinjuje parcijalne procese u jedinstvene, homogene, uspjene, uinkovite... procese visokosofisticiranih log.proizvoda.

LOGISTIKA U TURIZMU prostorno-vremenska transformacija materijala, ljudi, informacija, energije, otpada, znanja, kapitala (i vode) s ciljem da se uz minimalne trokove ostvari kvalitetna tur. uslugaCiljevi: optimalizacija tokova dobara, ljudi, informacija, energije, znanja, kapitala (otpada i vode) uz najmanje trokove na zadovoljstvo korisnika tur.usluge

- zadovoljstvo korisnika ini kvalitetna tur.usluga po prihvatljivoj cijeni vrijednost za novac

LOGISTIKA se u turizmu moe promiljat na 2 naina:

-s obzirom na prostorni obuhvat- min zastoji u kanalima, radi optimalnog utroka vremena od strane posjetitelja i izbjegavanje ponavljanog kretanja pojedinim kanalima to optereuje kapacitet infrastrukture u destinaciji, poveava trokove i smanjuje zadovoljstvo

-s obzirom na model primjene u turistikim poduzeima:

-fizika distribucija- prvenstveno u podruju nabave

- poslovne funkcije- kao zasebne funkcije u poduzeu koja zadire u sve ostale funkcije, ali primarno obuhvaa sve fizike tokove u poduzeu

-upravljanja opskrbnim lancem- u domeni fizikih i ostalih log tokova ali na putu od dobavljaa do korisnika

- integralna logistika- cjelokupna organizacija rada u poduzeu postavljena je na log naelima, a da menadment ima obiljeja log menadmenta

LOGISTIKI SUSTAVI U TURIZMU:

-u osnovi turizam kao sustav sainjavaju ove djelatnosti:ugostiteljstvo, posrednitvo (agencije), promet, turistike atrakcije (motiv putovanja), organizacija i upravljanje destinacijom

TURISTIKO-LOGISTIKI SUSTAVI

-ugostiteljski podsustavi:

- ugostiteljska usluga- smjetaj, hrana i pie

-znaajke ugo proizvoda- optimalizacija tokova dobara i informacija, kapitala, znanja i ljudi (posjetitelja)

- turistiko agencijski podsustavi tur agencije imaju ulogu posrednika u zadovoljenju potranje i realizaciji ponude. Najbitnija je optimalizacija informacijskih tokova. Podsustavi tur agencija prikupljaju info od ponuditelja tur usluga i potencijalnih korisnika, dopunjuju ih ili samo upuuju odreenim kanalima kako bi stigle do eljenog odredita-prometni podsustavi prostorno-vremenska transformacija uz naelo optimalizacije tokova dobara, ljudi, energije i informacija i otpada od poetne do zavrne toke radi proizvodnje turistikoga proizvoda na zadovoljstvo korisnika; optimalizacija tokova dobara realiziraju se u suradnji s ugostiteljskim i trgovinskim podsustavima

-podsustavi tur.atraktivnosti (motiva putovanja) razlika od destinacije do destinacije; nain ponude i konzumacije, promocije i prodaje treba biti unaprijed osmiljen i oblikovan; dogaaj logistika nudi optimalizaciju svih tokova kako bi se motiv na najuinkovitiji nain ponudio na koritenje posjetitelju

- podsustav organizacije i upravljanja destinacijom- slui za stvaranje sloenog integriranog turistikog proizvoda destinacije. Korisnici lake takve proizvode prepoznaju u brojnoj ponudi, odluuju se za svojevrsni paket usluga, a posrednici jednostavnije promoviraju i prodaju.

-cilj- povezivanje turistikih usluga u cjelinu, uz moguu korekciju i smanjenje ili proirenje nekih usluga sukladno zahtjevima korisnika.

LOGISTIKA USLUGA optimalizacija nematerijalnih tokova za izvrenje usluge uz najmanje trokove i na zadovoljstvo korisnika

TURISTIKI PROIZVOD- skup turistikih i ostalih usluga destinacije meusobno povezanih harmoninu cjelinu slijedom kriterija trine prepoznatljivosti i privlanosti

- ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj ili izvedenoj turistikoj ponudi

TURISTIKA USLUGA znaajke- neopipljivost, neodvojivost, promjenjivost i kratkotrajnost (visoka cijena, sezonalnost, meuovisnost, utjecaj na drutvo i utjecaj vanjskih imbenika, heterogen)PODJELA USLUGE: usluge preteito temeljene na udjelu sredstava za rad i infrastrukture; usluge preteito temeljene na udjelu ljudskoga rada

LOGISTIKA DOGAAJA organiziranje i usklaivanje tokova ljudi, materijala, opreme, informacija, otpada i ostalih tokova, te usmjeravanje procesa prema unaprijed planiranim ciljevima, u odreenom prostoru i vremenu

Dogaaji prema veliini: dogaaji lokalnog znaaja, veliki dogaaji, mega dogaaji, dogaaji koji se iskljuivo organiziraju kako bi destinacija poveala tur.atraktivnost

Lokacija dogaaja: predviena lokacija, lokacija pogodna za organizaciju takvih dogaaja

- prema uestalosti: jednokratni, posebice ukoliko se radi o mega-dogaajima predstavljaju organizacijski izazov, viekratni

LOGISTIKI SUSTAV DOGAAJA predstavlja prostorno-vremensku transformaciju funkcionalno vezanu za posjetitelje, izvoae, aktivne sudionike i opremu.

LOGISTIKI KONCEPT DOGAAJA

- organiziranje dogaaja poinje utvrivanjem koncepta koji treba dati odgovore na temeljna pitanja: cilj organizacije dogaaja, tko e biti posjetitelji. gdje i kada e se dogaaj odvijati, to je iri kontekst dogaaja, potrebna financijska sredstva, potrebni resursi

RESURSI vrijeme, prostor, ljudi, informacije, novac, dobra; oni se neprekidno isprepliu i to onoliko uspjeno koliko bude bila logina organizacija meuodnosa elemenata i kanala te uinkoviti procesi

ELEMENTI LOGISTIKIH PROCESA:

posjetitelji marketing i promocija, prodaja karata, prijevoz do mjesta dogaaja, ekanje na ulaz i ostale usluge

izvoai prijevoz, smjetaj i ugostiteljske usluge, ostale usluge

ostala sredstva i potrebe sigurnost, elektrina energija, voda, hitna pomo, otpad, skladitenje hrane i pia, oprema, odnosi s ugovornim stranama

OPERATIVNI MENADERI obavljaju poslove i zadatke iz svog djelokruga i odgovorni su za kvalitetu i pravovremenost izvrenja

LOGISTIKI MENADER koordinira aktivnosti operativnih menadera u dijelu koji se odnosi na logistike procese.

OPERATIVNI PLAN DOGAAJA

- pripremna faza: gradnja objekta infrastrukture, gradnja prometnica radi prijevoza graevinskog materijala i opreme do gradilita, nova regulacija prometa u dijelu ili itavoj destinaciji, prenamjena prostora radi parkiranja vozila

- faza odvijanja dogaaja: mnogostruko vei tokovi ljudi i vozila prema lokaciji dogaaja, ali i cijeloj destinaciji, poveana potranja za smjetajnim i ugostiteljskim uslugama, poveana potranja u trgovinama, poveana potreba za parkingom, za ostalim uslugama (medicinskim, potanskim, komunikacijskim i sl.)

- zavrna faza nakon dogaaja: poveani tokovi vozila i ljudi na podruju destinacije, poveani tokovi otpada radi ienja, poveani tokovi tereta radi raspreme pokretnih objekata i opreme

PROCES PREOBRAZBE U PODUZEU sastoji se od transporta, obrade i prateih aktivnosti nabave, skladitenja i distribucije, u logistici se shvaa kao organska cjelina. Stoga poslovna logistika obuhvaa sve aktivnosti sa svrhom poveanja brzine protoka kroz poslovni sustav i efikasnosti poslovnoga sustava. Sagledavaju se svi postupci ne samo u skladitu ili u transportu, nego i u svim procesima koji se tiu materijalnih elemenata i informacija u poduzeu.

LOGISTIKI SUSTAVI U TURIZMU

- prema prostornom obuhvatu megaturistiki logistiki sustavi, globalnoturistiki sustavi, makrologistiki sustavi te mikrologistiki logistiki sustavi.

- Turistikologistiki sustavi ostvaruju svoju temeljnu misiju samo onda ako u pravo vrijeme, na pravom mjestu , u odgovarajuim sadrajima i uz minimalne logistike trokove opskrbe servisiraju sve ili najvei broj turista.

LOGISTIKE FUNKCIJE U PODUZEU

Logistika proima sve druge funkcije u poduzeu. Njezino znaenje i odnos s drugim funkcijama u poduzeu moe se najbolje vidjeti iz tendencija u kretanju trokova i iz tendencija u trinim utjecajima (utjecajima iz okoline poduzea).

Log funkcije u poduzeu:

poslovne osnovne funkcije osoblje, financije, informacije, logistika

poslovne uslune funkcije (popreno-presjene funkcije) - istraivanje i razvoj, nabava, proizvodnja, prodaja

LOGISTIKA NABAVE - zapoljava postojee dobavne kapacitete proizvodei potrebne tokove materijala i (polu)proizvoda, da bi vlastitom poduzeu uinila fiziki raspoloivim kupljena dobra na eljeni nain.

- bavi se tokom materijala od dobavljaa do poduzea

Vanjska priprema materijala moe se obaviti na tri naina:

- kao pojedinana nabava prema potrebi (uskladitavaju se male koliine; manji trokovi)

- kao nabava uz dranje zaliha (odvaja se unutarnja od vanjske pripreme materijala te je poduzee manje osjetljivo na kolebanja i nesigurnosti kod dostave; vii skladini trokovi)

- kao nabava na osnovi ugovora s posebnim utanaenjima (dopremanje, koje je usklaeno s proizvodnjom i ulaganjem; povezuje prva 2 naina)

Glavni cilj logistike nabave je opskrba poduzea:

s pravim materijalima (robom)

u potrebnoj koliini

na pravome mjestu, uz to veu ekonominost

U okviru logistike nabave spadaju slijedei log.zadaci:

- razmatranja: proizvoditi ili kupovati (make or buy)

- usklaivanje nabave s proizvodnjom (vrste poiljki, vrijeme dostave, mjesto dostave)

- minimiziranje transportnih trokova

- izbor ambalae

- kontrola kvalitete

LOGISTIKA PROIZVODNJE

Logistika proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do i unutar proizvodnih mjesta.

U logistiku proizvodnje spadaju:

- proizvoditi ili kupovati (make or buy) zajedniki s nabavom

- strukturiranje proizvodnje prema logistikim aspektima

- planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom

- uobliavanje fizikog i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladini i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja i simulacije)

Odnos izmeu PRODAJE i logistike slian je odnosu izmeu prodaje i istraivanja i razvoja. Prodaja postavlja zahtjeve oblikovanju proizvoda, a njih rjeava istraivanje i razvoj. Isto tako prodaja ima zahtjeve odreene razine usluge isporuke, a logistika treba stvoriti sustave koji ispunjavaju ove zahtjeve.

MARKETINKA LOGISTIKA - Sluba prodaje opskrbljuje, odrava i razvija kapacitete kupca da to moe, mora spoznati probleme kupca i prema tome postaviti marketing miks nastoji zadrati kupce i istraivati i razvijati nove proizvode.

Raspoloivost dobara kupcu se postie na dva naina:

- dostavom (dobavlja kupcu) logistika distribucije koju vodi dobavlja

- odvoenjem (kupac sam sebi) logistika nabave koju vodi kupac

Logistiku distribucije zovemo jo i MARKETING-LOGISTIKOM odreenom uslugom isporuke koju zahtijeva trite.

LOGISTIKA KAO POSLOVNA FUNKCIJA

Obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim informacijama vezanim uz ta dobra.

Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost.

LOGISTIKO PODUZEE usluno poduzee, ija je osnovna svrha premoivanje prostora i vremena.

LOGISTIKA PODUZEA ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se na optimalno osiguravanje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu poduzea.

POSLOVNA LOGISTIKA logistika unutar poduzea; logistika u kojoj djeluje poduzee sa subjektima iz svoga ueg ili ireg okruja

Poslovnu logistiku moemo shvatiti u trostrukom smislu:

- funkcijskom (logistika je nova funkcija poduzea)

- instrumentalnom (ona je nova softverska i hardverska tehnologija za obradu informacija i olakanje tokova dobara)

- institucijskom (organizacijska izgradnja poduzea i suradnja poduzea u poslovnoj logistici)

LOGISTIKI KONCEPT glavni problem koji se rjeava log.konceptom jest usklaivanje i optimiranje unutar samoga lo.podruja, a i izmeu logistike i drugih funkcija poduzea: nabave, proizvodnje, prodaje.

Ciljem log.koncepta mora se odrediti koja materijalna dobra, kada , u kojoj koliini i gdje trebaju biti raspoloiva i za to se trebaju upotrebljavati, zatim odakle trebaju stizati, ime trebaju stizati, kamo trebaju slati nakon zavravanja odreenih procesa i sl.

PORTEROV LANAC VRIJEDNOSTI

polazi od stvaranja dodane vrijednosti za krajnjega kupca. U stvaranju dodane vrijednosti sudjeluje vie karika lanca, odnosno poslovnih procesa, koji se mogu podijeliti na:

primarne aktivnosti: ulazna logistika, proizvodnja, izlazna logistika, prodaja i marketing, postprodajne usluge

podupirue aktivnosti: korporacijska infrastruktura (financije, planiranje) upravljanje ljudskim potencijalima, tehnoloki razvoj i procedure.

- poduzee je profitabilno ukoliko stvorena vrijednost u lancu nadmauje ukupne trokove navedenih aktivnosti

- Prilikom formiranja lanca vrijednosti organizacije se povezuju i stvaraju interorganizacijsku suradnju i meusobnu ovisnost. Koncept lanca vrijednosti omoguuje analizu svakog pojedinog lanca i dodavanje vrijednosti proizvodu i procesu na svakoj pojedinoj kariki.

LOGISTIKI LANAC skup, odnosno niz meusobno i interesno povezanih karika, odnosno logistikih partnera i logistikih aktivnih sudionika koji omoguuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logistikih proizvoda.

LOGISTIKI KANAL mrea sudionika opskrbnog lanca povezanih uz skladitenje, rukovanje, transfer, prijevoz i komunikacijske funkcije koje doprinose efikasnom protoku dobara.

Ovisno O PROSTORNOM DJELOVANJU logistiki lanci mogu biti:

nacionalni logistiki lanci formiraju se unutar odreene drave i povezuju brojne gospodarske subjekte razliitih regija unutar drave; mogu biti kompleksni s obzirom na broj sudionika, oni su manji i krae traju u odnosu na meunarodne i globalne logistike lance.

meunarodni logistiki lanac sloeniji od nacionalnog log.lanca; sainjavaju ga log.lanci vie razliitih drava koji se mogu odnositi na vie drava ili pokrivati odreene regije na veem zemljopisnom podruju; broj log.aktivnosti i log.subjekata se poveava; subjekti meunarodnog log.lanca suoavaju se s pravnim, jezinim, financijskim, kulturolokim barijerama, koje je potrebno efikasno i na vrijeme ukloniti ili djelovati na njih.

globalni logistiki lanci vei i sloeniji u odnosu na nac.i me.log.lance; moglo bi se rei da se sastoje od vie meunarodnih log.lanaca, te samim time angairaju brojne sudionike globalnog vanjskotrgovinskoga, prometnoga i gospodarskog sustava; log.aktivnosti se uslonjavaju, kao i broj sudionika; karike moraju biti povazane vrsto, stabilno, ali isto tako moraju biti i fleksibilne.

LOG.LANCI mogu se podijeliti na:

jednostavne log.lance u njima individualni proizvoa direktno stupa u vezu s krajnjm potroaem. Kontrola u takvom lancu je relativno jednostavna, budui da individualni proizvoa kontrolira log.tokove izravno s kupcem.

sloeni log.lanac njega karakterizira pojava posrednika (npr.javna skladita, trgovci na malo) koji se inkomporiraju izmeu proizvoaa i kupca. Kontrola log.tokova postaje sloena, budui da se javljaju dodatna skladita, dodatne prijevozne rute, dodatne log.aktivnosti.

kompleksni log.lanci su mnogo sloeniji od prethodne dvije vrste log.lanaca; tvore log.mreu; postizanje efikasnog log.toka je izuzetno teko i sloeno zbog sudjelovanja brojnih sudionika, prostorne i vremenske rasprenosti, lokacije sirovinskih baza, proizvodnih pogona i, skladita

KARIKA u log.lancu

predstavlja jednog aktivnogan log.subjekta u procesu proizvodnje log.proizvoda, primjerice: proizvoai dobavljai prodavatelji pediteri prijevoznici skladitari distributeri kupci potroai.

svaka karika, odnosno svaki aktivni log.subjekt u log.lancima, koji sudjeluje u procesima proizvodnje log.proizvoda, ima svoj poseban interes.

LOGISTIKI LANAC - moe imati razliiti broj karika- kratki lanci (do 5 karika), dugaki lanci (od 6-10 karika), veoma dugaki lanci (od 11 do 20), megalogistiki lanci (vie od 21)

Karike u log.lancu male karike (npr.manji dobavlja), srednje karike (npr. Maloprodavatelj), velike karike (veleprodavatelj), i megalogistike karike (robnodistribucijski centar)

Karike mogu biti povezane: vrsto (kada izmeu log.subjekata postoje postojene i vrste pravne, ekonomske i fer veze i odnosi temeljeni na savezima, partnerskim odnosima) i labavo (kada log.subjekti povremeno stupaju u poslovne odnose bez posebnih zajednikih programa, bez stratekih saveza, bez dugoronih zajednikih interesa)

U operacionalizaciji procesa proizvodnje log.proizvoda treba imati na umu- vlasnike tokove, informacijske tokove, financijske tokove, materijalne (robne) tokove, logistikodistribucijske tokove.

LOG.OPERATERI, LOG.PODUZETNICI, LOG.DISTRIBUTERI, LOG.AGENTI usklauju, koordiniraju, organiziraju, operacionaliziraju misije, funkcije, aktivnostiu log.lancu. bez njihovog aktivnog sujelovanja u log.lancima, takvi se lanci ne mogu dizajnirati, takvi lanci ne mogu optimalno funkcionirati, ne mogu biti fleksibilni, ne mogu omoguavati brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje log.proizvoda..

Log.subjekti ne mogu ni minimalno utjecati na vanjske imbenike, a njih je vie od 50%, a u danim okolnostima okruenja mogu ogranieno utjecati na unutarnje imbenike koji utjeu na poslovne odnose log.subjekata u log.lancima.

Optimalizacija log. lanaca mogua je:

metodama operacijskih istraivanja: linearnim programiranjem, nelinearnih programiranjem, dinamikim prog., teorijom igara, mrenim planiranjem, redovima ekanja, upravljanjem zalihama, metodama trokovne uinkovitosti, metodama trokova i koristi

ekonometrijskim metodama i modelima: metode i modeli regresijske analize, metode i modeli linearnoga i nelinearnoga programiranja, metode i modeli simulacije te metode i modeli optimalnoga rezerviranja.

U optimalizaciji log.lanaca, bez obzira na njihovu duinu, elastinost, komplementarnost, i kompatibilnost njihovih karika, pozitivan i/ili negativan utjecaj unutarnjih i vanjskih imbenikasvakako treba imati na umu vrijednosti elemenata strukture prodajne cijene materijalnih dobara distribuiranih u log.lancima.

TRANSPORTNI LANCI bitna sastavnica log.lanaca. transportni lanci teorijski mogu funkcionirati bez logistikih lanaca. U praksi, transportni i log.lanci funkcioniraju u stalnoj interakcijskoj sprezi: oni su kompatibilni, komplementarni, meusobno povezani, njihove se misije isprepliu, karike jednih lanaca postaju glavne i/ili pomone karike dr.lanaca, ali i obrnuto.

Transportni lanci omoguuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje transportnih proizvoda, a log.lanci log.proizvoda. Procesi proizvodnje transportnih usluga se odnose samo na fiziki prijenos, prijevoz, premjetanjematerijalnih dobara, putnikas jednog mjesta na drugoi on je jednostavniji i mnogo ui od procesa proizvodnje log.proizvoda koji se odnose na mnogobrojne aktivnosti, potpore, opskrbe, pomoikojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini procesi.

LOGISTIKODISTRIBUCIJSKI LANAC

- sloeni, stohastiki i dinamini sustav meusobno i interesno povezanih karika, odnosno log.partnera (tj.log.subjekata) koji omoguuju upravljanje log.procesima, tokovima, protocima materijalnih dobarapodranih tokovima kvalitetnih informacija, od sirovinske baze, proizvoaa, preraivaa, dobavljaa, prodavatelja, poiljateljapreko mjesta razdiobe ili koncentracije, do kupaca, potroaa, korisnika

- ne moe optimalno funkcionirati bez tridesetak zahtjevnih i specijaliziranih log.aktivnosti, primjerice: proizvodnje, prerade, obrade, dorade, pakiranja

- temeljna misija logistikodistribucijskih lanaca: oni omoguavaju stavljanje robe na raspolaganje potroaima na nain i pod uvjetima koji najbolje odgovaraju njihovim zahtjevima. Oni trebaju omoguiti brze, sigurne i racionalne robne tokove i distribuiranje robe od proizvodnje do potronje, da oni prostorno i vremenski usmjeravaju proizvodnju prema potrebama potroaa, utjeu na plasman novih proizvoda te da utjeu na promjenu potroakih navika i kultura i tite interese potroaa

- svaka karika u logdistrib.lancu predstavlja jednog aktivnog log.subjekta koji sudjeluje u procesu proizvodnje log.proizvoda. Broj karika ovisi o duini, sloenosti i zahtjevnosti logdistrib.lanca, odnosno o zamrenosti procesa proizvodnje log.proizvoda.

- u uem smislu: takvi lanci funkcioniraju na gravitacijskom podruju odreenog globalnoga, makro ili mikrologistikog centra, robnoindustrijskoga centra; karike ine mnogobrojni trgovci, posrednici, potroai, korisnici; izmeu sudionika se uspostavljaju razliiti tokovi, a informacije su sastavnica svih tokova

- u irem smislu rijei: u njima prvu skupinu karik ine brojni proizvoai, preraivai, odnosno dobavljai; odnosi meu karikama, kao i tokovi su dui, sloeniji zahtjevniji, zamreniji

- u najirem smislu: funkcioniraju na gravitacijskom podruju odreenoga globalnoga, makro ili mikrologistikoga centra, odnosno robnoindustrijskoga centra, ali oni povezuju sve procese, sve tokove i sve odnose izmeu karika.

- mogu imati razliit broj karika kratki lanci (do 25 karika), dugaki (od 26-50), veoma dugaki (51 100), megalogistiki lanci (vie od 100)

- karikama, procesima, odnosima, aktivnostima u logdistrib.lancima u pravilu koordinira vie poduzetnika, odnosno vie logistikih mega i nia operatora, a to su najee logistiki pediteri, distributeri, agentikao specijalisti za organizaciju i operacionalizaciju pojedinih faza procesa proizvodnje log.usluga u takvim lancima.

- Kreirati i dizajnirati logdistrib.lance s najboljim karikama, mogu samo oni log.operatori koji imaju odgovarajui broj primjereno obrazovanih, osposobljenih, iskusnih, vjetih, lucidnih, kreativnih, inovativnih, inteligentnihkreativnih i operativnih menadera i dr.specijaliziranih log.strunjaka.

- Izmeu svih karika u logdistrib.lancima potrebno je primjereno ureivati pravne odnose.

- Optimalan broj kvalitetnih karika homogen niz , odnosno niz meusobno povezanih subjekata, i to u minimalnome broju, koji mogu omoguiti s minimalnim inputima (potencijalima, resursima, kapitalom, trokovima, energijom) maksimalno kvalitetne i odrive procese proizvodnje log.proizvoda, kao outpute, koji e maksimalno zadovoljiti zahtjeve kupaca, korisnika, potroaa Broj kvalitetnih karika znai da takvih karika ne smije biti ni previe, ni premalo, samo onoliko koliko ih je stvarno potrebno da bi se u dotinom lancu omoguio brz, siguran i racionalan proces proizvodnje log.usluga.

Meuodnos logistikih i logistikodistribucijskih lanaca

- log. lanci bitna su sastavnica logdistrib.lanaca i ovi potonji ne mogu funkcionirati bez log.lanaca. log.lanci teorijski mogu funkcionirati bez logdistrib.lanaca.

- karike logdistrib.lanaca mogu biti glavne i/ili pomone karike log.lanaca

- logistiki lanci sudjeluju samo u odreenim fazama procesa proizvodnje log.proizvoda, a logistikodistribucijski lanac objedinjuje parcijalne procese u jedinstvene, homogene, uspjene, uinkovite... procese visokosofisticiranih log.proizvoda.

- u log.lancima, u pravilu, sudjeluje relativno mali broj log.subjekata (tj.log.karika), dok u logdistrib.lancima sudjeluje mnogo log.subjekata (i nekoliko stotina log.subjekata) koji obavljaju veoma razliite log.djelatnosti, ne odnose meu njima primjenjuju se veoma razliita pravna pravila

Elementi proizvodnje logistikih proizvoda

logistika infrastruktura svi objekti, sredstva za rad, postrojenja, ureajistalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji log.proizvoda te reguliranju i sigurnosti svih proizvodnih procesa u log.industriji

logistika suprastruktura sva pokretna sredstva za rad, koja pomou log.infrastrukture omoguuju proizvodnju log.proizvoda (tj. log.znanja i log.aktivnosti) te reguliranje i sigurnost svih proizvodnih procesa u log.industriji. najvanije mjesto u sustavu log.suprastrukture zauzimaju transportna (prijevozna) i pokretna prekrcajna, odnosno pretovarna ili mehanizacijsko-transportna sredstva (tj.mehanizacija)

predmeti logistike proizvodnje: podrka, potpora, opskrba, podupiranje nekoga ili neto neime, odnosno samoga sebe neime. U log.industriji su podrka, potporauglavnom povezani s procesima savladavanja prostornih i vremenskih transformacija materjala,dobraod mjesta isporukedo mjesta primitka, sli s ciljem da se uz minimalne uloene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi trita.

logistiki intelektualni kapital sustav log.menadera i specijaliziranih log.strunjaka sa svim svojim unidisciplinarnih, interdisciplinarnim, pluridisciplinarnim, multidisciplinarnim znanjima, spoznajama, saznanjima, kreativnostima, vjetinama, iskustvimainformacijskim mreama, bazama podataka i informacijama, organizacijskim kulturama, korporacijskim imidima, markama log.proizvoda, informacijama o stvarima i potencijalnim partnerima i korisnicima odnosno potroaima log.proizvoda te kvaliteti odnosa na mega, globalnim, makro, mikro, meta, inter i intralog. tritima. Struktura log.intelektualnoga kapitala:

ljudski log.kapital log.znanja, spoznaje, saznanjalog.zaposlenika.

strukturalni log.kapital sastoji se od rezultata intelektualnih zaposlenika

log.kapital klijenata ine ga vrijednosti kvalitete odnosa neke kompanije s njezinim klijentima (kupcima i dobavljaima)

inovacijski log.kapital ine ga znanje i sposobnosti log.zaposlenika koje se oituje u stvaranju novih ideja, novih rjeenja, novih modela tu spadaju licence, zatitni znakovi, autorsko pravo

procesni log.kapital sastoji se od procesa stvaranja vrijednosti kompanije, organizacijske strukture

neopipljiva log.imovina ine je korporacijska kultura, imid kompanije, marka proizvoda i usluge

informacijske tehnologije sustav inteligentnih, automatiziranih, informatiziranih, telekomunikacijskihpostupaka koji omoguuju proizvodnju, memoriranje, distribuiranje i razmjenu informacija meu log.subjektima u mikro, meta, makro, globalnim i megalogistikim sustavima

financijski potencijal novana sredstva, novani fondovi, odnosno izvori novca.

ostali elementi energetski resursi, korporacijska struktura, kultura, klima, tradicija log.industrije, log.pravo, tehnoloke revolucije, BDP, trokovi proizvodnje, log.politika, etika, poslovna politika proizvoaa, kvaliteta log.proizvoda

Ukupni sustav logistike razlae se na sljedee podsustave: izvravanje narudbe, dranje zaliha (gospodarenje zalihama), skladite, pakiranje, transport

Povezivanje logistikih podsustava u skladnu cjelinu moe se postii samo provoenjem cjelovitoga logistikog koncepta, u kojem treba obuhvatiti svaki pojedinani log.podsustav, ali i cjelinu sustava. Zbog toga je izrada log.koncepta potrebna prilikom uvoenja logistike u poduzee.

Izvravanje narudbe obrada i kontrola naloga na osnovi podataka, od asa zadatka narudbe kod kupca pa do prispijea dokumenata o poiljci i rauna kod kupca. Stoga je u sreditu panje tok obrazaca (formulara) za izvravanje narudbe.

Struktura sustava izvravanja narudbe odreuje se putem: prodajnog i proizvodnog programa, proizvodne tehnologije, log.nabave, log.proizvodnje i log.distribucije

Funkcije izvravanja narudbe odnose se na ostvarivanje informacijskih tokova prije, za vrijeme i nakon toka proizvoda.

Informacijskim tokom koji prethodi toku proizvoda treba pravovremeno informirati sva mjesta koja su ukljuena u tok proizvoda.

Informacijski tok koji prati tok proizvoda omoguuje svim mjestima, koja su ukljuena u taj tok informacije za operativno izvrenje aktivnosti transporta, pretovara i uskladitenja. Informacijskim tokom treba omoguiti slijed toka proizvoda kroz informacijsku mreu. Tok proizvoda treba kontrolirati sve dok oni ne stignu do toke prijama.

Oblici obrade narudbe: runa obrada narudbe, strojna (raunalna, kompjuterska) obrada narudbe, obrada narudbe u sklopu e-bussinessa (elektronikog poslovanja), kao sastavnica e-commercea (elektronike razmjene)

Dranje zaliha

intraorganizacijski log.podsustav, usko vezan sa sustavom izvrenja narudbi.

Bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha zbog ega se govori i o menadmentu zaliha.

Funkcije dranja zaliha odnose se na: degresijske efekte veliine, izjednaavanje neusklaenosti izmeu ponude i potranje, olakavanje specijalizacije proizvodnje, pekulaciju, zatitu od nesigurnosti

Vrste zaliha:

minimalna zaliha koliina nekog proizvoda koja je potrebna da se pravovremeno izvre obveze poduzea. To je zamiljena veliina kod koje se u obzir uzima samo vrijeme potrebne nabavke (bez iznenaenja, rizika)

maksimalna zaliha ona koja se naruuje, tj. to je gornja granica iznad koje nije ekonomski opravdano nabavljati.

optimalne zalihe variraju izmeu minimalnih i maksimalnih i predstavljaju onu koliinu proizvoda kojom se osigurava redovna i potpuna opskrba proizvodnje ili kupaca uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja robe.

prosjene zalihe predstavljaju aritmetiku sredinu odreenoga broja stanja. Tu se uvijek radi o trenutanom vremenskom nizu, tj.stanjima u odreenom asu.

sigurnosne zalihe one zalihe koje slue osiguranju od nepredvienih promjena u potranji ili ponudi robe.

spekulativne zalihe one koje su skupljene s namjerom da se prodaju kad se cijene znatno povise.

sezonske zalihe nabavljene su pred odreenu sezonu zbog zadovoljenja poveane potranje u sezoni.

nekurentne zalihe ini roba koja je zastarjela, koja je izgubila potrebna svojstva, koja je demodirana i sl. te se ne moe prodati ili se moe prodati te uz osjetno sniene cijene.

Planiranje potrebne koliine zaliha u naelu obavlja se:

a) prema predvienoj potranji

b) prema konkretnim narudbama kupca

Skladite vor u log.mrei, u kojem se proizvodi privremeno zadravaju ili prevode na dr.put koji vodi tom mreom.

Osnovne zadae skladinog poslovanja vezane su uz:

a) stalnu opskrbu proizvodnje i/ili prodaje odgovarajuom koliinom proizvoda odreene kakvoe, a sve to uz minimalne trokove skladita

b) pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala, rasipa, kvaraU skladitu se odvijaju dvije osnovne skupine procesa: skladini procesi, procesi kretanja

Vrste skladita prema funkcijama:

skladite zaliha (skladita za izdavanje) najvie postoje uz proizvodne pogone. Najvanija funkcija im je stavljanje na raspolaganje kapaciteta za preuzimanje proizvoda koja trebaju za proizvodnju, ali i za preuzimanje gotovih proizvoda (npr.za prihvaanje sezonske proizvidnje)

skladite obrtaja (skladita za pretovar) trebaju kratkorono prihvatiti proizvode izmeu pretovara iz jednog u drugo transportno sredstvo. Takva skladita imaju osobito log.poduzea. tu prevladavaju procesi kretanja. Zbog toga je kod njihova oblikovanja vano da omoguuju veliku brzinu obrtaja.

skladite za raspaavanje tok proizvoda mijenja se u svom sastavu. U takvom skladitu isto znaenje imaju i skladini procesi i procesi kretanja. Najvaniji im je cilj odravanje radne sposobnosti za restrukturiranje toka proizvoda. Mogu biti:

Dostavna skladita toke koncentracije u log.sustavima

Otpremna skladita toke razlaganja u log.sustavima

Pakiranje omatanje nekog proizvoda koji se moe rasuti ili razgraditi, da bi se taj proizvod zatitio i da bi se obavile i druge funkcije.

Funkcije pakiranja:

funkcije za proizvodnju, marketinka funkcija. funkcije upotrebe log.funkcije, zatitne funkcije

log.jedinice pakiranja vee jedinice za otpremu.

Log.jedinice nastaju saimanjem proizvoda u jedinice koje su standardizirane po obliku i koliinama s ciljem da se pri tome snize trokovi koji na njega otpadaju.

Paleta nosivo postolje s nadgradnjom ili bez nje, a slui za saimanje proizvoda, za stvaranje tovarne jedinice za otpremu, skladitenje i slaganje u vozila ili manipuliranje uz pomo dr.mehanikih sredstava.

Kontejneri transportne posude u obliku sanduka, naprava i sl.

Transport premoivanje prostora ili promjena mjesta transportiranih proizvoda pomou transportnih sredstava. Svaki se transportni sustav sastoji od transportnoga sredstva, transportiranog proizvoda (odnosno, proizvoda koji treba transportirati) i transportnog procesa.

Transport nekoga poduzea moe biti:

unutarnji (unutar nekoga pogona) npr.unutar skladita, tvornice

vanjski (izmeu pogona) od dobavljaa do kupca, izmeu razliitih tvornica

funkcije skladita:

primarne: funkcija otpremanja, funkcija pretovara

sekundarne: izgradnja i odravanje puteva i funkcija davanja jamstva

TRANSPORTNI LANAC niz meusobno povezanih tehnikih i organizacijskih procesa pri kojima se osobe ili proizvodi pokreu od izvora do cilja.

jednolani transportni lanac povezane se otpremna i dobavna toka (izvor i cilj) u neprekinutom prometu ili u izravnom prometu bez promjene transportnog sredstva

vielani transportni lanac dolazi do promjene transportnog sredstva kod povezivanja dobavne s otpremnom tokom. To je: prekinuti promet u uem smislu, kombinirani promet u uem smislu

UNUTARNJI TRANSPORT podizanje, premjetanje i odlaganje svih materijala i/ili (polu)proizvoda unutar poduzea.

INTEGRALNI TRANSPORT obuhvaa premjetanje robe od poetnog mjesta proizvodnog procesa pa do krajnjeg potroaa. Poetnu fazu integralnog transporta ini unutarnji transport proizvodnje, a zavrnu fazu takoer ini unutarnji transport potrone distribucije.

Premjetanje materijalnih predmeta unutarnjega transporta postie se racionalnom organizacijom najkraim putem, minimalnim aktiviranjem radnika i sredstava za rad, uz najnie trokove.

Transportni put kruni ili pravolinijski; racionalnije je kruno kretanje

Osnovni kriterij za izbor prijevoznog sredstva: cijene prijevoza, brzina prijevoza, mjesto prijema i isporuke, sigurnost i tonost prijevoza, prilagodljivost sredstava prijevoza robi, zahtjevi za odgovarajuom ambalaom

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

primjena tehnologije u poslovne svrhe na takav nain da kreira informacije i znanje na osnovi kojih menaderi odluuju.

Informacijska tehnologija predstavlja svaki oblik tehnologije koji se koristi za prikupljanje, obradu, pohranjivanje, distribuiranje i razmjenu informacija meu korisnicima, bez obzira u kojoj se formi one nalazile. Obuhvaa informatiku i telekomunikacijsku tehnologiju, ali i svaki drugi oblik tehnologije koji omoguava stvaranje, koritenje i irenje informacija.

Tri temeljne znaajke modernoga poslovanja koje su nastale kao rezultat informatike revolucije brzina, povezanost, dodana vrijednost.

INFORMACIJSKI SUSTAV

sustav koji skuplja, obrauje, analizira i rasporeuje informacije za specifine svrhe.

Obuhvaa inpute (podatke, instrukcije) i outpute (izvjetaje, kalkulacije)

Osnovna misija IS: obrada i predstavljanje informacija u odgovarajuem obliju radi donoenja poslovnih odluka.

Cilj IS: isporuka pravnih informacija na pravo mjesto, u pravo vrijeme, pravoj (traenoj) kvaliteti uz minimalne trokove.

Razlika izmeu log.sustava i IS je samo u predmetu prometovanja. Kod log.sustava to su dobra, usluge, stvari, tvari, ljudi, ive ivotinje te ostali materijalni i financijski resursi, a kod IS predmet prometovanja su informacije.

Zadaci, odnosno operacije IS:

- prikupljanje informacija

- klasificiranje informacija

- obrada i uvanje informacija

- dostavljanje informacija korisnicima

- kontroliranje informacija

Logistiki informacijski sustav moe povezati razliite informacijske tehnologije.

Logistiki operator mora voditi rauna o elementima transporta i prometa, ali i karakteristikama predmeta prometovanja, trokovima i prostornoj udaljenosti ishodita i odredita.

Logistiki menadment podsustav integralnog sustava menadmenta suvremenog poduzea, koji se bavi planiranjem ciljeva, organiziranjem resursa i aktivnosti, upravljanjem ljudskim potencijalima i kontroliranjem procesa prostornovremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja od mjesta nastajanja do poduzea.

Strategijski logistiki menadment vodi brigu o ostvarenju stratekih ciljeva i zadataka.

Operativni log.menadment naglasak ima na log.uincima, efektima i log.proraunima trokova koji predstavljaju informacijsku podlogu za log.upravljanje.

INFORMACIJA

- vana supstanca svakog log.proizvoda, bez obzira o kakvoj se vrsti logistike radi i kakav oblik imaju log.proizvodi.

- mogu se prenositi na razliite naine, npr. Elektronikim impulsima, pisanim i izgovorenim rijeima

U log.industriji aktivni log.subjekti meusobno KOMUNICIRAJU, odnosno uspostavljaju interakcijske informacijske veze i razmjenjuju informacije.

Integralni informacijski sustavi omoguuju, ne samo komuniciranje izmeu log.subjekata u logdistrib.kanalima, odnosno log.lancima i log.mreama, nego i s partnerima, institucijamaizvan logdistrib.kanala.

INFORMACIJSKOLOGISTIKI SUSTAVI

omoguavaju komuniciranje, odnosno log.komuniciranje unutar odreenih log.sustava (npr.mikrologistikih sustava) i komuniciranje log.subjekata odreenih log.sustava s partnerima, institucijamaiz okruenja, omoguavaju.

Logistikoinformacijski sustav sustav meusobno svrsishodno povezanih i meuutjecajnih podsustava i elemenata koji, pomou ljudskih komponenata, materijalnotehnikih komponanata, nematerijalnih komponenata, prijenosnih komponenata i organizacijskih komponenata, omoguuje prikupljanje podataka, obradu podataka, pohranjivanje podataka i informacija i dostavljanje podataka i informacija log.subjektima kao proizvoaima log.proizvoda.

Temeljne funkcije svakog loginf. sustava:

prikupljanje podataka

obrada podataka

pohranjivanje podataka i informacija

dostavljanje podataka i informacija

Komponente informacijskog sustava:

ljudska komponenta (Lifeware)

materijalnotehnika komponenta (Hardware)

nematerijalna komponenta (Software)

prijenosna komponenta (Netware)

organizacijska komponenta (Orgware)

Misija inflog.sustava: da log.menadere i dr.specijalizirane log.strunjake pravodobno opskrbe kvalitetnim informacijama kako bi mogli donositi primjerene log.odluke u svim fazama, ne samo procesa proizvodnje log.proizvoda, nego i upravljanja svim log.potencijalima, resursima, aktivnostimaali i odluke o rastu i razvoju log.poslovnih sustava.

Log.odluke prema stupnju hijerarhijske sloenosti:

- strateke odluke, taktine odluke, operativne odluke

Log.odluke prema vremenu za koje se odnose:

- kratkorone ili tekue do jedne godine

- srednjorone odluke 1-5 god.

- dugorone odluke od 5-20, ali se mogu odnositi i na dua razdoblja

POSLOVNI LOGISTIKI SUSTAV

- socio-tehniki sustav iji je cilj da na racionalan nain rijei probleme u vezi s tokom sirovina, mateijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda u okviru neke organizacijske cjeline.

logistiki informacijski sustav formalizirano komuniciranje meu subjektima log.proceas

fiziki log.sustav prostorno-vremenska transformacija materijalnih dobara

LOGISTIKI MENADMENT

Funkcija log.menadmenta upravljanje prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja sa ciljem da se proizvodi i usluge realiziraju na efektivan i efikasan nain, kako u pogledu troka, tako pogotovo u odnosu na kupca, korisnika i potroaa.

Uspjeno upravljanje log.procesima, odnosno poduzeem u suvremenoj dinaminoj i nepredvidivoj okolini, pretpostavlja ukljuivanje funkcija upravljanja i voenja u koncept suvremenog log.menadmenta poduzea.

LOGISTIKI MENADMENT podsustav integralnog sustava menadmenta suvremenog poduzea, koji se bavi planiranjem ciljeva, organiziranjem resursa i aktivnosti, upravljanjem ljudskim potencijalima i kontroliranjem procesa prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja od mjesta nastajanja do poduzea, kroz poduzee i od poduzea do mjesta koritenja s ciljem efektivnog i efikasnog udovoljavanja zahtjevima pravih korisnika, pravim proizvodima i uslugama, u pravoj koliini i kvaliteti, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i za pravu cijenu.

Razvoj logistikog menadmenta odvija se u fazama:

logistiki menadment orijentiran prema krizi

- analiziranje i rjeavanje log.problema ne odvija se kontinuirano na temelju log.koncepcije

- nema log.planiranja, budui da ne postoji razvijeni sustav prikupljanja i obrade podataka o log.trokovima, uincima i aktivnostima toka dobara i informacija u log.sustavu

- log.menadment ne otkriva pravodobno i aktivno log.probleme, ve samo reagira na simptome koji se mogu predvidjeti, a koji ukazuju na postojanja uskih grla, odnosno slabih smetnji u sustavu (smetnje)

- ograniava se na trenutne intervencije

- faza poetka uoavanja log.problema ne utjee direktno na poslovni rezultat

logistiki menadment orijentiran prema trokovima

- analiza i rjeavanje log.problema odvijaju se na osnovi razmiljanja o ukupnim trokovima u log.sustavu poduzea

- mogue je planiranje ulaza dobara, koje se orijentira prema podacima iz prolosti

- reagira se na simptome odstupanja planiranih od stvarnih trokova

- ova faza doprinosi poboljanju uspjenosti poslovanja od 3-5%

logistiki menadment orijentiran prema uinkovitosti

- upravljanje log.procesima, odnosno analiza i rjeavanje log.problema u ovoj fazi odvija se kako na osnovi ukupnih log.trokova, tako i na osnovi uslunog razmiljanja u log.sustavu

- sagledava se realizacija, odnosno funkcioniranje cjelokupnog log.sustava u vidu relevantnih podsustava, odnosno uslunih komponenata u koliinama, kvaliteti i vremenu mogue je log.planiranje odrediti prema uinku

- alternativna rjeenja trae se na temelju analize problema, ime se dopire od simptoma problema (npr.prekomjerne zalihe) do uzroka problema (npr.nepouzdani dobavljai)

- log. Sustav se analizira u okviru kontinuiranog log.planiranja, tako da log.menadment na vrijeme uoava probleme i umjesto da reagira orijentacijski prema prolosti, djeluje prema budunosti

- log.planiranje jo nije integrirano - planira se neovisno o sustavu nabavne, proizvodne i distribucijske logistike, tako da nije mogue koristiti uinke suradnje, npr.koritenje istog prometnog sredstva pri nabavi materijala i distribuciji proizvoda poduzea

- uspjenost poslovanja poveava od 7-10%

logistiki menadment orijentiran na planiranje

- upravlja log.procesima polazei od definiranja ciljeva poduzea i strategija za njihovo ostvarivanje

- log.planiranje obuhvaa cjelokupni log.sustav

- logistika je uklopljena u strategijski sustav planiranja i u kontrolni sustav poduzea, a log.menadment u proces strategijskog menadmenta

- razvija se sustav integriranog stratekog log.menadmenta

- poboljanje uspjenosti poslovanja poduzea - preko 25%

- racionaliziraju se ukupni trokovi, u ijoj strukturi udio poveavaju trokovi transakcija i koordinacije, koji su preteito log.trokovi

Operativna dimenzija logistikog menadmenta

- odnosi se na odluke kojima se iscrpno formulira usluna politika i programi za njenu realizaciju

- obuhvaa i planiranje pojedinanih koraka u procesu realizacije uslune politike, odnosno log.sustava, te utvrivanje organizacije strukture i realizacije kooperacije s izabranim partnerima u podruju logistike

Operativna dimenzija raditi stvari na pravi nain (operativni menadment); efikasnost

Operativna logistika - treba se sve vie decentralizirati

Strategijska dimenzija log.menadmenta

- odnosi se na dugorono djelotvorne odluke, koje se kratkorono uope ne mogu revidirati

- tim odlukama pripadaju odreivanje log.uslune politike i odreivanje osnovne strukture log.sustava (mree, mikro ili makrologistike infrastrukture)

Strategijska dimenzija raditi prave stvari (poduzetniki menadment); efektivnost

Strateka logistika - treba biti sve vie centralizirana

- Obje navedene dimenzije log.menadmenta su kompatibilne i nadopunjujue. Svako je poduzee upueno na postizanje ciljeva operativnim mjerama u sadanjosti da bi stratekim mjerama u budunosti stvorilo potencijale uspjeha.

Funkcionalna dimenzija log.menadmenta

- odnosi se na funkcionalna podruja procesa prostorno-vremenske transformacije informacija, energije, znanja i dobara u poduzeu izmeu poduzea i njegovog utjecajnog okruja.

- Funkcije logistike: nabava, transport i manipuliranje, skladitenje, pakiranje i signiranje, usluivanje kupaca, planiranje proizvodnje

- Instrumenti: strateki i taktiki plan, operativni plan, materijalni tok, unapreenje prodaje, informacijski tok, upravljanje zalihama

- Institucije: intraorganizacijska izgradnja, interorganizacijska izgradnja

Institucionalna dimenzija log.menadmenta

- odnosi se na logistiku organizacijsku izgradnju poduzea i suradnju poduzea u poslovnoj logistici s utjecajnim okruenjem

- zadatak log.menadmenta u institucionalnom smislu: izgradnja internog log.sustava koji e omoguavati najefikasniji tok informacija, energije, znanja i dobara kroz poduzee i koji e biti to kompatibilniji s log.tokovima okruja, kako bi se poduzee to efikasnije ukljuilo u te tokove i postizalo svoje ciljeve u dinaminom okruenju.

Instrumentalna dimenzija log.menadmenta

- odnosi se na planiranje, realizaciju i kontrolu tehnologije tokova informacija, energije, znanja i dobara u poduzeu i izmeu poduzea i njegovog okruja

- efikasnost log.sustava se postie simulacijskim modelima koji mogu oslikati kompleksne log.veze

Log.menadment stvara vrijednost za korisnika, koja direktno poveava uspjenost poslovanja suvremenog poduzea kroz:

- efektivnost (odnosi se na pitanje performansi i procjene u kojoj mjeri log.funkcija izlazi u susret korisnikim zahtjevima u odreenim podrujima dostupnost proizvoda, vrijeme ispunjenja zahtjeva, prodajna usluga i sl.)

- efikasnost (odnosi se na organizacijsku sposobnost da se osigura eljeni proizvod ili usluga po cijeni koja je prihvatljiva za korisnika, to implicitno ukljuuje potrebu log.upravljanja resursima i aktivnostima u cilju ograniavanja trokova poduzea)

- diferencijacija (manifestira se kroz sposobnost logistike da stvori vrijednost za korisnika kroz jedinstvenost i prepoznatljivost log.usluge)

Tri povezana podruja na koja log.menadment treba usmjeriti pozornost u odnosu na stvaranje vrijednosti:

ciljevi trebaju biti usmjereni korisnikom zadovoljenju

log.menadment treba razvijati sustave i postupke koji su potrebni za stvaranje i odravanje vrijednosti prema korisniku

osnove marketinga trebaju biti inkorporirane u proces log.dostave, transformirajui se u prednosti koje poveavaju vrijednost

Log.menadment treba razvijati mreni model organizacijske suradnje s ostalim poslovnim funkcijama poduzea, odnosno s menadmentom proizvodnje i marketinga.

PLANIRANJE I PRAENJE LOG.PROCESA

Upravljanje log.procesima zapoinje planiranjem ciljeva poduzea i log.sustava.

Planiranje proces utvrivanja ciljeva i aktivnosti koje je potrebno poduzeti za njihovo ostvarenje; predstavlja poetnu fazu upravljanja log.procesima u log.sustavu suvremenog poduzea.

Planiranje log.procesa treba se organizirati i odvijati tako da se osigura povezanost i sklad planova svih funkcionalnih podruja na svim hijerarhijskim razinama poduzea. To se postie odreivanjem prvo stratekih ciljeva poduzea.

Postupak planiranja treba se odvijati u ovim fazama:

sagledavanje mogunosti

- prethodi samom planiranju,

- poetna toka za planiranje log.procesa

postavljanje ciljeva

- ciljevi pokazuju kamo se eli stii, to se eli ostvariti i kada se to predvia postii

- kljuni element planiranja

utvrivanje alternativa

- temeljna pretpostavka kod utvrivanja alternativa za ostvarivanje ciljeva poduzea uvijek treba biti skraivanje vremena cirkulacije dobara od izvora do krajnjeg korisnika, odnosno njihov to bri vremenski tok

razvijanje pretpostavki na kojima se zasnivaju alternative

- mogunost primjene bilo koje alternative odreena je pretpostavkama o buduim kretanjima u okruju u kojem se plan mora izvesti

izabiranje najbolje alternative

- stvarna toka odluivanja kada se izabire pravac akcije

formuliranje planova koji slijede izabranu alternativu

- log.menadment treba izraditi vie izvedbenih planova koji e podrati osnovni plan

budetska podrka

- financijski izvori koji e omoguiti izvoenje planova

putanje plana u izvoenje

- realizacija predstavlja osnovu uspjenog planiranja

Strateko planiranje

- svrha je s.p. da osigura opstanak i prosperitet poduzea u budunosti, to je s obzirom na stalne promjene okruja i porast konkurencije vrlo sloen i prestian zadatak

- strateke odluke donosi iskljuivo vrhovni menadment

- potekoe vezane uz postavljanje strategija, ukljuujui i visok rizik izazvan moguom netonou predvianja na dui rok u uvjetima neizvjesnosti promjena okruja, nalau da strategiju treba razvijati na temelju dobrog poznavanja konkurentnih taktika i bavljanja njima

- strateko planiranje upravljaki proces razvijanja i odravanja ivotne sposobnosti ciljeva i sredstava organizacije u odnosu prema mogunostima njezine okolice.

Proces stratekog planiranja izvodi se u nekoliko faza:

formulacija strategije

formulacija stratekih planova

implementacija stratekih planova

kontrola strategije

TOWS matrica

jedna od najpoznatijih tehnika stratekog planiranja koja je primjenjiva za strateko planiranje logistike

tehnika stratekog planiranja koja stavlja u odnos interne organizacijske slabosti i jake strane s vanjskim prilikama i opasnostima

temelji se na pretpostavci da se korisna strategija za ostvarivanje ciljeva moe pronai ako menadment paljivo kritiki ispituje navedene prijetnje, prilike, snage i slabosti.

etiri alternativne strategije TOWS matrice zasnivaju se na analizi vanjskih i unutarnjih initelja poduzea, odnosno njegovog log.sustava

SO strategija najpoeljnija je situacija u kojoj poduzee moe upotrijebiti svoje snage da bi iskoristilo prilike u okruenju

ST strategija zasniva se na snagama poduzea kojima e se nositi s prijetnjama iz okruja

WO strategija pokuava minimalizirati slabosti i maksimalizirati prilike

WT strategija usmjerena je na minimaliziranje slabosti i prijetnji

LOGISTIKE STRATEGIJE

- log.strategija treba pokazati gdje bi poduzee trebalo funkcionirati na krivulji troak/usluga

strategija - strategija sniavanja log.trokova uz nepromijenjenu razinu log.usluge; temeljni motiv je maksimiziranje profita

- prva strategija je upravljanje opskrbnim lancem kao skupom svih komponenata i funkcija vezanih uz nabavku materijala

strategija - usmjerena k smanjivanju trokova kapitala motiv je maksimiziranje stope povrata investiranog kapitala; prouavaju se mogunosti smanjivanja investicija

- ova strategija je kompresija vremenskog ciklusa te ona ukljuuje upravljanje log.tokovima tako da se minimalizira vrijeme potrebno za udovoljavanje kupevim zahtjevima; nastoji smanjiti vremenski ciklus opskrbnog lanca

strategija strategija poboljanja razine log.usluge uz nepromijenjenu visinu log.trokova

MODELI ODLUIVANJA

- odluivanje proces utvrivanja i izabiranja naina rjeavanja nekog problema u skladu sa ciljevima organizacije i okolnostima u kojima ona djeluje

- proces odluivanja treba se temeljiti na jasno odreenim i tonim informacijama te treba biti orijentiran ka cilju uz racionalan pristup problemu odluivanja i uz posebno uzimanje u obzir analize okoline

Modeli odluivanja takvi modeli kod kojih se pomou algoritma, vezano uz funkciju cilja i uz barem dva ili vie moguih alternativnih rjeenja, dolazi do rjeenja koje je optimalno. Optimalna odluka je ona koja dovodi do rjeenja najblieg formuliranoj funkciji cilja.

Simulacija pogodna za upravljanje log.procesima kod kojih sloenost problema ini tekom, neracionalnom ili nemoguom primjenu deterministikih modela koji optimaliziraju model na preciznoj matematikoj proceduri, primjenom tehnika matematikog programiranja.

Simulacija je zapravo serija akcija modela s reakcijama okoline modela. Simulacija na taj nain prolazi kroz odreeni broj iteracija u odreenom kratkom vremenu.

Suvremeni log.menadment treba se sluiti modelima simulacije, te ekspertnim sustavima i sustavima za podrku odluivanja

Sustav za podrku odluivanja prua odreena informacijska pomagala koja e menaderima omoguiti prikupljanje i stvaranje informacija za koje oni smatraju da su im potrebne pri odluivanju

Organizacija logistikih procesa

Organizaciju ini skupina ljudi koja koordiniranim radom nastoji ostvariti zajednike ciljeve, a pritom se slui podjelom poslova i upravljakom kontrolom.

Adaptivna matrina organizacija log.sustava u kojoj su na jednoj strani log.specijalisti, a na drugoj strani log.djelatnici zaposleni u funkcionalnim organizacijskim jedinicama proizvodnje, marketinga, financija...osigurava postizanje dvaju ciljeva: brzo i stalno reagiranje na promjene u okolini i uspjeno koritenje strunosti i znanja.

Oblikovanje organizacijske strukture log.sustava

- organizacijska struktura poduzea oblikuje se pravilima o podjeli rada i koordinaciji

- oblikovanje org.struk.log.sustava postupak u kojemu se provodi ralanjivanje ukupnog log.zadatka na pojedinane zadatke, oblikovanje organizacijskih jedinica kao nositelja izvrenja odreenih zadataka odreenog stupnja agregiranosti, te uspostavljanje mehanizma koordinacije u obavljanju log.zadataka na svim razinama njihove agregiranosti

- log.sustav u suvremenom poduzeu treba se oblikovati kao interorganizacijska jedinica koja svoje zadae ispunjava utjeui na ciljno sinergijsko djelovanje klasinih organizacijskih jedinica

Upravljanje konfliktima i organizacijskim promjenama

- uspjena log.organizacija gleda na konflikt kao na produktivnu silu koja stimulira djelatnike da poveavaju znanje, vjetine i utjecaj u inovacijama i produktivnosti

- osnovni razlog i znak za uvoenje promjena je nesklad izmeu postavljenih ciljeva i rezultata

- K.Levin razvio model koji sadri pretpostavke i faze uspjenog voenja promjena i razvoja organizacije:

odleivanje ukljuuje prihvaanje potrebe za promjenom kroz njezino prikazivanje vidljivom i jasnom tako da je pojedinac, skupina ili organizacija mogu shvatiti i prihvatiti kao prijeko potrebnu. Radi se zapravo o stanju motivacije

mijenjanje uvoenje novih oblika ponaanja i pojaavanja novih vrijednosti i stavova kroz procesa identifikacije i internalizacije

Ponovno zaleivanje uvrivanje novih oblika ponaanja kroz njihovo pretvaranje u normu putem mehanizma pojaavanja

i podrke odnosno nagraivanja

Neformalna organizacija nain na koji se mijenja formalna organizacija.

- neformalne skupine velika predanost zajednikim ciljevima, samodisciplina i samokontrola

- neformalna organizacija je mehanizam koji log.djelatnici koriste za suoavanje sa sloenim, neodreenim, nepredvienim, nepostojanim i konfliktnim situacijama.

- N.o. nain za promoviranje informacija i promjena

- N.o. spontano grupiranje ljudi koji obavljaju sline ili nadopunjavajue zadatke i koriste socijalnu mreu kako bi uili jedan od drugoga.

- Zadatak suvremenog log.menadmenta kreiranje pogodnog ozraja za spontano organiziranje i upravljanje granicama oko nestabilnosti

Upravljanje logistikim ljudskim potencijalima

- kako su log.procesi radno, odnosno znanjem intenzivirani procesi, log.menadment mora ovladati funkcijom upravljanja log.ljudskim potencijalima da bi uspjeno angairao potrebne ljude, razvijalo njihove potencijale te ih koordinirano vodio u pravcu ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

- Ljudi temeljni initelj uspjenosti upravljanja log.procesima

- Suvremeni koncept upravljanja ljudskim potencijalima polazi od usklaivanja individualnih ciljeva sa strategijom i ciljevima poduzea.

- Log.menadment u upravljanju ljud.potenc.treba polaziti od strategije i dugoronih ciljeva poduzea

- Temeljna uloga log.menadmenta suvremenog poduzea uiniti ljude sposobnima za zajedniko izvravanje zadaa putem zajednikih ciljeva, zajednikih vrijednosti i ispravnog ustrojstva, te obuke i razvoja, koji su im potrebni da obavljaju posao i reagiraju na promjene

- Angairanje i razvoj log.ljud.potenc., te njihovo voenje u pravcu ostvarivanja ciljeva log.sustava jesu temeljne pretpostavke uspjenosti upravljanja log.procesima u pravcu ostvarivanja dinamike optimalizacije poslovanja suvremenog poduzea

- Polazite za angairanje ljud.potenc. ini planiranje koje ukljuuje sve aktivnosti potrebne da odgovarajui broj ljudi traenih svojstava i znanja doe na mjesta u log.procesu, kako bi se ciljevi log.sustava ostvarivali tono, kvalitetno i pravodobno. To se ostvaruje u 3 faze:

Utvrivanje poslova koji se moraju obaviti u sklopu log.procesa kako bi se u predvienom roku ostvarili postavljeni ciljevi, to obuhvaa:

a) Definiranje ciljeva i planova

b) Izuavanje postojeeg osoblja

c) Utvrivanje potrebe za zapoljavanjem

Nakon ove faze log.menadment ima jasnu predodbu o potrebnim i raspoloivim ljudskim potencijalima, te o mogunostima usklaivanja stvarnog stanja s potrebama log.sustava poduzea pronalaenje ljudi unutar poduzea i njihovo prilagoavanje potrebama planiranih poslova ili angairanje odgovarajuih ljudi izvan poduzea i njihovo usklaivanje s postojeim ljudima usklaivanje potreba s ponudom sastoji se u provjeri jesu li ljudi potrebni za ostvarivanje ciljeva dostupni ili se, zbog nedostatka odgovarajuih ljudi, moraju ak mijenjati ciljevi. Da bi log.sustav bio sposoban trajno ostvarivati planirane ciljeve u njemu treba biti pokrenuta planirana aktivnost uenja radi poboljanja uspjeha i osobnog razvoja, sa ciljem unapreivanja rada pojedinca i cjelokupnog sustava ije su komponente:

a) individualni razvoj odnosi se na usvajanje novih znanja, umijea, sposobnosti i stavova, poboljanje ponaanja pojedinca povezano s poslom koje obavlja ili e ga obavljati

b) profesionalni razvoj pojedinca unutar organizacije (razvoj karijere) koji se odnosi na planirane napore u kojima sudjeluju i pojedinac i organizacija

c) razvoj organizacije razvoj novih, kreativnijih rjeenja za poboljanje rezultata i zdravijih inter- i intraorganizacijskih odnosa koji omoguuju skupinama iniciranje upravljanja promjenama

- razvoj log.ljudskih potencijala treba imati pristup otvorenog sustava s otvorenim vezama prema svim sustavima u okruju koji mogu pomoi u postizanju njegovih ciljeva: poveanje znanja i razvitak stavova koji vode do efikasnog upravljanja log.procesima, te stjecanja vjetina i sposobnosti upravljanja log.sustavom na funkciji cilja suvremenog poduzea

Koordiniranje

- koordiniranje napora log.ljud.potenc., za efikasno upravljanje log.procesima, nuno zahtijeva od log.menadmenta izgradnju i razvoj sustava komunikacija kao metodiki i planski oblikovane mree kretanja informacija kojom su povezani pojedinci, organizacijske jedinice i organi upravljanja

- poveanje koliine obraenih kvalitetnih menaderskih informacija u log.sustavu poboljava koordinaciju log.procesa u njemu, kao i koordinaciju svih poslovnih procesa u suvremenom poduzeu

- komunikacija - nuna za interno funkcioniranje log.sustava jer integrira log.procese unutar poduzea, povezuje zasebne poslovne procese unutar poduzea u log.upravljani poslovni sustav i omoguuje eksterno uspostavljenje veza log.sustava poduzea s njegovim utjecajnim okruenjem

- komunikacijski proces prijenos poruke od poiljatelja kroz izabrani kanal i primatelja, omoguujui razmjenu podataka sa to manje smetnji

Voenje

- komuniciranje temelj na kojem je sagraeno djelotvorno vodstvo

- voenje funkcija log.menadmenta koja se odnosi prvenstveno na ljude i socijalne interakcije, te predstavlja proces utjecaja na ljude kako bi oni pridonosili ciljevima log.sustava, odnosno ciljevima poduzea

- bit voenja u utjecanju na ponaanje drugih ljudi s namjerom da ih se motivira za ostvarivanje skupnih i/ili ciljeva poduzea.

- Spremnost ljudi da slijede neku osobu ini tu osobu voom

- Voa sposobnost uspjenog i odgovornog koritenja moi, sposobnost razumijevanja da ljudi imaju razliite motive, sposobnost inspiriranja i sposobnosti djelovanja na nain koji razvija pogodno raspoloenje za poticanje motivacije.

- Vjetina voenja ne dolazi sama po sebi, moe se nauiti

- Sustav timskog menadmenta s log.menadmentom kao voom tima, u kojem zaposleni participiraju u odluivanju, jest put koji vodi suvremeno poduzee do dinamike optimalizacije poslovanja u suvremenom turbulentnom okruju

Sudjelovanje u upravljanju

- suvremeni menadment je prisiljen razvijati sustav upravljanja zasnovan na filozofiji ciljnog voenja poduzea utemeljen na procesima i ljudima

- log.ljud.potenc.upravljajui log.procesima kreiraju nov nain miljenja, prosuivanja i djelovanja potiui inovativno ponaanje poduzea sukladno zahtjevima i potrebama njegove promjenjive okoline

- upravljajui materijalnim i informacijskim tokovima suvremenog poduzea oni upravljaju njegovim uspjenim tokom u suvremenom turbulentnom okruenju

Kontrola logistikih procesa

Kontroliranje osigurava odvijanje log.procesa u skladu sa zacrtanim planovima

- log.menaderska kontrola predstavlja brojne aktivnosti koje se poduzimaju da bi se osiguralo funkcioniranje log.sustava i suvremenog poduzea u skladu s njihovim ciljevima i planovima

- kontroliranje nalije planiranja, jer planovi predstavljaju standarde prema kojima se mjere poduzete akcije i ostvarenja

- kontrola povezuje input i output, prati aktivnosti, te prua povratne informacije onima koji upravljaju

- kontrola moe biti uinkovita samo ako su ciljevi precizno i mjerljivo definirani

Kontrola ljudskih potencijala

- cilj: osiguranje uinkovitog odvijanja cjelokupnog procesa angairanja, razvoja i koritenja ljud.potenc. u log.sustavu sukladno stratekim ciljevima poduzea

- ljudi ne vole kontrolu te u sferi kontrole postoji najvie konflikata izmeu menadmenta i njegovih suradnika

- postoji 3 tipine reakcije na kontrolu, a rezultat su razliitog odnosa pojedinca nad kojim se provodi kontrola prema ciljevima sustava:

a) pozitivna ljudska reakcija sluaj kada pojedinac kojemu je upuen neki kontrolni signal na temelju njega reagira izuzetnim osobnim angamanom, te sve snage poduzima na postizanje eljenog rezultata sustava u novim uvjetima. ei je sluaj ovakve reakcije u onim uvjetima kada ciljevi log.sustava i poduzea za zaposlene imaju smisla i kada ih oni prihvaaju kao svoje

b) pasivna ljudska reakcija znakovita je za pojedinca koji se nije poistovjetio sa ciljevima log.sustava i poduzea. On tei djelovanju, po upozorenju kontrolnog sustava, tek koliko je potrebno da bi se izbjegao neki vei poremeaj u procesu, odnosno veliki gubitak

c) negativna ljudska reakcija situacija u kojoj se pojedinac, ne prihvaajui ciljeve log.sustava poduzea kao svoje, nastoji oduprijeti svakoj akciji, izbjegava da bilo to poduzme

- u dizajniranju kontrolnog sustava nuno je osigurati aktivno sudjelovanje log.djelatnika (kontroliranih) kako bi se stimulirao njihov pozitivan odnos prema kontrolnim postupcima

- kontrolni sustav e uinkovito funkcionirati kada se umjesto kao represivno sredstva shvaa kao sredstvo organizacije kojim e se postii ostvarenje eljenih rezultata i anticipiranje razvojnih misli

Samokontrola

- nuan oblik kontrole u upravljanju dinamikim log.meusustavnim procesima koji prelaze granice razliitih podsustava poduzea i samog poduzea, gdje se log.menadment kao i log.djelatnici susreu s brojnim nepredvidivim situacijama i problemima

- samoorganizacijski oblik kontrole najvie je to se moe postii u situacijama nepredvidive promjene iz koje proizlaze inovativni i novi strateki pravci

Kontrola stratekog upravljanja

- strateko upravljanje proces koji ukljuuje definiranje ciljeva, oblikovanja i izvoenja strategije te kontrolu izvedbe radi prilagoavanja log.sustava i poduzea okruju, odnosno njihovog utjecaja na okruje sukladno vlastitim ciljevima

- kontrola strategije osigurava informacije za uspjeno upravljanje

- kontrolirati strategiju znai da logistiki sustav i poduzee postiu svoje ciljeve bez obzira na promjene u okruju, to je izuzetno sloeno iz nekoliko razloga:

rezultati strategije vide se tek na dugi rok, a kako o njima ovisi sam opstanak poduzea, potrebno je reagirati to bre

nepredvidljivost procesa u logistikom sustavu poduzea, a posebno u okruju (cijene, konkurentske aktivnosti, vladine mjere...) vrlo je velika pa je teko postaviti kontrolne standarde

strategiju je tijekom izvedbe esto potrebno mijenjati u skladu s uoenim grekama, novim prigodama ili novim problemima

- djelotvorne sustave za kontrolu strategije mogue je provoditi u 3 pravca:

1. kontrola koja signalizira potrebu izmjene postojee strategije

2. kontrola koja omoguava ocjenu uspjenosti provoenja odabrane strategije

3. kontrola procesa kojima se dolazi do formuliranja nove strategije, za to su razvijene slijedee metode kontrole strategije:

kontrola temeljena na angairanim prognozama polazi od injenice da se okruenje poduzea brzo mijenja

kontrola temeljena na praenju okruja poduzea zasniva se na injenici da je strategija uvijek utemeljena na nekim viim ili manje vrstim pretpostavkama (kretanja cijena...), te je stoga nuno stalno pratiti nije li dolo od nekih bitnih izmjena koje trae prilagoavanje ili ak izmjenu stratekih opredjeljenja

primjena eksternih standarda za kontrolu strategije polazi od ideje da sva srodna poduzea djeluju u identinom okruju, pa su prema tome sva imala anse i vrlo sline prepreke koje je log.sustav trebao svladati

kontrola procesa generiranja strategije primjenjuje se u situaciji kada je poduzee toliko jedinstveno da ak i gruba usporedba s dr.log.sustavima ne prua zadovoljavajuu sliku o njegovom log.sustavu

naknadno utvrivanje osobne odgovornosti za strategiju spada u naknadnu kontrolu i igra znaajnu ulogu u upravljanju log.procesima

Anticipativna kontrola

- anticipativna ili preventivna kontrola ljudi je najlake prihvaaju jer je veina njih prihvaa kao pomo u radu, a ne kao sredstvo pritiska i represije

- naelo anticipativne kontrole sadri u sebi ideju da se veina odgovornosti za negativna odstupanja od mjerila moe odstraniti primjenom temelja upravljanja

- poeljnost preventivne kontrole poiva na 3 pretpostavke:

kvalificirani menaderi rade minimum pogreaka

upravljaki uinak moe se mjeriti, a upravljaki koncepti, naela i tehnike korisna su dijagnostika mjerila u mjerenju upravljakog uinka

primjena upravljakih temelja moe se vrednovati

ZNAAJKE LOGISTIKIH MREA

Logistika mrea

sustav meusobno i interesno povezanih logistikih centara, prometnica, koridora, ruta, linija, log.lanaca, logistikodistribucijskih lanaca, transportnih lanaca, transportnih mreakoji omoguuje brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje log.proizvoda.

ne moe optimalno funkcionirati bez informacijskih tokova, materijalnih (robnih) tokova, financijskih tokova i vlasnikih tokova

Elementi log.mree:

logistika mrena oka predstavljaju manja ili vea zemljopisna podruja razliitih oblika omeena prometnicama, koridorima, kanalima, linijama Vie takvih podruja (tj.oka) moe predstavljati manje ili vee log.gravitacijske zone oko veih ili manjih logdistrib.centara ili log.centara u okviru log.mrea, u kojima funkcioniraju logistiki i transportni lanci

logistiki mreni uzlovi (tj.vorovi) predstavljaju najee manje ili vee log.centre, a u okviru takvih centara djeluju skladita.,terminali, slobodne zone, robnotrgovinski centri, robnoindustrijski centri, a koji su povezani logistikodistribucijskim lancima, odnosno logistikim i transportnim lancima vorovi dakle predstavljaju log.centre, robnoindustrijske centre, robnotrgovinske centre, robnoindustrijske centre

logistike stranice izmeu log.uzlova, odnosno stranice log.mrenih oka predstavljaju cestovne prometnice, eljezniki kolosijeci (tj.pruge), zrakoplovni koridori, brodske linije, vodeni kanali, rijeke, jezera, naftovodi, plinovodi, produktovodi

niti stranica logistikih mrea mogu biti transportni lanci, logistiki lanci i logistikodistribucijski lanci, a to ovisi o modelu, veliini, stupnju sloenosti i zamrenosti pojedninih log.mrea

niti u logistikoj mrei predstavljaju transportnu mreu

Logistika mrea obuhvaa kretanje predmeta prometovanja od sirovinske baze do krajnjeg potroaa.

Mrea je model za izgradnju temeljne strukture log.sustava, koji se sastoji od vorova i niti.

Logistiki centar

log.centri iznimno sloeni stohastiki makrokompleksi specijaliziranih i univerzalnih skladita i terminala svih vrsta , carinskih zona, robnotransportnih centara, robnodistribucijskih centara i robnotrgovinskih centara

sloeni, stohastiki i dinamiki sustav kojeg ine ovi (pod)sustavi: skladita, terminala, carinskih skladita i smjestita, slobodnih zona, robnotransportnih centara, robnotrgovinskih centara i ostali log.(pod)sustavi

Struktura log.centara

relativno fleksibilna, ona se stalno prilagoava zahtjevima trita, kupaca, potroaa, korisnika roba i usluga dotinoga centra. Log.centri su locirani u gravitacijskom podruju vie velikih i srednjih industrijskih centara, velikih i srednjih gradova, regija takvi su centri u pravilu nacionalni, ali to ne znai da ne mogu usluivati robnodistribucijske i robnotrgovinske centre i inozemstvu, ako ovi potonji gravitiraju odreenom log.centru

struktura log.centra kao sustava: sustav terminala, sustav skladita, sustav carinskih skladita, sustav slobodnih zona, sustav robnotransportnih centara, sustav robnodistribucijskih centara, sustav robnotrgovinskih centara, ostali sustavi

Log.centri mogu se organizirati na nacionalnoj i meunarodnoj razini

na nacionalnoj razini log.centri su locirani na vanim segmentima nacionalnog trita

na meunarodnom ili globalnom tritu zahtjeva puno vie angairanja aktivnih sudionika log.lanaca. Pozicioniranju log.lanaca treba se posvetiti iznimnu panju jer o dobrom stratekom planiranju, izboru trita, blizini prometnih pravaca, stupnju gospodarskog razvoja dotine drave ili regijeovisi i racionalizacija log.mrea i uspjeh na globalnom tritu.

U funkcioniranju log.centara, pored objekata i ureaja poslovnoga i skladinoga prostora te transportne i prometne infrastrukture, iznimno veliku vanost imaju i druga sredstva za rad: primjerice: transportna sredstva, prekrcajna

Organizacija rada, upravljanja i rukovoenja u log.centrima je iznimno zahtjevna i zamrena jer u njima djeluje desetak srednjih i veih sustava s vrlo razliitim djelatnostima: proizvodnim, skladinim, trgovinskim, transportnim, financijskim, distribucijskim, pediterskim, turistikim, ugostiteljskim, obrtnikim, carinskimdjelatnostima..

U log centrima presudno znaenje i ulogu imaju ljudski potencijali: menaderi, specijalistiki strunjaci, tehniko i administrativno osoblje, bez kojih takvi sustavi ne bi mogli optimalno funkcionirati

Log.mree prema osnovnim znaajkama:

konvencionalne log.mree log.centri ili njihovi podsustavi (npr.robnoindustrijski centri) izravno su povezani s dobavljaima, odnosno skladitima, terminalima, robnotrgovinskim centrima, robnodistribucijskim centrima (na drugim lokacijama) te kupcima i potroaima.

- Konvenc.log.mree omoguuju opskrbljivanje log.centara, odnosno njihovih podsustava te svih log.subjekata na odreenome zemljopisnome podruju.

- Log.centar kao sloeni, dinamiki i stohastiki sustav ne moe optimalno funkcionirati bez mnogobrojnih gospodarskih, odnosno pravnih subjekata, kao to su: proizvoai, preraivai, dobavljai, prodavatelji, izvoznici, agenti, pediteriskladitari, razni posrednici, kupci, uvoznici, potroai Ekonomsko-pravni odnosi meu aktivnim sudionicima u odreenome gravitacijskom podruju log.centara stvaraju temeljne referencije za dizajniranje konvencionalnih log.mrea.

- iz jednog log.centra moe se dizajnirati neogranien broj mrenih niti prema neogranienom broju log.subjekata, a to ovisi o mnogobrojnim imbenicima, primjerice: log.infrastrukturi, log.suprastrukturi, ponudi i potranji predmeta log.distribucije, frekvenciji log.transakcija, stupnju razvijenosti gospodarstva, broju proizvoaa, dobavljaa, kupaca, potroaana odreenome gravitacijskom podruju

multimodalne log.mree u meunarodnoj log.industriji, odnosno u procesima vienacionalne proizvodnje log.proizvoda, u kojima se vie puta pojavljuje vie log.centara s pripadajuim dobavljaima, posrednicima, kupcima, potroaima.

- Izravno i meusobno je povezano vie log.centara vertikalno i vie log.centara horizontalno s pripadajuim log.subjektima da u njima sudjeluje vie razliitih prijevoznih sredstava iz vie razliitih grana transporta

- U njima djeluju mnogobrojni proizvoai, mnogobrojni preraivai

Mikrologistike mree kreiraju se i dizajniraju na relativno malom zemljopisnom podruju

- Sast