LUTKARSKI TEKSTOVI1.KNJIEVNE ANALIZE KOMADA Lutkarski komad analiziramo drutveno-idejno,morfoloki i psiholoki. Drutveno-idejnom analizom istrauje se oslikava li komad ivot istinito i kakav je njegov drutveni odgojni efekt tj.koje su idejne kvalitete komada kolika mu je didaktinost. Morfoloka analiza bavi se umjetnikim oznakama komada osobito njegovim jezikom, anrom,stilom, strukturom i njegovom lutkarnou. Ova nam je analiza jako bitna kao je u lutkarskom komadu bio predloak lirska pjesma. Psiholoka analiza bavi se likovima u komadu logikom njihovih postupaka i njihovih odnosa. 2.RADNJA, TEMA, DRAMSKA SITUACIJA,IDEJA Analizu lutkarskog komada uvijek ponite formulacijom radnje jer je radnja prema Aristotelu jednako kao i prema Brechtu dua drame. Ne odvajajte radnju od likova. Likovi su nerazdvojivi i dijalektiki povezani s radnjom. Radnja otkriva narav likova i ideju komada. Radnja je tok dogaanja objedinjenih idejom koji kulminiraju konfliktom. Tema je opa ivotna pojava. Tema je pitanje na koje autor odgovara komadom. Tema moe biti ljubav, pravda, rat i mir Ideja je autorova poruka gledatelju i glavi vodei zadatak komada. Komad moe imati jednu ili vie radnji-moe biti monomitski ili polimitski, takoer komad moe imati jednu ili vie tema-moe biti monotemtski ili politematski. 3.LIKOVI LUTKARSKOG KOMADA Lutkarski komad obino ima malo likova, trebao bi imati to manje likova koji ne utjeu na radnju komada. Lutkarski komadi nemaju ni jednog suvinog lika. Suvini likovi izbacuju se iz teksta bez milosti. Kazalite lutaka je kazalite tipova koji su u bajci gotovo uvijek nepromjenjivi. Stvarajui ili reirajui lutkarski komad ne smijemo osiromaivati prijepore i proturjeje u likovima jer bismo time osiromaili komad. 4.JEZIK KOMADA Jezik lutkarskog komada mora biti izvjetajan, precizan, gramatiki ispravan, pjesniki, dramski aktivan i rjeit. Jezik komada ovisi o stilu autora i samog komada. Moe biti barokni ili jednostavan, moe biti pjesniki ili govorni, prepun slenga ili pukih slika. 5.ANR LUTKARSKOG KOMADA anr je kategorija vrste drame;dana je autorovim aspektom kojim oslikava zbilju, njegovim stajalitem prema junaku i njegovoj sudbini. Sagledavanje anra komada od temeljne je vanosti za reiju. Najvaniji anrovi su:tragedija koja oslikava suprotnosti iz kojih nema izlaza. Posebna vrsta tragedije je tragedija u kojoj junak umire ali misao nastavlja ivjeti. Kao primjer lutkarske drame mogli bismo navesti Junaka sjevera Xsenije najderove.

Komedija je anr u kojem se konflikt rjeava smijehom i redovito se dobra vrijednost pokae loom vrijednou. Komedija ima puno podvrsta: - satiru: koja britkim humorom unitava zlo - farsu:karakterizira bujno veselje - groetska:sadri elemente apsurda - parodija. Najei anr u lutkarskom kazalitu je bajka koja mijea stvarne i ne stvarne dogaaje. Lutkarskom kazalitu pripada i poetsko kazalite npr. Pavlikova etiri zrna rie. U lutkarskom se kazalitu esto pojavljuje i dramatizirana basna bilo kao mala forma ili u razvijenom obliku. U jednom komadu se ne mora provoditi jedan jedini anr, na primjer da u tragediji svi dogaaji moraju biti tragini. Bajka po zakonu anra ispreplee vesele i ozbiljne scene. Potrebno je odrati osnovnu anrovsko poziciju komada i unutranje zakonitosti anra (arobni tapi moemo upotrijebiti u bajci ali nikako u komadu iz ivota). 6.O DVJEMA PODVRSTAMA LUTKARSKOG KOMADA Zich dijeli lutkarsko kazalite na komino i tajanstveno, tonije na komini i ozbiljni anr. Komini anr veoma je esto u svezi s kazalitem koje je nastalo na trgu a koje se izravno ili neizravno nastavlja na commedue dell arte. Ozbiljni anr u lutkarskom kazalitu je zastupljen bajkom u kojoj se redovito ozbiljnije i vesele situacije proimaju. U ozbiljnim anrovima izvedba mora biti izbruena do velike preciznosti i mijenja se samo neznatno prema atmosferi meu gledateljima. U svim kominim anrovima osobito u lutkarskoj improvizaciji potrebno je s punom pozornosti zadrati dobar ukus i mjeru. Za bajku je vano u glumca lutkara njegovati matu i naivnu vjeru ali i dosljednost i logiku koja je za taj anr karakteristina. U kominom anru kazalita na trgu prevladavat ce humor situacije ili verbalni humor, u literarnom anru prevladavati e humor karaktera i misaoni humor. U kominom se anru esto pojvaljuje geg osobitno optiki i akustiki. 7.STIL KOMADA Otkar Zich razlikuje tri kategorije stila: 1.individualni umjetnikov stil, nacionalni stil i historijskosocijalni stil (npr.barokni, secesijski) 2.psiholoki stil, on se protee izvan vremena i prostora u skladu sa autorovim drutvenim stavom: realistini-blizak stvarnosti ili duhovni,mistini,romantini. 3.tehniki stilovi-napisane drame u stihu,melodrame 8.STRUKTURA KOMADA U svakom komadu se treba potvrditi njegova piramidalna struktura tj. podjela na ekspoziciju, koliziju, krizu, peripetija i katastrofu, slino stupnjevima razvoja dramske radnje:ekspozicija, zaplet, kulminacija, peripetija i rasplet. Svaki komad mora imati prvu i posljednju toku napetosti. Dobar lutkarski komad uvijek mora imati peripetiju tj. obrat u kojem radnja koja ide prema zavretku prijeti da se preobrati. U ekspoziciji autor upoznaje gledatelja s glavnim likovima, u koliziju se radnja zaplee i sukobi se zgruavaju, u krizi glavni sukob dolazi do vrhunca komad zavrava i onda nastaje obrat, peripetija, nakon peripetije skijedi zavretak komada koji je nazvan katasrofa to moe znaiti i pomirljivo razrjeenje ak i veselo. 9.INJENICE

injenice radnje su postupci ili dogaaji koji radnju guraju naprijed. To su toke zapleta u kojima se dogaaju kvalitativne promjene situacije. Prema vanijim injenicama radnje komad dijelimo na dijelove, prema manje vanima na dijelie. Vanih je injenica radnje u komadu dvije do pet. komad rijetko ima manje od tri i rijetko kad vise od est dijelova. 10.LUTKARSKOST Lutkarskost je ua forma kazalitarnosti. Lutkarskim nazivamo onaj komad koji je najuvjerljivije mogue izraziti lutkama. Za kazalite lutaka karakteristine su animacija i personifikacija. Animacijom nazivamo oivljavanje neivih stvari. Personifikacijom nazivamo poljuivanje stvari ili ivotinja pri emu stavri i ivotije mogu samo poprimiti unutranje ljudske osobine ili mogu imati odreene izvanjske ljudske znaajke.