Click here to load reader

Medijska Istra Ivanja Elezovic

  • View
    36

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Medijska Istra Ivanja Elezovic

  • 61

    O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica (sijeanj lipanj 2011.) Almir Elezovi*

    SAETAK

    Metodologijom analize sadraja istraeno je est dnevnih nacionalnih tisko-vina: Jutarnji list, Veernji list, 24 sata, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i Novi list. Istraivanjem su obuhvaene naslovnice navedenih novina u trajanju od ukupno est mjeseci, od 1. Sijenja 2011. do 30.lipnja 2011., to ukupno iznosi 1014 pregledanih i analiziranih novinskih naslovnica.Svrha ovog istraivanja je usporediti osnovne karakteristike istraivanih tiska-nih medija, odnosno analizom njihove medijske produkcije utvrditi specifinosti i meusobne razlike. U medijskoj analizi podataka najee se koristi kvantita-tivna analiza sadraja. To je metoda kojom se nastoji dati objektivan, kvanti-tativan te opravdan opis sadraja i kojom se pokuavaju opisati odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Analitikom matricom, koja sadri 16 klasifikacijskih kategorija, nastojalo se to preciznije odrediti kriterije za anali-zu sadraja novinskih naslovnica.

    S pozicije medija, tematski odabir predstavlja hijerarhijski strukturiranu se-lekciju dogaaja koji imaju odreenu vanost na temelju koje dobivaju medi-jski prostor ili vrijeme i konkretnu poziciju. Stoga su na poetku istraivanja postavljene hipoteze na temelju kojih se odreuju slinosti i razlike izmeu analiziranih tiskovina.

    Istraivanje drugima daje poticaj da rade na praenju medija to je jedini opravdani nain na koji moemo biti kritini prema medijskom sadraju. Smjer

    Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)PREDHODNO PRIOPENJE

    UDK: 070.1Zaprimljeno: oujak, 2012.

    * Almir Elezovi, Doktorand poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i ko-munikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, PhD candidate at the Department of Information and Communication Sciences at Faculty of Humani-ties and Social Sciences, University of Zagreb; [email protected]

  • 62

    Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

    nastavka ovog istraivanja moe biti proirenje na lokalne tiskane medije, a zatim i elektronike medije, kako bi u konanici mogli analizirati i usporeivati podatke na nekoliko razina s ciljem dobivanja cjelokupne slike medijske ureivake politike u Hrvatskoj.

    Kljune rijei analiza sadraja, media monitoring, medijski sadraj, tiskani medi-ji, dnevne novine

    Uvod

    ideja o praenju medija (media monitoring) predstavlja proirenje metodolokog pristupa u komunikolokom istraivanju poznatom i kao analiza sadraja. Klasini teoretiari analize sadraja, osobito Bernard Berelson i Harold Lasswell, uveli su je kao instrument pomou kojeg se moe odrediti to mediji doista rade te definirati ureivaka politika prema razliitim aspektima drutvenog ivota ukljuujui i same medije.1 Moe se rei kako je paradoksalno da je analiza sadraja osnova em-pirijske i pozitivistike tradicije u medijskim istraivanjima dok istovremeno uka-zuje na neke politike paradigme, pozivajui nas ne samo da otkrivamo stvarnost ve da je i mijenjamo. To je ve odavno poznata paradigma koju je promovirao Max Weber u svom govoru na prvom Njemakom kongresu sociologa u Frankfurtu 1910. godine.2 Metoda koja se najee koristi u medijskoj analizi podataka je kvantitativna anal-iza sadraja. Opisana je kao nain kojim se nastoji proizvesti objektivan, kvantita-tivan i opravdan opis sadraja. Drugim rijeima, praenjem sadraja pokuavaju se proizvesti odgovarajue veze i odnosi izmeu pojava u podacima. Objektivnost tih odnosa je ipak druga pria: kodovi i naini razvrstavanja u medijskim istraivanjima nisu dovoljno jednoznani da bi bilo mogue govoriti o objektivnosti. Praenje medija (media monitoring) nadilazi samo snimanje sadraja ono karakterizira neto prema zadanom kriteriju. Stoga je praenje subjektivno prema karakteru i zato se moe smatrati oblikom medijske kritike. Proizvedeno znanje uvijek je definirano kriterijima koji se koriste u stvaranju.

    Unato navedenim problemima, kada pogledamo na koliinu podataka izbor meto-de analize sadraja je opravdan. Osim toga, analiza sadraja prua mogunost za st-varanje velike slike ili opi opis predmeta istraivanja. Kako ga McQuail opisuje, praenje nije akademski luksuz, ve presudna funkcija koja slui kao sredstvo za reviziju odnosno provjeru demokracije.3 Na temelju kvantitativne analize sadraja

  • 63

    Almir Elezovi, O emu piu novine? Analiza sadraja novinskih naslovnica ...

    mogue je pronai razliite rasprave i drutvene aktere u odreenom vremenu i posebno istaknuti zanimljive trenutke ili teme za daljnju analizu.

    Praenje medijskog sadraja je kontroverzni nain istraivanja materijala, ali s aspekta konstrukcije socijalnih problema, longitudinalna (uzduna) analiza sadraja ima smisla. Longitudinalno istraivanje medijskog sadraja nudi i zanimljiv po-gled na kulturne transformacije: pojavu odreenih tema, njihovo oplemenjivanje u strunije diskusije, iezivanje pred drugim temama i raspravama, pojavu novih sudionika u definiranju i raspravi o socijalnim problemima i nestajanje nekih dru-gih moe biti provjera naina konstrukcije i suoavanja sa socijalnim problemima na drutvenom nivou. Blumer tako govori o povijesti drutvenih problema neki su stalno prisutni u javnim debatama, a neki nestaju kako bi se ponovno pojavili ka-snije u nekom drugom obliku ili kontekstu.4 Kako navodi Hakkarainen opravdano je govoriti o rasponu ivota socijalnih problema.5 Praenje medijskih sadraja u politikom, kulturnom i povijesnom kontekstu moe biti relevantan alat za razumi-jevanje i konstrukciju problema te razumijevanje dvostruke uloge medija kao arene izgradnje socijalnih problema te posrednika izmeu tvrdnje i tumaenja krianja u toj istoj areni.

    S obzirom kako su dobiveni rezultati ovakvih istraivanja vrlo openiti, posebna pi-tanja i kriteriji e prikazati vie specifinosti pa e ovakav oblik praenja rezultirati kvalitetnim podacima. ak i ako nikad ne saznamo u kolikoj mjeri vanjski utjecaji utjeu na medije moemo ipak neto saznati o slici koja se prikazuje za javnost. Sadraj koji je tradicionalno najvie praen je sposobnost medija da izvjetava o svim stranama prie ili svim varijacijama zbivanja, kao i demokraciji pisanja jesu li sve grupe ukljuene u socijalna pitanja dobile pravo glasa u javnom prostoru6. Kada se prati forma7 pisanja o nekoj temi mogue je usporediti prostor koji je dodijeljen novinarima, komentarima i glasovima itatelja tako da se time ne uka-zuje samo na koliinu sluajeva, ili opaanja, ve i na volumen te tri razliite grupe glasova. Praenje sadraja trebalo bi se fokusirati na odreene trenutke (kao to su npr. parlamentarni ili predsjedniki izbori, itd.) ili na odreene rasprave (praenje tema o vanim drutvenim problemima).8 Galtung sugerira usporedno praenje, ali ne samo usporeujui medije, ve ih usporeujui i kroz vrijeme.9 Sve oko praenja skree pozornost na potres ondje, zabrana alkohola ovdje i val zloina negdje drugdje i tako rezultati u interpretaciji istiu zamuen poredak vi-jesti i zabave ili mjeavinu javnog i privatnog ili politizaciju privatnih poslova javnih osoba.10 ak i ako su ta tumaenja o transformaciji javne sfere tona samo praenje ne moe osigurati prave empirijske dokaze niti moe dati odgovore na bilo koje zato pitanje. Ukoliko odgovor na pitanje zato nije mogu, selektiv-no praenje medijskog sadraja ipak moe pomoi kod izrade relevantnih pitanja

  • 64

    Medij. istra. (god. 18, br. 1) 2012. (61-88)

    za daljnju analizu. To je potkrijepljeno zastupljenou odreenih tema sa stajalita kontinuiteta, pokuavajui utvrditi koji su uvjeti pod kojima je neka tema uzeta u sferu rutinskog pogleda na novinarstvo i kako se skup postavljenih pravila i uvjeta ponovo reproducira i transformira s vremenom.

    Masovni mediji vani su instrumenti za informiranje irokog auditorija te istovre-meno i okvir javnog i privatnog mnijenja, a znanstveno opisivanje i procjenjivanje medijskog djelovanja koje traga za trendovima ideolokog pripovjedakog dis-kursa u medijima itekako je potrebno. Pregled sadraja, a posebno konstrukcije odabrane teme ili vremenskog razdoblja potrebno je kao i istovremeno praenje koncentracije, potronje itd., jer medijski sadraj predstavlja strateki dio ireg zakljuivanja o medijima i drutvu. Meutim, samo praenje (bez obzira koliko ono povijesno ili komparativno) rijetko je dovoljno za stvaranje opih ili teorijskih objanjenja o socijalnim fenomenima. Treba paljivo razmisliti to, kako i kada pratiti jer podaci sami po sebi ne sadre odgovore. Ali, kao to je naglaeno, oni mogu biti dobra podloga i pomo za konstrukciju vanih i teorijskih i empirijskih pitanja.

    Cilj istraivanja

    svrha ovog istraivanja je usporediti osnovne karakteristike istraivanih tiskanih medija, odnosno na temelju rezultata analize sadraja novinskih naslovnica utvrditi meusobne specifinosti i razlike. U radu emo prezentirati i interpretirati rezul-tate koji mogu pridonijeti opem uvidu u trenutanu ureivaku politiku u Hrvat-skoj. Takoer, u istraivanju polazimo od sljedeih pretpostavki: teme iz podruja Pravosue, sudstvo i kriminal najzastupljenije su teme; sportske teme su zastuplje-nije od tema iz podruja Kultura i obrazovanje; teme koje se tiu pregovora Hr-vatske sa EU, s obzirom na zavretak pregovora u lipnju 2011., zastupljenije su od tema iz unutarnje politike u navedenom razdoblju; najmanje zastupljene teme na novinskim naslovnicama su iz podruja Znanosti i tehnologije; na naslovnicama prevladavaju osobe iz politikog miljea; u naslovima se pojavljuju vie muke oso-be; najzastupljenije institucije na naslovnicama jesu politike institucije; politike stranke su zastupljenije od drugih institucija; teme na nacionalnoj razini su zastu-pljenije od onih na lokalnoj razini; u naslovima prevladava neutralan pristup; na naslovnicama je prisutno prikriveno oglaavanje.

    Na temelju dobivenih rezultata nastojat emo donijeti zakljuke o karakteristikama ureivakih politika pojedinih listova te

Search related