Međunarodno Krivično Pravo - Skripta, Uvod

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    1/35

    1. POJAM, KARAKTERISTIKE I NASTANAK TERMINA

    Pojam meunarodnog krivinog prava- skup propisa meunarodne zajednice

    drava ili ugovora izmeu pojedinih drava, kojima se radi zatitemeunarodnih odnosa(meunarodnog mira i bezbjednosti) odreujumeunarodna krivina djela i sankcije prema njihovim uiniocimau ovaj pojam ubrajaju i skup propisa o pruanju meunarodne pravne pomo!iu pogledu primjene krivinih sankcija prema uiniocima krivinih djela"reba re!i da je supranacionalno krivino pravo tek u nastajanju i da semeunarodno krivino pravo pravno upotpunjuje kroz unutranje pravnesisteme, ime se uspostavlja jedna nova veza izmeu drava

    #naajna je i de$inicija prema kojoj meunarodno krivino pravo obuhvata %kakomeunarodnopravne aspekte krivinog prava, tako i krivinopravne aspektemeunarodnog javnog prava &sim toga, ona obuhvata i supranacionalno krivino

    pravo koje je tek u nastajanju'

    eunarodno krivino pravo obuhvata i pitanja prostornog vaenja nacionalnihkrivinih zakona, rjeavanja sukoba izmeu nacionalnih zakona, meunarodne pravne

    pomo!i, ekstradicije, priznanja stranih sudskih odluka u krivinim predmetima

    2. POLITIKI RAZLOZI NEPODOBNOSTI ME.KRIV

    eunarodno krivino pravo se sporo, ali sistemski oblikuje iz poetnihmeudravnih odnosa povodom krivinih dela s elementima inostranosti u samostalno

    pravo meunarodne zajednice koje ima sve vie univerzalnih karakteristikaPostoje dva razloga koji su predstavljali svojevrsne prepreke u razvoju ovog pravaedan od tih razloga je, u sutini, pravne prirode, jer mu u pozadini stoji odreeno

    pravno uenje, dok je drugi razlog politike prirodePrvi razlog predstavlja uenje o suverenosti drava ije osnove su postavljene jo u*+ veku jegov tvorac je $rancuski pravnik i politiki teoretiar .an /oden 0lavnasadrina ovog pojma je nezavisnost u donoenju zakona 1uverena vlast je znailaiskljuivo pravo dravnog suverena na odreivanje radnji koje se mogu smatratikrivinim delima, kao i koje sankcije za ta dela mogu biti izreene

    2&P3" 14 P&5"67 84#5

    9

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    2/35

    3. SADRINA ME KRIV

    Pojam meunarodnog materijalnog krivinog prava obuhvata materijalnopravnapravila sadrana u meunarodnim optim pravnim aktima, te u nacionalnim

    krivinim zakonodavstvima, kojima su ureena osnovna naela i instituti optegdijela krivinog prava na meunarodnom nivou, kao i obiljeja pojedinihmeunarodnih krivinih djela Pojam meunarodni se ne mora odnositi samo naizvor prava nego moe i objekat, odnosno elemenat inostranosti kodkrivinopravnih predmetaPrema tome, sadraj meunarodnog krivinog prava ine odgovaraju!e normemeunarodnog javnog prava, regionalnog meunarodnog javnog prava,kompleksnormi nacionalnog krivinog prava postuliran meunarodnim konvencijama,kompleks procesnopravnih normi(pruanje pravne pomo!i) i dejstvo stranihsudskih odluka

    8. MEUNARODNO JAVNO I ME KRIVINO

    7ada govorimo o odnosu meunarodnog javnog i meunarodnog krivinog prava,onda se, prvenstveno, misli na njihove dodirne take, iako se ove dve grane prava

    ponegde i sutinski razlikujua primer, dok je u meunarodnom javnom pravu dovoljno postojanje naela nullumcrimen sine iure, za meunarodno krivino pravo nuno je naelo nullum crimen sinelege3z to, direktna primena meunarodnog prava moe se samo izuzetno dozvoliti, i

    to samo ukoliko unutranje pravo neko drutveno negativno ponaanje ne predviakao krivinodelo, a postoji opta saglasnost da se radi o takvom delu "o je jedan odnaina stvaranja supranacionalnog krivinog prava o, ne bi se smelo dozvoliti danaelo zakonitosti po svom kvalitetu bude loije od onog to vai u nacionalnom(unutranjem) krivinom pravu eunarodno javno pravo proima meunarodnokrivino pravo duhom internacionalizma ime se ublaava egoistika koncepcijaapsolutnog suvereniteta drava, a koncepcija meunarodnog povezivanja dolazi doizraaja #a odnos meunarodnog krivinog prava i meunarodnog javnog pravamoemo re!i da je to odnos proimanja i dopunjavanja - meunarodno krivino pravonita ne oduzima od meunarodnog javnog prava, nego samo detaljnije razrauje

    pojedine njegove norme, i to u domenu krivinog prava i njegovih institucija

    10. IZVORI ME.KRIV.PRAVA POJAM I VRSTE

    Pojam izvora prava se koristi u materijalnopravnom i $ormalnopravnom znaenju:ormalni izvori meunarodnog krivinog prava se delom nalaze u meunarodnom

    javnom pravu (obiajnom i konvencionalnom), a delom u unutranjem (nacionalnom)pravu3 vezi sa ovom vrstom izvora meunarodnog materijalnog krivinog prava u teoriji se

    najprije polazi od 1tatuta eunarodnog suda pravde Prema lanu ;< stav 9 togstatuta, ovaj sud, %ija je dunost da svoje odluke u sporovima koji su iznijeti pred

    =

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    3/35

    njega donosi saglasno meunarodnom pravu, primjenjuje> (a) meunarodnekonvencije , bilo opte, bilo posebne, koje predstavljaju pravila izriito priznata odstrane drava u sporu? (b) meunarodni obiaj , kao dokaz opte prakse koja je

    prihva!ena kao pravo? (c) opta pravna naela koja priznaju prosvije!eni narodi ? (d) u

    granicama odredbe lana @A, sudske odluke i uenja najpozvanijih strunjakameunarodnog javnog prava razliitih naroda , kao pomo!no sredstvo za utvrivanje

    pravnih pravila%

    3govori, obiaji i opta pravna naela predstavljaju glavne izvore, a sudska praksa idoktrina - dopunske izvore meunarodnog javnog prava edan od glavnih izvorameunarodnog krivinog prava svakako je 8imski statut BB 3 ovom nabrajanju,koje predstavlja svojevrsnu hijerarhiju izvora, na prvom mjestu su meunarodniugovori &ni, posebno danas, predstavljaju najvaniji izvor meunarodnog prava, a

    posebno meunarodnog materijalnog krivinog prava #a razliku od statuta ad hoctribunala za bivu ugoslaviju, odnosno za 8uandu, 1tatut BB ima dosta precizneodredbe o pravu koje ovaj sud primenjuje &ne su sadrane u lanu =9 8imskogstatuta koji glasi>C9 1ud primenjuje>

    (a) prvo, 1tatut, Dlemente krivinih dela i svoj Pravilnik o postupku idokazivanju?

    (b) drugo, kada je to primereno, odgovaraju!e meunarodne ugovore i naela ipravila meunarodnog prava, ukljuuju!i utvrena meunarodnopravnanaela oruanog sukoba?

    (c) ukoliko to nije u stanju, opta pravna naela koja 1ud izvodi iz doma!ihpravnih sistema u svetu ukljuuju!i doma!e zakone drava koje bi u

    normalnim okolnostima bile nadlene za to krivino delo pod uslovom da tanaela nisu nesaglasna sa ovim statutom i meunarodnim pravom imeunarodno priznatim normama i standardima

    = 1ud moe da primenjuje naela i pravna pravila onako kako su protumaena unjegovim ranijim odlukama; Primena i tumaenje prava saglasno ovom lanu moraju biti u skladu sameunarodno priznatim judskim pravima i ne smeju praviti negativne razlike poosnovima kao to su rod, uzrast, rasa, boja, jezik, vera ili uverenje, politiko ili drugomiljenje, nacionalno, etniko ili drutveno poreklo, bogatstvo, roenje ili drugistatusC

    2akle, 1tatut uspostavlja svojevrsnu hijerarhiju izvora prava koje moe primjenjivatiBB u krivinom postupku protiv optuenog lica BB je duan da primjenjujeodredbe 1tatuta 1tatut upu!uje na primenu Dlemenata krivinih dela koje usvajadvotre!inska ve!ina u 1kuptini drava lanica ovog statuta

    11. MEUNARODNI UGOVORI

    ;

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    4/35

    3govori, obiaji i opta pravna naela predstavljaju glavne izvore, a sudska praksa idoktrina - dopunske izvore meunarodnog javnog prava edan od glavnih izvorameunarodnog krivinog prava svakako je 8imski statut BB

    Meunarodni ugovoripredstavljaju najvaniji izvor meunarodnog prava, a posebnomeunarodnog materijalnog krivinog prava Predstavljaju saglasnost volja njegovih

    potpisnika s ciljem proizvoenja odreenih pravnih e$ekata koji se ogledaju unastajanju odreenih prava i obaveza, ijom realizacijom se ele posti!i odreeniciljevi 1peci$inost ovih ugovora ogleda se u injenici da su im potpisnicimeunarodnopravni subjekti (drave i meunarodne organizacije), a zavisno od togako je uestvovao u njihovom zakljuivanju mogu se razlikovati>

    (9) univerzalni meunarodni ugovori - kada su donijeti u okviru i pod okriljem&rganizacije 3jedinjenih nacija i

    (=) regionalni meunarodni ugovori - kada su doneti od strane regionalnihorganizacija (npr 1aveta Dvrope, kakva je D75P iz 9A@Egodine&no to je bitno kod ovih ugovora je to to Cu naelu jednako obavezuju sve njihovestranke "o vai bez obzira na organ neke drave koji ih je sklopio ili na akt kojim surati$ikovani (potvreni)? zatim Cizmeu ugovora ne postoji hijerarhija slina hijerarhiji

    pravnih normi i pravnih akata u unutranjem pravuC - izuzetak je Povelja 3jedinjenihnacija kojom je propisan primat te povelje nad drugim meunarodnim ugovorima usluaju sukoba izmeu obaveza koje proizilaze iz te povelje za drave lanice iobaveza koje za njih proizilaze iz drugih meunarodnih ugovora

    12. MEUNARODNI OBIAJI

    Meunarodni obiaj je najzamreniji izvor meunarodnog prava #a postojanjemeunarodnog obiaja se zahteva da je re o optoj praksii da je ona prihva!ena kao

    pravo &vo su dva elementa koja zajedno gradepojam meunarodnog obiaja kaoizvora meunarodnog prava "a dva elementa su nerazdvojna, jer sama praksa nijedovoljna za stvaranje obiajnog prava

    Prvi od tih elemenata naziva se materijalnim ili objektivnim, a drugi psihikim ilisubjektivnim elementom iuglavnom su vezani za drave kao subjekte meunarodnog

    prava 3 vezi sa prvimistie se da se taj elemenat moraCizraavati kroz sukcesivnoponavljanjeistog spoljnjeg akta, od stranelanova meunarodne zajedniceC, kao i dajednostrano ponavljanje Cod strane samo jednog ili manjeg broja drava ne moestvoriti opte ili univerzalnoobiajno praviloC eutim, sama viekratno ponavljana

    praksa nije dovoljna da bi seuspostavio ovaj izvor meunarodnog prava, ve! se traipostojanje i pravne svestikod subjekata meunarodnog prava o obaveznosti takvognjihovog ponaanja &vo ponaanje moe se ogledati u obavezi injenja, ali i

    proputanja injenjaProcesno meunarodno krivino pravo zasnovano je na vrstim garancijama sloboda i

    prava oveka u krivinom postupku #bog toga je u njemu teko obezbediti primenuobiajnog prava, ali oni se kao izvor prava ne mogu zanemariti

    F

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    5/35

    13. OPTA PRAVNA NAELA PROSVE!ENI" NARODA

    1lede!i izvor prava su opta pravna naela koja priznaju prosve!eni narodi &va

    naela ne ureuju neke konkretne pravne odnose, a jo manje se putem njih moeinkriminisatiodreeno ponaanje kao krivino delo i propisati kazna 8e je o optim naelimakoja imaju znaenje osnovnih vrednosti na kojima poiva savremeno krivinomaterijalno pravo "o su>

    - naelo prema kojem se ljudska i graanska prava i slobode mogu ograniavatisamo zakonom, a ne i podzakonskim aktom (nullum crimen sine lege scripta)?

    - svako lice moe se oglasiti krivim i kazniti samo za svoje delo koje je, u vremekada je uinjeno, predstavljalo krivino delo prema doma!em ilimeunarodnom pravu (nullum crimen sine lege praevia);

    - kada odreuje neko delo kao krivino delo, zakon mora biti precizan, tjelementi bi!a krivinog dela moraju biti odreeni na precizan nain (nullumcrimen sine lege certa).ejasne zakonske odredbe se trebaju tumaiti u koristoptuenog (in dubio pro reo);

    - ako je nakon uinjenog krivinog dela zakon izmenjen jednom ili vie puta,primjenjuje se zakon koji je najblai za optuenog (lex mitius);- kazna za krivino delo treba biti zakonom unapred propisana (nulla poena sinelege praevia)

    aela koja se izraavaju maksimama nullum crimen sine lege scripta, nullum crimensine lege praevia, nullum crimen sine lege certa i nulla poena sine lege praevia mogusepodvesti pod jedno jedino naelo - naelo zakonitosti u krivinom materijalnom

    pravu

    1#. NIRNBERKI PRIN$IPI

    +anost ovih ad hoc sudova, a posebno irnberkog tribunala, se nalaze u injenici danjegov statut, kao i kasnija tvz irnberka presuda, sadre niz naela koji su8ezolucijom broj A@(9) od 999=9AFGgodine potvreni od strane 0eneralneskuptine 3-a kao &PH"D+4.DI4 46D54 DJ348&2&0 P84+4

    "o su sljede!a naela>(9) svako lice koje uini djelo koje predstavlja krivino djelo po meunarodnom

    pravu, odgovorno je za njega i za to djelo se kanjava? (=) injenica da nacionalnozakonodavstvo ne propisuje kaznu za djelo koje predstavlja krivino djelo pomeunarodnom pravu, ne oslobaa njegovog uinioca odgovornosti po

    meunarodnom pravu? (;) injenica da je neko lice uinilo djelo koje predstavljakrivino djelo po meunarodnom pravu, djeluju!i kao e$ drave ili kao odgovorno

    @

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    6/35

    lice vlade, ne oslobaa ga od odgovornosti po meunarodnom pravu (F) injenica daje neko lice djelovalo po nareenju njegove vlade ili pretpostavljenog ne oslobaa tolice od odgovornosti, pod uslovom da je u stvarnosti imalo mogu!nosti izbora(@) svako lice optueno za krivino djelo po meunarodnom pravu ima pravo na

    pravino suenje (G) sljede!a krivina djela su kanjiva po meunarodnom pravu> a)zloin protiv mira b) ratni zloini i c) zloini protiv ovjenosti (K) sauesnitvo uizvrenju zloina protiv mira, ratnih zloina ili zloina protiv ovjenosti takoe

    predstavlja krivino djelo po meunarodnom pravu &va naela su naknadno$ormulisana od strane 7omisije 3-a za meunarodno pravo, a zatim prihva!ena od0eneralne skuptine 3-a 9A@Egodine

    1% POJAM I VRSTE NAELA

    1&. NAELO ZAKONITOSTI

    3niverzalna deklaracija o pravima oveka iz 9AF

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    7/35

    povoljnije za uiniocaaelo zakonitosti u krivinom pravu ima etiri segmenta>9 nulla poena sine lege scripta L iskljuuje primenu nepisanog, obiajnog prava= nulla poena sine lege praevia L sadri zabranu retroaktivne primene krivinog

    zakona 5eM praevia znai da nema krivinog dela i krivine sankcije ako to nijebilo propisano zakonom pre nego to je krivino delo uinjeno; null poena sine lege certa L predstavlja naelo odreenosti koje nalae dakrivinopravne norme u to ve!em stepenu budu odreene i precizneF nulla poena sine lege stricta L sadri zabranu stvaranja prava putem analogije5eM stricta znai da krivini zakon obuhvata samo ono na ta se odnosi a ne i slinesituacije

    aelo legitimnosti

    aelo legitimnosti znai da krivino pravo i krivinopravna represija moraju ucelini biti opravdani i nuni "o se moe re!i i za medjkrivino pravo5egitimnost znai opravdanost i prihvatljivost odreenih ustanova i normi&stvarivanje ovog naela zavisi od ubeenja graana o tome da li su odreene

    institucije i norme opravdane #a pojam legitimnosti je od presudnog znaajavrednosni element, legitimnost pretpostavlja saglasnost nekog ponaanja ili stanjasa odreenim sistemom vrednosti elegitimnost neke krivinopravne norme nijedovoljan razlog da se ona ne primenjuje, ve! razlog za to da se ona to pre izmeni

    i uskladi sa zahtevima legitimnosti Prema tome, naelo legitimnosti je pre svegaod znaaja za stvaranje krivinog prava, a samo izuzetno i za njegovu primenu3 oblasti mekrivinog prava zbog nepostojanja preciznih pravnih normi postavljase pitanje da li se moe pouzdati u naelo legitimnosti 3 medjpravu postojenorme koje spadaju u tzv ius cogens odn norme koje se sa aspekta legitimnostine mogu osporavati ni onda kada nisu pisane jihova direktna primena, ako nijere o tome da su preuzete u nacionalna krivina zakonodavstva, ne moe se

    prihvatiti u medjkrivinom pravu kada se radi o ustanovljavanju krivinih dela ikrivinih sankcija kada se radi o najteim zloinima oni najpre moraju biti

    predvieni medjaktom i za njih mora biti propisana sankcija

    1'. NAELO INDIVIDUALNE SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI

    3 savremenom krivinom pravu opte je prihva!en princip individualne isubjektivne odgovornosti koji, u stvari, proizlaze iz samog pojma i prirode krivice&vo naelo ima dva svoja dela>- jedan se odnosi na to da neko moe odgovarati za svoje postupke samo ako jekriv, ako postoji subjektivni odnos prema uinjenom delu L subjektivna

    odgovornost- drugi se odnosi na zabranu odgovornosti za postupke drugih lica, svako je

    K

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    8/35

    odgovoran samo za svoje postupke, za ono to je uinio L individualnaodgovornost8azvoj odgovornosti u krivinom pravu je tekao od kolektivne ka individualnoj

    aelo individualne subjektivne odgovornosti znai da svako odgovara samo za

    svoje postupke prema kojima ima odreeni psihiki odnos i zbog kojih mu se moeuputiti drutveno-etiki prekor3 nekim sluajevima dolazi do izvesnih odstupanja od ovog naela 3 medjkrivinom pravu odstupanje od ovog naela predstavlja komandna odgovornostz ovog naela proizlazi i zahtev da se zakonskim opisima krivinih dela obuhvatesamo ona ponaanja koja je mogu!e izbe!i, koja se jednom apstraktnom uiniocu

    prosenih sposobnosti objektivno mogu uraunati 7ao krivina dela trebapredvideti samo ona ponaanja koja su podobna da budu osnov za individualnu,subjektivnu odgovornost

    1(. NAELO SOLIDARNOSTI I UZAJAMNOG POVERENJA MEUDRAVAMA

    &vo naelo je speci$ino za medj krivino pravo i nije poznato u internomkrivinom pravu &no polazi od koncepcije relativnog suvereniteta drava idobrovoljnog prenoenja nekih $unkcija u oblasti krivinog prava na medjunarodnuzajednicu

    aelo solidarnosti i uzajamnog poverenja meu dravama dolo je do izraaja

    prilikom osnivanja edjunarodnog krivinog suda edjutim, kako su taj sudprihvatile samo neke zemlje to ukazuje na relativnost ovog naela ako bisuzbijanje kriminaliteta trebalo da bude van politikih uticaja i bude shva!eno kaozadatak koji je u interesu svih zemalja i ova oblast je pod politikim uticajemnekih zemalja to vodi izostajanju solidarnosti meu dravama3pravo u politikoj s$eri treba traiti objanjenje za injenicu to je ovaj princip ustvarnosti jo daleko od toga da se ostvaruje u potpunosti &dnosi meu dravama

    politikog karaktera nuno se odraavaju i u oblasti mekrivprava &zbiljnaprepreka ostvarenju ovog naela je postojanje dva paralelna meunarodna pravnaporetka> jedan koji vai za mo!ne i uticajne zemlje i drugi koji se primenjuje namale zemlje

    20. NAELO "UMANOSTI I ZATITE PRAVA

    aelo humanosti u krivinom pravu ima dva aspekta>- prvi znai da zatitna $unkcija krivinog prava mora biti humanistikiorijentisana, odnosno da se krivinim pravom pre svega tite najvanija dobraoveka 7rivino pravo, ma koliko njegove sankcije u relativnom smislu bilehumane, ne moe biti humanistiki orijentisano ukoliko nije usmereno na zatitu

    oveka i njegovih najvanijih dobara, ukoliko zatita drugih dobara nije podreenatom cilju edjkrivpravo ima za cilj da zatiti osnovna dobra celog oveanstva

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    9/35

    - drugi aspekt je ono to se uobiajeno podrazumeva pod naelom humanosti ukrivinom pravu, a to je da u odnosu na uinioca krivinog dela, krivino pravo ikrivine sankcije treba da budu, koliko je to mogu!e, humane sticanje ovognaela esto ima ideoloke motive da se krivino pravo i kazna prikau humanijim

    nego to stvarno jesu pak, realizacija ove ideje je ograniena karakteromkrivinog prava i krivinih sankcija &na ima svoje granice koje lee u injenici dasu krivine sankcije, a posebno kazna, nuno nehumane i da sadre odreeno zlo izato naelo humanosti u krivinom pravu i u medjkrivpravu treba shvatiti kaotenju da se izbegne nepotrebna humanost#4H""3 P84+4 2&P3"

    18. NAELO PRAVEDNOSTI I SRAZMERNOSTI

    7rivino pravo obavlja jednu vanu i korisnu $unkciju za pojedinca i drutvo, a toje zatitna $unkcija 0ranice toj zatiti postavlja upravo naelo pravednosti israzmernosti 7azna i druga krivina sankcija koja se primenjuje prema uiniocukrivinog dela mora biti pravedna i srazmerna uinjenom delu Pri tome se moravoditi rauna i o stepenu krivice koji predstavlja gornju neprekoraivu granicu

    prilikom odmeravanja kazne ije prihvatljivo da se krivine sankcije propisuju iprimenjuju ne obaziru!i se na neke opte ideje pravde i pravinosti, da se po cenukrenja tih naela, a time i krenja sloboda i prava graana, ostvaruje to

    e$ikasnija zatita

    aelo pravednosti i srazmernosti predstavlja i branu jednom gledanju na krivinopravo, koje je izvesno vreme bilo ak dominiraju!e u odreenim zemljama, a to jeda drutvo ima pravo da razliitim oblicima tretmana menja linost uiniocakrivinog dela, a sa ciljem da vie ne vri krivina dela "o je ponekad

    podrazumevalo i drastine zahvate u duevni i telesni integritet uinioca kojiuopte nisu bili u srazmeri sa uinjenim krivinim delom2anas je naelo pravednosti i srazmernosti ponovo postalo jedno od osnovnihnaela krivinog prava &no je od znaaja ne samo za njegovu primenu, ve! i zanjegovo stvaranje

    3 oblasti medjkrivprava zastupa se miljenje da bez ostvarivanja naelapravednosti, nije mogu!e ni posti!i i odravati meunarodni mir eke pojave umedjkrivpravu stvaraju sumnju u pogledu ostvarenosti ovog naela &snivanje adhoc tribunala samo za odreene zloine i uinioce, name!e prigovor selektivne

    prirode koji predstavlja grubo krenje ovog naela

    A

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    10/35

    21. NE BIS IN IDEM

    2rugo glavno pravilo meunarodnog krivinog prava je naelo zabrane dvostrukogsuenja ili ne bis in idem &no sprijeava mogudnost da licu bude dva puta sueno zaisto djelo, a proizilazi iz nastojanja da se osigura pravinost postupka koji se vodi

    protiv optuenog i iz motivacije za temeljitim istragama i suenjima9< 1tatutimeunarodnih sudova i tribunala direktno odraavaju ovo naelo9A

    71 ima sline odredbe, iako se razlikuju u tome da je nadlenost 71 u odnosu nadravne pravosudne sisteme komplementarna, a ne primarna=F Prvenstveno, licu semoe suditi za krivina djela izvan nadlenosti 71 prema dravnom zakonu, za isto

    postupanje koje je bilo osnov presude na 71=@ 71 moe takoer suditi licu zapostupanje koje je bilo predmet nacionalnog sudskog postupka, ako taj postupak nijebio pravian ili je samo predstavljao $arsu od suenja kako bi se izbjegla nadlenost71

    Pred 71, optueni se moe teretiti za vie od jednog djela za isto postupanje poduslovom da se razlikuju elementi krivinih djela=E 3 predmetu koji je voen protiv"adi!a pred 71, pretresno vijede je odbacilo navode odbrane da je "uilatvonaruilo naelo non bis in idem iz razloga to je u jemakoj ved pokrenut postupak

    na osnovu iste optunice Pretresno vijede navodi da u jemakoj nije donesenapresuda protiv optuenog, a na osnovu te optunice, te da stoga nije narueno naelonon bis in idem

    a meunarodnom nivou, sudovi su primijenili razliite pristupe koji utiu nanacionalne pravosudne sisteme a primjer, drave ne mogu suditi licima za istakrivina djela koja se ved presuena na tribunalima? 71 i 718 imaju primat naddravama "ribunali nisu vezani konanim presudama nacionalnih pravosua,== a

    71 moe takoer suditi licu za postupanje koje je bilo predmet nacionalnogsudskog postupka, ako taj postupak nije bio pravian ili je samo predstavljao$arsu od suenja kako bi se izbjegla nadlenost 71

    23. VREMENSKO VAZENJE

    Prema uinitelju krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijemeuinjenja krivinog djela 2akle, vrijedi princip da nema retroaktivne primjene

    propisa (ullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali)

    4ko se poslije uinjenja krivinog djela zakon jednom ili vie puta izmijeni,primijenit !e se zakon koji je blai za uinitelja 3 toj situaciji, mogu!e je da bude

    9E

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    11/35

    primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od njih blai

    /lai zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkret uinoca, a neapstraktno 2akle, analizom prethodnih kriterija se utvruje kako se ti zakoni odnose

    na konkret uinioca

    /lai zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim

    zakonima

    /lai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude zuzetno, ako je

    povodom pravnih lijekova (alba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i odreenonovo suenje, blai zakon se mora primjeniti i u toj situaciji &vo iz razloga to viene postoji pravosnana presuda i suenje poinje ispoetka

    4ko nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postoja!epovreda krivinog zakona

    2%.PROSTORNO VAENJE

    Postoji pet naela pomo!u kojih se ureuje prostorno vaenje krivinog prava "o su>- teritorijalno naelo?- naelo personaliteta, u okviru kojeg se razlikuju aktivni i pasivni personalitet?

    - realno ili zatitno naelo?- univerzalno naelo?- naelo ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi (ne ureuje se prostorno vaenjekrivinog zakonodavstva 81, ve! mogu!nost ustupanja krivinog gonjenja odreenihlica stranoj dravi u sluaju kada su ta lica uinila krivino delo na teritoriji 81Primjenom ovog naela omogu!uje se primena krivinog prava strane dr!ave 3sluaju ostala etiri naela uvek se primjenjuje krivino pravo 81

    Teritorijalno naelo

    &vo naelo je osnovno pri odreivanju prostorne vanosti nacionalnog krivinogzakonodavstva skazuje se i latinskim izrazom lex loci delicti commissi. jegovasadrina svodi se na to da se krivino zakonodavstvo drave primenjuje na svakogako na njenoj teritoriji uini krivino delo propisano tim zakonodavstvom zuzeci seodnose na lica koja uivaju imunitet od krivinog gonjenja (naroito e$ovi stranihdrava, diplomatski predstavnici), zatim na objekte koji su nepovredivi (npr zgradestranih ambasada)Pod CteritorijomC se podrazumeva kopneno podruje drave, sve reke i jezera unutargranica tog podruja, pomorske teritorijalne vode, kao i vazduni prostor iznadsuvozemnog i vodenog dela dravne teritorije

    Naelo personaliteta

    99

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    12/35

    aelo personaliteta tie se vaenja nacionalnog krivinog zakonodavstva premalicima ($izikim ili pravnim) i ima dva oblika, zavisno od toga da li je re o doma!imili stranim dravljanima 3 prvom sluaju re je o aktivnom, a u drugom o pasivnom

    personalitetu

    9) aelo aktivnog personaliteta&vo naelo je odraz personalnog suvereniteta drave spoljava se kroz njen odnos

    prema svojim dravljanima u sluaju kada njeni dravljani uine krivino delo uinostranstvu &vo naelo se posmatra i kao izraz solidarnosti izmeu drava, u smisluda se time doprinosi ostvarenju pravnog poretka strane drave 4ko ne bi postojaloovo naelo dravljanin bi, povratkom u svoju zemlju, izbegao od krivineodgovornosti Primenom ovog naela doma!im dravljanima se onemogu!uje da

    povratkom u svoju zemlju dobiju azil za krivina dela koja su uinili u inostranstvu#bog toga za ovo naelo vai izreka ili izrui ili sudi 7od primenenaela aktivnog

    personaliteta se ne trai reciprocitet 8adi ostvarenja naela nullum crimen, nullapoena sine lege neophodno je da ovo naelo bude unapred propisano u doma!emkrivinom zakonodavstvu, te da postoji identitet normi Pod identitetom normi se

    podrazumeva situacija u kojoj je odreeno ponaanje doma!eg dravljanina propisanokao krivino delo ne samo u krivinom zakonodavstvu strane drave na ijoj teritoriji

    je uinio krivino djelo, ve! i u krivinom zakonodavstvu drave iji je dravljanin

    =) aelo pasivnog personaliteta2oma!a drava, uzimaju!i kao rtvu krivinog dela svog dravljanina koje je stranac

    prema njemu uinio u inostranstvu, svom dravljaninu prua pravnu zatitu time tounapred odreuje da se njeno krivino zakonodavstvo primjenjuje prema strancu kojiizvan njene teritorije uini krivino delo prema njenom dravljaninu 7od ovognaela, doma!i dravljanin je trpeo odreenu radnju na sebi (bio je pasivan), pa sezbog toga ovde radi o pasivnom personalitetu, za razliku od prethodnog sluaja kodkojeg je doma!i dravljanin bio aktivan u preduzimanju neke radnje u inostranstvukoja predstavlja krivino delo

    Realno ili zatitno naelo

    Pomo!u njega drave propisuju primenu svog krivinog zakonodavstva prema licimakoja su u inostranstvu uinila krivino delo upereno protiv njenih vitalnih interesa7od realnog naela drava titi svoje najvanije interese, tj interese bez ije punezatite bi bio doveden u pitanje sam njen opstanak

    Naelo univerzaliteta

    3 osnovi ovog naela je pravilo o postojanju odreenih krivinih dela kojapredstavljaju najtee meunarodne zloine, prema ijim uiniocima celameunarodna zajednica ima interes da budu kanjeni 7od ovog naela nije bitnomesto izvrenja krivinog dela, niti dravljanstvo rtve ili poinioca &vo naelo prvi

    put je prihva!eno u 9K veku za delo piratstva L motiv> da se drave zajedniki bore

    protiv kriminaliteta koji ih sve pogaa 2rugi primer pruaju sve etiri .enevskekonvencije - sve drave lanice ove konvencije obavezale su se da u svom

    9=

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    13/35

    zakonodavstvu predvide kanjavanje lica koja izvre ili narede da se izvri bilo kojiod oblika tekog krenja pravila humanitarnog prava (0enocid, 8atni zloini, #loini

    protiv ovenosti, "ortura, 8opstvo i trgovina robljem)2&. POJAM ME. MATERIJALNOG KRIV. PRAVA

    Podjela meunarodnog krivinog prava na> pravila materijalnog meunarodnogkrivinog prava i pravila meunarodnog krivinoprocesnog prava -aterijalnomeunarodno krivino pravo prethodi meunarodnom krivinoprocesnom pravu, ali

    je i ono zavisno od krivinoprocesnog iz prostog razloga to se postojanje ilinepostojanje meunarodnog krivinog djela pred nadlenim meunarodnim sudskimorganom moe raspraviti samo u unaprijed propisanom postupku, koji sadri sve

    procesne garancije zakonitog i pravinog suenja

    Pojam meunarodnog materijalnog krivinog prava obuhvata materijalnopravnapravila sadrana u meunarodnim optim pravnim aktima, te u nacionalnim krivinimzakonodavstvima, kojima su ureena osnovna naela i instituti opteg dijela krivinog

    prava na meunarodnom nivou, kao i obiljeja pojedinih meunarodnih krivinihdjela Pojam meunarodni se ne mora odnositi samo na izvor prava nego moe iobjekat, odnosno elemenat inostranosti kod krivinopravnih predmeta L

    Prema tome, sadraj meunarodnog krivinog prava ine odgovaraju!e normemeunarodnog javnog prava, regionalnog meunarodnog javnog prava,kompleksnormi nacionalnog krivinog prava postuliran meunarodnim konvencijama,

    kompleks procesnopravnih normi(pruanje pravne pomo!i) i dejstvo stranih sudskihodluka

    1peci$inost pravila meunarodnog materijalnog krivinog prava jeste to su ona bilarazbacana u pravnim aktima ad hoc meunarodnih krivinih tribunala, sve dodonoenja 8imskog statuta BB , jer ovaj statut sadri odredbe o najvanijiminstitutima ove grane prava

    2'. POJAM ME. KRIVINOG DJELA

    1adraj pojma meunarodnog krivinom dela obuhvata ne samo krivina delapropisana meunarodnim pravom, ve! i ona krivina dela sadrana u nacionalnomkrivinom zakonodavstvu koja svoj pravni temelj imaju u meunarodnim optim

    pravnim aktima

    Prema normativnom stanovi"tu sutina meunarodnog krivinog dela ispoljavalabi se u povredi pravne norme, zbog ega se to delo smatra iskljuivo pravnimpojmom 1uprotno ovom stanovitu, realistiko shvatanje meunarodnog krivinogdela ukazuje na znaaj radnje i posledice koja je nastala usled te radnje, zbog ega se

    opti pojam meunarodnog krivinog dela, kao i u unutranjem krivinom pravu,odreuje u odnosu na radnju i njenu posledicu

    9;

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    14/35

    28. ELEMENTI OPTEG POJMA KRIV.DJELA

    3 konstrukciju meunarodnog krivinog dela ulaze slede!i elementi>- delo (ponaanje) oveka u koje spadaju radnja, njena posledica i uzrona veza koja

    postoji izmeu njih?- vinost uinioca?- protivpravnost dela?- odreenost dela u zakonu?- drutvena opasnost dela&vi elementi mogu se grupisati na objektivne i subjektivne elemente#bjektivne elemente u ovom pojmu ine delo, protivpravnost dela, njegovaodreenost u mzakonu i drutvena opasnost, dok je vinost elemenat subjektivne

    prirode. 3nutar objektivnih elemenata moe se vriti dalje grupisanje na elemente$ormalnog i materijalnog karaktera

    $ormalni elementi su delo, protivpravnost i odreenost dela u zakonu, dok jedrutvena opasnost dela njegov materijalni elemenat.maju!i u vidu sve ove elemente, moe se re!i da meunarodno krivino delo

    predstavlja delo oveka uinjenosa vino"%u, opasno &a "iru meunarodnu &ajednicu,koje je protivpravno i odreeno u&akonu kao krivino delo.&vako odreeni opti pojam meunarodnog krivinog dela u sebi sadri sve elemente

    koje sadri i opti pojam krivinog dela u unutranjem pravu drava, a razlika izmeunjih ogleda se u injenici to meunarodno krivino delo u sebi sadri elemenatinostranosti

    2(. RADNJA, POSLJEDI$A, UZRONA VEZA

    2elo (ponaanje) oveka2elo oveka svojim sadrajem obuhvata> ljudsku radnju, posledicu koja je usled teradnje nastala, kao i uzronu vezu izmeu radnje i posledicePojam radnje obuhvata ne samo telesni pokret oveka, kao spoljnu mani$estacijunjegovog ponaanja, ve! i njegov psihiki odnos prema toj radnji #bog toga seradnja, u njenom krivinopravnom znaenju, moe odrediti kao delatnost oveka kojuon preduzima sa sve!u i odreenim psihikim odnosom kako prema njoj, tako i

    prema posledici koja usled te radnje nastupa8adnja izvrenja meunarodnog krivinog dela naje!e se preduzima nekim telesnim

    pokretom (npr lienjem ivota nekog lica ili vie njih u sluaju zloina protivovenosti), ali se ona moe preduzeti i verbalno (npr u sluaju pozivanja naizvrenje zloina genocida, zloina protiv ovenosti) Pored toga, radnja

    meunarodnog krivinog dela moe se sastojati i u neinjenju8adnja meunarodnog krivinog dela ne ispoljava se samo kroz preduzimanje ili

    9F

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    15/35

    nepreuzimanje radnje njegovog i&vr"enja, ve! i krozpodstrekavanje, pomaganje iliorgani&ovanje &loinakogudru!enja.3 vezi sa radnjom izvrenja kod odreenih meunarodnih krivinih dela, trai se da

    budu izvrena na odreeni nain (npr krenjem pravila meunarodnog prava, kakav je

    sluaj kod ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika), odnosno prema odreenimlicima i grupama (prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili sanitetskom iliverskom osoblju u sluaju ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika ili premanacionalnoj ili verskoj grupi u sluaju zloina genocida) eka meunarodna krivinadela mogu se izvriti samo dok postoje odreene okolnosti ili stanje (kao u sluajuzloina protiv ovenosti koji se moe uiniti u okolnostima irokog ili sistematinognapada usmerenog protiv civilnog stanovnitva)

    1redstvo izvrenja meunarodnog krivinog dela (npr sila) moe biti i jeste uodreenim sluajevima element radnje njegovog izvrenja "akav primer prua namradnja izvrenja zloina protiv ovenosti propisana u lanu K stav 9 taka (g)8imskog statuta BB "om odredbom je propisano da ovaj zloin, uz ispunjenjenaravno i ostalih elemenata iz njegovog bi!a, predstavljaju prisilna prostitucija ii&nuena trudno!a

    &dreena meunarodna krivina dela mogu se uiniti samo u odreeno vreme (ratnizloin protiv civilnog stanovnitva, s obzirom na to da se ovo krivino delo moeuiniti samo za vreme rata, oruanog sukoba ili okupacije)

    #a postojanje krivine odgovornosti odreenog lica kod nekih meunarodnihkrivinih dela dovoljno je da je, uz ispunjenje ostalih uslova, radnja izvrenja

    preduzeta i samo jednom'rugi elemenat koji svojim sadr!ajem obuhvata pojam delo oveka jeste posledica.

    &na se moe odrediti kao proizvedena promena ili stanje u spoljnjem svetu Posledicakoja nastupi usled krivinog dela moe se odnositi i na psihu oveka Posledicaodreena bi!em nekog meunarodnog krivinog dela moe i da ne nastupi ukonkretnom sluaju, zbog ega se u tom sluaju moe raditi o pokuaju krivinogdela, a ne o svrenom krivinom delu 3 sluaju ve!ine krivinih dela posledica jeuneta u zakonsko bi!e krivinog dela, ali to ne mora biti sluaj sa svim krivinimdelima &va injenica predstavlja osnov zapodelu krivinih dela na materijalna (sa

    posledicom) iormalna (bez posledice) 1vako krivino delo ima posledicu, s tim tose kod nekih od tih dela posledica unosi u njihovo zakonsko bi!e, dok se kod drugihkrivinih dela to ne ini

    Posledica meunarodnog krivinog dela moe se ispoljiti u dva vida> u povredi iliugroavanju zati!enog dobra &vi vidovi su osnov za podelu na krivina dela

    povrede i krivina dela ugroavanja 7od posledice u vidu povrede dolazi dounitenja, ote!enja ili injenja neupotrebljivim zati!enog dobra 7od krivinih dela

    ugroavanja, ugroavanje se moe ogledati u konkretnoj i apstraktnoj opasnosti

    9@

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    16/35

    3 prvom sluaju used radnje izvrenja nastupila je opasnost, tj neko ili neto je zaistadovedeno u opasnost 3 drugom sluaju, kod apstraktne opasnosti, smatra se da jeopasnost mogla da nastupi radnjom izvrenja, ali u konkretnom sluaju ona nijenastupiia

    ajzad, da bi postojalo meunarodno krivino delo, neophodno je da izmeu radnje injene posledice postoji uzrona veza &va veza se posmatra i utvruje odvojeno odvinosti uinioca krivinog dela, pri emu se mora razlikovati uslov od uzroka

    posledice

    1 tim u vezi, istie se kako Cproputanje odreene dunosti moe biti uzrok posledice>a) ako je postojala dunost na otklanjanje posledice? b) ako je bilo izvesno ili barveoma verovatno da bi posledica preduzimanjem obavezne radnje bila otklonjena ili

    bi nastupila znatno kasnije ili u znatno manjoj meri? i c) ako je uiniocu bilo mogu!eda preduzme obaveznu radnju kojom bi otklonio posledicu

    30. ODREENOST, PROTIVPRAVNOST I DRUTVENA OPASNOST

    =; Protivpravnost dela

    Pravna norma moe nalagati odreeno ponaanje ili ga zabranjivati, pa se moegovoriti o prohibitivnim normama (onim koje zabranjuju neko ponaanje), i oimperativnim normama (koje nareuju odreeno ponaanje)Protivpravnost, shva!ena kao element, se ne unosi u obeleje bi!a meunarodnogkrivinog dela edutim, postoje i takva meunarodna krivina dela kod kojih je

    protivpravnost njihovo posebno obeleje &dredbom 8imskog statuta BB propisan jeposeban oblik krivinog dela ratnog zloina koji se ini protivpravnom deportacijomili preseljenjem ili protivpravnom internacijom 7ada se protivpravnost unese kao

    posebno obeleje nekog krivinog dela, u tom sluaju je protivpravnost od znaaja zavinost uinioca, jer se tada za postojanje njegovog umiljaja zahteva da je u vremeizvrenja bio svestan protivpravnosti svog dela

    =F &dreenost dela u zakonu

    se izraava maksimom nullum crimen, nulla poena sine lege &dreenost dela uzakonu treba razlikovati od njegove protivpravnosti "a razlika se ogleda u injenicito protivpravnost znai protivnost naredbi ili zabrani sadranoj u bilo kom pravnom

    propisu, dok je odreenost dela vezana samo za jednu vrstu tih propisa koji seoznaava reju&akon.

    8imski statut, koji je po nainu donoenja meunarodni ugovor, statuti ad hockrivinih tribunala su u sutini akti sa zakonskom snagom za drave na koje se

    9G

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    17/35

    odnosi eunarodni ugovor, nakon to je odreena drava postala njegova lanica,postaje sastavni deo njenog pravnog poretka u kojem ima jau pravnu snagu odzakona

    =@ 2rutvena opasnost dela

    aterijalni, objektivni elemenat u pojmu meunarodnog krivinog dela 2rutvenuopasnost ovog dela treba shvatiti kao opasnost ne samo za drutvo unutar granicaodreene drave, ve! kao opasnost za meunarodnu zajednicu &no to je, u vezi saelementom drutvene opasnosti, zajedniko tim meunarodnim ugovorima jesteinjenica da elemenat drutvene opasnosti navode kao jedan od razloga svogdonoenja "o se obino ini u preambulama ovih konvencija na nain da se izraava

    &abrinutost, potrebaspreavanja odreenih ponaanja, kao i potreba zatite drutva ododreenih kriminalnih ponaanja

    Preambula 7onvencije 3jedinjenih nacija protiv korupcije istie da su>C2rave stranke ove konvencije, &abrinute zbog o&biljnosti problema i pretnji kojekorupcija predstavlja za stabilnost i sigurnost drutava, podrivaju%i institucije ivrednostidemokratije, etike vrednosti i pravdu, te ugro!avaju%i odriv razvoj i vladavinu

    pravaC? - da su takoe zabrinuteCzbog sluajeva korupcije koji ukljuuju ogromne koliine imovine koja moe

    predstavljati znaajan deo resursa drava, a kojipretepolitikoj stabilnosti i odrivom

    razvoju tih dravaC?- te da suCuverene da korupcija nije vie lokalna stvar ve! transnacionalna pojava kojapogaasva drutva i privredeC8imskim statutom BB (lan @) krivina dela iz nadlenosti tog suda su de$nisana kaodela koja izazivaju C&abrinutost itave meunarodne zajedniceC, to jasno ukazuje naznaaj koji je dat elementu drutvene opasnosti u tim delima, jer ta opasnost nunodovodi do zabrinutosti drutva zbog takvih delazraz opasnost dela se mora uvek posmatrati kao opasnost u odnosu na neto ilinekoga

    31. KRIVI$A ) VINOST *

    +inost uinioca#a primenu krivine sankcije prema uiniocu meunarodnog krivinog dela nijedovoljno da je to delo samo uinjeno, nego je potrebno utvrditi i to da li je kodnjegovog uinioca postojao odreeni psihiki odnos prema delu &vaj odnos,

    predstavlja skup psihikih odnosa izraenih kroz svest i volju uinioca premaodreenom delu, koji se zove vinost

    #akon u pojmu krivice prepoznaje izvjesne subjektivne elemente u smislu psihiki

    9K

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    18/35

    voljnog akta, jer izvjesna lica smatra neodgovornim "o su lica koja usljed duevnebolestiili zaostalog umnog razvojaili drugih razloga nisu sposobna za rasuivanje,kao i maloljetnici od navrene sedme do navrene etrnaeste godine, osim ako sedokae da su pri prouzrokovanju tete bili sposobni za rasuivanje Pojam krivice se

    na jedan nain objektivizira kao standard ponaanja razumnog i paljivog ovjeka7rivica (vinost) predstavlja psihiki odnos uinioca prema svom krivinom delu kaosvom ostvarenju "aj psihiki odnos ogleda se u postojanju svesti (predstave) koduinioca dela o preduzetoj radnji izvrenja (injenju ili neinjenju), uzrokovanoj

    posledici (kao promeni ili stanju u spoljnom svetu) i uzronom odnosu izmeu njih,kao i u postojanju volje, htenja ili pak samo pristajanja u odnosu na proizvedenu

    posledicu +inost predstavlja subjektivni element krivinog dela

    Pretpostavka vinosti jeste uraunljivost "o znai da je postojanje vinosti potrebanzdrav, normalan psihiki aparat kod uinioca krivinog dela &n mora da postoji uvreme preduzimanja radnje krivinog dela i to upravo u odnosu na konkretno izvrenodelo i predstavlja pretpostavku za kanjavanje takvog lica aime, samo se onom licukoje je bilo uraunljivo i koje je izvrilo krivino delo sa vino!u, moe izre!i kaznakao posebna vrsta krivine sankcije 3 naem 7rivinom pravu, vinost je

    pretpostavka subjektivne krivine odgovornosti Psihiko saglaavanje uinioca saradnjom i posledicom krivinog dela, podrazumeva pojam krivice

    ona predstavlja neophodni element krivinog dela i uslov za postojanje objektivno-

    subjektivne krivine odgovornosti 3 skladu sa tim postoji i pravilo u krivinomzakonu po kome nema krivine odgovornosti bez krivice (nullum crimen nulla poenasine culpa) - 1ee more at>

    32. BI!E KRIVINOG DJELADlemente opteg karaktera treba razlikovati od onih elemenata koji su svojstveni samoodreenom meunarodnom krivinom delu a osnovu toga se razlikuje opti od

    posebnog pojma meunarodnog krivinog dela, za koji je neraskidivo vezano bi!eovog krivinog dela

    #akonsko bi!e je sadrano u dispoziciji meunarodnih krivinih dela, a pod njimse podrazumeva skup posebnih elemenata odreenog krivinog dela &d zakonskog

    bi!a krivinog dela treba razlikovati zakonski opis krivinog dela, u koji pored bi!aulaze jo neki dodatni elementi, koji se mogu nazvati i njegovim obelejima "ielementi su razliiti, u zavisnosti od toga o kom krivinom delu je re

    7ao elementi se mogu pojaviti mesto ili vreme izvrenja krivinog dela Primer ukom je mesto izvrenja obeleje dela, prua nam krivino delo piratstva iz lana =AF7#81, jer se ono moe uiniti samo na mestu koje se nalazi na otvorenom moru ili na

    teritoriji koja nije pod vla!u nijedne drave Primer dela za ije izvrenje je bitnovreme, prua nam krivino delo povrede parlamentara iz lana ;

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    19/35

    moe uiniti samo za vreme rata ili oruanog sukoba

    7od nekih meunarodnih krivinih dela zahteva se odreena namera "ipian primertakvog krivinog dela je zloin genocida, kojeg nema ako kod lica koje je optueno za

    taj zloin nije utvreno postojanje namere da potpuno ili delimino uniti nacionalnu,etniku, rasnu ili versku grupu ljudi

    Postoje i takva meunarodna krivina dela kod kojih je u svakom konkretnomsluaju neophodno da uinilac zna za odreene okolnosti koje moraju postojati uvreme izvrenja dela, a koje su elemenat osnovnog bi!a krivinog dela "akav jesluaj sa zloinom protiv ovenosti, kod kojeg uinilac u vreme izvrenja dela moraznati da tada postoji iroki ili sistematini napad usmeren protiv civilnog stanovnitva&d ovakvih okolnosti neophodno je razlikovati tzv kvali$ikatorne i privilegovaneokolnosti koje su dopunski elementi osnovnog bi!a meunarodnog krivinog dela

    *valiikatorneokolnostipredstavljaju dopunska obeleja bi!a krivinog dela kojim seodreuju njegovi tei oblici, dok se privilegovanim okolnostima odreuju njegovilaki oblici

    33.OBJEKAT MEUNARODNOG KRIVINOG DELA

    &vaj pojam obuhvata odreeno dobro ili interes koji se krivinopravnim normamaeli zatititiogu se razlikovati dve vrste objekata meunarodnog krivinog dela 3 prvomsluaju radi se o zatitnom objektu (objektu zatite), dok je u drugom sluaju re onapadnom objektu ili objektu radnje

    7od ove vrste krivinog dela objekat zatite su ovenost i druge vrednosti zati!enemeunarodnim pravom Pojam ovenosti obuhvata Cdobra ili vrednosti od optegcivilizacijskog interesa za celu meunarodnu zajednicu, za celo oveanstvoC

    2ruge vrednosti zati!ene meunarodnim pravom obuhvataju razne vrednosti poputzdrave ivotne sredine oveka (u sluaju krivinog dela neovla!enog pribavljanja iraspolaganja nuklearnim materijalom), kulturni, istorijski ili religijski spomenici (usluaju krivinog dela unitavanja takvih spomenika), bezbednost pomorske ilivazdune plovidbe (u sluaju krivinog dela piratstva, odnosno krivinog delaugroavanja bezbednosti vazdune plovidbe), itd

    +a"titni objekatmoe biti opti i grupni &pti zatitni objekat kod meunarodnih

    krivinih dela je ovek i drutvo u celini, dok grupni zatitini objekat predstavljaobjekat pojedine grupe krivinih dela (npr grupe krivinih dela iz oblasti ratnog

    9A

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    20/35

    prava)

    apadni objekattakoe moe biti razliit, zavisno od bi!a konkretnog meunarodnogkrivinog dela "ako je kod zloina genocida napadni objekat nacionalna, etnika,

    rasna i verska grupa, kod zloina protiv ovenosti to je bilo koje civilnostanovnitvo, kod ratnih zloina su to ranjenici, bolesnici, zarobljenici, civilnostanovnitvo, sanitetsko i versko osoblje, parlamentari itd

    3#. SUBJEKAT MEUNARODNOG KRIVINOG DELA

    &vim pojmom se oznaavaju dve vrste lica> aktivni i pasivni subjekt #a aktivnogsubjekta se istie da je to lice koje svojom radnjom prouzrokuje posledicu krivinogdela, dok se pasivnim subjektom oznaava lice koje je povreeno ili ugroenokrivinim delom

    ktivnim subjektommeunarodnog krivinog dela mogu se nazvati njegov izvrilac,saizvrilac i sauesnik (podstreka, odnosno pomaga) 7ao aktivni subjekatmeunarodnog krivinog dela moe se pojaviti samo lice koje ima 9< i vie godina8imski statut BB je, s tim u vezi, sasvim odreen kada u lanu =G propisuje da ovajsud Cnije nadlean za lica koja su bila mlaa od 9< godina u vreme navodnogizvrenja krivinog delaC

    3 nacionalnim krivinim zakondavstvima maloletna lica se mogu pojaviti kao

    aktivni subjekti meunarodnih krivinih dela propisanih u odgovaraju!im zakonimatih drava "o je sluaj i sa 7#81, prema kojem se maloletna lica (mlai i starijimaloletnici, lica od 9F do 9< godina) mogu pojaviti kao aktivni subjekti ovih krivinihdela 3koliko se u konkretnom predmetu utvrdi njihova krivina odgovornost, moguim se izre!i vaspitne mere i mere bezbednosti, a starijem maloletniku se izuzetnomoe izre!i i kazna maloletnikog zatvora koja ne moe biti kra!a od jedne ni dua oddeset godina

    asivni subjektmeunarodnog krivinog dela mogu biti ne samo $iziko i pravnolice ije dobro ili interes su povreeni ovim krivinim delom, ve! i odreene grupeljudi ija egzistencija se eli zatititi meunarodnim krivinopravnim normama (prkrivina dela genocida i zloina protiv ovenosti, kod kojih se kao zati!ene grupeljudi javljaju nacionalne, etnike, rasne i verske grupe, odnosno bilo koje civilnostanovnitvo

    Pravno lice se ne moe smatrati subjektom jer ne odgovara krivino-pravno, ve! samoza privredne prestupe

    3%. KRIVINA ODGOVORNOST POJAM I ELEMENTI

    Pojam i elementi krivine odgovornosti

    =E

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    21/35

    7ada neko lice uini krivino djelo (pa i meunarodno krivino djelo), jedno od pitanja koje

    se neizbjeno postavija je i to da li se samo na osnovu toga to je djeio objektivno uinjeno

    takvo lice moe kazniti 1 obzirom na to da je ve! odavno u vezi sa ovim pitanjem

    prihva!ena objektivno-subjektivna koncepcija krivinog djela, nesumnjivo je da same realne

    radnje uinioca, koje su svojevrsna spoljna mani$estacija unutranjih psihikih procesa kojisu se prije njihovog preduzimanja deavali u njemu, nisu dovoljne da bi se uinilac mogao

    kazniti za uinjeno krivino djelo

    2a bi se to moglo uiniti, neophodno je utvrditi kakav

    psihiki odnos je uiniiac imao prema svom djelu eutim, i ovaj odnos pretpostavlja

    prethodno postojanje kod uinioca odgovaraju!eg psihikog stanja, koje podrazumijeva

    ispravnost njegovog psihikog aparata aime, polazi se od toga da samo duevno zdrava

    iica mogu imati odgovaraju!i psihiki odnos prema svojim postupcima 2akle, krivina

    odgovornost ima dva elementa koji odreuju sadraj ovog pojma edan od tih elemenata

    je psihiko stanje uinioca, a drugi je njegov psihiki odnos prema uinjenom krivinom

    djelu &ba ova elementa vezana su za aktivnog subjekta krivinog djela, zbog ega se

    moe re!i da je rije o eiementima subjektivnog karaktera 1toga se krivina odgovomost

    pojmovno moe odrediti kao skup subjektivnih elemenata na strani uinioca krivinog djela

    pomo!u kojih se odreduju njegovo psihiko stanje i psihiki odnos prema uinjenom

    krivinom djelu &vako odreen sadraj krivine odgovornosti vai i u sluaju

    meunarodnog krivinog djeia

    "aj skup subjektivnih elemenata mora se nalaziti na strani lica u vrijeme izvrenja krivinog

    djela i biti takvog kvaliteta da se za njega moe re!i da je bio u normalnom psihikom

    stanju, na osnovu kojeg je mogao pravilno rasudivati i odluivati, te postupati svjesno ivoljno u odnosu na uinjeno krivino djelo a osnovu toga moe se re!i da se krivino

    odgovomim licem smatra ono lice koje je u vrijeme izvrenja krivinog djela bilo u

    normalnom psihikom stanju koje mu je omogu!avaio pravilno rasuivanje i donoenje

    odiuka, te koje je svoje djelo preduzelo svjesno i voljno &vako odreden sadraj pojma

    krivine odgovomosti govori nam kako u njemu postoje dva elementa edan od njih se u

    teoriji krivinog prava naziva uraunljivost, a drugi vinost

    3'. URAUNLJIVOST

    3raunljivost

    3raunljivost je osnov krivine odgovornosti, stub na kojem stoji ova vrsta ljudske

    odgovornosti /ez uraunljivosti se ne moe govoriti o psihikom odnosu uinioca

    meunarodnog krivinog djela prema svom djelu u konkretnom sluaju 1adrinu

    uraunljivosti ini takvo psihiko stanje uinioca krivinog djeia koje mu omogu!uje da u

    konkretnoj situaciji praviino rasuuje i upravija svojim postupcima &va sadrina, dakle,

    obuhvata dva eiementa od kojih se jedan naziva intelektualnim, a drugi voljnim ili

    voluntaristikim

    ntelektualna mo! kao elemenat uraunljivosti se najuoptenije odreuje kao sposobnost

    ovjeka da pravilno misli (razmilja), da u tom procesu donosi ispravne sudove i zakljuke3 krivinopravnom smislu ova mo! se ogleda u sposobnosti uinioca da pravilno shvati

    =9

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    22/35

    znaaj svojih postupaka (svog injenja ili neinjenja) i posljedica koje usljed tog ponaanja

    nastaju u realnom svijetu

    +oluntaristika mo! predstavlja sposobnost ovjeka da samostalno upravlja svojim

    postupcima, tj da samostalno odluuje kako !e se u odreenoj situaciji ponaati (da li !eneto initi ili ne initi) 3 krivinopravnom smislu ova mo! oznaava sposobnost uinioca

    da samostalno odluuje o svom ponaanju u konkretnoj krivinopravnoj situaciji &va

    sposobnost mu omogu!uje da u toj situaciji samostalno donosi odluke o tome da li !epreduzeti odredenu radnju iz bi!a nekog krivinog djela ili !e, pak, propustiti odreeno

    injenje na koje je inae obavezan prema nekom propisu 7od voluntaristike mo!i, kako

    vidimo, veoma je vano da uinilac sam donosi odluke o svom ponaanju &n to, dakle, ne

    ini nesvjesno ili sluajno, niti pod uticajem neke prinude spolja

    zmeu intelektualne i voluntaristike mo!i, kao elemenata uraunljivosti, postoji veza jer je

    intelektualna mo! preduslov postojanja voluntaristike mo!i "a veza je dvostruka &na se

    najprije ogleda u tome to se u situaciji u kojoj lice (uinilac) nije sposobno da samostalno

    rasuduje, ne moe re!i da moe samostalno odluivati o svojim postupcima eutim,

    mogu!a je i obrnuta situacija u kojoj je lice (uinilac krivinog djela) bilo sposobno da

    ispravno misli o svojim postupcima (da ima tanu predstavu o njima) i da je svjesno

    stvarnog znaaja onog to ini, ali da uprkos tome ne moe da kontrolie svoje ponaanje,

    jer nema mo! odluivanja "akve situacije postoje, na primjer, kod uinilaca koji imaju

    bolesni hiper-seksualni nagon ili kod kleptomana 3 bilo kojoj od ove dvije situacije,

    izostanak jedne od pomenutih mo!i uinioca iskljuuje njegovu uraunljivost lmaju!i u vidu

    da vinost predstavlja psihiki odnos uinioca krivinog djela prema svom djelu,uraunljivost predstavlja njen osnov jer se samo za lica koja su prethodno mogla da

    rasuduju o svom ponaanju i da samostaino odluuju o svojim radnjama moe re!i da su

    vino postupaia u odnosu na djelo

    3raunljivost se pretpostavlja, jer se polazi od toga da je najve!i broj ljudi duevno zdrav,

    pri emu se ova pretpostavka uspostavlja u odnosu na odredenu starosnu dob &va

    pretpostavka za posljedicu ima to da se u krivinom zakonodavstvu ne odreuje pojam

    uraunljivosti, tj ne odreduje se ta jeste uraunljivost, ve! ta ona nije

    a ovaj nain je

    postupljeno i u 8imskom statutu BB aime, ovaj statut uspostavlja nadlenost BB u

    odnosu na sva lica koja su u vrijeme izvrenja krivinog djela imala 9< godina ime, na

    posredan nain, polazi od navedene pretpostavke da su sva lica od te starosne dobi

    sposobna za rasuivanje i upravljanje svojim postupcima (da su uraunljiva) o, kako se

    radi o oborivoj pretpostavci, 1tatut u lanu ;9 stav 9 taka (a) propisuje da nije krivino

    odgovorno lice ako u vrijeme izvrenja krivinog djela iz nadlenosti BB Cpati od duevne

    bolesti ili nedostatka koji razara sposobnost tog lica da procjenjuje nezakonitost ili narav

    svog djela ili sposobnost da kontrolie svoje ponaanje da bi udovoljilo zakonskim

    uslovimaC

    ==

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    23/35

    z navedene odredbe 1tatuta proizilazi da se neuraunljivost moe mani$estovati u dva

    oblika Prvi se ogleda u nesposobnosti uinioca da procjenjuje nezakonitost ili prirodu svog

    djela, a drugi u njegovoj nesposobnosti da kontrolie svoje ponaanje u jednom i u

    drugom sluaju uzrok te nesposobnosti mora biti u duevnoj bolesti ili u duevnom

    nedostatku na strani uinioca 2uevna bolest ili nedostatak predstavlja bioloki osnovneuraunljivosti, dok nesposobnost upravljanja svojim ponaanjem, predstavlja psiholoki

    osnov neuraunljivosti

    euraunljivost se u svakom konkretnom sluaju utvrduje u odnosu na vrijeme izvrenja

    meunarodnog krivinog djela i u tome nezamjenjivu ulogu imaju vjetaci odgovaraju!e

    medicinske struke, s obzirom na to da se radi o pitanjima iz domena medicinskih nauka

    stina, neuraunljivost predstavlja pravno pitanje o kojem u konkretnom sluaju odluku

    donosi sud, ali pravilnu odluku o tome on ne moe donijeti bez angaovanja odgovaraju!ih

    vjetaka

    7rivinopravni znaaj neuraunljivosti ogleda se u tome to uinilac meunarodnog

    krivinog djela na ijoj strani je utvrena neuraunljivost nije krivino odgovoran za to

    krivino djelo 2akle, takav uinilac ne moe se oglasiti krivim, ve! se oslobaa od optube

    zbog nepostojanja krivine odgovornosti "akvom uiniocu se ne izriu ni mjere

    bezbjednosti (npr obavezno iijeenje u odgovaraju!oj zdravstvenoj ustanovi, odnosno na

    slobodi), s obzirom na to da 8imski statut BB ne propisuje mogu!nost izricanja ovih

    krivinih sankcija

    38. BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST

    maju!i u vidu da izmeu uraunljivosti i neuraunljivosti postoji prelazno stanje u kojem

    postoji duevna poreme!enost takvog stepena koja, istina, ne iskljuuje u potpunosti

    uraunljivost nego je samo umanjuje, postavlja se pitanje njenog znaaja u meunarodnom

    materijalnom krivinom pravu

    3 doma!em zakonodavstvu za ovo stanje upotrebljava se

    izraz bitno smanjena uraunljivost, dok se u stranoj teoriji i judikaturi upotrebljava izraz

    smanjena uraunljivost (diminished responsibilitN) &vaj oblik ne propisuje 8imski statut

    BB, ali to, smatramo, ne znai da se on ne treba uzeti u obzir u odreenom sluaju u kom

    bude utvren 3 literaturi o ovom pitanju, a vezano za B"O, istie se kako smanjena

    uraunljivost ne oslobaa od krivine odgovornosti ali se moe uzeti u obzir kao osnov za

    ublaavanje kazne9A=Q 3 predmetu protiv optuenog Dsada 5ande B"O je odbio

    pozivanje odbrane na smanjenu uraunljivost optuenog u vrijeme izvrenja krivinog djela

    koje mu je optunicom stavljeno na teret 7ao razloge za ovaj stav Pretresno vije!e

    "ribunaia je istakio da>

    C nije ubijedeno u osnovanost odbrane smanjenom uraunljivo!u kakav se zagovara uprilog Dsada 5ande &dbrana ne tvrdi da je u relevantnom periodu Dsad 5ando bio

    =;

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    24/35

    nesposoban da razlikuje dobro i zlo ako svjedoenja vjetaka idu u prilog tome da je g

    5ando patio od poreme!aja linosti, dokazi koji se odnose na njegovu nesposobnost da

    kontrolie svoje $izike postupke iz razloga duevne poreme!enosti nisu nipoto

    zadovoljavaju!i Htavie, Pretresno vije!e smatra da je uprkos svom poreme!aju linosti

    Dsad 5ando bio itekako sposoban da kontrolie svoje postupkeC9A;Qz citiranog dijela presude moe se zakljuiti kako Pretresno vije!e ne iskljuuje mogu!nost

    postojanja smanjene uraunljivosti kod meunarodnih krivinih djeia, mada je u

    konkretnom sluaju smatralo da se ovaj institut o odnosu na optueno lice nije mogao

    primijeniti Posebno je pitanje kako u takvim situacijama primijeniti ovaj institut, s obzirom

    na to da ni 1tatut B"O, kao ni 8imski statut ne sadri odredbe o smanjenoj uraunljivosti

    3 tom smislu znaajan je onaj dio pomenute presude u kom Pretresno vije!e govori o tome

    na koje izvore se poziva u razmatranju ovog pitanja u konkretnom sluaju 1 tim u vezi se

    kae>

    C6vrsto je uvrijeeno da tumaenje lanova 1tatuta i odredbi Pravilnika treba zapoeti

    podsje!anjem na opte principe tumaenja koji su kodi$ikovani u lanu ;9 /eke

    konvencije o ugovomom pravu "akoe, kao to je ranije obrazloeno, prihvatljivo je

    oslanjanje na pravila tumaenja iz nacionalnih pravnih sistema gdje god se ona mogu

    primijeniti, a da se, pri tom, ostane u okviru optih principa prava eutim, gdje god su

    nacionalna pravila tumaenja u neskladu s obinim jezikom 1tatuta i Pravilnika i njihovim

    ciljem i svrhom, primjena nacionalnih pravila postaje irelevantna (na kurziv) 3

    predmetnom sluaju, kad pojam nije de$inisan u 1tatutu B"Ot ali je jasno de$inisan i

    artikulisan u odredbama vie nacionalnih pravnih sistema, i to na vie naina, oito jedopustivo pribjegavati taRcvim nacionalnim pravnim sistemima (na kurziv) radi razjanjenja

    pojma koji je dat u Pravilniku

    &dbrana smanjenom uraunljivo!u priznata je u razliitim oblicima, sa razliitim pravnim

    posljedicama, u mnogim nacionalnim pravnim sistemima 3glavnom, podiijee raznim

    ogranienjima i ne prua optuenom potpunu zatitu od krivinih posljedica njegovih

    krivinih djela 3 nekim dravama naprosto se smanjuje teina krivinog djela kojom se

    moe teretiti optueni koji se poziva na takvu odbranu a primjer, u Dngleskoj i +elsu licu

    za koje se ustanovi da mu je smanjena uraunljivost, ne moe se suditi za ubistvo nego se

    mora izjasniti krivim za ubistvo na mah 3 nekim evropskim zemljama lice koje pati od

    takvog poreme!aja time stie uslove za ublaavanje kazneC9AFQ

    z citiranog sluaja moe se uoiti kako Pretresno vije!e ukazuje da smanjena uraunljivost

    uinioca meunarodnog krivinog djela moe biti od uticaja na presuenje odreene

    krivine stvari, i to na dvojak nain &na, naime, moe biti razlog da se njegovo ponaanje

    pravno kvali$ikuje kao blae krivino djelo (ako se prihvate sistemi Dngleske i +elsa) ili, pak,

    tako to se uzima u obzir kao olakavaju!a okolnost prilikom odmjeravanja kazne (kao u

    sluajevima :rancuske, jemake, talije, unoa$rike 8epublike) o, u svakom sluaju

    ova uraunljivost ne dovodi do iskljuenja krivine odgovornosti

    =F

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    25/35

    Prema lanu 9F@ stav = taka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokazivanju BB, bitno

    smanjena uraunljivost uzima se u obzir kao posebna olakavaju!a okolnost

    3( VINOST I MEUNARODNO

    7rivnja ili vinost predstavlja skup psihikih odnosa prema odreenom krivinomdjelu koji se izraavaju u svijesti i volji njegovog uinitelja 7rivnja je conditio sineSua non za primjenu kazne prema poinitelju k d, bez krivnje nema krivineodgovornosti ni kanjivosti &snovna pitanja koja se postavljaju u odnosu na krivnjusu da li je uinitelj svjestan svog djela i da li ga ho!e 1vijest i volja su osnovnielementi u pojmu krivnje

    Prema rjeenjima koja su prisutna u vae!im krivinim zakonima u / i T krivnjaje zasnovana na psiholokoj teoriji 7rivnja se ogleda u psihikom odnosu uiniteljaprema djelu tj odnosu koji se zasniva na uraunljivosti, a izraava se kroz svoja dvaosnovna oblika L umiljaj i nehat Postojanje umiljaja i nehata uvijek predpostavlja

    postojanje krivnje Dlement svjesti je zajedniki i za umiljaj i za nehat, dok seelement volje javlja samo kod umiljaja 1vijest uinitelja koji postupa s umiljajemili iz nehata mora obuhvatiti samo stvarne okolnosti djela, dok se ne trai njegovasvijest o pravnoj normi Prema tome, kod umiljaja i nehata zakon ne trai da seutvrdi psihiki odnos uinitelja prema normi, to znai da se ne trai svijest o tome da

    je uinjeno djelo protupravno, protudunosno ili asocijalno &vo stoga to je

    utvrivanjem uraunljivosti, odnosno utvrivanjem da je uinitelj u vrijeme uinjenjadjela mogao shvatiti znaaj svog djela dolazi do apsolutne pretpostavke da je uinitelj

    bio svjestan i drutvenog znaaja uinjenog djela

    3miljaj

    edini oblici krivnje u naem krivinom pravu su umiljaj i nehat 3miljaj (dolus) jeredovni i tei oblik krivnje #a krivina djela koja su uinjena s umiljajemuvijek se kanjava dok se za k d uinjena iz nehata odgovara i kanjava samoizuzetno tj onda kad to zakon izriito propisuje #a k d uinjena iz nehata

    kazne su uvijek blae od kazni propisanih za k d uinjena s umiljajem

    Prema psiholokoj teoriji krivnje umiljaj se odreuje prema psihikom odnosuuinitelja prema njegovom djelu 8azliita su shvatanju u tom pogledu ovisno otome da li se naglasak stavlja na uiniteljevu svijest ili na njegovu volju, te suizgraene i razliite teorije o pojmu umiljaja a jednoj strani je teorija svijestina drugoj teorija volje a na tre!oj mjeovita koncepcija koja predstavljakompromis prethodne dvije teorije

    =@

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    26/35

    Prema teoriji svijesti (teorija predstave, intelektualistika teorija) umiljaj postoji akoje uinitelj imao svijest ili predstavu o posljedici koja !e nastupiti uslijednjegove radnje

    Prema teoriji volje (voluntaristika teorija) umiljaj postoji ako je uinitelj posljedicuhtio

    jeovita teorija (kompromisna) nastala je kao rezultat kompromisa u odreivanjutog oblika krivnje zbog nedostataka navedenih teorija

    7rivino djelo uinjeno je s umiljajem kad je uinitelj bio svjestan svog djela i htionjegovo uinjenje, ili kad je bio svjestan da zbog njegovog injenja ilineinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njenonastupanje +idljivo je da je u naem zakonodavstvu prihva!ena jedna varijanta

    jedinstva obje teorije odnosno kompromisna koncepcija

    == 2irektni umiljaj i eventualni umiljaj

    2irektni umiljaj postoji kad je uinitelj bio svjestan svog djela i htio njegovouinjenje 7rivino djelo je uinjeno s eventualnim umiljajem kad je uinitelj

    bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjenaposljedica pa je pristao na njeno nastupanje 2akle, kod eventualnog umiljajauinitelj pristaje na ostvarenje djela odnosno na nastupanje posljedice i to jeslabiji stepen saglaavanja sa djelom odnosno njegovom posljedicom

    NE"AT

    UVWXY Z[\X]X

    ^[\X] W[ _X` V_` `f[ `V [X V]VW `ZV [_VXYV VZX `XXW[ ]V X`VZVY]V VXZV []Y, X` ]XX, `XZXX Z[\X]ZVVZXX[ W[ VX[ZV _XqX Z[V X YXW Z[` Z]]] `ZVXX [ ZX Z[\X] Y[W XW[, _ [ X` V][ Z[ Y[W(Z V`XW,X[Z]V q[Y Y_, [Z[X_ZV-[[Z]ZX \X `XZ[[ VV ]X[, X Z[\X]ZX [_X VXY[XW ZX]X[ V_[f[)

    UVWXY Z[\X]X [, `XV VWXY YXWX, XZX ZX X `VZ]]]ZX [_[Y[Z]X -V []

    +-/W[ Z][_[`]X_Z [_[Y[Z] VZ VZXXX X W[Z_XfV []XZ X

    VWY VZXX[Y YVq[ XX] `ZV [_V

    =G

    https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BEhttps://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BDhttps://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BC%D0%B8%D1%88%D1%99%D0%B0%D1%98https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%83%D1%88%D0%B0%D1%98_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B0%D1%83%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BEhttps://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BDhttps://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B0https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BC%D0%B8%D1%88%D1%99%D0%B0%D1%98https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BE%D0%BA%D1%83%D1%88%D0%B0%D1%98_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%B0%D1%83%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1
  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    27/35

    W[ V_Z]X]` [_[Y[Z] VZ []V]XX V]VWX[ V_`[ZVfX X [Y[ X `VWVY [ V]X] `ZV [_V, VZ X _ VZ]XW[ ZX ]V X YVq[ ] `ZV [_V

    ][ Z[\X]X

    X`VZ VZXW[ [ ][ Z[\X]X>w[Z Z[\X]

    w[Z Z[\X] (luMuria) V]VW VZX `XX W[ Z_Xf []XZ XVWVYXVYYVq[ Z] [_V ([] - VZ Z][_[`]X_Z [_[Y[ZX]), X_V_X`V q X V ]VX Z[[ V, _ X ]V YVq[ X [ (VX - VZV_Z]X]` [_[Y[ZX]), W[ZV V X X_VX> VW ]XfW VZ [f[W[ VW[ VVZV] (Z V _V[Y [Y[Z V

    Z[_XV[ZVY ZVY, X]V ]V Z[[ q, XW [ ]V X Y [ Z]XZ[[ [], W[ W[ VX VX, X XV[ [ - XYVVX[)? VW ]XfW VZ V[ZV Vf[W[ VW[`]Z ]XfW (V

    W[ZVY[ZVY _fVY V[ZVY Y[, ZXXW [ X X ]V [Y[ VXfX Z[[ ZX Z`V, X ]V [ X` [ V[ V Z[V[ - VX[)

    ^[[Z Z[\X]^[[Z Z[\X] (negligentia) V]VW _XW `XX Z[ V]VW \`X [X

    Y[ ZVfX [_X, VZ Z[ V]VW Z Z][_[`]X_Z, Z V_Z]X]`

    [_[Y[ZX] xZ_Xf XV_]ZV ZW[ V []XZ ]VX X VWVY XVY YVq[VV`VX] `ZV [_V (Z q[ZX `VWX ] `, X ][Z]X` V]XX`W f[X ZX Y, X VZX XZ[ ][`V V[ V_XZ`X _ X`[_Z y_X V V`X, X [ Z[`V V]W[ V W[, Y_[ X W[ y_XV`)

    []Y X`VZX\][X VVVZV] X V ] Z[\X]X, X_ V]XX XVX]ZX _VX `VW [ YVXW Z] `Y_X]ZV U _V W[][VW[`]Z[ V[ VZ ]Xq X W[ Z_Xf V qXZ X [V_[f, V` (W[`]Z) _V X\][X X W[ Z_Xf, [YX VWY

    VVZV]YX, YVXV ]V X X [VX VVZV] [XX, X`VY`VZ`[]ZVY _XW, f[Z [ [YX VVZV] V[Z[ `[ VV[ {X`VX`V W[ Z_Xf, V VWY VVZV]YX, V V[`X ^|}| ] VVVXZX [_V [ZV Z[[ZV Z[\X]X ]X W[ ]XfWX X`V W[ VVXZX]V[ZX, ]V W[, [VYX _V [[[, X_ V]VWX_X `YZXfWXVVZW\ _fX X [ V \ X\][X [ Z[V V VZ\ YX[ VVZ\

    #1 4 #2. NEURAUNLJIVOST I A$TIONES LIBERAE IN $AUSA

    8imski statut predvia i neuraunljivost kao osnov koji iskljuuje krivinuodgovornost 3slovi za postojanje neuraunljivosti su postojanje duevne bolesti ili

    =K

    https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B0_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A3%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%86&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B0_(%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BE)&action=edit&redlink=1https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9A%D1%80%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5&action=edit&redlink=1
  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    28/35

    duevnog poreme!aja koji iskljuuje sposobnost uinioca da shvati nedozvoljenostsvog ponaanja ili sposobnost da upravlja svojim ponaenjem &va odredba

    predvia i intoksikaciju odn upotrebu alkohola, droga i sl koja takoe moradovesti do istih posledica na psihikom planu

    3 vezi sa intoksikacijom kao osnovom za neuraunljivost predvien je institutactiones liberae in causa 4ko se uinilac sam voljno stavio u stanje intoksikacije,

    a znao je ili zanemario mogu!nost da u takvom stanju moe preduzeti ponaanje

    koje je krivino delo iz nadlenosti 1uda, njegova krivina odgovornost ne!e biti

    iskljuena

    1tatut ne predvia institut bitno smanjene uraunljivosti, jer statut u oblasti

    odmeravanja kazne ne poznaje institut ublaavanja kazne

    7ako vidimo, 1tatut u osnovi dozvoljava mogu!nost pozivanja na ovaj osnov iskljuenja

    krivine odgovornosti uiniocu meunarodnog krivinog djela ako je stanje opijenosti

    razorilo njegovu sposobnost da shvati nezakonitost ili prirodu svog djela ili, pak, da upravlja

    svojim postupcima eutim, ovaj osnov ne!e dovesti do krivine neodgovornosti onog lica

    koje se dobrovoljno dovelo u takvo stanje, i to u okolnostima pod kojima je znalo ili

    prenebreglo da !e u u tom stanju uiniti krivino djelo Pri tome je dovoljno da je to lice

    znalo da !e vjerovatno (dakle, ne i izvjesno) u takvom stanju uiniti neko od krivinih djela

    iz nadlenosti BB

    #3. UZRAST

    7rivinu odgovornost iskljuuje i nedovoljan starosni uzrast #a krivina dela iznadlenosti ekrivsuda ne moe odgovarati lice koje u vreme izvrenjakrivdela nije navrilo 9< godina "o ne iskljuuje odgovornost takvom lica premanacionalnom krivinom pravu, ako je tim pravom predviena

    ##. NUNA ODBRANA

    8at je sam po sebi osnov iskljuenja protivpravnosti 2ozvoljeno je ubitineprijatelja ili mu unititi imovinu ako je to u skladu sa meratnim pravom7rivino delo je samo ono to nije dozvoljeno meratnim pravom eutim, i unekim od tih sluajeva moe biti iskljueno postojanje krivinog dela, nprzabranjeno je liiti ivota ratnog zarobljenika, ali ako su ispunjeni uslovi za nunuodbranu krivino delo ne!e postojati

    nstitut nune odbrane regulisan je odredbom 1tatuta mekrsuda po kojoj nuna

    =

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    29/35

    odbrana postoji ako je u vreme izvrenja dela uinilac reagovao razumno da bisebe ili drugo lice, a u sluaju ratnog zloina, i imovinu koja je neophodna zanjegov ili opstanak drugog lica ili imovinu koja je od znaaja za izvrenje vojnogzadatka, odbranio od neposredno prete!e i protivpravne upotrebe sile na nain

    koji je srazmeran stepenu opasnosti po njega, drugo lice ili imovinu koju titi

    una odbrana je dozvoljena u sluaju napada na ivot ili telo, a samo kada seradi o ratnom zloinu i u odnosu na imovinu una odbrana kao osnov iskljuenjakrivinog dela ima najve!i praktini znaaj kod ratnog zloina a nunu odbranuse mogu pozivati pojedinci, a ne drava 4ko bi drava bila napadnuta ona ima

    pravo da se barni, pa to ne bi predstavljao zloin protiv mira1ilu treba shvatiti kao napad u smislu uobiajenom kod nune odbrane u doma!emkrivinom pravu 1ila u smislu nune odbrane obuhvata, osim $izikog napada i

    pretnju da !e se neposredno upotrebiti sila &pasnost da !e se sila neposrednoupotrebiti, mora zaista postojati

    apad koji mora biti protivpravan mora se odbijati na nain koji je srazmeranstepenu opasnosti po napadnuta dobra una odbrana je ograniena principomsrazmernosti

    3neto je i eksplicitno ogranienje u smislu da uestvovanje u odbrambenojoperaciji vojnih snaga, samo po sebi, ne predstavlja osnov za iskljuenje krivine

    odgovornosti "a odredba je potrebna i iz razloga da se ne bi meala individualnanuna odbrana, sa kolektivnom odbranom u de$anzivnoj vojnoj operaciji

    7rajnja nuda3 mekriv pravu je sporno da li krajnja nuda i prinuda iskljuuju postojanjekrivinog dela &vi instituti su od strane teorije i prakse slabo razraeni umekrpravu 1tatut stalnog mekrsuda je trebalo da rei osnovne dileme u veziovih instituta i da propie uslove za njihovu primenu eutim, 1tatut nije ispuniooekivanja u tom pogledu 1tatut istom odredbom obuhvata i prinudu i krajnjunudu i to ini tako da se te dve situacije ne mogu jasno razlikovati "vrdi se da jetakva odredba 1tatuta o krajnjoj nudi i prinudi posledica kompromisa koji je

    proizaao iz ne$leksibilnih pogleda predstavnika zemalja koje su usvojile 1tatut3 meunarodnom krivinom pravu je preovladalo shvatanje koje potie izanglosaksonskog prava, a to je da krajnja nuda i prinuda ne mogu biti osnov kojiiskljuuje krivino delo, posebno ako je dolo do liavanja ivota nevinog lica, ve!da se njihovo dejstvo ograniava iskljuivo na oblast odmeravanja kazne 8imskistatut u ovom pogledu oznaava prekretnicu i vie se priklanja reenju koje jeesto u evropskom kontinentalnom pravnom sistemu, a to je da krajnja nuda

    iskljuuje postojanje krivinog dela

    =A

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    30/35

    #%. . PRINUDA

    kao osnov iskljuenja krivine odgovornosti postoji

    kada neko lice ostvari elemente krivinog dela otklanjaju!i istovremenu pretnjunjemu ili drugom licu 5icu koje se poziva na ovaj osnov iskljuenja krivineodgovornosti ili nekom drugom licu, mora pretiti smrt ili teka telesna povreda

    Pretnja moe poticati>- od strane drugih lica, gde bi se radilo o prinudi odn pretnji- od drugih okolnosti van kontrole tog lica, gde bi se radilo o krajnjoj nudi

    &tklanjanje pretnje mora biti uinjeno na nain koji je neophodno potreban da bise izbeglo zlo kojim se preti, to treba tumaiti kao kod krajnje nude u naemkrivinom pravu odn da se opasnost na drugi nain nije mogla otkloniti uslovistovremenosti treba shvatiti kao u naem pravu 3slov je i da lice koje otklanjaopasnost od sebe ili drugog nije imali nameru da nanese ve!e zlo od onog koje je

    pretilo

    Primena ovog osnova najpre dolazi u obzir u odnosu na ratni zloin

    #&. STVARNA I PRAVNA ZABLUDA

    1tvarna zabluda iskljuuje krivinu odgovornost ukoliko negira umiljaj odnsubjektivni element &na mora da se odnosi na konstitutivne elemente bi!akrivinog dela 1tatut poznaje samo stvarnu zabludu o bitnim obelejima bi!akrivinog dela &dredba o stvarnoj zabludi se ne odnosi na stvarne okolnosti koje

    bi kada bi zaista postojale dovele do primene nekog od osnova iskljuenjaprotivpravnosti krivinog dela kao to je nprnuna odbrana

    eotklonjiva stvarna zabluda odn kada uinilac nikako nije mogao da ima pravilnupredstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja ulazi u bi!e krivinog dela, iskljuuje iumiljaj i nehat

    &tklonjiva stvarna zabluda ne iskljuuje nehat, pa izuzetno, krivina odgovornostmoe postojati ako 1tatut predvia i nehatnu odgovornost (kod komandneodgovornosti) 3inilac mora biti u zabludi u pogledu neke injenice, odn stvarneokolnosti od koje zavisi postojanje krivinog dela, odn mora biti biti u zabludi u

    pogledu stvarne okolnosti koja se moe podvesti pod neko bitno obeleje bi!akrivinog dela

    ;E

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    31/35

    Pravna zabluda u smislu da uinilac ne zna da je odreeno ponaanje predvieno1tatutom kao krivino delo nije osnov koji iskljuuje krivinu odgovornostPostojanje pravne zablude je teko zamisliti kod ve!ine krivinih dela iz

    nadlenosti ekrivinog sudaPravna zabluda je mogu!a kod ratnog zloina, posebno ako se ima u vidu brojnostoblika ovog krdela ogu!a je i u pogledu komandne odgovornosti

    &dredba o pravnoj zabludi 1tatuta dozvoljava mogu!nost iskljuenja krivineodgovornosti ako pravna zabluda iskljuuje subjektivni element krivinog dela "ajizuzetak ublaava osnovno reenje koje polazi od toga da pravna zabluda neiskljuuje krivinu odgovornostPravna zabluda iskljuuje krivinu odgovornost ikod nareenja pretpostavljenog kada potinjeni nije znao kada je nareenje

    protivpravno, a nareenje nije protivpravno, to se moe primenitisamo kod ratnog zloina

    #'. NAREENJE PRETPOSTAVLJENOG

    a izvrenju nareenja pretpostavljenog zasniva se cela organizacija i$unkcionisanje oruanih snaga jedne zemlje zvrenje nareenja moe nekada biti

    u koliziji sa duno!u potinjenog da potuje krivinopravne norme zbor zapotinjenog moe biti teak i dilema oko toga koja dva interesa dati prednost usluaju njihovog sukoba, za posledicu je imala dve razliite doktrine Prema

    jednoj, nareenje pretpostavljenog u potpunosti iskljuuje krivino delopotinjenog, dok prema drugoj nareenje pretpostavljenog ne samo da ne

    iskljuuje krivino delo, nego ne umanjuje ni krivinu odgovornost potinjenog2anas dominira kompromisno reenje areenje pretpostavljenog je u retkim

    pravnim sistemima opti osnov iskljuenja protivpravnosti krivinog dela 3 naemkrivinom pravu ovaj osnov ima ogranien domet i javlja se kao osnov iskljuenja

    protivpravnosti samo kod krivinih dela uinjenih u vrenju slubene dunosti u+ojsci 1rbije Potrebno je da se nareenje tie slubene dunosti i da se ne odnosina izvrenje krivinog dela za koje se moe izre!i @g zatvora ili tea kaznaPrema 8imskom statutu nareenje pretpostavljenog ne iskljuuje postojanjekrivinog dela 6injenica da je krivino delo iz nadlenosti 1uda izvrilo lice koje

    je postupalo po nareenju vlade ili vojnog ili civilnog naredbodavca, ne oslobaato lice krivine odgovornosti zuzetno, ako su kumulativno ispunjena tri uslovakoji je postupao po nareenju pretpostavljenog ne!e biti krivino odgovoran, a tosu uslovi>

    9 da je lice koje je izvrilo krivino delo imalo pravnu obavezu da postupa ponareenju vlade ili drugog naredbodavca

    ;9

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    32/35

    = da to lice nije znalo da je nareenje protivpravno; da nareenje nije bilo oigledno protivpravnoPrimena ovog osnova je iskljuena kada se radi o genocidu i zloinu protivovenosti jer se polazi od neoborive pretpostavke da se nareenje da se izvri

    jedno od dva krivina dela smatra oigledno protivpravnim, pa zato nije ispunjenjedan od tri uslova 7ako zloin agresije nije jo u nadlenosti 1uda, primena ovogosnova svodi se samo na ratne zloine

    #(. REPRESALIJE

    8epresalije predstavljaju mere kojima se odgovara na protivpravne akte jednezemlje takoe krenjem pravila meunarodnog prava &ne su krajnje sredstvo dase jedna drava odvrati od protivpravnih delatnosti &ne mogu pod odreenimuslovima predstavljati i osnov koji iskljuuje protivpravnost meunarodnihkrivinih dela3slovi za primenu represalija su>9 ne mogu do!i u obzir genocid i zloini protiv ovenosti= moraju biti srazmerne; moraju biri krajnje sredstvo (ultima ratio)F moraju biti nareene od strane najvieg dravnog i vojnog vostva1razmernost mora postojati u kvantitativnom (teina posledica) i kvalitativnom(tip povrede prava) smislu7rajnje sredstvo znai da se one mogu primenjivati tek poto su iscrpljena sva

    druga sredstva za spreavanje protivpravnih akata#ahtev da upotrebu odobri najvie vostvo postoji usled toga to su represalijevrlo ozbiljan korak za koji odgovornost snosi i drava 3koliko pojedinci preduzmurepresalije uz potovanje uslova, bi!e iskljueno postojanje meunarodnogkrivinog dela 3 suprotnom radi se o nedozvoljenim represalijama za koje je

    predviena meunarodna krivinopravna odgovornostako ima miljenja da su pod odreenim uslovima represalije prema civilimadozvoljene, to se ne moe prihvatiti usled postojanja .enevskih konvencija koje toizriito zabranjuju 1amo izuzetno i uz potovanje svih gore navedenih uslova,

    posebno onog da je u pitanju zaista krajnje sredstvo moglo bi se govoriti oiskljuenju postojanja krivinog dela&vaj osnov iskljuenja postojanja krivinog dela nije predvien u 8imskomstatutu

    Tumanitarna intervencija

    7ako ne postoje prihvatljivi argumenti koji bi ili u prilog dozvoljenosti vojneintervencije u inostranstvu od strane jedne ili vie zemalja u korist grupe

    dravljanja napadnute zemlje, koncept humanitarne intervencije predstavljapokuaj da se pozivanjem na zatitu ljudskih prava opravda bilo kakva vojna

    ;=

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    33/35

    intervencija i krenje povelje 3 &vaj osnov postao je posebno aktuelan u vezi saagresijom 4"& na 18 3 situaciji kada je bilo evidentno masovno vrenjemekrivinih dela i kada se nije mogao prona!i neki drugi pravni osnov koji biiskljuio postojanje krivinih dela, pribeglo se od strane onih koji su agresiju vrili,

    pozivanju na humanitarnu intervenciju

    u naoj i u stranoj literaturi u oblasti meprava vladaju!e je shvatanje koje neprihvata humanitarnu intervenciju kao osnov iskljuenja mekrivinih dela, aposebno ne kao osnov koji bi iskljuio postojanje agresijee moe se masovna povreda odnosvnih ljudskih prava stanovnitva neke zemljepravdati zatitom bilo ijih ljudskih prava eunarodno pravo predviamalobrojne sluajeve kada je vojna intervencija opravdana, dok sve ostalo, kao ihumanitarna intervencija predstavlja agresiju ako je mepravo posle 2rugogsvetskog rata do danas preduzimanjem vojnih intervencija bilo vie puta kreno

    pozivanjem na humanitarnu intervenciju i ljudska prava, to ne znai da je pravona humanitarnu intervenciju postalo deo obiajnog prava

    %0. KOMANDNA ODGOVORNOST

    &snovno pravilo u krivinom pravu je da svako odgovara za svoje postupke, ajedan od osnovnih principa krivinog prava je i princip individualne, subjektivneodgovornosti aredbodavac se smatra izvriocem krivinog dela eutimkomandna odgovornost je jednim svojim delom u suprotnosti sa tim naelom

    Prave razloge za uvoenje komandne odgovornosti treba videti u tome da je popravilu veoma teko dokazati da je nadreeni naredio izvrenje krivinog dela

    7omandna odgovornost je 9AKK uneta u 2opunski protokol uz .enevskekonvencije &na je u tom protokolu neprecizna i kao oblik odgovornosti je usuprotnosti sa osnovnim principima krivinog prava #astupnici doktrine komandneodgovornosti polaze!i od odredaba 2opunskog protokola izjednaavajuneposrednog izvrioca i naredbodavca s jedne strane i komandanta koji je znao ilinije znao, ali je mogao da zna da !e njegov potinjeni izvriti, ili da je izvrioratni zloin, pa nije preduzeo sve mere u granicama svoje mo!i da sprei takvodelo "o se ne bi moglo prihvatiti i nije jasno ta je bila intencija 2opunskog

    protokola 2a intencija 2ipunskog protokola nije bila izjednaavanje onoga ko

    odgovara po osnovu komandna odgovornosti sa naredbodavcem odn izvriocemkrivinog dela jeste i to to se alternativno uz krivinu govori i o disciplinskojodgovornosti "eolokim tumaenjem moglo bi se do!i do prihvatljivog reenja, ato je da krivinu odgovornost treba predvideti kada je pretpostavljeni znao da !enjegovi potinjeni izvriti krivino delo pa to nije spreio, a disciplinsku

    odgovornost kada on to nije znao, ali je na osnovu rasp 1tatuti "ribunala za bivuugoslaviju i 8uandu predviaju komandnu

    ;;

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    34/35

    odgovornost &dredba o komandnoj odgovornosti u dva statuta tribunala proirujekomandnu odgovornost i na genocid, to ne predvia 7onvencija

    Prema toj

    odredbi injenica da je bilo koje krivino delo iz nadlenosti "ribunala bilouinjeno od strane potinjenog ne oslobaa njegovog pretpostavljenog krivineodgovornosti, ako je znao ili je mogao da zna da !e potinjeni izvriti krivino deloili da ga je izvrio, a pretpostavljeni je propustio neophodne mere da spreiizvrenje takvog dela ili da kazni njegove izvrioce "uilac ovih tribunala u svojimoptunicama esto se poziva na komandnu odgovornost

    #a jedno isto krivino delomoe odgovarati i vie pretpostavljenih u tzv lancu komandovanja1tatut stalnog mekrsuda zadrao je i onaj deo komandne odgovornosti kojiizjednaava komandanta sa izvriocem i onda kad on nije znao da snage podnjegovom komandom vre krivino delo ili se spremaju da ga izvre i onda kada ne

    preduzme potrebne mere da se izvrioci kazne, odn kada propusti da delo prijavinadlenim vlastima 2akle, komandant odgovara i za nesvesni nehat za umiljajnakrivina dela 1tatut pravi znaajnu razliku izmeu komandne odgovornosti vojnih

    komandanata i drugih civilnih stareina "ako za civilne stareine postavlja stroeuslove za njihovu komandnu odgovornost, odn zahteva se postojanje najmanjesvesnog nehata u odnosu na delo koje vri potinjeni

    %1. KOMANDNA U KZ BI"

    7omandna odgovornost u zakonodavstvu /osne i Tercegovine 7omandnaodgovornost u /osni i Tercegovini nije bila eksplicitno regulisana u krivinomzakonodavstvu sve do =EE; godine, kada je lanom 9

  • 7/25/2019 Meunarodno Krivino Pravo - Skripta, Uvod

    35/35

    7rivinim zakonom /iT komandna odgovornost de$inisana je iskljuivo u obliku tzvndirektne komandne odgovornosti L komandna odgovornost ~stricto sensu &vajoblik krivine odgovornosti postoji samo u sluaju neinjenja i predstavljaodgovornost nadreenog za djela svojih podreenih 3 sluaju da nadreena osoba

    uestvuje u izvrenju krivinog djela bilo u svojstvu izvrioca ili u nekom od oblikasauesnitva (tzv oblik direktne komandne odgovornosti) odgovarat !e prema optimnaelima line krivine odgovornosti a ne prema navedenom krivinom djelu 9E3pravo ova izmjena predstavlja najve!u inovaciju u krivinom zakonodavstvu /osnei Tercegovine u dijelu koji se odnosi na oblast ratnih zloina

    7omandna odgovornost nije direktno bila kodi$ikovana u krivinom zakonodavstvu/osne i Tercegovine do =EE; godine iako je jo 1:8 ugoslavija bila potpisnica.enevske konvencije iz 9AFA godine i njenih protokol iz 9AKK godine< 3 sklopuimplementacije Protokola kao obavezuju!i pravni propis usvojen je u oruanimsnagama 1: