-ADL MATRICA- pogledaj metode formuliranja strategije..

-AKTIVNOSTI I ZADACI PODUZEA ORGANIZACIJSKE KULTURE- pogledaj pod vrste aktivnosti

- AKTUALNI TRENDOVI U RAZVOJU PODUZEA- 1. dematerijalizacija proizvodnje vrijednosti, 2. globalizacija poslovanja, 3. povratak zajednikom vlasnitvu, 4. poduzee- socioekonomski podsustav drutva (svaki je objanjen posebno).

-ANALIZA OKOLINE- analizom okoline dijagnosticiraju se kljuni imbenici koji utjeu na uspjenost sadanjeg i budueg djelovanja poduzea. Predmet analize su svi relevantni imbenici i njihovi razvojni kapaciteti koji djeluju na poduzee iz njegove interne i eksterne okoline. Kao sredstvo sustavne analize za utvrivanje odnose internih snaga i slabosti te eksternih prilika i prijetnji koje sugerira strategijski izbor najee se koristi SWOT analiza. SWOT MATRICA- pogledaj pod SWOT- ANTICIPATIVNA KONTROLA- pogledaj pod- vrste kontrole.

-ANTICIPATIVNA KONTROLA CJELOKUPNOG POSLOVANJA- za postizanje uinkovite kontrole menaderi trebaju sustav koji e ih obavijestiti u kojem bi se razdoblju mogao pojaviti problem ako odmah ne poduzmu neku mjeru.Ako se inputi razlikuju od aktivnosti potrebnih za prevladavanje postavljenih potekoe, oni se onda na odgovarajui nain mijenjaju. Takvu preventivnu, odnosno anticipativnu kontrolu zaposleni najlake prihvaaju jer je doivljavaju kao pomo u radu, a ne kao sredstvo pritiska i represije. Anticipativna kontrola je prihvaena kao organizacijsko sredstvo i u sutini je interpersonalna.

-ANTICIPATIVNO UPRAVLJANJE-se zasniva ne tzv. Principu otvorene povratne veze, za kojeg je znaajno da se upravljanje ili voenje poduzea odvija na temelju informacija o uzroku promjena u procesu.Anticipativno se upravljanje zapravo zasniva na anticipaciji budunosti i njoj prilagoenom odluivanju. Takvom nainu upravljanja potrebne su prijevremene informacije o buduim dogaajima prije nego to se oni odgode.Anticipativno upravljanje zasniva se na koritenu prijevremenih informacija i anticipiraju buduih dogaaja u okolici poduzea, koju karakterizira sve vea kompleksnost, stohastinost i poveana brzina promjena. U svezi s uvoenjem i razvojem organiziranog anticipativnog upravljanja ponaanja u nekom poduzeu , mogu se dati ove PREPORUKE: 1.generalno provesti opredjeljenje poduzea za strategiju budunosti-takvo opredjeljenje podrazumijeva usvajanje poslovne i razvojne strategije koja e neprekidno biti orijentirana na budunost. 2.obnoviti unutarnju orijentaciju kolektiva prema budunosti- suradnike usmjeravati da misle i rade na anticipativan nain, 3. obuiti sebe i suradnike suvremenim metodama i tehnikama prikupljanja informacija o budunosti- upoznati se i uporabljivo nauiti metode prognoziranja buduih dogaaja, 4. menader, menaderski tim ili poduzetnik trebaju maksimum svojih operativnih zadataka o prolosti i sadanjosti prepustiti suradnicima, a sebe orijentirati na dugoronija rjeenja poslovanja- rjeavati bitne probleme prije nego se oni pojave, 5. od statistikog pristupa planiranju, poslovanju i razvoju prijei na dinamiko-u takvom se sluaju sve mijenja u vremenu, 6. za uspjeno ostvarivanje anticipativnog upravljanja trai se fleksibilan nain miljenja i predvianja rjeavanja problema u alternativnim strategijama- provodi se koncept to-ako. Na taj se nain unaprijed predviaju postupci ovisno o buduim dogaajima.-ATRIBUTI UPRAVLJAKE INFORMACIJE- pogledaj pod menadment-ciljno usmjer. res

-BCG MATRICA- pogledaj metode formuliranja strategije

- BUDETIRANJE- pogledaj pod- faze procesa planiranja..

-BUDUNOST MENADMENTA- osobitost suvremenih poduzea je da ona sve vie proiruju podruje svog djelovanja ,to pred menadmentom postavlja zahtjeve stalnog upoznavanja novih okruenja i razvijanja posebnih znanja o upravljanju u razliitim okruenjima.Razvoj menadmenta usmjerava se na sljedea PODRUJA RAZVOJA: 1. ukljuivanje u meunarodno poslovanje, 2. proaktivan odnos prema okruenju, 3. participaciju zaposlenih u upravljanju. (Objanjena razvoja pogledaj pod podruja razvoja menadmenta)-CILJEVI- pogledaj upravljanje pomou ciljeva.

-CILJNO USMJERAVANJE RESURSA I PODUZEA- pogledaj menadment ciljno usm- CJELOVITA STRATEGIJA PODUZEA pogledaj pod korporacijska strategija

-IMBENICI EKSTERNE OKOLINE I MENADERSKA ETIKA- brojni imbenici iz ekstene okoline poduzea utjeu na etinost ponaanja menadmenta, kao i radnika. Kako se etika definira kao osobno uvjerenje o onome to je dobro, a to loe, moe se zakljuiti da etiko ponaanje varira od osobe do osobe i bez obzira na situacijske imbenike. Etiku karakterizira i relativnost. Etiko ponaanje nije uvjetovano samo postojanim individualnim karakternim osobinama menadera. MENADERSKA ETIKA- uspostavlja standarde u odnosu na ono to je moralno, a to nemoralno u voenju organizacija i donoenju odluka. Menaderske odluke tiu se internih vrijednosti koje su dio organizacijske kulture. -IMBENICI INTERNE OKOLINE I MENADERSKA ETIKA- situacijski imbenici eksterne okoline djeluju na etinost ponaanja menadmenta bez njegove mogunosti da znaajnije mijenja njihove karakteristike. Moe samo svoje ponaanje uskladiti s karakteristikama tih imbenika trudei se da svojim moralnim ponaanjem posredno utjee na poveanje etinosti okoline poduzea. Na etiki izbor menadera utjeu tri temeljne grupe internih imbenika: 1. individualne karakteristike, 2. strukturne varijable, 3. organizacijska kultura. IMBENICI KOJI UTJEU NA FUNKCIONIRANJE KONTROLNOG SUSTAVA- 1. svaka promjena u ljudima raa zabrinutost i otpor, iz ega proizlaze razne neeljene reakcije. Zadatak menadmenta je da to ublai tijekom prijelaznog razdoblja, a najbolji nain je aktivno ukljuivanje u dizajn novog kontrolnog sustava svih onih na koje e se on odnositi. 2. novi kontrolni sustav treba nauiti koristiti. Zato menaderi moraju uloiti vrijeme i energiju u objanjavanje, pruiti ansu da se novi koncepti isprobaju, prolagoditi promjene specifinoj situaciji i pomoi svima kojih se novi sustav tie da se na njega postupno naviknu. 3. uenje i oslobaanje od zabrinutosti pomau da se izgradi pouzdanje i sigurnost koji su potrebni da bi novi sustav mogao djelotvorno funkcionirati.-IMBENICI ZA USPJENO PROVOENJE STRATEGIJE- 1. organizacijska struktura- koja treba biti kompatibilna s planiranim strategijskim ciljevima i novim pristupima menadmenta, 2. ljudski potencijali- koji bi morali posjedovati znanja, vjetine i sposobnosti za ostvarivanje oblikovane strategije, 3. kontrolni sustav- koji treba omoguiti menadmentu praenje i usmjeravanje procesa i implementaciju nove poslovne strategije.

- GRADNJA ZAJEDNIKE VIZIJE- pogledaj pod discipline uea organizacije..

-GRUPE INTERNIH IMBENIKA KOJE UTJEU NA IZBOR MENADERA SU: 1. individualne karakteristike, 2. strukturne varijable, 3. organizacijske kultura.

-DEMATERIJALIZACIJA PROIZVODNJE VRIJEDNOSTI- svjetski ekonomski trendovi danas se kreu u pravcu reindustrijalizacije na osnovi visoke tehnologije i integracije svjetske ekonomije.Rast proizvodnje do sada se uglavnom temeljio na iscrpljivanju prirodnih sirovina. Prirodne sirovine koje su postale usko grlo visoke informatike tehnologije postupno se supstituiraju novoproizvedenim materijalima. initelji razvoja se oigledno pomiu od materijalnih prema nematerijalnim, tj. prema znanju. Osobitost dakle sadanje faze razvoja tehnologije,gospodarstva, pa i samog poduzea da se konkurentska prednost postie resursima proizvedenog karaktera, utemeljenim na znanju, a ne vie s prirodnim resursima.gospodarski rast vie na pokree ulaganje u fizika dobra, ve ulaganje u intelektualna i organizacijska dobra.

-DIMENZIJE SITZACIJE VODSTVA KOJE OLAKAVAJU ODREIVANJE najuspjenijeg stila- pogledaj pod - Fiedlerov situacijski pristup vodstvu

-DISCIPLINE UEA ORGANIZACIJE- 1. sustavno miljenje, procesi poduzea ine jedinstveni sustav sastavljen od velikog broja poslova i utjecajnih imbenika na njihovu uspjenost. 2. osobno usavravanje, predstavlja sposobnost neprestanog proiavanja i produbljivanja osobne vizije, te sposobnost usmjeravanja snaga i objektivnog sagledavanja stvarnosti. 3. mentalni modeli, to su duboko ukorijenjenje pretpstavke, generalizacije, koje utjeu na nain poimanja svijeta i na nain djelovanja osoba, 4. gradnja zajednike vizije, to je sposobnost odravanja zajednike slike budunosti koju organizacija eli stvoriti, 5.timsko uenje, disciplina timskog uenja poinje slobodnom razmjenom miljenja, sposobnou lanova tima da postignu pretpostavke i pristupe istinskom zajednikom miljenju.

-DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- javlja se kao posljedica rasta i razvoja poduzea, koja su uslijed diverzifikacije proizvodnje i irenja asortimana proizvoda, ekspanzijom na nova trita, kao i usmjeravanjem na odreene kategorije primorana mijenjati svoju staru funkcijsku organizacijsku strukturu na novim oblicima i modelima organizacije.Kod divizijske org. struk. grupiranje posla ne obavlja se temeljem srodnosti i neposredne zavisnosti nego prema proizvodu. PREDMETNI OBLIK DIVIZIJSKE ORGAN. STRUK. podrazumijeva podjelu rada u poduzeu, te grupiranje srodnih i zavisnih poslova kao i formiranje organizacijskih jedinica prema proizvodima ili uslugama. Predmetna organiztacijska struktura usredotouje pozornost na proizvod, odnosno sve procese njegovog razvoja, proizvodnje i realizacije, pa je zato adaptilnija i fleksibilnija zahtjevima okoline od funkcijske organizacijske strukture. TERITORIJALNI OBLIK DIVIZIJSKE organiz. strukt.-primjenjuje se kada poduzee djeluje na velikom podruju, radi lakeg prilagoavanja razliitim segmentima okoline. Ovaj oblik esto je i posljedica raznih oblika povezivanja prije samostalnih poduzea. Teritorijalni oblik divizij. organiz. struk. je znatno rjei od predmetnog oblika.- DODANA EKONOMSKA VRIJEDNOST- pogledaj pod- standardi pogodni za kljune

- DRUTVENA ODGOVORNOST MENADMENTA- sve izraenija drutvena funkcija menadmenta sve vie istie i pitanje njegove drutvene odgovornosti. Suvreembni nositelji vlasnitva materijalnog kapitala institucionalizirani kroz razne fondove iz razloga odvajanja vlasnitva od upravljanja u pravilu nisu zainteresirani za djelovanje poduzea i njegovu dobrobit. Zajedniko vlasnitvo menadmenta i radnika, odnosno simbioza materijalnog i intelektualnog kapitala u njihovom fondu jedina je djelotvorna obrana poduzea i inovativnog razvojnog poduzetnitva od pekulativnog poduzetnitva vlasnika.

-DSS- pogledaj pod- sustavi za podrku odluivanju..

- DUGORONO RAZDOBLJE PLANIRANJA- pogledaj pod- vremenski horizont planiranja

- DVOIMBENIKA TEORIJA MOTIVACIJE (Fredrick Herzberg)- dvoimbenika teorija motivacije u jednu grupu potreba smjeta imbenike konteksta posla: politiku poduzea, uvjete rada, meuljudske odnose, plae, status, sigurnost posla. U drugoj grupi potreba imbenici sadraja posla su: izazovan posao, postignue, priznanje, napredovanje i razvoj na poslu.

- EFIKASNO SUSTAVI ZA KONTROLU STRATEGIJE- PRAVCI- pogledaj pod- pravci za efikasne sustave za kontrolu strategije

-EKONOMSKI PODSUSTAV GOSPODARSTVA- PODUZEE, pogledaj pod poduzee ekonomski podsustav gospod.

-EKSTERNA OKOLINA- ili vanjska okolina poduzea svojim znaajkama, presudno utjee na nain , a esto i na uspjenost djelovanja poduzea.Eksterna okolina na poduzee utjee upravo preko promjena karakteristika svojih segmenata stvarajui prilike ili prijetnje za poslovanje poduzea odnosno anse i opasnosti za ostvarivanje njegovih razvojnih ciljeva. EKSTERNA OKOLINA JE; 1. gospodarska okolina, 2. znanstveno-tehnoloka okolina, 3. sociokulturna okolina, 4. institucionalna okolina (svaka je objanjena posebno)-ELEMENTI AMERIKOG SUSTAVA MENADMENTA: 1. individualizam i vjerovanje da su slobodno poduzetnitvo i stremljenje ka zadovoljenju vlastitih interesa moralno opravdani, 2. naglaavanje strategije te primjene logistike i racionalnosti na organizacijski oblik, 3. predanost konkurenciji i oslanjanje na trine mehanizme pri pronalaenju resursa, 4. sloboda poslodavca u angairanju i otputanju radne snage sukladno promjenama trinih uvjeta, to prati i sloboda odabira zanimanja za radnike, 6. unitarnost referentnih okvira menadmenta.

-ELEMENTI KOJI MOGU UTJECATI NA STIL VOENJA- 1. sile koje proizlaze iz menaderove osobnosti, ukljuujui njegov sustav vrijednosti, povjerenje u podreene, sklonost k odreenom stilu voenja, te osjeaj sigurnosti u nesigurnim situacijama. 2. sile koje dolaze od podreenih, kao to je njihova spremnost da prihvate odgovornost, njihovo znanje i iskustvo, a koje utjeu na menaderovo ponaanje. 3. sile koje odreuju situaciju, kao to su organizacijske vrijednosti i tradicija, kvaliteta podreenih, priroda problema, mogunost uspjenog delegiranja autoriteta za rjeavanje problema, te vremenski pritisak.

-ELEMENTI POBOLJANJA VODSTVENOG POTENCIJALA MENADMENTA: 1.vizionarska misija- sposobnost da se vidi cijela slika, te da se razvije plan aktivnosti koji vodi do visoko postavljanog cilja. 2. odluno donoenje odluka- sposobnost da se efektivno delegiraju ovlatenja, te donose ispravne i pravovremene odluke, 3. teorija uzajamnog nagraivanja- sposobnost da se odnosi meu ljudima unapreuju na osnovi ravnotee u nagraivanju svih ljudi koji sudjeluju u poslu. 4. efikasna komunikacija-sposobnost da se izrazi miljenje koje e drugi razumjeti, 5. mo utjecaja na druge- sposobnost da se usmjeri druge prema eljenim akcijama.

- EKSPERIMENTIRANJE- pogledaj pod- pristupi koje koriste menaderi pri izboru alternative..

-EKSPERTNI SUSTAVI- predstavljaju metodu iz koje se razvilo istraivanje umjetne inteligencije. To su bitni raunski programi za rjeavanje problema koji zahtioni imaju svojstvo zakljuivanja. jevaju ekspertna znanja i specijalno razvijene metode. ES u veini sluajeva pomau rjeavanje nestrukturiranih problema, koji nemaju algoritamskih rjeenja.

-ES- pogledaj pod- ekspertni sustavi,

-ETIKI KODEKS- formalni iskaz vrijednosti poduzea u odnosu na etika i drutvena pitanja predstavlja vrsto uporite za prosuivanje etikih dvojbi i donoenje odluka sukladno promoviranim etikim naelima.

- ETIKI TRENINZI I ETIKO VRUE LINIJE- organizirano uenje etikog ponaanja najbolji je nain da ono postane dio organizacijske kulture poduzea, a etike vrue linije pomau da zaposleni bez neugodnosti prijavljuje etike dileme ili probleme koje uoavaju kod sebe ili kod suradnika.

-EVALUACIJA I KONTROLA PRIMJENE STRATEGIJE- predstavlja zavrnu fazu i povratnu vezu cjelokupnog procesa strategijskog planiranja. Ona zatvara kariku procesa strategijskog menadmenta: analize okoline, formuliranje i implementacija strategije tvorei sustav strategijskog menadmenta, ija djelotvornost u suvremenim uvjetima zahtijeva informacijsku podrku sustavu menadmenta.

-EVOLUCIJA TEORIJE I PRAKSE MENADMENTA- menad. kao praksa upravljanja i voenja organizacija postoji od prapovijesti. Pojava teorije menadmenta vezana je navije vrijeme, poetak prolog stoljea, za rad F.W.Taylora: Principi znanstvenog upravljanja.Suvremeni autori, koristei konvecionalna dostignua znanosti o menadmentu, nastoje pronai nova rjeenja za probleme s kojima se suoava suvremeni menadment na dostignutom stupnju gospodarskog, znanstveno-tehnolokog, institucionalnog, odnosno ukupnog razvoja drutva.-FAZE PLANIRANJA LJUDSKIH POTENCIJALA-1.utvrivanje poslova koji se moraju obaviti u sklopu poslovnog procesa i njegovih funkcija kako bi se u predvienom roku ostvarili postavljeni ciljevi , to obuhvaa: a) definiranje ciljeva i planova, oni odreuju zadatke i potrebne aktivnosti, a time i ljude odreenih vjetina i znanja koji trebaju obaviti te aktivnosti i zadatke, b) analiziranje postojeeg osoblja, izuavanje podudaranosti znanja i sposobnosti ljudi, c )utvrivanje potrebe za zapoljavanjem, ukoliko postojei ljudski potencijali ne zadovoljavaju potrebe poduzea za realizaciju zacrtanih ciljeva, potrebno je utvrditi potrebe za dodatnim zapoljavanjem ljudi odgovarajuih znanja i vjetina, d) programiranje zapoljavanja, utvrivanje mogunosti dodatnog zapoljavanja postojeeg osoblja. .2. premjetanje ljudi unutar poduzea i njihovo prilagoavanje potrebama planiranih poslova. 3. usklaivanje potreba s ponudom, sastoji se u provjeri da li su ljudi potrebni za ostvarivanje ciljeva dostupni ili se zbog manjka odgovarajuih ljudi moraju ak mijenjati ciljevi.-FAZE PROCESA ODLUIVANJA- 1. formuliranje problema, 2. kreiranje odgovarajueg problema, 3. rjeavanje problema a)generiranje alternativa, b)evaluacija alternativa prema postavljenom cilju, c ) izbor alternative 4. provedba odluke, kontrola i korekcije. Prve dvije faze predstavljaju pripreme odluka, trea je faza donoenja odluka, a etvrta faza predstavlja fazu realizacije odluka. CILJ odluivanja je rjeavanje problema i tek kad je ishod odluke ostvarenja cilja, proces odluivanja je zavren.

-FAZE PROCESA PLANIRANJA-1.situacijska analiza-povezivanje prilika i prijetnji u okolini s organizacijskom snagom i slabostima poduzea omoguuje menadmentu sagledavanje mogunosti poslovnog pozicioniranja poduzea.Menadment moe postaviti realne ciljeve jedino u sluaju kada je u stanju jasno predvidjeti budue povoljne prilike i opasnosti u okoini uz poznavanje snage i slabosti vlastitog poduzea.2. postavljanje ciljeva- ciljevi pokazuju kamo s eli stii i to se namjerava ostavriti i kada se to predvia postii. Ciljevi poduzea usmjeravaju glavne planove koji odravajui te ciljeve, odreuju cilj svake organizacijske jedinice.3. identificiranje alternativa- kada su ciljevi jasno postavljeni, menadment treba indentificirati alternativne smjerove akcija pomou kojih je mogue ostvariti postavljene ciljeve. 4. izabiranje najbolje alternative- poto su alternativni smjerovi akcije utvreni i ispitane njihove prednosti i nedostaci, alternative se moraju vrednovati prema pretpostavkama na kojima se zasnivaju., 5. formuliranje planova- kada je odluka donesena i najbolja alternativa izabrana, pravo planiranje koje slijedi izabranu alternativu tek poinje.6. budetiranje- poto su planovi doneseni treba osigurati i financijske izvore koji e podupirati njihovo izvoenje. 7. putanje plana u izvoenje- ni najbolje postavljeni planovi nee moi osigurati postizanje ciljeva ako planske akcije nisu poduzete na planirani nain i u predvienom vremenu. -FAZE STRATEGIJSKOG PLANIRANJA- 1. analiza okoline, 2. formuliranje strategije, 3. implementacija strategije, odnosno strategijskih planova, 4. evaluacija i kontrola strategije.

-FAZE I PRETPOSTAVKE USPJENOG UVOENJA PROMJENA I RAZVOJA ORGANIZACIJE( PO K. LEVINU)- 1. odleivanje- ukljuuje prihvaanje potrebe za promjenom kroz njezino stvaranje tako vidljivom i jasnom da je pojedinac, skupina ili organizacija moe shvatiti i prihvatiti kao prijeko potrebnu. 2. mijenjanje- ukljuuje uvoenje novih oblika ponaanja i pojaavanja novih vrijednosti i stavova kroz procese identifikacije i internalizacije'. 3. ponovno zaleivanje- uvrivanje novih oblika ponaanja kroz njihovo pretvaranje u normu putem mehanizama pojaavanja i podrke.

- FAZE TIPOVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZHA PODRKU ODLUIVANJU- pogledaj pod- razvojne faze tipova inf. sustava.

-FIEDLEROV SITUACIJSKI PRISTUP VODSTVU- na temelju svih studija Fiedler opisuje tri KRITINE DIMENZIJE situacije vodstva koje olakavaju odreivanje najuspjenijeg stila: 1. pozicija moi- odnosi se na autoritet uloge, koju voa ima s obzirom na hijerarhijski poloaj u organizaciji. 2. struktura zadatka- dobro strukturirani zadaci omoguuju jednostavniju kontrolu ostvarenja, a lanovi skupine se mogu odreenije drati odgovornima za ostvarivanje. 3. odnosi voe i lanova skupine- pokazuje stupanj prihvaenosti voe, ova je dimenzija najvanija.

- FINANCIJSKI RESURSI- svi resursi poduzea vrijednosno se izraavaju financijskom vrijednou. Financijski tokovi pretpostavka su i odraz materijalnih i informacijskih tokova poduzea, koji preteito stvaraju dodanu vrijednost. Efikasno upravljanj financijskim resursima treba omoguiti kontinuirano fleksibilno funkcioniranje poslovnih procesa poduzea. Sukladno potrebama njegove adaptilnosti zahtjevima trita.

- FIZIKI RESURSI- predstavljaju materijalnu osnovicu poslovanja poduzea, izraenu kroz zemljita, zgrade, opremu, sirovine, materijale i druge oblike. Njihovo efikasno koritenje pretpostvka je uspjenosti poslovanja poduzea. Njihovo efikasno koritenje u proizvodnim procesima podrazumijeva dinamiku prilagodljivost fleksibilnosti poslovanja poduzea.

- FLEKSIBILNOS I ADAPTILNOST- su pokazatelji dinamike poduzea. Fleksibilnost, kao pokazatelj unutarnje sposobnosti reakcije poduzea na novonastale promjene okoline, pkazuje efikasnost poduzea u stvaranju dodatne vrijednosti novim kombinacijama dinamikih potencijala uspjeha sukladno izmjenjivim zahtjevima i potrebama okoline. Fleksibilnost i adaptilnost se odnos kao dva pola istog kruga dinamike optimalizacije poslovanja suvremenog poduzea. Adaptilnost se ostvaruje upoznavanjem i zadovoljavanjem potreba kupaca proizvodima koji najpotpunije i najefikasnije zadovoljavaju te potrebe.Fleksib. i adaptilnost se odnose kao pokazetelji,odnosno poluge modeliranja razvoja i rasta suvremenog poduzea.- FORMULIRANJE PLANOVA- pogledaj pod. Faze procesa planiranja..

- FORMULIRANJE STRATEGIJE- to je proces razvoja dugoronih planova za efektivno sueljavanje s prilikama i prijetnjama okoline sukladno razvojnim mogunostima upravljanja snagama i slabostima poduzea. Formuliranje strategije je proces sustavnog, stvaralakog i inovativnog rada menadmenta koji se koristi svim raspoloivim podacima, tehnikama i metodama istraivanja, svim raspoloivim informacijama i znanjima o poduzeu i njegovoj utjecajnoj okolini. RAZINE sustavnog pristupa formuliranja strategije- pogledaj pod razinama.

-FUNKCIJE MENADMENTA- sadraj menadmenta i njegovih temeljnih funkcija evoluira sukladno s razvojem poduzea i komponenti njegove okoline. H. Fayol: 1. planiranje, 2. organiziranje, 3.nedreivanje, 4. koordiniranje, 5.kontroliranje. P. Drucker: 1. postavljanje ciljeva, 2. organiziranje, 3.motiviranje i komuniciranje, 4. razvoj kadrova, 5. mjerenje i ocjenjivanje postignutih rezultata. Fayol se bavi problemima rukovoditelja, a Drucker se bavi vie upravljanjem i to pomou ljudskih potencijala. Drucker istie postavljanje ciljeva kao funkciju menadmenta, koja mu priskrbljuje ulogu glavnog poduzetnika u poduzetnikoj organizaciji. TEMELJNE FUNKCIJE MENADMENTA SU: 1. planiranje, 2. organiziranje, 3. upravljanje ljudskim potencijalima, 4. kontroliranje.

- FUNKCIJE ORGANIZACIJSKE KULTURE PODUZEA- poticanje kreativnosti i inventivnosti, poticanje skladnih meuljudskih odnosa i timskog rada, odravanjevisoke razine motivacije zaposlenih, usmjeravanje zaposlenih prema ciljevima poduzea, stvaranje pozitivnog imida poduzea u oima potroaa i zaposlenih, promoviranje indentinosti ciljeva poduzea i zaposlenih..

-FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- kod funk. orga. stru. Podjela zadataka, te grupiranje i povezivanje poslova obavlja se prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u poduzeu. Razvijeni oblik funkcijske organizacijske strukture, kao posljedica rasta poduzea koje razvija jednostavniji proizvodni program s jednim ili nekoliko slinih proizvoda, formira se vie funkcijskih organizacijskih jedinica od broja poslovnih funkcija. PREDNOSTI; visok stupanj specijalizacije i podjela rad, struno voenje i jedinstvena koordinacija poslova iste funkcije, primjena jednoobraznih metoda i postupaka, efikasna uporaba resursa i efektivniji nadzor okoline vrhovnog menadmenta. NEDOSTACI; sporo prilagoavanje promjenama okoline, orijentacija na rutinske zadatke i kratkoroni vremenski horizont, sporo donoenje odluka i slabo poznavanje opeg menadmenta i radnika, slaba horizontalna koordinacija i odsustvo odgovornosti funkcijskih menadera za poslovni rezultat poduzea.

-FUNKCIJSKI SUSTAV MENADMENTA- nastoji eliminirati slabosti linijskog sustava u uvjetima rasta i razvoja poduzea koje djeluje u dinamikoj okolini.Menader koa pojedinac nije vie u stanju ovladati sve irim podrujem potrebnog znanja za uspjeno upravljanje poslovanjem poduzea.Ovaj sustav vodi k decentralizaciji odluivanja, koja uz prednosti potencijalno vee efikasnosti ima i mene mijeanja kompentencija i nadlenosti.

-GE MATRICA- pogledaj metode formuliranja strategije.

-GLOBALIZACIJA POSLOVANJA-znanstveno-tehnoloki razvoj dovodi do razvitka proizvodnih resursa kojima je potreban iri prostor.Mnogobrojne promjene i nestajanje granica koje donosi globalizacija znaajno redefiniraju ulogu pojedinca, poduzea, pa i kolektivnih identiteta drutava. CILJ globalizacije je osiguravanje uvjeta za potpuniji gospodarski razvoj svih temeljem informacija i znanja kao globalnih, opih svjetskih resursa. Globalizacija kao,proces koji temeljem sve breg protoka informacija i tehnoloko napretka, itav svijet pretvara u jedinstveno trite kapitala, roba i usluga, tei svijetu bez granica s vodeom ulogom tradicionalnih poduzea i minimalnom ulogu drave.Brojna istraivanja globalizacijskih utjecaja na gospodarska zbivanja pokazuju da upravo njezin najdinaminiji segment-informacijska tehnologija, sve vie produbljuje razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja.

-GOSPODARSKA OKOLINA-najznaajniji utjecaji na poslovanje poduzea kao ekonomskog sustava dolaze upravo iz gospodarske okoline i najee su oni promjene koje menadment mora uzeti u obzir.Poduzee spada u tzv. Relativno otvorene sustave. Ono s okolinom razmjrnjuje ulazne sadraje i rezultate poslovanja. Poduzee iz gospodarske okoline prima ulazne sadraje koje u transformacijskom procesu pretvara u proizvode u usluge na tritu.Kupci su jedan od najvanijih imbenika gospodarske okoline, bez kojih poduzee ne moe ni postojati.- HIJERARHIJA PLANOVA U PODUZEU- najpoznatija i opeprihvaena hijerarhija planova je ona koja dijeli planiranje na ; 1. strateko , 2. taktiko ili operativno. 1. strateki su planovi usredotoeni na provedbu osnovne strategije kako bi se ostvarili egzistencijalni ciljevi i opravdala svrha postojanja poduzea. To se postie postavljanjem ciljeva, koje menadment mora ostvariti da bi poduzee opstalo i ostvarilo eljeni uspijeh za nositelje dominantnog interesa njegovog funkcioniranja, a planovi predstavljaju akcije za ostvarenje tih ciljeva. To je dugorono planiranje i ono ukljuuje utvrivanje misije, postavljanje ciljeva i odreivanje strategije. 2. taktiki ili operativni planovi- obuhvaaju znatno ue podruje u poduzeu od stratekih planova, a njihov se utjecaj uglavnom svodi na djelovanje pojedinih funkcija poduzea. Ovi su planovi kratkoronijeg vremenskog horizonta i ukljuuju politike, postupke, pravila i progarme koji se podupiru budetom, kao najdetaljnije razraenom razinom planiranja.

- HORIZONTALNA STRUKTURA- pogledaj pod- karakteristike uea organizacije.

-HURWICZOV KRITERIJ OPTIMIZMA (MAX/MAX)- ovaj kriterij optimizma polazi od pretpostavke da e nastupiti najpovoljnije stanje koje e omoguiti maksimalan uinak za odabranu alternativu u datoj situaciji.Donositelj odluke najprije za svaku alternativu utvruje najbolje rjeenje, da bi u sljedeem koraku meu njima izabralo apsolutno najbolje rjeenje. Ova tehnika je prilino rizina.-IDENTIFICIRANJE ALTERNATIVA- pogledaj pod faze procesa planiranja..

-IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE- je proces kojim se aktivira formulirana strategija. Uspjenost strategijskog planiranja podrazumijeva da se dobro formulirana strategija podupire njenom efikasnom implementacijom.Rezultat strategijskog planiranja je plan koji predstavlja viziju poduzea koja usmjerava sve zaposlene na poduzimanje akcija u pravcu ostvarivanja strategijskih ciljeva. Uspjenost provoenja strategije ovisi o imbenicima od kojih su najznaajniji- pogledaj pod imbenike.-INDIVIDUALNE KARAKTERISTIKE KOJE UTJEU NA ETIKI IZBOR MENADERA: 1. osobni sustav vrijednosti- temeljna uvjerenja o tome to je dobro , a to loe. 2. snaga ega- ukupnost onog to ini ljudsko ja. 3. osobnost- ukupnost odlika koje ine jedinstvenost osobe i uvjerenje da su gospodari vlastite sudbine.

-INFORMACIJA- IZVOR PREUSTROJSTVA PODUZEA- znanstveno-tehnoloki razvoj je na pijedestal razvoja gospodarske i drutvene osnovice blagostanja postavio informaciju, kao bazinu supstancu suvremenih proizvoda i temeljni resurs drutveno-ekonomske uspjenosti suvremenih poduzea. Informacija je konstituivni element poduzea, ona je negacija entropije i moe se tretirati kao mjera reda, mjera organiziranosti. Suvremeni razvoj poduzea zasniva se na informacijama i njihovoj razmjeni s okolinom.Informacijska tehnologija smanjuje vrijeme i prostor. ZNAAJKE ------INFORMACIJA- pogledaj pod znaajke..- INFORMACIJSKA LOGISTIKA ODLUIVANJA- suvremena turbulenta okolina prisiljava menadment da sve ee donosi presudene odluke za vitalnost poduzea na temelju nepotpunih informacija i u sve kraim vremenskim intervalima. Pojam kontrolinga interpretira se vrlo iroko. Izvodi se iz rijei control, za koju se smatra da ima vie od 50 razliitih tumaenja zanenja.menadment i kontroling imaju iste ciljeve-koristiti sadanje i graditi budue potencijale uspjeha, no razlikuju im se putevi ostvarivanja ciljeva.Kontroling je centralna koordinirajua i integrirajua aktivnost djelotvornog menadmenta koja se javlja u svakoj fazi upravljanja poduzeem, proimajui se sa svim funkcijama suvremenog menadmenta. SUTINA kontrolinga je orijentacija na sustav uravnoteenih ciljeva poduzea, pa se on poima kao instrument ciljnog upravljanja poslovanjem suvremenog poduzea. Kontroling ima zadatak jasnog definiranja pojedinih dimenzija ciljeva, njihove realnosti, mjerljivosti i usklaenosti na svim hijerarhijskim razinama i svim procesnim podrujima.-INFRASTRUKTURNA POTPORA ODLUIVANJU- pogledaj pod- informacijski sustavi..

-INFORMACIJSKI RESURSI- predstavljaju infrastrukturu prikupljanja, obrade, stvaranja i prijenosa kljunih resursa poslovanja poduzea u suvremenim uvjetima dinamine okoline poduzea-informacije. Informacijsko-komunikacijska tehnologija definira nain funkcioniranja poduzea, odnosno ona usmjerava oblikovanje njegove organizacijske strukture i kulture, kao poluga za dinamiko, fleksibilno prilagoavanje poduzea promjenama okoline, omoguavajua adaptilnost i njegovo proaktivno djelovanje na promjene okoline. -INFORMACIJSKI SUSTAVI- INFRASTRUKTURNA POTPORA ODLUIVANJU- efikasno poslovno i uspjeno poslovanje suvremenog poduzea danas je neostvarivo bez razvijene informacijske podreke odluivanju. Informacijski sustav predstavlja infrastrukturu odluivanja, odnosno upravljanja funkcioniranjem poduzea. Kojom se iz eksterne i interne okoline prikupljaju, pohranjuju, obrauju i na mjesto odluivanja dostavljaju informacije. BILL GATES tvrdi da nain sakupljanja, obrade i uporabe informacija odreuje pobjednike i gubitnike u konkurentskoj borbi na tritu. Za potrebe poslovnog odluivanja razvijeni su odgovarajui tipovi informacijskih sustava koji se mogu promatrati i kao njihove razvojne faze: 1. klasini tarnsakcijski informacijski sustav, 2. upravljaki informacijski sustav (MIS), 3. sustavi za podrku odluivanja (DSS), 4. ekspertni sustavi (ES), 5. inteligentni sustavi uza podrku odluivanju (objanjeni su svaki posebno).-INSTITUCIONALNA OKOLINA- imbenici institucionalne okoline izrazito su isprepleteni s elementima njegove sociokulturne okoline.Temeljna uloga drave je da stvori institucionalno okruenje za ravnopravnu konkurenciju poduzea i pojedinca, titei poduzea od nelojalne konkurencije, potroae od neprihvatljive poslovne prakse, radnike od izrabljivanja, a drutvo od bezobzirnog ponaanja poduzea i pojedinca..

-INSTRUMENTALNO VODSTVO- pogledaj pod- prikladan stil vienja ovisi o

- INTELEKTUELNI KAPITAL- intelektualni kapital poduzea je organizirano i poduzetnikom tehnologijom menadmenta ciljno usmjereno znanje tekueg rada zaposlenih i minulog rada opredmeenog u tehnologiji.

-INTELIGENTNI SUSTAVI ZA PODRKU ODLUIVANJU- pored podataka i modela imaju jo i znanje kao novi entitet. Oni imaju sposobnost prepoznavanja problema, pa doista omoguuju poduzeu uenje, a time i inovativne naine anticipativnog rjeavanja novih problema.

-INTERNI IMBENICI KOJI UTJEU NA ETIKI IZBOR MENADERA: 1. individualne karakeristike, 2. strukturne varijable, 3. organizacijska kultura.

-INTERNA OKOLINA- ili unutarnja okolina poduzea pod zajednikom je kontrolom menadmenta.Kao dvije komponente sustava okoline poduzea, koje djeluje kao njen podsustav, one djeluju meusobno jedna na drugu, eksterna veim ,a interna manjim intezitetom. INTERNU OKOLINU INE; 1. organizacijska struktura, 2. organizacijska kultura, 3. organizacijski resursi, - ISKUSTVO- pogledaj pod- pristupi koje koriste menaderi pri izboru alternative.

- ISTRAIVANJE I ANALIZA- pogledaj pod- pristupi koje koriste menaderi pri izboru alternative.

- IZABIRANJE NAJBOLJE ALTERNATIVE- pogledaj pod- feze procesa planiranja.

- IZVORI MOI VOE-1. mo uloge- vezana je s poloajem u organizaciji, obino se prihvaa bez prigovora, ali ljudi ne reagiraju pozitivno na zloupotrebu te moi. 2. mo linosti- karizma je termin koji opisuje ljude ije linost privlae druge ljude. 3. mo znanja- znanje stvara automatski mo. Ljudi vole biti voeni od onih koji znaju rjeavati probleme.Znanje je glavni izvor moi.

-LAPLACEOV KRITERIJ RACIONALNOSTI- ovaj kriterij polazi od pretpostavke da u situacijama u kojima nema nikakve realne osnove za davanje prednosti nekom moguem stanju nad drugima, onda su ona jednako vjerojatna i najbolje je svim stanjima dodijeliti jednaku vjerojatnost nastupanja.

-LIKERTOVA ETIRI SUSTAVA VOENJA- 1. ekstremno- autoritativni- menader je vrlo autokratski orijentiran ima malo povjerenja u podreene,motivira strahom i kaznom. 2. benevolentno-autoritativni- menaderi ovog sustava motiviraju nagradom, te samo ponekad kaznom, 3.konzulativni- menaderi imaju veliko povjerenje u podreenje, za motiviranje koriste nagrade, povremeno kazne i dijelom participaciju. 4. participativna skupina- menaderi ovog sustava imaju u svim situacijama potpuna povjerenje u podreene. Ukljueni su u komunikaciju prema dolje, prema gore i vodoravno prema menaderima iste razine.-LINIJSKI SUSTAV MENADMENTA- je strogo hijerarhijski, piramidni sustav organizacije menadmenta.Kod njega su vrlo jasno i precizno definirani odnosi neodreenosti i podreenosti-svaki podreeni prima naredbe od jednog neposrednog pretpostavljenog menadera.

-KAOS I SAMOORGANIZIRANJE-kreativnost proizlazi iz nestabilnosti, a inovativnost podrazumijeva djelovanje u stanju kaosa. Teorija kaosa objanjava prirodu graninih podruja izmeu stabilnosti i nestabilnosti, kako bi se generirao obrazac ponaanja koji je nepravilan i nepredvidiv, a ipak posjeduje strukturu. Kaos je red unutar nereda. SAMOORGANIZIRANJE JE proces u kojem komponente sustava meusobno spontano komuniciraju i surauju na koordiniranom zajednikom ponaanju. Samoorganiziranje je spontano oblikovanje interesnih skupina oko spacifinih problema, komunikacijama o tim problemima, suradnja i oblikovanje konsenzusa o reakciji na probleme i prednosti toj reakciji.

-KARAKTERISTIKE KOJE UTJEU NA ETIKI izbor menadera- pogledaj pod individualne karakteristike.

-KARAKTERISTIKE REININJERINGA- 1. orijentacija na proces, koji se protee i izvan oprganizacijskih granica, 2. ambicija za radikalne promjene, za velike rezultate, 3.kreativna upotreba informacijske tehnologije.4. krenje pravila, naputanje tradicije i razvoj nove poslovne paradigme.-KARAKTERISTIKE UEA ORAGNIZACIJE- 1. vodstvo- u ueoj organizaciji voe imaju ulogu kreiranja zajednike vizije, dizajniranja strukture i pomoi poveanju vrijednosti ljudskih potencijala u organizaciji. 2. horizontalna struktura-tradicionalna vertikalna organizacijska struktura je neposredan za samoupravno djelovanje timova koji stvarju vrijednosti uei i razvijajui se zajedno. 3. opunomoenje zaposlenika-predstavlja delegiranje ovlasti i odgovornosti na radnike koji dobivaju slobodu da razvijaju znanja i slobodno rade kreirajui i razvijajui procese stvaranja novih vrijednosti, bez nadzora uz osobnu odgovornost. 4. komuniciranje-temelj uspjenog funkcioniranja procesnih timova je razmjena informacija i znanja, koja se obavlja komuniciranjem.5. organizacijska kultura- ueu organizaciju karakterizira snana poduzetnika organizacijska kultura, koja stvara osjeaj zajednitva.

-KATEGORIJA POTREBA PO SKALI TENJ ZADOVOLJENA PREMA MASLOWU SU: 1. fizioloke potrebe- esencijalne potrebe za hranom, odjeom, sklonitem i sl. 2. sigurnosne potrebe- ukljuuju sigurnost zaposlenja, doma te zatitu proziv umanjenja ivotnog standarda. 3. drutvene potrebe- potrebe za privrenou, za pripadanjem odreenoj zajednici, te osjeaj poeljnosti. 4. potrebe za ugledom- ukljuuje potrebe za priznavanjem od strane drugih, za vlast na drugima te za posjedovanjem dobra. 5. potrebe za samoaktualizacijom.- KLASIFIKACIJA MODELA ODLUIVANJA- pogledaj pod- modeli odluivanja..

- KLASINI TRANSAKCIJSKI INFORMACIJSKI SUSTAV- izmeu korisnika i banke podataka postavlja komunikacijski modul ije su mogunosti takve da na zahtijev odgovori sirovom informacijom. Sa stajalita menadmenta ovaj szustav osigurava detaljna izvjea o svakodnevnim poslovnim dogaajima. Po svojoj prirodi ovaj sustav je je preteito orijentiran operativnoj razini menadmenta i donaoenju rutinskih operativnih odluka.

-KOORDINIRANJE I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA- da ne bi dolo do suprotstavljanja cilja grupe ciljevima poduzea. Menadment se mora angairati u koordinaciji i rjeavanju konflikata aktivnosti koje te grupe poduzimaju.Konflikti se mogu prevladati tako da menadment nametne rjeenja, to moe uguiti razmjenu zamisli.Konflikti se najbolje prevladavaju tako da se njihove osobite okolnost dovedu u vezu s ciljevima poduzea. -KOMPONENTE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA- 1. individualni razvoj- odnosi se na usvajanje novih znanja, umijea ,sposobnosti, poboljanje ponaanja pojedinca povezano s poslom kojeg obavlja. 2. profesionalni razvoj pojedinca unutar organizacije- razvoj karijere, odnosi se na planirane napore u kojima sudjeluju i pojedinac i organizacija s ciljem optimalizacije obostranih interesa pojedinca i organizacije.3. razvoj organizacije- odnosi se na razvoj novih, kreativnijih rjaenja za poboljanje rezultata i zdravijih inter i inter-organizacijskih odnosa koji omoguavaju skupinama iniciranje upravljanja promjenama.

-KOMPONENTE STRUKTURE ORGANIZACIJE-1. sloenost- moe se razmatrati kroz tri sastavna dijela; a)vodoravna diferencija- se odnosi na stupanj diferencije izmeu jedinica utemeljenih prema usmjerenju na radnike, prirodu zadataka koje izvravaju, te njihovo obrazovanje i struno osposobljavanje, b) okomita diferencija-odnosi se na dubinu organizacijske hijerarhije, diferencija se poveava, a time i sloenost, s poveanjem hijerarhijskih razina u organizaciji, c) prostorna diferencijacija-ukljuuje stupanj do kojeg je poslovanje poduzea, prostorno disperzirano. 2. formalizacija-stupanj do kojeg se koriste pravila i postupci, odnosi se na stupanj standardizacije poslova, odnosno na stupanj diskrecijskih prava radnika o tome to, kada i kako treba obaviti. 3. centaralizacija- stupanj do kojeg je odluivanje koncentrirano na jednom mjestu u organizaciji.-KOMPONENTE UEA ORGANIZACIJE- pogledaj pod discipline ue. organizacije..

- KOMUNICIRANJE- pogledaj pod- karakteristike uea organizacije.

-KOMUNIKACIJA- NAIN FUNKCIONIRANJA PODUZEA- razmjena informacija obavlja informacijskim komunikacijama i komuniciranjem. Informacijske komunikacije povezuju informacijske procese stvaranja, prijenosa, koritenja i uvanja informacija. Za suvremeno poduzee je komuniciranje oblik njegova postojanja i poslovanja. Zahtjevi komunikacijskog povezivanja ne odnose se samo na poduzee i njegove funkcije ve je postala nunost i komunikacijsko povezivanje svakog aktivnog pojedinca u procesu drutvene reprodukcije.Informacija je pretpostavka komunikacije, razmjenom informacija kroz komuniciranje stvara se znanje.-KONCEPCIJE I NAELA koje karakteriziraju potpuno upravljanje kvalitetom: 1. usmjerenost na kupce ( pridobivanje potroaa i sluenje njima da ih se trajno zadri krajnja je svrha poduzea. Potroai pomau organizaciji u razvijanju svijesti o kvaliteti i potrebi njezina poboljanja), 2.kontinuirano unapreivanje procesa (to je dobrovoljno stalno poboljavanje svih imbenika povezanih u proces pretvaranja inputa u outpute, a temelji se na kontinuiranom poduzimanju aktivnosti: planiraj, ini, provjeri, djeluj.), 3. posveenost kvaliteti (prednost kvaliteti je kamen temeljac sustava potpunog upravljanja kvalitetom, koji se artikulira jasnom izjavom stratekog menadmenta o viziji poduzea), 4. potpuna participacija zaposlenika ( svaki pojedinac treba biti ukljuen u proces i imati odgovornost za unapreivanje kvalitete i upravljanja kvalitetom na individualnoj i timskoj osnovi), 5. startegijska orijentacija( orijentacija na kvalitetu za potroae je u svojoj biti dugorona.), 6. razvoj partnerstva( poduzee koje razvija sustav potpunog upravljanja kvalitetom mora tretirati kupce i dobavljae kao dio svog opskrbnog lanca), 7. menadment usmjeren na sustav(perspektiva sustava usmjerenja je na interaktivno djelovanje procesa koji ine sustav.) Univerzalni okvir za osiguranje kvalitete je ISO 9000.

-KONTINGENCIJSKI PRISTUP MENADMENTU- je u biti reakcija na univerzalni procesni pristup menadmentu.Plod je nastojanja brojnih teoretiara i praktiara menadmenta da ponude najbolja rjeenja primjenjiva u svim situacijama. Razvijen kao isti situacijski pristup po kojem organizacija i djelovanje menadmenta ovisi o situacijskim imbenicima, kontingencijski pristup je evoluirao do kompromisa izmeu istog situacijskog i sustavnog pristupa. Stajalite je kontingenecijske teorije da menaderi moraju biti fleksibilni pri oblikovanju organizacije. Kontigenecijski pristup eliminira nedostatke sustavnog pristupa kao suvie openitog i apstraktnog.- KONTINUIRANO UNAPREIVANJE PROCESA- pogledaj pod- koncepcije i naela pot.upravlj.kvalitetom

-KONTINUUM VODSTVA- PRILAGOAVANJA STILOVA VODSTVA SITUACIJAMA RAZRADILI SU Robert Tannenbaum i Waren H. Schmidt, autori koncepta kontinuuma vodstva. Oni promatraju vodstvo kao mjeavinu razliitih stilova koji variraju od visoke usmjerenosti na nadrreene do visoke usmjerenosti na podeene. Teorija kontinuuma vodstva priznaje da prikladnost nekog stila ovisi o voi, sljedbenicima i situaciji. ELEMENTI koji mogu utjecati na stil voenja pogledaj pod-elementi..

- KONTROLING- INFORMACIJSKA LOGISTIKA ODLUIVANJA- pogledaj pod- informacijska logistika odluivanja

- KONTROLA LJUDSKIH POTENCIJALA- znaenje ljudskih potencijala za uspjeno poslovanje suvremenog poduzea nalae i posebnu brigu, tj. izgradnju kontrolnog sustava koji ukljuuje participaciju zaposlenih u kontroliranju poslovnih procesa. Kontrolni sustav suvremenog poduzea mora prioritetno osigurati uinkovito odvijanje procesa angairanja, razvoja i koritenja ljudskih potencijala u skladu sa stratekim planovima i ciljevima poduzea. U biti su rezultat razliitog odnosa pojedinca nad kojima se provodi kontrola prema ciljevima sustava: 1. pozitivna ljudska reakcija, 2. pasivna ljudska reakcija, 3. negativna ljudska reakcija (objanjeni su svaki posebno)- KONTROLA PROCESA GENERIRANJA STRATEGIJE- pogledaj pod- metode kontrole strategije.

-KONTROLA STRATEGIJSKOG UPRAVLJANJA- strategijsko upravljanje shvaeno je kao proces koji ukljuuje definiranje misije i ciljeva poduzea, oblikovanje i izvoenje strategije te kontrolu izvedbe radi prilagoavanja poduzea promjenama okoline. Kontrola strategije izuzetno je sloena iz nekoliko razloga: 1. rezultati strategije vide se tek na dugi rok, 2. nepredvidljivost procesa u poduzeu, a posebno u okolini vrlo je velika pa je teko postaviti kontrolne strategije. 3. strategiju je pri realizaciji esto potrebno mijenjati u skladu s uoenim grekama. METODE KONTROLE strategije- pogledaj pd metode kontrole strategije

- KONTROLA TEMELJENA NA ANGAIRNIM PROGNOZAMA- pogledaj pod- metode kontrole strategije

- KONTROLA TEMELJENA NA PRAENJU OKOOLINE PODUZEA pogledaj pod- metode kontrole strategije.

-KONVENCIONALNI PRISTUPI MENADMENTU- 1. znanstveni pristup menadmentu, 2. procesni pristup menadmentu, 3. socioloki pristup menadmentu, 4. sustavni pristup menadmentu., 5. kontingencijski pristup menadmentu. ( svaki je objanjen posebno).

- KONVECIONALNE TEORIJE PODUZETNITVA- 1. PERSONALNO- PSIHOLOKI- poduzetnitvo odreuje kao djelatnost ljudi posebnih psiholokih karakteristika, kao to su ;kreativnost, inovativnost, akcijska usmjerenost, sklonost riziku. 2. NEOKLASINI- za koji je poduzetnitvo djelatnost u kojoj se postie najbolja kombinacija proizvodnih initelja i maksimalizira profit.. 3. SOCIOKULTURNI- za koji je poduzetnitvo takva ekonomska djelatnost ljudi u okviru danih sociokulturnih institucija u kojima oni djelotvorno koriste svoje drutveno- ekonomske potencijale.

- KORPORACIJSKA STRATEGIJA- akcentira oblikovanje misije, te postavljanje ciljeva i strategijskih ambicija, identificiranje poslovnih podruja na kojima e poduzee poslovati i okvirno alociranje resursa, koji moraju biti sukladni s prioritetima poduzea. S obzirom na smjer razvoja poduzea korporacijska strategija moe se formulirati kao strategija rasta, strategija stabilizacije ili strategija redukcije.

- KRITERIJI ODLUIVANJA U NEIZVJESNIM SITUACIJAMA- pogledaj pod- tehnike odluivanja u uvjetima neizvjesnosti.

- KRATKORONO RAZDOBLJE PLANIRANJA- pogledaj pod- vremenski horizont planiranja

-KRITINE DIMENZIJE SITUACIJE VODSTVA- pogledaj pod Fiedlerov situacijski pristup .

- KVANTITATIVNI MODELI-zbog sloenosti problema upravljanja suvremenim poduzeem, odnosno odluivanja, esto elimenirajui brojne imbenike koji nisu rjeivi matemetikim obuhvatom u velikom broju sluajeva gube vezu sa stvarnou.

-LOGISTIKI KONCEPT MENADMENTA- sve varijable koje ine sutinu suvremenih pristupa menadmentu egzistiraju od poetka njegovog razvoja i u svim teorijama menadmenta. Sukladno svekolikom razvoju menadmenta i njegove okoline pojedini imbenici postaju znaajniji za uspjenost poslovanja poduzea od drugih. Logistika kao funkcija prostorno-vremenske transformacije dobara, energije, informacija i znanja sukladno potrebama korisnika i ciljevima poduzea, jednostavno se namee kao podruje istraivanja mogunosti poveanja konkurentnosti, odnosno uspjenosti poslovanja suvremenog poduzea..Logistika pridonosi obujmu i raznolikosti dobara dostupnih potroaima na mjestima udaljenim od mjesta proizvodnje. Logistika se moe smatrati podrujem direktne primjene sustavne teorije na podruju materijalnih i informacijskih tokova poduzea.Cilj logistike je optimalno opskrbljivanje poslovnog sustava potrebnim inputima u svim fazama procesa informacije, te optimalna opskrba korisnika proizvodima i uslugama u traenoj koliini, kvaliteti, vremenu i mjestu. TEMELJI NA KOJIMA POIVA LOGISTIKA KONCEPCIJA -LJUDSKI RESURSI- kljuni su imbenik uspjenosti poduzea, jer oni povezuju sve ostale organizacijske resurse u sustav ciljnog dodavanja nove vrijednosti poduzea. Brojana, kvalifikacijska, obrazovna i druge strukture zaposlenih ine ljudski potencijal poduzea koji kreativnou, inovativnou i djelotvornou predstavlja temeljni kapital suvremenog poduzea. Ljudski potencijali su izvor snage i konkurentnosti suvremenog poduzea.

- MEHANIZMI KOJIMA MENADERI UPRAVLJAJU ETIKOM I DRUTVENOM odgovornou su : 1. etiki kodeks, 2. voenje pomou primjera, 3. etiki treninzi i etike vrue linije ( svaki je posebno objanjen).

- MEHANIKA STRUKTURE- pogledaj pod- tipovi organizacijs. strukture..-MATRINA ORGANIZACIJSKA STURUKTURA-prikladna je za poduzea koja istovremeno realiziraju vei broj projekata. Ona pokuava spojiti pozitivne, a ukloniti negativne strane funkcijske i projektne organizacijske strukture.Nju karakterizira dvostruka odgovornost lanova projektnog tima, struno voditelju projekta, disciplinski voditelju funkcijske organizacijske jedinice u koju su organizacijski rasporeeni.-MATRINI SUSTAV MENADMENTA- primjenjuje se u situacijama matrine organiziranosti poduzea, u kojima se funkcijske organizacijske jedinice kriaju s projektnim menadmentom.On predstavlja oblik decentraliziranog menadmenta kod kojeg se odluivanje premjeta duboko u organizaciju, u podruje realizacije projekta.--MCGREGOROVA TEORIJA X I Y-upravljanje, smatrao je McGregor treba poeti s osnovnim pitanjem o tome kako menaderi vide sebe u odnosu na druge. Menaderi koji usvajuju tradicionalne pretpostavke o ljudskoj prirodi, ukljuene u teoriju x, dre da tipinom radniku manjka inicijative, brine iskljuivo o sebi, nije zainteresiran za dobrobit poduzea, te da e kad god je to mogue izbjegavati ulaganje ikakvog truda. Teorija y pretpostavlja da pojedincima obino nije potrebna prisila da bi radili. Ljudi su kreativni i spremni na maksimalno zalaganje, samousmjeravanje i samokontrolu sukladno postavljenim ciljevima. Ova teorija tumai da su intelektualni potencijali ljudi u poduzeu vrlo slabo iskoriteni. Ona je dinamina i fleksibilna.-MENADMENT- CILJNO USMJERAVANJE RESURSA I PODUZEA-u ekonomiji zasnovanoj na znanju vanije je proizvodnim resursima znati upravljati, nego ih posjedovati. Upravljanje kao opi pojam podrazumijeva usmjeravanje ili voenje nekog objekta prema odreenom cilju.Upravljaka informacija treba omoguiti otklanjanje smetnji koje dovode do nepouzdanosti funkcioniranja sustava, a u praktinom smislu im a sljedee ATRIBUTE: 1. odnosi se na problem koji se rjeava, 2.za primatelja je razumljiva, 3. dovoljno je pouzdana, 4. na pravom je mjestu, 5. pravovremena je ,5. ekonomski je racionalna. Upravljaka informacija s navedenim atributima prua mogunost menadmentu da osigura pouzdano funkcioniranje i opstanak poduzea u okolini u kojoj djeluje.-MENADMENT-DEFINIRANJE POJMA- pojam menadment izveden je iz termina management, engleske rijei koja se prevodi kao upravljanje, rukovoenje, a izvedenica je iz talijanske rijei maneggiare koja znai rukovati.Menadment je stoga postao opeprihvaen termin za sadraj procesa koji integrira dijelove upravljanja i rukovoenja u novi jedinstveni sustav. Menadment ukljuuje ciljno djelovanje u promjenjivoj okolini pomou drugih ljudi uz efikasnu i efektivnu uporabu ogranienih resursa.Menadment je proces planiranja ciljeva, organiziranja resursa i aktivnosti, te upravljanja ljudskim potencijalima i kontroliranja, kojim se kontinuirano postiu efikasne kombinacije ogranienih resursa i ljudskih potencijala za efektivno postizanje organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini. NAELA MENAD. PREMA DRUCKERU- pogledaj pod naela. OSNOVNNE SKUPINE MENAD. PO MINTZBERGERU- pogledaj pod skupine menadmenta.-MENADERSKA ETIKA I DRUTVENA ODGOVORNOST- je podruje djelovanja menadmenta koje se odnosi na interne vrijednosti elemenata organizacijske kulture i njihove refleksije na odgovornost ponaanja poduzea prema okolini.Etika je filozofska disciplina koja, polazei od grkog izvornika pojma- moral, udoree ispituje ciljeve i misao moralnih htijenja, temeljne kriterije za moralno vrednovanje i zasnovanost i izvor morala. Menaderska etika obuhvaa standarde za kritino ocjenjivanje ponaanja menadmenta i moralnih prosudbi koje menaderi koriste u svom djelovanju prema drugima u organizaciji i prema eksternoj okolini. TU SPADAJU; 1. imbenici eksterne okoline i menaderska etika, 2. imbenici interne okoline i menaderska etika., 3. drutvena odgovornost menadmenta, 4. menadersko upravljanje etikom i drutvenom odgovornou.-MENADERSKA KONTROLA SUSTAVOM POVRATNE VEZE- menaderska kontrola predstavlja brojne aktivnosti koje se poduzimaju da bi se osiguralo funkcioniranja sustava u skladu sa zacrtanim ciljevima i planovima. Kontroliranje je nalije planiranja. Planiranje je proces donoenja odluka o ciljevima, strategijama. Taktikama i alokaciji resursa. Menaderska kontrola ini mjere kojima se potpomae osiguranje konzistentnosti aktualnog ponaanja i rezultata s planovima ,ciljevima i standardima. Planiranje opisuje eljena ponaanja i rezultate. Menaderska kontrola potpomae odravanju ili preusmjeravanju aktualnih ponaanja i rezultata. Menaderi mogu efektivno planirati bez tone, pravovremene i adekvatne informacije. menaderi ne mogu efektivno kontrolirati rad u poduzeu bez planova koji oznaavaju svrhu procesa kontrole.

-MENADERSKA MREA- to je pristup definiranju stilova vodstva koje su razvili Robert Blake i Jane Mounton. Mrea ima dvije dimenzije: briga za ljude i briga za proizvodnju. Menaderska mrea predstavlja korisno pomagalo za identifikaciju i klasificiranje stilova voenja.

MENADMENT-TEMELJNI IMBENIK USPJENOSTI SUVREMENOG PODUZEA-poduzetnika uloga,koju menadment poduzima od vlasnika kapitala na odreenom stupnju razvoja poduzea, poluga je uspjenosti suvremenog poduzea. Menadment je razvojem tehnologije sustavnog poduzetnitva prvi u povijesti uspio okupiti veliki broj obrazovanih ljudi, razliitih kvalifikacija i usmjeriti ih na postizanje zajednikih ciljeva. Menadment vie nije usredotoen samo na funkcije unutar organizacije, on postaje drutvena funkcija.

-MENADERSKI TIM PO ADIZESU- 1. menader-proizvoa,ija je uloga vezana za pitanje to treba initi, a zadatak mu je da uspjeno obavlja poslove i postie rezultate,to zahtijeva visoku strunu kompentetnost u podruju u kojem je menader, 2. menader-upravitelj,orijentiran na pitanje kako raditi, odnosno na funkcioniranje sustava, da bi ovaj funkcionirao kako je predvieno i djelotvorno postizao rezultate, 3. menader- integrator,orijentiran na ljude, a uloga mu je izgradnji tima i duha zajednitva nunog za stabilno funkcioniranje organizacije, 4. menader- poduzetnik, koji se javlja iz diskrecionog prava odluivanja o ciljevima, strategiji, planovima, koje ima menadment, a to nuno ukljuuje poduzetnitvo.

- MENADERSKO UPRAVLJANJE ETIKOM I DRUTVENOM ODGOVORNOU- etiko ponaanje i drutvena odgovornost poduzea nisu statine i nezavisne varijable koje su u menadmentu zadane, bez obzira to su preteito pod utjecajem i izviru iz njegove okoline. Menadment upravlja etikim ponaanjem i drutvenom odgovornou poduzea, svjesno ili nesvjesno. Da bi bio uspjean to upravljanje mora biti ciljno i sustavno organizirano.

- MENADMENT USMJEREN NA SUSTAV- pogledaj pod koncepcije i naela potpun. upravlj. kvalitetom.

- MENTALNI MODELI- pogledaj pod- discipline uea organizacije.

-METODA EKSTARPOLACIJA- pogledaj pod- metode za pomo menadmentu u predvianju..

-METODE FORMULIRANJA STRATEGIJE-1. portfelj matrica industrijskog rasta i trinog udjela (BCG matrica)- razvijena od amerike konzultanske tvrtke Boston Consulting Group za vea i sloenija poduzea, koja su organizacijski strukturirana od veeg ili manjeg broja poslovnih jedinica (Zvijezde, Upitnici, Krave muzare i Psi). Osnovna postavka za stvaranje matrice bila je empirijski dokazana veza izmeu veliine trinog udjela i profitabilnosti. NEDOSTACI ove matrice su: 1. teko je provoditi strategijsku analizu ne temelju samo dvije varijable, 2. veza izmeu relativnog trinog udjela i profitabilnosti varira od djelatnosti do djelatnosti, 3. izmeu velikog i malog preveliki je raspon. 2. portfelj matrica industrijske privlanosti i poslovne snage (GE matrica)- razvijena je u suradnji amerike korporacije General Electric i poznate konzultanske tvrtke McKinsey & Co. U nastojanju da se uklone nedostaci BCG matrice, autori su oblikovali GE matricu s dvije sloene i izvedene varijable; a) dugorona privlanost industrije, b) poslovna snaga strategijskih poslovnih cjelina korporacije.. GE matrica predstavlja dobar dijagnostiki aparat kojim se mogu razmatrati alternative strategijskih usmjerenja poslovnih jedinica poduzea. 3. ADL matrica- razvijena od konzultanske tvrtke Arthur D. Little Inc. Na istim principima na kojima su razvijene BCG i GE matrica. Ona se moe koristiti i za formuliranje strategije malih poduzea. Na ADL portfelj matrici poslovne cjeline poduzea prikazuju se s dvije DIMENZIJE: 1. ivotni ciklus industrije ( odreuje utjecaj eksternih imbenika ma koje poduzee nema prevelikog utjecaja), 2. konkurentski poloaj ( varijabla je na koju poduzee moe znatno utjecati, jer ovisi o njegovim strategijskim pomacima i strategijama konkurenata). NEDOSTATKE ADL matrice treba traiti u njenoj nepotpunosti, odnosno nedovoljnosti ivotnog ciklusa industrije kao strategijske dimenzije. -METODE KONTROLE STRATEGIJE- 1. kontrola temeljena na angairanim prognozama- polazi od injenice da se okruenje poduzea vrlo brzo mijenja. Tome se valja prilagoditi tako da se s vremena na vrijeme, zajedno s revizijom dugoronih planova rade nove prognoze i anticipira ponaanje kontroliranog sustava. 2. kontrola temeljena na praenju okoline poduzea- zasniva se na injenici da je strategija uvijek temeljena na nekim vie ili manje vrstim pretpostavkama, te je stoga nuno stalno pratiti nije li dolo do nekih bitnih izmjena koje trae prilagoavanje..3. primjena eksternih standarda za kontrolu strategije- polazi od ideje da sva srodna poduzea djeluju u identinoj i okolini pa su prema tome sva imala iste anse i vrlo sline prepreke koje je trebalo savladati.4. kontrola procesa generiranja strategije- primjenjuje se u situaciji kada je poduzee toliko jedinstveno da ak i gruba usporedba s drugim poduzeima na prua zadovoljavajuu sliku. 5. naknadno utvrivanje osobna odgovornosti za strategiju-spada u naknadnu kontrolu i igra znaajnu ulogu u upravljanju poduzeem.- METODA PROCJENE EKSPERATA- pogledaj pod- metode za pomo menadmentu u predvianju..

- METODA SIMULACIJE- pogledaj pod- metode za pomo menadmentu u predvianju..

-METODE ZA POMO MENADMENTU U PREDVIANJU BUDUIH UVJETA okoline- 1. metode ekstrapolacije- koriste su uglavnom kod homogenijih procesa promjena i to tako da se budue stanje predvia na temelju ekstrapolacije trendova odreenih parametara i funkcionalnih karakteristika iz prolosti, 2. metode procjene eksperata- razvijene su za predvianje sloenijih procesa promjena koje se daju kvantitativno izraziti i jednostavno matematiki modelirati, 3. metode simulacije- zasnivaju se na izradi modela pomou kojih se promjenama varijabli simulira ponaanje poduzea u budunosti.

- MINTZBERG- SKUPINE MENADMENTA PO NJEMU- pogledaj pod- skupine menadmenta prema Mintezbergu

- MIJENJA SE PRIOREMA ZA POSAO- od vjebe u obrazovanje pogledaj pod- promjene koje se dogaaju u poduzeu

- MIS- pogledaj pod upravljaki informacijski sustav

-MRENA ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA- suvremeno poduzee, koje je prvenstveno orijentirano na stvaranje znanja, zahtijeva povezivanje svih dijelova poduzea u jednu samoorganizirajuu mreno povezanu cjelinu.. U takvom su sustavu svi dijelovi poduzea jednako vani i niti jedan od njih ne moe funkcionirati bez drugih.Meusobna povezanost poduzea i okruenja zahtijeva mreni pristup i takav nain razmiljanja. Da bi se moglo prijei na takav nain rada, potrebno da je da ga prihvati najprije sam menadment.Mrea se kao nain organizacije upravljanja temelji na osnovi koju ine odnosi, presudni za svaki kreativni rad.Mree unutar poduzea su suvremeni odgovor i reakcija na formalizam klasine organizacije. Mreu ine ljudi, sa svojim znanjima, organizirani u timove prema prirodi zadatka, uz potpunu komunikaciju svakog lana tima sa svakim lanom i timom kao cjelinom.- MODELI EVALUACIJE- kao ulaz imaju izlaz iz predikativnim modela. Da bi se u cjelosti rijeio upravljaki problem, osim predvianja ishoda pojedinih aktivnosti potrebno je raspolagati i postupcima pomou kojih moemo meusobno usporaivati ,vrednovati i rangirati pojedine ishode. Rezultati takvih modela slue kao osnovica za izbor alternative koja daje ishod najblii cilju odluivanja..

-MODELI ODLUIVANJA- KLASIFICIRANI PO RAZNIM KRITERIJIMA: 1. nain ostvarenja cilja modeliranja- prema tom nainu razlikujemo preskriptivne modele s normativnim ciljem, kojima su glavni izbor kvantitativni podaci i informacije i deskriptivne modele, izvor su im kvalitativni podaci i informacije. 2. namjena- prema namjeni razlikujemo modele utvrivanja;raunovodstvene naknadne kalkulacije i modele odluivanja koji su u biti preskriptivni modeli. 3. cilj upravljanja- a)predikativni modeli, b) modeli evaluacije, c ) modeli optimalizacije (objanjeni su svaki posebno) - MODELI PREMA CILJU UPRAVLJANJA- pogledaj gore

- MODEL OPTIMALIZACIJE- predstavlja kombinaciju predikativnih modela i modela evaluacije i to za one upravljake probleme koji imaju specifinu strukturu i kod kojih je kriterij evaluacije unaprijed zadan u obliku nalaenja optimalnog rjeenja.Oni predstavljaju metode operacijskih istraivanja.

-MONTE CARLO TEHNIKA ODLUIVANJA- sastoji se od nove upotreba starog postupka odnosno prakse. Stari postupak predstavlja neogranieno sluajno uzrokovanje predmeta iz skupa na takav nain da svaki element u skupu ima istu vjerojatnostizbora. Monte Carlo tehnika se sastoji od simulacije eksperimenate, kako bi se utvrdila vjerojatnost ciljeva.

-MORALNA NEELA MENADMENTA U ISLAMU- 1. naplata kamate u financijskom poslovanju je zabranjena, jer se smatra nepravednim nagraivati one koji imaju viak sredstava, a kanjavati one koji moraju posuivati i preuzimati rizik da bi proizvodili dobra i usluge.2. od poslovnih se ljudi oekuje da daju prednost duhovnom ispunjenju, a ne stjecanju materijalnih dobara, 3. naelo podjele dobiti je iroko primijenjeno, 4. umjesto da potroaima nude potroake kredite s kamatom, dobavljai financijskih sredstava za potroae kupuju dobra, a potom ih prodaju njima po vioj cijeni, koji potroai isplauju u ratama, 5. preferiraju se pisani sporazumi za koje postoje dva svjedoka.

- MOTIVIRANJE I NAGRAIVANJE- motiviranje je proces pokretanja ljudi u pravcu ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Sama organizacija svojim sustavom nagraivanja, organiziranog uenja i razvoj ljudskih potencija moe osigurati okvir za postizanje visoke radne motivacije zaposlenih. Motivacija je rezultat poriva, potreba i tenji koji odreuju ponaanje. Postie se spoznavanjem i ispunjavanjem potreba i oekivanja ljudi, te rezultira zadovoljstvom, kao temeljnim imbenikom uspjenosti koordinacije individualnih aspiracija s ciljevima poduzea.

- NAELA I KONCEPCIJE POTPUNOG UPRAVLJANJA KVALITETOM- pogledaj pod- koncepcije i naela..

-NAELA MENA DMENTA PREMA DRUCKERU: 1.menadment se bavi ljudskim biima, njegova je zadaa uiniti ljude sposobnim za zajedniki uspjean rad, postii da njihova radna snaga bude djelotvorna, a njihove slabosti nevane, 2. menadment je dubokoj ukorijenjen u kulturi, 3. svaki pothvat zahtijeva angairanost za zajednike ciljeve i zajednike vrijednosti, 4. menadment mora omoguiti da poduzee i svaki pojedini lan raste i razvija se u skladu s potrebama i prilikama koje se mijenjaju, 5. svako se poduzee sastoji od ljudi razliitih vjetina i znanja koji obavljaju razliite vrste posla, 6. niti koliina proizvodnje niti gubitak i dobitak nisu sami po sebi odgovarajue mjerilo uspjenosti uprave poduzea, 7. ono to je najvanije ,to valja drati na umu u vezi sa svakim poduzeem, jest da rezultati postoje samo vani.- NAKNADNA KONTROLA- pogledaj pod- vrste kontrole.

-NAKNADNO UTVRIVANJE OSOBNE ODGOVORNOSTI- pogledaj pod- metode kontrole strategije.

- NEGATIVNA LJUDSKA REAKCIJA- situacija u kojoj se pojedinac, ne prihvaajui ciljeve kao svoje, nastoji oduprijeti svakoj akciji, izbjegavajui da bilo to poduzme, nastojei prikriti rezultate kontrole.

-OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE- je posao menadmenta, koji se sastoji od ralanjivanja ukupnog zadatka poduzea na pojedinane zadatke, oblikovanja stupnja agregiranost, te uspostavljanja mehanizama koordinacije u obavljanju zadataka na svim razinama njihove agregiranosti. Organizacijske strukture su: 1. funkcijska, divizijska, projektna, matrina, procesna.

- OBRASCI STRATEGIJSKOG PLANIRANJA- pogledaj pod- tehnike strategijskog planiranja..

-ODLUIVANJE U UVJETIMA IZVJESNOSTI- pogledaj pod- razine sustava menadmenta..

- ODLUIVANJE U UVJETIMA NEIZVJESNOSTI- pogledaj pod- razine sustav menadmenta

- ODLUIVANJE U UVJETIMA RIZIKA- pogledaj pod- razine sustav menadmenta

- OPERATIVNO PLANIRANJE- pogledaj pod- hijerarhija planova u poduzeu..

- OPUNOMOENJE ZAPOSLENIKA- pogledaj pod- karakteristike uea organizacije.

- ORGANIZACIJSKE STRUKTURE- pogledaj pod tipovi organizacijske strukture.

-ORGANIZIRANJE- organizaciju tvori skupina ljudi koja koordinarnim radom nastoji ostvariti zajednike ciljeve, a pritom se slui podjelom poslova i upravljakom kontrolom. Suvremeni pristup projektiranju organizacije treba osigurati racionalno i uinkovito koritenje resursa, te stvoriti uvjete za samoaktualizaciju i samoorganizaciju zaposlenih, to se u konanici ztreba odaziti za uspjenost poduzea.

-ORGANIZACIJSKE JEDINICE SE MIJENJAJU- od funkcionalnih jedinica u procesne timove- pogledaj pod- promjene koje se dogaaju u poduz

-ORGANIZACIJSKA KULTURA- predstavlja prevladavajui sustav miljenja i ponaanja koji dijele zaposleni u nekom poduzeu. Ona poduzea egzistira na dvije RAZINE: vidljivoj i nevidljivoj. Organizac. kult. predstavlja sustav ponaanja koji usmjerava sve aktivnosti pojedinca i grupa u poduzeu i odreuje ope organizacijsko ponaanje, koje doprinosi stvaranju organizacijske klime u poduzeu. Mc Kinsey-ev model menadmenta 7-S istie organizacijsku kulturu kao centralni imbenik organizacijske djelotvornosti. FUNKCIJE organ. Kulture pogledaj pod funkcijama.-ORGANIZACIJSKI RESURSI- predstavljaju prirodna i proizvedena sredstva, te ljudske potencijale, koji se koriste za organiziranu proizvodnju sredstava za zadovoljenje potreba kao osobne tako i proizvodne potronje. Organizacijski resursi mogu se sistematizirati u etiri skupine: 1. ljudski resursi , 2.fiziki resursi , 3. informacijski resursi, 4. financijski resursi( objanjeni su svaki posebno).ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- svaka organizacija, pa tako i poduzee ima odreenu strukturu. Organizacijska struktura predstavlja grau tj. strukturu poduzea i njegovih podsustava.Organizacijska struktura predstavlja jedinstveni sustav svih odnosa i veza organizacijskih dijelova poduzea.Suvremena organizacijska teorija razvija dinamiki koncept organizacijske strukture. KOMPONENTE STRUKTURE ORGANIZACIJE- pogledaj pod komponente. TIPOVI ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA pogledaj pod tipove..- PARTICIPATIVNO VODSTVO- pogledaj pod- prikladan stil voenja ovisi o..

-PLANIRANJE-je prva funkcija i osnova procesa menadmenta koja predstavlja putokaz za sve ostale funkcije.Proces menadmenta u zapoinje planiranjem. Planiranje polazi od analize stanja i tendencija razvoju poduzea i okoline i usmjerava se na eljeni poloaj poduzea u buduem planskom razdoblju. Najvaniji i poetni koraci planiranja vezani su za okolinu.-ORGANIZACIJA SUSTAVA MENADMENTA- procesom oblikovanja organizacijske strukture poduzea stvara se osnova za organizaciju sustava menadmenta, koji ugradnjom odgovarajuih mehanizama koordinacije parcijalne ciljeve realizacije procesa, funkcija i organizacijskih jedinica usmjerava i vodi prema realizaciju jedinstvenih vrnih ciljeva poduzea .Model povezivanja odnosno organizacija sustava menadmenta konkretnog poduzea ovisna je o brojnim dodatnim IMBENICIMA: 1. linijski sustav menadmenta, 2. funkcijski sustav menadmenta, 3. projektni sustav menadmenta, 4. matrini sustav menadmenta- (Svaki je objanjen pojedinano)- OSOBNO USAVRAVANJE- pogledaj pod- discipline uea organizacije.

- PARTICIPACIJA ZAPOSLENIH U UPRAVLJANJU- pogledaj pod- podruja razvoja menadmenta..

- PASIVNA LJUDSKA REAKCIJA- znakovita je za pojedinca koji se nije poistovjetio s ciljevima poduzea. On tei djelovanju, po upozorenju kontrolnog sustava, tek koliko je potrebno da se izbjegne neki vei poremeaj u radu poduzea, veliki gubitak.

-PODRUJA RAZVOJA MENADMENTA: 1. ukljuivanje u meunarodno poslovanje (globalizacija poslovanja je razvojni trend suvremenih poduzea. Njihovo poslovanje odvija se na meunarodnoj sceni, a obiljeava ih geocentrina umjetnost) POD ELEMENTIMA- pogledaj elementi Amerikog sustava menadmenta, i pod-moralnim naelima pogledaj o Islamu. ( to spada pad broj 1.), 2. proaktivan odnos prema okruenju(poslovno okruenje suvremenog poduzea, pored navedenog, oznaavaju nepredvidivi poslovni dogaaji, mnogo bre promjene u okruenju od normalne sposobnosti prilagoavanja poduzea. Bit proaktivnog djelovanja u kaotinom svijetu ine promjene u sljedeim kljunim podrujima menadmenta: opsesivna orijentacija na potroae, konstantne inovacije u svim podrujima, partnerstvo i maksimalna participacija svih ljudi povezanih s organizacijom, vodstvo koje voli promjene, kontrola pomou jednostavnih sustava podrke kojima je svrha da mjere sutinu stvari), 3. participacija zaposlenih u upravljanju ( novi, promjenjivi uvjeti poslovanja zahtijevaju punu slobodu djelovanja operativnog osoblja, radi njegovog svakodnevnog kontakta s izvornim informacijama, to mu omoguuje brzo regiranje na promjene. S razvojem tehnologije dogaa se zapravo paradoksalan fenomen da uspjenost poduzea sve vie opet ovisi o ljudima, njihovom znanju, inicijativi i poduzetnikom ponaanju).-PODSUTAVI MENADMENTA- pogledaj pod strukturiranje menadmenta

- PODRAVAJUE VODSTVO- pogledaj pod- prikladan stil voenja ovisi o

-PODUZEE-EKONOMSKI PODSUSTAV GOSPODARSTVA-funkciju i uvjete djelovanja poduzea odreuje gospodarski sustav, koji u meudjelovanju sa znanstveno-tehnolokim, sociokulturnim i institucionalnim podsustavima tvori drutveni sustav, koji predstavlja relevantnu eksternu okolinu poduzea. Poduzee kao organizacija koja kombinira initelje i elemente proizvodnje ima za cilj nabaviti sredstva ili utroke usluga rada, kapitala i sirovina radi njihove preobrazbe u proizvodne usluge za prodaju.Cilj poduzea je maksimaliziranje profita, prihvaanje tog cilja znailo bi da poslije svakog zavrenog profitabilnog posla vlasnici donosili odluke o tome nastavlja li poduzee i dalje poslovati ili e rasformirati poduzee.-PODUZEE-PRAVNI PODSUSTAV GOSPODARSTVA-pravni oblik poduzea je zakonom doputena vrsta i tip organizacije pod kojim se ovlateno moe obavljati neka ekonomska djelatnost na tritu. To je propisani okvir djelovanja poduzetnitva u okviru odreenog drutvenog sustava. Prema zakonu o trgovakim drutvima u Hrvat. Su mogui ovi pravni oblici poduzea: 1. trgovac, kao pravna i fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarenja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. 2. trgovaka drutva, u koja spadaju javno trg. drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO, je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidno cijelom svojom imovinom, te ima pravo i obvezu voenja poslova drutva. KOMANDITNO DRUTVO,je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom.Od njih najmanje jedan odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno svom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedan odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvu (komanditor). DIONIKO DRUTVO, je trgovako drutvo u kojem lanovi sudjeluju ulozima u temeljnom kapitalu podjeljenom na dionice. Dionice daju dioniarima: 1. pravo glasa na skuptini dioniara, 2.pravo na isplatu dividende, 3. pravo na isplatu ostatka steajne mase drutva. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU,je trg. drutvo u kojem jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulae temeljne uloge u kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva, a voenje poslova preputaju upravi drutva.-PODUZEE- SOCIO-EKONOMSKI SUSTAV- suvremeni tehnoloki, pa onda i ukupan drutveni razvoj, promovirajui zaposlenike u istinske kapitaliste znanja dovode socioloku komponentu funkcioniranja poduzea u ravnopravan poloaj s njegovom imanentnom ekonomskom komponentom. Suvremeno poduzee prerasta svoju gospodarsku misiju i razvija se kao socioekonomski podsustav drutva. Kada se kapital pojavljuje kao drutveni resurs, kojeg vie na posjeduju kapitalisti nego iroke mase stanovnitva, cilj poduzea ne moe biti vie samo maksimalizacija profita. Kako radnici postaju vlasnici kapitala i upravljai, te od kapitala kojim raspolau kroz poduzee, kao sredstvo njegove reprodukcije, zahtijevaju da zadovolji njihove prirodne i drutvene ciljeve i interese..Poduzee kao recentni socioekonomski podsustav drutva tekovina je, odnosno plod njegovih suvremenih razvojnih resursa, koje je promovirala informatika, a oplodila znanstvena tehnoloka revolucija.-PODUZETNITVO I MENADMENT, RAZVOJ- znaenje poduzetnitva treba biti na odgovarajui nain uklopljeno, ekonomski i pravno u gospodarski i cjelokupni drutveni sustav da bi se osigurala njegova uinkovita funkcionalnost i razvoj kao pretpostavka razvoja gospodarstava i drutvenog blagostanja. Kao preteita odrednica poduzetnitva i poduzetnika u poetku njihova razvoja se vlasnitvo materijalnog kapitala. Bit poduzetnitva u suvremenim uvjetima je u usmjeravanju kapitala u konkretne programe od kojih s oekuju natprosjeni prinosi,te u organiziranju poduzea i osiguravanju izvora financiranja za ostvarivanje programa, a to pretpostavlja obavljanje funkcija upravljanja i rukovoenja.- PORTFELJ MATRICA INDUSTRIJSKE PRIVLANOSTI I POSLOVNE SNAGE (ge MATRICA) POGLEDAJ POD- METODE FORMULIRANJA STRATEGIJE..

- PORFELJ MATRICA INDUSTRIJSKOG RASTA I TR. UDJELLA (BCG)- pogledaj pod- metode formuliranja strategije

- PORTFELJ MATRICA IVOTNOG CIKLUSA INDUSTRIJE I KONKURENTSKOG POLOAJA (ADL MATRICA)- pogledaj pod- metode formuliranja strategije..

-PORTEROV MODEL GENERIKIH STRATEGIJA- sugerira izbor jedne od tri temeljne strategije, koju poduzee mora dosljedno provoditi za pojedino poslovno podruje ako eli postii uspijeh: 1. strategija diferencijacije- naglaava konkurenciju putem unikatnih proizvoda na cijelom tritu. Pogodna je u uvjetima diverzificirane potranje, kada potroai trae razliitost dizajna, oblika i sl.2. strategija trokovnog vodstva- naglava konkurenciju putem niskih trokova na cjelokupnom tritu. Pogodna je za masovna trita osjetljiva na promjenu. 3. strategija fokusiranja- naglaava konkurentsku prednost usmjerenjem na odreeni trini segment, a provodi se putem unikatnih proizvoda putem niskih trokova, Pogodna je u situacijama znaajne segmentacije trita za velike trine segmente s uzlaznom stopom rasta.

- POSLOVI SE MIJENJAJU- od jednostavnih zadataka u viedimenzionalni posao- pogledaj pod- promjene koje se dogaaju u poduzeu

- POSLOVNE STRATEGIJA NA OSNOVI PORTFELJ MATRICE- portfelj matrica je tehnika strategijskog planiranja koja se temelji na odnosu rasta trita poduzea i relativnog udjela poduzea u realizaciji proizvoda i usluga na tom tritu. Razvijena je za velika poduzea s vie poslovnih podruja organiziranih kao strateke poslovne jedinice.

- POSLOVNE STRATEGIJE- strategija poslovnih jedinica usmjerena je na odreivanje puta do konkurentske prednosti poduzea ,od koje e ovisiti njegova uspjenost. Ona obuhvaa ciljeve s obzirom na proizvode i trita za strategijske poslovne jedinice poduzea, pa stoga upuuje na budue aktivnosti poduzea u u pojedinim poslovnim podrujima. TEHNIKA STRATEGIJSKOG PLANIRANJA; 1. poslovne strategije na osnovi portfelj matrice, 2. porterov model genetikih strategija, 3. poslovne strategije ivotnog ciklusa poduzea (svaka je objanjena posebno)..-POSLOVNE STRATEGIJE IVOTNOG CIKLUSA PROIZVODA- strategijska poslovna podruja, odnosno jedinice poduzea mogu biti u razliitim fazama na ivotnoj krivulji proizvoda, pa je svakoj od tih faza primjerena drugaija poslovan strategija.Ako je strategijsko poslovno podruje u fazi uvoenja na krivulji ivotnog ciklusa, onda treba formulirati strategija koja e doputati relativno visoke prodajne cijene za jo relativno male proizvodne serije i visoke trokove proizvodnje, te potrebna ulaganja u promociju.

-POSTANAK I RAZVOJ PODUZEA-zaeci poduzea vezani su uz razvijanje trgovine i trgovanja s dalekim zemljama, a time i uz velike pojedinane pothvate na otkrivanju novih zemljopisnih podruja .Ponavljanje pothvata zahtijevalo je trajniju organizaciju poduzetnitva-poduzee. U svojim prvim zaecima poduzea su imala privremeno obiljeje. Prvi zaeci organiziranog poduzea javljaju se krajem XIV stoljea u Italiji. Poduzee s trajnim obiljejem poslovanje razvilo se u onom trenutku kada se poslovan imovina odvojila os privatne imovine vlasnika poduzea i kada se trgovaki znak odvojio od obiteljskog imena .PODUZEE JE- izvedeni ekonomski subjekt koji operativno djeluje na tritu. Poduzea su u svom razvoji prola razliite faze, od inkosnih poduzea, preko ortakih drutava, da bi se na kraju razvila dionika drutva.- POSTAVLJANJE CILJEVA- pogledaj pod faze procesa planiranja..

- POSVEENOST KVALITETI- pogledaj pod koncepcije i naela potpu. upravlj. kvalitetom..

- POTPUNA PARTICIPACIJA ZAPOSLENIH- pogledaj pod koncepcije i naela pot. upravlj. Kvalitetom..

-POTPUNO UPRAVLJANJE KVALITETOM- TQM je filozofija, odnosno skup koncepata, principa i postupaka menadmenta, koji stalnim unapreivanjem organizacije razvija kvalitetu i upravljanje kvalitetom, integrirajui ciljeve poduzea i potrebe kupaca u jedinstveni sustav stvaranja dodane vrijednosti za sve .Potpuno upravljanje kvalitetom je suvremeni pristup menadmentu.. Koncept potpunog upravljanja kvalitetom naglaava sustavnu orijentaciju menadmenta prema svim aspektima izvornosti procesa stvaranja vrijednosti u koje je ukljuena cijela organizacija, od dobavljaa do potroaa. KONCEPCIJE I NAELA -pogledaj pod koncepcije-POVIJESNI RAZVOJ PODUZETNITVA I PODUZEA- poduzea su od svog nastanka bitno oznaena poduzetnitvom. Razvojem trita, naruito potaknutim industrijskim razvojem drutva, poduzee postaje opim modelom trajne organizacije proizvodnje proizvoda i usluga odnosno poduzetnike aktivnosti.Suvremeni trendovi u razvoju poduzea do kojih je doveo, prije svih, ubrzani razvoj znanosti i tehnologije stalno jaaju vanost informacija i organiziranog znanja kao imbenika od kojih presudno ovisi poduzetnika uspjenost poduzea. Razvojne promjene poduzea i poduzetnitva zahtijevaju njihovo smisleno ekonomsko i pravno reguliranje u cilju njihove vee uinkovitosti i doprinosa gospodarskom i ukupnom drutvenom razvoju.-POVRATAK ZAJEDNIKOM VLASNITVU-vlasnitvo kao prirodni, a tako i drutveni fenomen, jedna je od nesumnjivo najvanijih kategorija drutvenih znanosti, pa tako i ekonomske. U svom izvornom znaenju vlasnitvo je prirodna veza izmeu ovjeka i prirode u razmjeni materije, to je uvjet i oblik ovjekova opstanka. Radi lakeg prilagoavanja prirode svojim potrebama pojedinci su se poeli udruivati, stvarajui ekonomske i ire drutvene odnose. Tome je odgovaralo zajedniko vlasnitvo odnosno svojevrsno zajednitvo individualnog vlasnitva, kao najprirodniji oblik vlasnitva u tim uvjetima.

- POZITIVNA LJUDSKA REAKCIJA- sluaj kada pojedinac kojem je upuen neki kontrolni signal na temelju njega reagira izuzetnim osobnim angamanom, te sve snage usmjerava na postizanje eljenog rezultata sustava u novim uvjetima.

- POELJNOST PREVENTIVNE KONTROLE POIVA NA TRI PRETPOSTAVKE- pogledaj pod pretpostavke na kojima poiva poeljnost preventivne kontrole.

- PRAVCI ZA EFIKASNE SUSTAVE ZA KONTROLU STRATEGIJE- 1. kontrola koja signalizira potrebu izmjene postojee strategije, 2. kontrola koja omoguava ocjenu uspjenosti provoenja odabrane strategije, 3. kontrola procesa kojim se dolazi do formuliranja nove strategije.

- PRAVILA PRI ORGANIZIRANJU: 1. formalnu orgnizacijsku strukturu valja uiniti to elastinijom, kako bi je postupno mijenjanje interakcija u organizacijskom procesu moglo lake prilagoditi ljudskim potencijalima, 2. valja utvrditi i aktivno utjecati na evolutivne procese promjena u sustavu, potujui samoorganiziranu i spontanu interakciju u tim procesima.

-PRAVNI OBLICI PODUZEA- pogledaj, poduzee- pravni podsustav gospodarstva.

-PRAVNI PODSUSTAV GOSPODARSTVA- PODUZEE- pogledaj pod poduzee pravni podsustav gosp.

- PREDIKATIVNI MODELI- predstavljajuinstrumentarij za predvianje budueg ponaanja sustava u smislu efekata. Predvianja se kreu unutar nekih zadanih vrijednost parametara. Daju odgovor na pitanje to- ako, a najznaajniju skupinu ine simulacijski modeli.

-PREDMETNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- pogledaj pod divizijska organizac. struktura

- PREDUVJETI ZA POKRETANJE PROCESA DONOENJA ODLUKA

1. postojanje nesklada izmeu stanja i cilja 2. svijest donositelja odluke o znaenju tog nesklada, 3. motiviranost donositelja odluke da djeluje na taj nesklad, 4. raspolaganje donositelja odluke adekvatnim resursima za djelovanje na uklanjanje tog nesklada.-PRIKLADAN STIL VOENJA OVISI O SITUACIJI- 1. podravajue vodstvo- uzima u razmatranje potreba podreenih. Iskazuje brigu za njihovu dobrobit i stvara ugodnu organizacijski klimu.Ima najvei utjecaj na rad podreenih kad su frustrirani i nezadovoljni.2. participativno vodstvo- doputa podreenima da utjeu na odluke nadreenih,to moe rezultirati poveanom motivacijom... 3. instrumentalno vodstvo- daje podreenima specifine smjernice i pojanjava to se od njih oekuje.Ovo ukljuuje aspekte planiranja, organiziranja,koordiniranja i kontrole od strane voe. 4. vodstvo orijentirano na postignue- ukljuuje postavljanje izazovnih ciljeva, traenje poboljanja rezultata i postojanje povjerenja da e podreeni ostvariti visoko postavljene ciljeve.

-PRIMJENA EKSTERNIH STANDARADA ZA KONTROLU STRRATEGIJE- pogledaj pod- metode kontrole strategije.

-PRISTUPI KOJE KORISTE MENADERI PRI IZBORU ALTERNATIVE tj rjeavanje problema- 1. iskustvo- kao banku osobnih informacija koja pomae menaderima da temeljem anologije iz proijanjih situacija donose kvalitetne odluke. U uvjetima ubrzanog razvoja znanosti i tehnologije, te sve brih promjena svih segmenata sve heterogenije okoline poduzea, iskustvo sve bre zastarijeva i sve manje pomae menadmentu u rjeavanju novih problema. 2. eksperimentiranje- kao tehniku praktinog provjeravanja posljedica izbora odreenog alternativnog rjeenja problema, koja sugerira iskuavanje alternativa da bi se utvrdila najbolja. Ovaj pristup treba izbjegavati zbog skupoe, ali i injenice da budunost ne mora odgovarti slici sadanjosti u kojoj se provodi eksperiment. 3. istraivanje i analiza, kao nnajefikasniju tehniku selekcije alternativnih rjeenja, koja se zasniva na razumijevanju problema.

- PRETPOSTAVKE NA KOJIMA POIVA POELJNOST PREVENTIVNE KONTROLE- 1. kvalificirani menaderi rade minimum pogreaka. 2.upravljaki uinak moe se mjeriti, a upravljaki koncepti, naela i tehnike korisna su dijagnostika mjerila u mjerenju upravljakog uinka 3. primjena upravljakih temelja moe se vrednovati..

- PRETPOSTAVKE U PROUAVANJU PODUZEA I PODUZETNITVA- 1. poduzee je multifunkcionalni kvaziotvoreni podsustav gospodarstva, odnosno drutva koji za njih ispunjava odreene funkcije, 2. ne postoji bezuvjetna harmonija izmeu poduzea i drutva, 3. struktura i procesi u poduzeu pod jakim su utjecajem okoline i samo su tako shvatljiva, 4. temeljna znaajka poduzea kao, socijalnog sustava vidi se u kooperaciji, u osobnom spajanju ljudi koji razliito pridonose funkcionalnoj sposobnosti poduzea.

-PRIMARNI STANDARDI POGODNI ZA KLJUNE INDIKATORE- pogledaj pod- standardi pogodni za kljune indikatore

-PRISTUPI PODUZETNITVA- pogledaj teorijski pristupi poduzetnitva..

- PROAKTIVAN ODNOS PREMA OKRUENJU (OKOLINI)- pogledaj pod- podruja razvoja menadmenta

-PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA-je u osnovi funkcijska, a strukturiranje se obavlja prema fazama proizvodnje proizvoda. Proces transformacije inputa u output koji zadovoljava potreba kupaca je osnova strukturiranja poduzea. Ona sugerira delegiranje ovlasti i odgovornosti procesnim timovima potiui participativno upravljanje procesima.

-PROCESNI PRISTUP MENADMENTU-Francuski industrijalac Henri Fayol svojom monografijom Administration Industrielle et Generale polazi od priblinog istog cilja kao i Taylor-poveati uinkovitost rada putem znanstvenog upravljanja, ali mu razliito pristupa. On se ne bavi samo upravljanjem proizvodnjom, ve razmatra probleme upravljanja u svim aktivnostima i poduzeem u cjelini. Fayol tvrdi da sva poduzea poduzimaju est oblika aktivnosti: tehnike, komercijalne, sigurnosne, financijske, raunovodstvene i menaderske. Fayol je uoio potrebu za poduavanjem menamenta, a postavio je i naela menadmenta poput ovlasti i odgovornosti. On smatra da su funkcije menadmentra: planiranje, organiziranje, komandiranje, koordiniranje, kontroliranje.

PRODUKTIVNOST- pogledaj pod- standardi pogodni za kljune

- PROFITABILNOST- pogledaj pod- standardi pogodni za kljune..

-PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA-predstavlja privremeni oblik organizacije razvijen za realizaciju odreenog projekta. Ona je vrlo fleksibilna jer omoguava brzo prilagoavanje promjenama tehnologije i zahtjevima okoline. Ona je uvijek dostupna, ugraena u postojeu primarnu organizacijsku strukturu poduzea za realizaciju tono odreenog zaokruenog projekta se tono definiranim ciljem, potrebnim resursima i vremenskom realizacijom.

-PROJEKTNI SUSTAV MENADMENTA- razvija se oblikovanjem projektne organizacijske strukture. Djelotvorno je primjenjiv za upravljanje novim znaajnim poslovima. Projektni menader organizacijski objedinjuje sve aktivnosti i resurse potrebne za realizaciju odreenog znaajnog izdvojenog posla.

-PROMJENE KOJE SE DOGAAJU U PODUZEU KOJE PROVODI REININJERING poslovnih procesa su : 1. organizacijske jedinice se mijenjaju-od funkcionalnih u procesne timove. Reininjering poslovnih procesa u stavi ponovno na logian nain sastavlja rad, koji je klasinom organizacijom razdijeljen po organizacijskim jedinicama, 2. poslovi se mijenjaju- od jednostavnih zadataka u viedimenzionalni posao. Kako posao postaje sve vie viedimenzionalan, tako postaje vredniji. 3. uloge radnika se mijenjaju- od kontroliranih u ovlatene za odluivanje- poduzea koja provode reininj. ne ele radnike koji slijede pravila;ele ljude koji e sami meusobno stvarati svoja pravila. 4. mijenja se priprema za posao- od vjebe u obrazovanje. Tradicionalna poduzea pridaju vanost obuci, kako da obave odreeni posao. 5.fokus mjerila izvedbe i naknade se pomie-od aktivnosti u rezultate. Kad je posao usitnjen za neke zadatke, poduzea nemaju drugog izbora nago vrednovati radnike po efikasnosti kojom obavljaju neki usko definirani posao. 6. mijenjaju se kriteriji za napredovanje-od uinkovitosti u sposobnost. Reininjering omoguuje razlikovanje uinkovitosti i napredovanja. 7. vrijednosti se mijenjaju- od zatitnikih u stvaralake.Menaderski sustavi organizacije, nain na koji su ljudi plaeni, mjerila prema kojima se vrednuje njihov rad i sl. 8. mijenja se struktura organizacije-od hijerarhijske u horizontalnu. Menaderi od kontrolora postaju treneri, voe.- PUTANJE PLANA U IZVOENJE- pogledaj pod- faze procesa planiranja..

- RAZINE SUSTAVA MENADMENTA: 1. odluivanje u uvjetima neizvjesnosti- izvodi se u situacijama za koje su napoznata i stanja okoline i vjerojatnost njihova nastupanja, rezultat su neprogramirane i najee inovativne odluke, koje se odnose uglavnom na strategijskoj razini menadmenta. 2. odluivanje u uvjetima rizika- provodi se u situacijama kada je poznata struktura stanja okoline i vjerojatnost nastupanja pojedinih stanja. Rezultat su teke taktike odluke, koje su polustrukturirane i adaptivne za operacionalizaciju stratekih odluka. 3. odluivanje u uvjetima izvjesnosti- provodi se u uvjetima poznatih stanja okoline i vjerojatnosti njihova nastupanja. Svi imbenici su pod kontrolom menadmenta i posljedice svake odluke unaprijed su poznate.

- RAZINE INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA POTPORU ODLUIVANJU- pogledaj pod- tipovi infor. sustava za potporu odluivanju

- RAZINE SUSTAVNOG FORMULIRANJA STRATEGIJE- 1. cjelovita strategija poduzea- korporacijska strategija, 2. strategija poslovnih jedinica- poslovna strategija, 3. strategija funkcijskih podruja- funkcijska strategija ( objanjene su svaka posebno)

- RAZLOZI ZBOG KOJIH JE KONTROLA STRATEGIJE IZUZETNO SLOENA- pogledaj pod- kontrola strategijskog upravljanja.

-RAZVOJNE FAZE TIPOVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA- 1. klasini transakcijski informacijski sustav, 2. upravljaki informacijski sustav (MIS), 3. sustavi za podrku odluivanju (DSS), 4. ekspertni sustavi (ES), 5. inteligentni susrtavi za podrku odluivanju. (objanjeni su svaki posebno).

- RAZVOJ PARTNERSTVA- pogledaj pod koncepcije i naela potpunog upravlj . kvalitetom.

-RAZVOJ TEORIJSKE MISLI O PODUZETNITVU- poduzetnitvo kao pojam ima korijene u ekonomskoj teoriji, u koju ga na velika vrata uvodi Richard Cantillon svojom Opom raspravom o prirodi trgovine. Cantillon opisuje poduzetnika kao osobu koja kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim, koje e se tek formirati.Poduzetnik jr dakle osoba koja snosi rizik poslovnog pothvata, a taj je rizik to vei to je vea neizvjesnost u pogledu buduih poslovnih prilika. Dok se pod rizikom podrazumijeva unaprijed poznata vjerojatnost buduih dogaaja, kod neizvjesnosti je ona nepoznata.Rabei Cantillonovu teoriju, J.-Baptiste Say razlikuje poduzetniki profit od profita na kapital i od nadnica. Time daje znaajan doprinos definiranju mjesta i uloge poduzetnika kao posrednika izmeu vlasnika kapitala i najamnog radnika.Poduzetnik je za Saya sredinja linost jer upravo on kombinira initelje proizvodnje i stava profit. Peter Drucker kae da poduzetnitvo nije ni znanost ni umjetnost, ve je ono praksa koja se daleko temelji na znanju.-REINENJERING POSLOVNIH PROCESA- BPR predstavlja pristup menadmentu zasnovan na temeljitom analiziranju i radikalnom transformiranju poslovnih procesa kako bi se postiglo revolucionarno unapreenje poslovanja u kriznim, odnosno turbulentnim razdobljima. Razvijen je 90-tih godina prolog stoljea, kao ameriki odgovor na japanski TQM. Njegovo polaite nije u postojeoj praksi, nego u definiciji to poduzee mora raditi da bi bilo efektivno i efikasno, bez obzira na postojee stanje i potrebne promjene.Reininjering zanemaruje sve postojee strukture i procedure i stvara novi nain rada. Reininjering poslovnih procesa je pristup koji poduzeima omoguava efika