Novinarska skupina

  • View
    222

  • Download
    3

Embed Size (px)

Transcript

  • Novinarska skupinaOdabrala i uredilaDiana Miheli Galovi, prof.

    Grafiki uredioStjepan Krajek, dipl. u.

  • U pratnji profesora nae kole 29. listopada 2013. posjetili smo Muzej suvremene umjetnosti. Pogledali smo film nizozemski igrani film Kauwboy, a zatim razgledali izlobu Miroslava uteja.

    Radnja filma Kauwboy bila mi je tuna. U filmu je prikazan ivot djeaka Joja i njegovog tate nakon to je umrla Jojova majka. Njih dvojica nikako se nisu mogli pomiriti s injenicom da nje vie nema. Svaki je svoju tugu pokazivao na svoj nain. Tata se nije brinuo za djeaka, esto ga je tukao i vikao na njega. Jojo je zvao majku na telefon, odnosno pravio se da je ona na turneji po Americi sa svojim glazbenim sastavom, pripremao joj roendansku proslavu. Jednoga je dana pronaao ptia avke koji je pao iz gnijezda i nazvao ga avko. Donio ga je u njihov dom. Tata se naravno tome protivio jer, po njegovom, biljkama i ivotinjama mjesto vani, u prirodi. avko je pomogao djeaku da preboli majinu smrt. Jedino do ega je djeaku stalo nakon majine smrti bio je upravo avko. Na kraju filma, avko je uginuo. Djeak je bio jako tuan, ali uz njega su bili njegov otac i prijateljica. Iako je kraj tuan, film je sretno zavrio za djeaka i njegovog oca.

    Za vrijeme trajanja filma osjeala sam se razliito, u nekim dijelovima sretno, a vrlo esto jako tuno. Na moje osjeaje djelovala je i glazba. Kada se djeak zabavljao s prijateljicom, glazba je bila vedra i vesela, a kad je avko uletio u kota bicikla, glazba je bila tuna. Primijetila sam da je gluma glumaca takoer djelovali na moje osjeaje. Potrudili su se da vjerno prikau tugu, pogotovo djeak Jojo. Uvijek kad gledam neki film, poistovjetim se s nekim likom. I meni bi bilo teko prihvatiti smrt majke ili oca. Najvjerojatnije bismo se svi isto ponijeli jer bismo mislili zato se to dogodilo ba meni. Ponekad je ivot nepravedan, ali moramo se i s time pomiriti. Da sam ja Jojin tata, vjerojatno bih se u poetku jednako ponijela, no ubrzo bih shvatila da je to to radim krivo i da se (koliko god to teko bilo) moram suoiti s problemom i pokuati utjeiti Joju i sebe. Mislim da njihova svaa nikome ne donosi nita dobro, ve dodatno pogorava njihov napeti odnos. Zato, kad avko ugine, njih dvojica napokon shvate da je majka umrla, da imaju samo jedan drugoga i da moraju nastaviti ivjeti bez nje.

    Obitelj je najvanija ivotna zajednica jer njoj mogu rei to me mui, mogu dobiti savjet i pomo, besplatni zagrljaj i pusu za laku no. U toj zajednici uim o osnovnim odnosima meu ljudima. Ako uim ispravno, tako u se i ponaati u razredu, koli, glazbenoj koli... Da je Jojin tata Joju vrsto zagrlio na samom poetku filma, meni bi bilo lake. Meutim, onda ne bi bila ispriana jedna tuna pria sa sretnim zavretkom iz koje svatko od nas moe puno nauiti.

    Matea Kranji, 6.b

    Terenska nastava

    Sedmi kontinent

  • Hrvatski olimpijski dan u naoj smo koli kao i svake godine dosad obiljeili 10. rujna 2013.

    Sportske aktivnosti odravale su se od 12.15 do 13.45 sati za sve uenike nae kole. Vrhunac toga dana bila je nogometna i odbojkaka utakmica uenika osmih razreda. Uenici AB turnusa igrali su nogomet protiv CD turnusa. Utakmica je bila vrlo napeta, a neizvjesnost se protezala do posljednjih minuta. U zadnjim minutama utakmice, koja je bila popraena snanim navijanjima gledatelja, igrai CD turnusa zabili su odluujui gol i tako osigurali zasluenu pobjedu. Nakon nogometne utakmice djevojke su igrale odbojku protiv djeaka. Iako su na poetku vodili djeaci, djevojke su sjajnim servama ubrzo preuzele vodstvo i pobijedile rezultatom 25:22.

    Na kraju moemo zakljuiti da smo svi bili iscrpljeni, ali sretni i zadovoljni ovim uzbudljivim sportskim danom.

    Mare Stoji, 8.b

    Hrvatskiolimpijskidan

  • Djelo Waitapu Joe Horvata jako mi se svidjelo. Posebno mi se svidio nain pieva pisanja jer istovremeno pratimo dvije prie. Najdrai lik mi je Parana. On je jako mudar ovjek koji je unaprijed znao kako treba odgojati Itea u dobrog i potenog ovjeka jer e njegova ki Hina na kraju izabrati ba njega za ivotnog druga. On je najvaniji oslonac Iteu i zasluan to je Iteo preao crtu i osvojio Waitapu. Ovo djelo mi se takoer svidjelo zbog legende o Waitapu i prie o Hini. Waitapu je neto to u prenesenom znaenju susreemo svakoga dana. Neke crte i ograde postavljaju nam drugi (prijatelji, uenici, profesori, roditelji...), a neke si postavljamo sami. Nisu sve crte tu da bi ih se prelo, osobito ako to znai da se moramo ponaati suprotno pravilima pristojnoga ponaanja, jer o takvim se crtama ovdje ne govori. Odluila sam biti odlian uenik te da u pomagati starijima i slabijima od sebe. Najvei oslonac na mome putu su mi moji roditelji. Oni su mi vjetar u lea kada mi je teko, a ima situacija kada se osjeam tuno i povrijeeno, oni su moja potpora i zatita. I ako mi se dogodi da pogrijeim, dobijem lou ocjenu, ne bojim se, jer iz svakog pada neto nauim i jo hrabrije kroim svojom stazom prema svojem Waitapu!

    Matea Kranji, 6.b

    Waitapu Joe Horvata

  • Kada sam na satu hrvatskog jezika ula naslov filma Kauwboy koji emo gledati na terenskoj nastavi Sedmi kontinent u Muzeju suvremene umjetnosti, mislila sam da idemo gledati vestern. Zato sam ostala potpuno zbunjena nakon to sam ula kratki sadraj filma jer nikako nisam mogla povezati naslov i radnju.

    Nakon to sam sjela u dvoranu i svjetla se ugasila, moje je uzbuenje raslo jer sam napokon htjela vidjeti vezu izmeu naslova i filma. No, im je film poeo, potpuno sam na to zaboravila. Bila sam iznenaena djeakovom mudrou i snalaljivou, ali sam isto tako bila iznenaena reakcijama njegova oca i uvjetima u kojima ive. Poetak filma jako mi se svidio jer se dosta toga saznaje o avkama. Tijekom filma djeak razgovara s majkom kao da je iva, a sve dogaaje tog dana okrene na pozitivnu stranu. Umjesto da kae kako se tata derao na njega i udario ga, kae da su se sjajno zabavljali i druili. Jojo tako razgovara s majkom sve dok mu jednoga dana prijateljica ne kae da zna da mu je majka mrtva. Od tog dana Jojo vie ne uje svoju mamu putem telefona. Taj je trenutak bio jako dramatian, a glazba nam je to jo bolje doarala. Film prati country glazba koja nam detaljnije doarava osjeaje sree, tuge, oaja i bijesa. Posebno mi se svidjelo to je nakon filma s nama razgovarao glazbeni kritiar. Nisam saznala toliko novih stvari koliko sam ulogu glazbe u filmu shvatila na neki posve novi nain. Kada sam prvi put gledala film arobnjak iz Oza, dio gdje Dorothy pjeva pjesmu Iznad duge doivjela sam kao djevojicu koja jako lijepo pjeva, a sada, kada nam je kritiar rekao da na glazbu obratimo pozornost, potpuno sam je drukije doivjela. Pjesmom nam je zapravo Dorothy pokazala koliko joj nedostaje rodni kraj i koliko bi bila sretna da se vrati.

    Posjet Muzeju suvremene umjetnosti i terenska nastava Sedmi kontinent jako mi se svidjela jer sam puno toga nauila i shvatila, a najvie mi se svidjelo to sam povezala naslov i sadraj filma, jer kaw na nizozemskom znai avka. Lucija Sauha, 6.b

    Terenska nastava

    Sedmi kontinent

  • Uenici estih razreda 11. rujna 2013. krenuli su na terensku nastavu Jesenska uma u Park Maksimir. Ona se odrala kako bi uenici bolje shvatili gradivo iz prirode te kako bi to bolje nauili razlikovati biljke listopadnih uma. U tom projektu sudjelovali su profesorica prirode Sandra Penco, profesori TZK-a Jurica Skaej i Boica Polundak, profesorica engleskoga jezika Sanja Golubi-Horvati te uenici 6. a, b, c i d razreda. Kada smo stigli u Park Maksimir, odmah smo krenuli u razgled ume. Svaki je razred dobio svog voditelja radionice. Podijelili su nas u grupe te nam dali vreice za lie i plodove koje smo trebali sakupljati. Nekoliko dana ranije profesorica Sandra Penco rekla nam je da u umi sakupljamo lie i plodove kako bismo mogli izraditi herbarij. Naravno, svi smo to i uinili, no na kraju razgleda voditelj nam je uzeo vreice s plodovima i liem te istresao na tlo sve to smo sakupili. To je bilo razoaravajue jer smo se svi trudili sakupiti to vie plodova i lia. Na terenskoj smo nastavi takoer mjerili opseg i starost drvea. To je bilo u zabavno, no dobili smo premalo vremena. Upoznali smo nove vrste drvea te smo ponovili ono to znamo. Nakon male stanke izradili smo plakat s liem. Takoer smo mjerili visinu Dedeka, najstarijeg stabla u Parku Maksimir. Ono je visoko oko 30 m i staro oko 600 godina. Planirano slobodno vrijeme nismo iskoristili jer je poela padati kia te smo morali biti ispod plastinog krova. Autobus smo ekali oko pola sata i napokon je dolo vrijeme povratku. Moram priznati da mi je najljepe bilo u autobusu jer je bilo suho i toplo. Na kraju terenske nastave komentari uenika nisu bili ba pohvalni, no gledajui iru sliku, ipak moemo zakljuiti da smo puno toga nauili i saznali.

    Nika ai, 6.a

    Terenska nastava

    Jesenska uma

  • Uenici estih razreda 11. listopada 2013. bili su terenskoj nastavi Jesenska uma u zagrebakom Parku Maksimir. Polazak je bio u 8.15 sati, a do Maksimira nam je trebalo oko 30 minuta. Svi smo se veselili terenskoj nastavi u nadi da e nam biti jako zanimljivo.

    Na ulazu u Park Maksimir doekale su nas voditeljice. Svaki je razred imao svoju voditeljicu. U naoj su pratnji bili i profesorica iz prirode Sandra Penco, profesori TZK-a Jurica Skaej i Boica Polundak, profesorica iz engleskog jezika Sanja Horvati-Golubi te profesorica iz vjeronauka Ruica Vukeli. Hodajui Maksimirom, odreivali smo vrste drvea i skupljali lie za herbarij. N