Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na

Plan upravljanja životnom sredinom iprocjena uticaja na društvo

Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu

Projekta Izrade zaštitnog nasipana lijevoj obali Drine

od Balatuna uzvodno do Glavičica

Banja Luka, januar 2014. godine

PREDMETPlan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvoprojekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatunauzvodno do Glavičica

NARUČILAC Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Bosna iHercegovina

NOSILAC IZRADE Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka

BROJ PROTOKOLA IZ-IGBL-IN-EK - 00134/14

RADNI TIM

Mr Nebojša Knežević, dipl.inž.tehnol.Saša Dunović, dipl.inž.tehnol.Nevenko Samouković, građevinski inženjer / hidro-inženjerRanka Pušić, dipl.biologDušan Lajšić, dipl. pravnikProf.dr Branislav ĐorđevićĐorđe Stefanović, dipl.pravnik

Direktor

_____________________________Mr Slobodan Stanarević, dipl.inž.građ.

Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo | 3

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................................................ 5

1.1. ISTORIJSKI PODACI O POPLAVAMA NA RIJECI ....................................................................................................... 61.2. KRATKI OPIS PROJEKTA ZAŠTITE OD POPLAVA U BOSNI I HERCEGOVINI (BAFPP) ......................................................... 71.3. CILJ PROCJENE EKOLOŠKIH I SOCIJALNIH UTICAJA ................................................................................................. 8

2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE ........................................................................................... 9

2.1. OPIS POSTOJEĆE SITUACIJE I RAZMATRANIH RJEŠENJA UPRAVLJANJA POPLAVAMA ........................................................ 92.1.1. Pregled projektnih rješenja za područje Bijeljine ........................................................................... 10

2.2. LOKACIJA IZGRADNJE PLANIRANOG NASIPA ...................................................................................................... 11

3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU ......................................................................... 19

3.1. PREGLED EKOLOŠKIH USLOVA SVJETSKE BANKE ................................................................................................. 193.2. RAZLIKE IZMEĐU LEGISLATIVE WB I LEGISLATIVE BIH ......................................................................................... 213.3. OPIS ŽIVOTNE SREDINE NA KOJU PROJEKAT MOŽE IMATI UTICAJ ............................................................................. 22

3.3.1. Fizički faktori ............................................................................................................................... 223.3.2. Biološke karakteristike ................................................................................................................. 283.3.3. Namjena površina zemljišta predmetne lokacije ........................................................................... 313.3.4. Socio-kulturološke karakteristike ................................................................................................. 31

3.4. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA ................................................................................................................ 323.4.1. Uticaji u fazi pripreme projekta .................................................................................................... 323.4.2. Uticaji u fazi izgradnje ................................................................................................................. 333.4.3. Uticaji u fazi korištenja ................................................................................................................ 353.4.4. Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom ......................................................................... 36

3.5. OKVIRNA POLITIKA RASELJAVANJA ....................................................................................................... 373.5.1. Uvod ........................................................................................................................................... 373.5.2. Pravni i politički okvir ................................................................................................................... 37

3.5.2.1. Zahtjevi Svjetske banke - Operativna pravila OP 4.12 ............................................................................... 373.5.2.2. Nacionalni okvir...................................................................................................................................... 39

3.5.2.2.2. Imovinsko pravni propisi od značaja za projekat....................................................................... 393.5.2.3. Objedinjeni zahtjevi domaćeg zakonodavstva i svjetske banke koji će se primjenjivati na projekat............ 443.5.2.4. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja .................................................................................... 453.5.2.4.2. Naknada za eksproprisane nekretnine ................................................................................................ 463.5.2.4.3. Stvarne služnosti ................................................................................................................................ 473.5.2.4.4. Naknada za uspostavljenu služnost..................................................................................................... 483.5.2.4.6. Ulazak u posjed eksproprisane nekretnine .......................................................................................... 483.5.2.4.7. Deeksproprijacija ............................................................................................................................... 493.5.2.4.8. Troškovi postupka eksproprijacije....................................................................................................... 493.5.2.4.9. Postupak za određivanje naknade za eksproprisane nekretnine .......................................................... 493.5.2.5. Žalbeni postupak .................................................................................................................................... 493.5.2.5.1. Pravo građenja .................................................................................................................................. 50

3.5.3. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja (tabela 10) ....................................................... 523.5.4. Matrica za ostvarivanje prava na naknadu (tabela 11) ................................................................. 543.5.5. Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnje uticaja ..................................................................... 583.5.6. Institucionalni okvir ..................................................................................................................... 583.5.7. Monitoring i evaluacija ................................................................................................................ 59

4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE I OTKLANJANJE ŠTETNIH UTICAJA .................. 61

4.1. PLAN MJERA ZA PREVENCIJU/UBLAŽAVANJE EKOLOŠKIH UTICAJA ........................................................................... 614.2. PLAN PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE ....................................................................................................... 67

5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE RAZLOGA ZAIZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU SREDINU ................................................................. 69

6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ........................................................................................................................... 70

7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJUPODATAKA........................................................................................................................................................... 70


8. NETEHNIČKI REZIME .................................................................................................................................... 71

9. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM................................................................................................................... 75

10. PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA ....................................................................................................... 75

11. ANALIZA O OPCIJAMA ZA SPREMNOST U SLUČAJU POPLAVA ................................................................. 75

12. JAVNA RASPRAVA ................................................................................................................................... 77

13. PRILOZI .................................................................................................................................................... 79

PRILOG BR. 1: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ..................................................................................................... 1PRILOG BR. 2: DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE ....................................................................................................... 1PRILOG BR. 3: DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE ................................................................................... 1PRILOG BR. 4: UTICAJ NA OTKUP ZEMLJIŠTA I RASELJAVANJE ............................................................................... 1

Korišteni akronimi i skraćenice

BAFPP Projekat odbrane od poplava u Bosni i Hercegovini

BiH Bosna i Hercegovina

DRBMP Plan upravljanja slivom rijeke Drine

EA Procjena životne sredine

EIA Procjena uticaja na životnu sredinu

EK Evropska komisija

EP Ekološka dozvola

ESIA Procjena uticaja na životnu sredinu i društvo

ESMP Plan upravljanja životnom sredinom i društvom

EU Evropska unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovini

FPP Projekat odbrane od poplava

HE Hidroelektrana

IPA Pretpristupni instrument

NVO Nevladina organizacija

PUO Plan upravljanja okolišem

RBM Upravljanje riječnim slivom

RBMP Plan upravljanja riječnim slivom

RS Republika Srpska

ST Stacionaža


1. UVOD

Cilj ove procjene uticaja na životnu i društvenu sredinu procjene uticaja Projekta zaštite odpoplava u Bosni i Hercegovini je da: (i) analizira politike, pravni i administrativni okvir relevantanza obnovu, modernizaciju i izgradnju infrastrukture za zaštitu od poplava, (ii) analizira dostupneosnovne podatke o ekološkim pitanjima i njihova kretanja, (iii) identifikuje moguće negativne ipozitivne uticaje projekta na životnu sredinu i predloži mjere za ublažavanje, (iv) navede ključnekriterije za praćenje kvaliteta životne sredine na području realizacije projekta; (v) izradismjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i (vi ) pomogne u interinstitucionalnojkoordinaciji i procesu javnih / NGO rasprava.

U projektu „Regulacija i uređenje rijeke Save u Jugoslaviji“, bilo je planirano, da se problemizaštite od poplava riješe kombinovanim strategijama: linijskim sistemima zaštite, izgradnjomkaseta, izgradnjom retenzija i regulacijom režima voda izgradnjom akumulacija.

U prirodnim uslovima, 1896.g. čitava dolina rijeke Drine bila je poplavljena. To je bio ekstremnihidrološki događaj, ali on rječito pokazuje kakve se nepovoljne koincidencije hidroloških imeteoroloških fenomena mogu pojaviti (1896.g., velike vode rijeke Drine prelivale su se prekomosta u Višegradu), koji mogu da izazovu poplave katastrofalnih razmjera. Eventualnoponavljanje neke slične hidrometeorološke situacije, sada bi izazvao poplave koje bi imalekatastrofalne razmjere, zbog intenzivnog naseljavanja i urbanizacije riječne doline, i njegovogzaposjedanja vrlo značajnim privrednim i infrastrukturnim objektima i sistemima. Situacija sarijekom Drinom je nešto povoljnija u odnosu na prirodno stanja zato što su uzvodno u CrnojGori, Srbiji i BiH, izgrađeni slijedeći hidroenergetski sistemi: HE „Uvac“, HE „Kokin Brod“,HE„Bistrica“, HE „Potpeć“, HE „Piva“, HE „Višegrad“, HE „Bajina Bašta“ i HE „Zvornik“, ukupneinstalisane snage 1932 MW. Od ovih devet hidroelektrana, na samoj rijeci Drini nalazi se HE„Višegrad“, HE „Bajina Bašta“ i HE „Zvornik“.

Navedene hidroelektrane, uz povoljan plan pogona, mogu da efikasno utiču na smanjenjevelikih (poplavnih) voda rijeke Drine. Izvjestan manji povoljan uticaj na režim poplavnih voda nadonjem toku rijeke Drine, može da ima akumulacija „Bajina Bašta“, a sasvim mali i akumulacija„Višegrad“, samo u slučaju povodnja malih ukupnih zapremina.

Pored akumulacija u slivu rijeke Drine, koji imaju uticaj na smanjenje poplavnog talasa krozobezbijeđenje rezerve u svojim akumulacionim prostorima, u donjem toku Drine izgrađeni su ilinijski sistemi (nasipi) zaštite. Ovim sistemima zaštite štite se velika prostranstva Semberije iMačve sa rangom zaštite od stogodišnjih velikih voda. U donjem toku Drine, izgrađeni suslijedeći linijski sistemi zaštite, desna obala Drine:

- Zaštitni nasip oko Crne Bare, dužina nasipa 7,14 km, širina krune nasipa b = 5,00 m,nagib kosine naispa prema rijeci 1:2, a nagib kosine nasipa prema branjenom području1:2 i kota krune nasipa 83,30 – 85,50 m.n.m.,

- Zaštitni nasip Crna Bara-Badovinci, dužina nasipa 7,96 km, širina krune nasipa b = 6,0m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kota krunenasipa 86,00 – 92,74 m.n.m.,

- Zaštitni nasip – obilazni put oko Loznice, dužina nasipa 10,30 km, širina krune nasipa b= 3,00 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kotakrune nasipa 122,40 – 127,40 m.n.m.

Svi navedeni izgrađeni linijski zaštitni sistemi imaju rang zaštite od stogodišnjih velikih voda izaštitnom visinom nasipa od 0,80 – 1,00 m.

Lijeva obala Drine:- Lijevi Drinski nasip duž Balatuna, dužina nasipa 8,00 km, širina krune nasipa b = 5,00 m,

nagib kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenoj strani 1:2,50 i kotakrune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m.


1.1. Istorijski podaci o poplavama na rijeci

Prije izgradnje nekoliko akumulacija, Drina je bila poznata po velikim poplavama. Ona koja senajviše pamti je poplava koja se desila 27. marta 1896. godine, kada je zbog velikih kišnihpadavina, u kombinaciji sa otapanjem snijega, u srednjem toku rijeke Drine došlo do protoka odoko 9500 m³/s (za usporedbu: srednji protok rijeke Dunav u Beogradu iznosi 5600 m³/s), što jedovelo do uništenja nekoliko naselja. Između ostalih, uništen je i grad Ljubovija. Poznati mostMehmed Paše Sokolovića u Višegradu je u potpunosti bio pod vodom. Oznaka velike vode od16 m je zaista neobična vrijednost za rijeke na ovim geografskim prostorima.

U posljednjih deset godina, naročito vlažni uslovi sa intenzivnim plavljenjem su zabilježeni2004., 2005. i najskorije u decembru 2010. godine. Produženi sušni periodi, sa pogubnimsušama, zabilježeni su 2001, 2007, 2008 i 2011. godine.

U Bosni i Hercegovini, poplave su najizraženije nizvodno od Zvornika (ili do oko 40 km uzvodnood ušća u Savu), i značajno pogađaju opštine Bijeljina i Janja u donjem dijelu sliva u RS, ipodručje oko Goražda, u FBiH.

O poplavama koje su se dogodile u prošlosti i koje su imale značajan negativan uticaj naokolinu, zasnovano je na dostupnim podacima iz postojeće i raspložive dokumentacije iprikupljenih podataka na terenu putem „Upitnika o poplavnom događaju“, koji su prikupljenitokom 2011. i 2012.g. Putem „Upitnika o poplavnom događaju“ od nadležnih struktura GradaBijeljina, dobijeni su osnovni podaci o poplavama.

Početkom decembra (07.12.2010.g.), dramatičnim poplavama u Semberiji, velikim vodamarijeke Drine poplavljeno je oko 83,60 km2 poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. Uneposrednom slivu rijeke Drine, koji pripada Gradu Bijeljina, prikupljanjem podataka na terenuputem „Upitnika o poplavnom događaju“, evidentirani su slijedeći podaci:

- Broj poplavljenih stambenih objeakata ........................................... 869- Broj poplavljenih objekata zajedničkog stanovanja ........................ 0- Broj poplavljenih objekata individulanog stanovanja ...................... 869- Broj poplavljenih pomoćnih objekata .............................................. 1.386- Broj stanovnika u poplavljenom području ..................................... 9.761- Broj evakuisanih domaćinstava iz poplavnog područja .................. 653- Broj evakuisanih stanovnika iz poplavljenog područja ................... 2.612- Broj stradalih stanovnika u poplavama ........................................... 0- Procijenjena direktna šteta od poplava .......................................... 19.790.000,00 KM- Procijenjena indirektna šteta od poplava, iznosi ........................... 13.355,000,00 KM- Ukupno procijenjena šteta od poplava, iznosi ................................ 33.145.000,00 KM

Procjenjuje se, da bi stogodišnje poplavne vode (Q1/100 = 5350 m3/s) rijeke Drine poplavile oko 9200 ha poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. Proporcijalno, povećanjem poplavnihpovršina, povećale bi se direktne i indirektne štete branjenog područja.


Slika 1 Poplavljeno područje Dvorova na putu prema Bijeljini (2010. godine)

Zona od nekoliko stotina metara do 1 km duž lijeve strane donjeg toka rijeke Drine plavi skorosvake godine, pri čemu su nivoi vode dosta visoki (protoci su veći od 1600 - 1700 m³/s, što jemaksimalni protok povratnog perioda od jedne ili dvije godine).

Ova zona obuhvata dijelove naselja Janja i Amajlije. Posebice, pored naselja Amajlija nalazi sevikend naselje sa kućama (za koje nisu dobivene potrebne dozvole), te su stoga ove kuće poduticajem poplava, kao i neka domaćinstva u blizini Janje u kojima ljudi stalno borave.

Osim ovih plavnih zona sa izgrađenim objektima, također postoje i druge inundacione zoneskoro dužinom cijelog donjeg toka, koje se plave skoro svake godine, međutim u tim zonamanisu izgrađeni ili je vrlo malo objekata (uglavnom se radi o poljoprivrednom ili šumskomzemljištu).

1.2. Kratki opis projekta zaštite od poplava u Bosni i Hercegovini(BAFPP)

Svrha ovog zadatka je da definiše obim posla i zadataka za izradu Studije izvodljivosti i okvirneprocjene uticaja na životnu i društvenu sredinu za Projekat zaštite od poplava u Bosni iHercegovini.

U junu 2012. godine, nadležne institucije BiH formalno su zatražile od Svjetske banke darazmotri obezbjeđenje finansijskih sredstava za Projekat zaštite od poplava u Bosni iHercegovini (BAFPP).


Svjetska banka je pristala da razmotriti podršku kao odgovor na zahtjev od strane države zatrenutnu pomoć za uspostavljanje hitno potrebnih mjera upravljanja/ublažavanja poplava napodručju Goražda (FBiH) i Bijeljine (RS).

Predviđeno je da je cilj ovog projekta zaštita od 1 - od -100 poplava na poljoprivrednim,stambenih i komercijalnim resursima u opštinama Goražde, Foča - Ustikolina, Pale – Prača(FBiH), Bijeljina i Janja (RS). Ovaj cilj će se ostvariti kroz ( a) izgradnju, obnovu i modernizacijuinfrastrukture za zaštitu od poplava, (b ) institucionalni razvoj kroz jačanje kapaciteta zaprognoziranje i rano upozoravanje na poplave.

U 2012. godini urađena je studija "Okvir za vanrednu odbranu od poplava na rijeci Drini, Bosna iHercegovina" - 2012, kojom se utvrđuju i procjenjuju moguće opcije za kratkoročnu zaštitu odpoplava u projektnim područjima, s obzirom na nacionalne politike i zakonodavni okvir, kao ikretanja u pravcu ispunjavanja zahtjeva Okvirnih direktiva o vodama i poplavama EU, uzimajućiu obzir da kratkoročne mjere ne sprečavaju niti otežavaju uvođenje sveobuhvatnijih idugoročnijih mjera koje će se zasnivati na Planu upravljanja slivom rijeke Drine (DRBMP) .

Projekat odbrane od poplava (FPP) se odnosi na istočni dio BiH. Područje se nalazi u slivurijeke Drine.

Projekat odbrane od poplava (BAFPP) obuhvata ulaganja u obnovu, modernizaciju i izgradnjuinfrastrukture za zaštitu od poplava. On je kategorisan kao projekat B kategorije i stogazahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu. Procjena uticaja na životnu sredinu koja jepotrebna za procjenu potencijalnih ekoloških rizika i uticaja projekta na njegovom područjuuticaja. Ona ima za cilj da se identifikuje način na koji se može poboljšati izbor projekata,planiranje, dizajn, i implementacija.

Proces obično uključuje specifična ispitivanja potencijalnih negativnih i pozitivnih uticaja projektana životnu sredinu i predlaže mjere koje su potrebne da se spriječi, smanji, ublaži ili nadoknadinegativni uticaj, te poboljša ekološki učinak.

Cilj procjene uticaja bi bio da: (I) analizira politike, pravni i administrativni okvir relevantan zaobnovu, modernizaciju i izgradnju infrastrukture za zaštitu od poplava, (II) analizira dostupneosnovne podatke o ekološkim pitanjima i njihova kretanja , (III) identifikuje moguće negativne ipozitivne uticaje projekta na životnu sredinu i predloži mjere za ublažavanje, ako je potrebno;(IV) navede ključne kriterije za praćenje kvaliteta životne sredine na području realizacijeprojekta; (V) izradi smjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i (VI) pomogne uinterinstitucionalnoj koordinaciji i procesu javnih / NVO rasprava, ako je potrebno.

1.3. Cilj procjene ekoloških i socijalnih uticaja

Ova Studija se radi u skladu sa zahtjevima zaštitnih mjera Svjetske banke, te u skladu saprocedurama pripreme projekata koje Banka finansira.

Cilj izrade dokumenta jeste da se:

- Analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte odbrane od poplava;- Analiziraju raspoloživi podaci o nultom stanju fizičkog i biološkog okoliša te socijalnih

uslova koji su prisutni na terenu;- Identificiraju mogući negativni i pozitivni ekološki i socijalni uticaji projekta i predlože

mjere ublažavanja;- Predloži program praćenja stanja životne sredine i socijalnih kretanja.


2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE

2.1. Opis postojeće situacije i razmatranih rješenja upravljanjapoplavama

Trenutno stanje pokazuje da su u BiH većinom implementirane tehničke mjere zaštite odpoplava dok su neinvesticione mjere implementirane u mnogo manjem omjeru. Iz grupeneinvesticionih mjera su samo implementirane mjere koje se tiču pripreme planova o zaštiti, anedostaju dugoročne mjere (na primjer, urbanizacija koja uvažava hidrotehničke zahtjeve iliuvođenje i striktno poštivanje tehničkih pravila za izgradnju u ugroženim područjima,povećavajući svijest o poplavama, povećavajući stepen spremnosti i obrazovanja. Mnogiproblemi su postali još komplikovaniji u proteklim godinama zbog nekontrolisanog naseljavanjau doline rijeke i područja blizu obala rijeke koja zahtijevaju široku i veoma skupu zaštitu koja semora pružiti u nekim područjima.

Zakon o vodama Republike Srpske (Član 25.) podrazumijeva pripremu Integralne strategijeupravljanja vodama - kao osnovni dokument za razvoj sektora voda u Republici Srpskoj.

Okvir za izradu plana upravljanja vodama za RS (u daljem tekstu „Okviri plan“) je jedan odnajvažnijih dokumenata spomenute strategije. Objavljivanje ovog dokumenta je urađeno u pravovrijeme, odnosno nakon pripreme nacrta i početka procesa usvajanja Zakona o vodamaRepublike Srpske. Ovaj Okvirni plan bi trebao poslužiti kao prelazni dokument dok se ne objaveključni strateški dokumenti o vodama, te bi se trebao koristiti kao osnova za strateški razvojRepublike Srpske.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je pripremilo ovaj Akcioni plan zaperiod 2010.-2021. za bazen rijeke Save u RS.

Ovaj plan za bazen rijeke Drine u RS planira izgradnju novi sistema zaštite od poplava (dužina40 km). Prema dostupnim podacima oko 200.000 hektara poljoprivrednog i građevinskogzemljišta u bazenu rijeke Save u RS treba da budu zaštićeno od poplava.Postojeća situacija i projektne ideje za region Bijeljina:

- Na lijevoj obali (Bosna i Hercegovina) Drine postoji nasip dug oko 5 km i počinje na ušćuu Savu;

- Na desnoj obali (Srbija) Drine postoji nasip dug oko 20 km i počinje na ušću u Savu;- Bila je dostupna mapa koja uključuje stvarno korito rijeke Drine i korito rijeke od prije 100

godina (kada je Drina bila granica između Austrougarske i Srbije);- S obzirom na definiciju granice prije 100 godina („sredina rijeke Drine je granica“)

postoje problemi sa jasnom definicijom granice danas;- Prema dobivenim informacijama problemi sa državnom granicom su ozbiljni, posebno

nizvodno od novog mosta - odobrenje Srbije je potrebno i izgleda da ga je teško dobiti;- Sagrađeni su novi put i most („Pavlovića most“) oko 1991/1992, put formira nasip, tokom

poplave u decembru 2010. godine napravljena je rupa u putnom-nasipu, da ne bi došlodo poplava u Bijeljini, ali to je izazvalo poplave u Dvorovima, Dazdarevu itd. (rečeno jeda je bolje napraviti rupu bliže Drini (to jeste u području gdje tri varijante nasipa prelazepreko puta);

- Jedna od posljedica nasipa na desnoj obali je vjerovatno da usmjerava vodu kabosanskoj strani;

- Nema brana nizvodno od Zvornika;- Postoje ideje o hidroelektranama na Drini u ovom području ali ništa se do danas nije

realizovalo;- Kanal („KANAL DRINA GLOGOVAC") nalazi se na relativno visokoj koti (između

nasipa);


- Nasip na Savi je sagrađen HQ100 + 80 cm (na kratkom dijelu na bosanskoj strani nasipje niži);

- Tokom poplave u decembru 2010. godine poplavljeno je područje od oko 8 000 ha;protok Drine je bio oko 4 000 m³/s, što se smatra rangom pojave 1/60 godina. (dok jeprotok Save bio približno jednak povratnom periodu od 1/20 godina (oko 5 950 m³/s navodomjernoj stanici Sremska Mitrovica);

- Nasip na desnoj obali Drine (Srbija) voda nije prešla tokom poplave u decembru 2010.godine;

- Naselja Jana i Amajlija su poplavljena skoro svake godine;- Od 2007. godine postoji hidrometeorološka stanica blizu novog mosta (Pavlovića most);- Blizu Rače postoji automatska stanica za mjerenje kvaliteta i nivoa (za Savu; ali nivo je

skoro isti kao na ušću Drine);- U Srbiji postoji stanica od 1976. godine: Radalj;- Od 1926. do 1982. postojala je stanica na ušću Drine (gdje se sada nalazi automatska

stanica); to je bila osnova za Q100, vrijednost protoka od 4 075 m³/s acc. projekt InstitutJaroslav Čarni;

- Prema projektu "Energoprojekt 1998", 3 varijante nasipa su predložene (pogledajDodatak), visina nasipa: 2-3 m (max. 4m).

2.1.1. Pregled projektnih rješenja za područje Bijeljine

Tabela 1 Projektno rješenjeOpština Zvornik – Bijeljina Bijeljina

Nazivprojekta

Idejno rješenje uređenja rijekeDrine na sektoru od ušća do

Zvornika

Generalni projekat zaštite od plavljenja iuređenja riječnog korita u gornjem toku

rijeke DrineProjektant Institut za vodoprivredu „Jaroslav

Černi“ Beograd „Energoprojekt“ Beograd

Napomena: projekat: Idejno rješenje uređenja reke Drine na sektoru od ušća do Zvornika izrađen je prije27 godina, te je korišten kao osnova za izradu Studije Energoprojekta iz 1998. godine.

Tabela 2 Pregled radova na regulaciji rijeke DrineOpština Bijeljina

Naziv projekta Generalni projekat zaštite od poplava iregulacije donjeg toka Drine

Planirani objekti zakontrolu poplava

Zemljani nasip sa obaloutvrdom od kamenog nabačaja na riječnojstrani nasipa (oko 11 km dužine,1- 4 m visine,prosjek 2,5 m).

Hitne mjere zaštite od poplava. Zbog specifične situacije koju je izazvao rat i teškogekonomskog stanja, hitne mjere zaštite protiv poplava se primarno sastoje od hitnih popravki iradova obnove. Prema hitnim potrebama za izgradnju obaloutvrda (kameni nabačaj), da bi seizbjegla erozija na obalama rijeke (na najnizvodnijem dijelu, u dužini od 20 km). U ovomtrenutku se samo hitne popravke postojećih obaloutvrda ili izgradnja novih na oštrim zavojimarijeke mogu finansirati iz ograničenih fondova.

Srednjoročne mjere zaštite od poplava. Kada se implementiraju kratkoročne mjere zaštite odpoplava, još uvijek će otprilike ista dužina, nizvodno od Pavlović mosta, biti pod prijetnjompoplavama, kao i oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac.

Na ovim područjima bi takođe urgentno bila potrebna izgradnja nasipa, posebno na dionici odoko 10 km od Pavlovića mosta nizvodno do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km uzvodnood ušća u Savu), i dionici od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac.


Imajući u vidu da je 11 km između Pavlovića mosta i kanala Glogovac urgentnije, jer će ovadionica imati najviše uticaja na zaštitu Bijeljine, te iz razloga ograničenih finansijskih sredstava,projekta i ograničenja u kapacitetu za izgradnju, dionice nizvodno od Pavlovića mosta, odnosnouzvodno od kanala Glogovac, jedine su kategorisane u srednjoročne mjere.

2.2. Lokacija izgradnje planiranog nasipa

Preliminarno tehničko rješenje obuhvata izgradnju odbrambenog nasipa na lijevoj obali zazaštitu od poplavnih voda rijeke Drine područja Semberije i Janje u Gradu Bijeljina.

Odbrambeni nasip treba pozicionirati od Balatuna, gdje se nadovezuje na postojeći LijeviDrinski nasip, pa uzvodno do Glavičica (Slika 2). Nasip treba da obezbijedi zaštitu od poplavanaseljima: Balatuna, Međaša, Dvorova, Popova, Amajlija, Janje i novog naselja Nova Janja, teznačajne poljoprivredne površine (plavi se 8 350 ha) visokih bonitetnih klasa za poljoprivrednuproizvodnju. Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa iznositi oko 33,36 km. Na desnoj obalirijeke Drine (u Republici Srbiji), desni nasip se nadovezuje na postojeći kod Badovinaca, pauzvodno proteže se do Banje Koviljače.

Da bi se isključili paralelni tokovi u rukavcima i staračama rijeke Drine, te da se skoncentrišesamo na glavno korito, treba predvidjeti pregradne građevine u rukavcima. Cilj im je da usmjerevode u glavni tok, pospješe taloženje materijala i vremenom potpuno isključe rukavac iz toka, teda se spriječi meandriranje rijeke Drine prema odbrambenim nasipima i ugrožavanje pratećihnasipa.

Sadašnje stanje ima za posljedicu obrušavanje obala, odnošenje najplodnijeg zemljišta iplavljenje velikih površina poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, priobalnih naselja i drugo.Takvo stanje sa ekološkog stanovišta nepovoljno utiče na zaštitu životne sredine i to: ljudi, florei faune, zemljište, vodu, vazduh, klimu, pejzaž, materijalna dobra i kulturna naslijeđa.


Slika 2 Planirana trasa nasipa duž lijeve obale rijeke Drine


Slika 3 Početak trase nasipa, Johovac (poljoprivredno zemljište)

Na slici 3 je prikazano mjesto gdje je predviđeno da se trasa nasipa spaja sa postojećimkanalom u mjestu Johovac, većina površina je poljoprivredno obradivo zemljište (kultivisanepovršine) dok je vodni pojas obrastao gustim rastinjem, šibljem i visokim stablima drveća, ublizini lokacije nema stambenih jedinica kao i privrednih subjekata. Na ovom području jeidentifikovana šljunkara sa separatnim postrojenjem neposrednu uz korito rijeke Drine.

Poljoprivredne površine, shodno njihovim najznačajnijim karakteristikama (položaj, reljef,mogućnost obezbjeđenja potrebnih količina vode za navodnjavanje, mogućnost zaštite od vodai slično), predstavljaju prostore na kojima se može razviti odgovarajuća intenzivnapoljoprivredna proizvodnja, uz primjenu svih sredstava i metoda koje se koriste u savremenojpoljoprivredi.

Na dijelu predviđene trase nasipa kroz naselje Janja (Slika 4) nasip bi prolazio kroz naselje,između stambenih objekata, ali ne postoji potreba za raseljavanjem lokalnog stanovništva,obzirom da postoji dovoljno prostora da se trasa izgradi van postojećih objekata. Na ovom dijelutrase postoje stambeni objekti koji bi bili plavljeni za vrijeme većih poplava. Na ovom dijelu trasedominantno je poljoprivredno zemljište sa žbunastim rastinjem i visokim drvećem uz obalu rijekeDrine. Takođe je uočeno uređeno kupalište na obali rijeke Drine, kao i dvije veće šumskepovršine.


Slika 4 Trasa u naselju Janja pravac sjever

Slika 5 Spoj kanala Dašnica sa rijekom Drinom, pogled prema sjeveru (na ovom mjestu se kanal Dašnicanapaja sa vodom iz korita rijeke Drine)


Na dijelu trase od Janje do Amajlija nisu identifikovani stambeni objekti u zoni obuhvataprojekta, kao i u dosadašnjem dijelu tarase preovladava poljoprivredno kultivisano zemljište savećim šumskim zajednicama uz samu obalu rijeke Drine, čitavom dužinom od Janje do Amajlija.Takođe je identifikovano postrojenje za regulaciju vodostaja kanala Dašnica i vodostaja rijekeDrine, odnosno mjesto gdje se kanal Dašnica napaja drinskom vodom.

Na dijelu trase (slika 6 i 7) planirano je smicanje nasipa, razlog tome je već postojeći nasip kodSlobomira a takođe je izvršeno izdizanje terena na potezu od Pavlovića ćuprija do univerzitetaSlobomir koji već ima svrhu odbrane od poplava teritorije opštine Bijeljina u dužini od 1 600m.

Smicanje je predviđeno u dužini od oko 2 200 m, u pravcu Slobomir do raskrsnice premaPopovima i dalje bi se protezao u pravcu Međaša dalje sjeverno do Balatuna tačnije do mjestauklapanja u postojeći nasip koji štiti opštinu Bijeljina i pripadajuća naselja od poplava rijekaSave i Drine (slika 7). Postojeći lijevi Drinski nasip duž Balatuna je dužine 8,00 km sa širinom ukruni nasipa b = 5,00 m, nagiba kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenojstrani 1:2,50 i kote krune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m. Na ovom dijelu je planirano da se spojepostojeći lijevi drinski nasip i novoprojektovani nasip.

Slika 6 Lokacija smicanja nasipa u Popovima

Slobomir je već izgrađen na nasipu i isti nasip će se koristiti u sistemu zaštite od poplava, napostojeći nasip na kojem je izgrađen Slobomir, nastaviće se gradnja nasipa u pravcu Amajlija.


Slika 7 Smicanje nasipa kod Slobomira pogled ka jugu (Popovima i Amajlijama)

Slika 8 Spoj budućeg nasipa sa postojećim nasipom (na ovom dijelu postoji nasip)


Kako se projekat izgradnje odbrambenog nasipa Grada Bijeljine od poplava rijeke Drine, tj,planirana izgradnja tzv. lijevog drinskog nasipa realizuje isključivo na teritoriji BiH realizacijomplaniranih aktivnosti jedan dio objekata (Slika 9) koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije, aistovremeno i na lijevoj obali rijeke Drine naći će se između dva nasipa. Ova činjenica može uodređenoj mjeri dovesti do zainteresovanosti javnosti i institucija Republike Srbije za projekat iuticaje projekta na susjednu državu.

Slika 9 Objekti na lijevoj obali rijeke Drine, ali administrativno na teritoriji Republike Srbije

Naime, upravljanje vodnim bogatstvom na način da se poboljšaju, očuvaju i zaštite vodeproizlazi iz međunarodnih obveza kako Bosne i Hercegovine tako i Republike Srpske iFederacije BiH. Obaveze su nastale potvrđivanjem međunarodnih konvencija i protokola okorištenju i zaštiti voda. Na osnovu ''Konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka imeđunarodnih jezera'', Bosna i Hercegovina i susjedne države su se sporazumjele da ćepoduzeti sve nužne mjere za nadzor, sprečavanje i smanjenje prekograničnih posljedica.

U Konvenciji se navode načela kojih će se stranke pridržavati u primjeni korištenja voda:

· osigurati da se prekogranične vode koriste u cilju ekološki sigurnog i racionalnogupravljanja vodama, zaštite vodenih resursa i životne sredine,

· osigurati da se prekogranične vode koriste racionalno i pravedno, uzimajući u obzirnjihov međunarodni karakter, u svezi s djelatnostima koje izazivaju ili bi mogle izazvatiprekogranične posljedice,

· osigurati čuvanje i gdje je potrebno obnovu ekosistema.

U provedbi mjera vezanih za korištenje voda stranke se moraju pridržavati slijedećeg načela:

„Vodnim resursima treba upravljati tako da se potrebe sadašnje generacije zadovoljavajutako, da se ne dovodi u pitanje mogućnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe“.


Dalje se navodi, da sprečavanje, kontrolu i smanjenje prekograničnih posljedica stranke morajurazraditi, prihvatiti i provesti i koliko je moguće, uskladiti važeće zakonske, administrativne,ekonomske, financijske i tehničke mjere radi postizanja, među ostalim sljedeće:

· prosuđivanje o uticaju na životnu sredinu,· promociju održivog upravljanja vodnim resursima, uz uvažavanje ekosistema.

Prema ''Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica'', Espoo, Finska1991. godine (Bosna i Hercegovina je potpisnica te konvencije), obveza je između ostalihanalizirati i prekogranični uticaj planiranog zahvata.

Ta obaveza je ugrađena i u Zakon o zaštiti životne sredine RS (Sl. Glasnik RS, br. 71/12), učlanovima od 75. do 79. Prema odredbama definisanim u ovim članovima ukoliko resornoMinistarstvo u postupku prethodne procjene ustanovi da je riječ o projektu sa mogućim uticajemna životnu sredinu druge države dužno je da dostavi nadležnom organu druge državeobavještenje koje sadrži:

a) opis projekta sa dostupnim informacijama o mogućem uticaju na životnu sredinu drugedržave,

b) informaciju da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene uticaja projekta i da ćedonijeti rješenje o obavezi sprovođenja procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako jenjeno sprovođenje obavezno i

c) rok u kojem se druga država može izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radidostavljanja mišljenja u postupku prethodne procjene, odnosno i u eventualnompostupku izdavanja ekološke dozvole.

Ministarstvo treba nadležnom organu druge države proslijediti:

a) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja i priložena dokumenta u postupku prethodneprocjene uticaja ili

b) zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju studije i studiju uticaja, te obavještenje ovremenu i mjestu održavanja javne rasprave u postupku izdavanja rješenja oodobravanju studije.

Mišljenja o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobravanju studije i o studiji uticaja koje jedostavio nadležni organ druge države Ministarstvo treba razmotriti prilikom odobravanja studijeuticaja i izdavanja rješenja o odobravanju studije.

U postupku izdavanja rješenja o odobravanju studije, Ministarstvo je dužno omogućiti učešće ujavnoj raspravi predstavnika iz druge države na koje projekt može imati uticaj, kao ipredstavnika nadležnog organa druge države.

Nakon detaljnijeg uvida u predložena tehnička rješenja došli smo do zaključka da planiranaizgradnja i eksploatacija odbrambenog nasipa od poplava rijeke Drine od naselja Balatun doGlavičica na teritoriji Grada Bijeljina neće imati uticaje na drugu državu.

Naime, trasa novog nasipa je postavljena tako da ide što bliže katastarskoj granici opštineBogatić, ali tako da se nasip u cijelosti gradi na teritoriji BiH. Na ovaj način dobija se velikoinudaciono područje (područje između dva nasipa, na lijevoj i desnoj obali, je širine i nekolikokilometara). Velikim inudacionim područjem osigurava se dovoljno prostora da se u slučajunailaska velikih, plavnih, voda nivo vode ne diže toliko visoko da bi izazvao plavljenja objekatakoji se nalaze na lijevoj obali rijeke Drine, ali administrativno na teritoriji Republike Srbije.

Ovakvim pozicioniranjem nasipa minimiziraju se uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje idesnu obalu rijeke Drine od podizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovogprojekta na Republiku Srbiju.


3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU

3.1. Pregled ekoloških uslova Svjetske banke

Svi projekti koje finansira WB podliježu bezbjednosnim politikama WB i procedurama, naročitoOP/BP/GP 4.01 EA i dokumentacija vezano za javne konsultacije i zahtjeve javnogobjavljivanja koji opisuju instrumente i procedure za eliminisanje negativnih ekonomskih,socijalnih i ekoloških pitanja koja se mogu javiti. EA predloženog projekta je proces čija širina,dubina i tip analize zavise od prirode, veličine i potencijalnih uticaja na okolinu. Ona evaluirapotencijalne okolišne rizike i uticaje projekta; proučava alternative projekta; identifikuje načinepoboljšanja odabira projekta, viđenja, planiranja, dizajna i implementacije sprečavajući,minimizirajući, ublažavajući ili kompenzirajući negativne uticaje na okolinu; i poboljšavajućipozitivne uticaje.

Politika Svjetske Banke o okolinskim i društvenim mjerama zaštite su oslonac njene podrškeodrživom smanjenju siromaštva. Cilj ovih mjera zaštite je da spriječi i ublaži neprikladnu štetuprema ljudima i njihovoj okolini u procesu izrade projekta. Ove mjere pružaju smjernice zaBanku i korisnika kredita u identifikaciji, pripremi i provođenju programa i projekata.

OP/BP 4.01 O procjeni uticaja na okolinuCilj ovog pravila je da pomogne da se osigura ekološka i društvena ispravnost i održivostinvesticionih projekata kao i da podrži integraciju ekološka i društvenih aspekata projekta uprocesu donošenja odluka.

Procjena Okoline (PO) ocjenjuje potencijalne okolinske rizike projekta i uticaje u njegovompodručju djelovanja, ispituje alternative projekta i identifikuje načine poboljšanja odabiraprojekta, zasjedanje, planiranje, dizajn, i provođenje sprečavanjem, minimiziranjem,umanjivanjem ili kompenziranjem za nepovoljne uticaje na okolinu.

Predloženi projekti su klasificirani na osnovu tipa, lokacije, osjetljivosti, prirode i povratnostiuticaja na okolinu. Sistem Svjetske Banke svrstava projekat u jednu od 3 kategorije na osnovuekološkog odabira, na slijedeći način:

- Kategorija A – nepovoljni uticaji na okolinu su široki, različiti, djeluju van lokalitetagradilišta, nepovratni; svako veće preseljenje ili promjena/degradacija prirodnih staništa;opasni materijali.

- Kategorija B – potencijalni nepovoljni uticaji su ograničeniji, manje ih je, isključivo mogućina gradilištu u velikoj mjeri povratni, spremno i pouzdano smanjenje posljedica poznatimmetodama

- Kategorija C – vjerovatno nema nepovoljnih uticaja, ili minimalnih i lako umanjenih

Projekat odbrane od poplava je kategorisan kao projekat B kategorije.

OP/BP 4.04 O prirodnim staništimaPravila Svjetske Banke o prirodnim staništima imaju za cilj da promovišu ekološki održiv razvojpodržavajući zaštitu, očuvanje, održavanje, i rehabilitaciju prirodnih staništa i njihovih funkcija.

Prirodna staništa su kopnena i vodena područja gdje su ekosistemi bioloških društava formiranivećinom od izvornih biljnih i životinjskih vrsta, i gdje ljudska aktivnost nije značajnije promijenilaprimarne ekološke funkcije područja. Sva prirodna staništa imaju važnu biološku, duštvenu,ekonomsku i vrijednost postojanja. Važna staništa mogu biti u tropski vlažnoj, suhoj, i oblačnojšumi;


Šumi umjerenog pojasa i borealnoj šumi; mediteransko grmovito tlo; prirodno suhim i polusuhimzemljištima; mangrove močvarama; priobalnim močvarama, i drugim vlažnim područjima;estuarima, talozima morske trave; koralnim grebenima; slatkovodnim jezerima i rijekama;alpskim i sub alpskim okruženjima, uključujući biljna polja, livade, paramo ekosistemima iumjerenim i tropskim travnjacima.

Banka ne podržava projekte koji prema njenom mišljenju uključuju značajne promjene ilidegradacije kritičnih prirodnih staništa. Prikladne mjere očuvanja i umanjenja posljedica morajubiti određene za projekat u slučaju uticaja na prirodna staništa, zbog ovoga će ekološkistručnjaci biti uključeni tokom cijelog procesa.

Pravilo u određenim slučajevima može biti potaknuto aktivnostima pod projekata jer radovipredloženi ovim projektom mogu imati određene nepovoljne uticaje na rijeku Drinu, i eventualnošume koje se nalaze uz korite rijeke i mnogo doprinose održivosti kritičnog ekosistema. Prirodniekosistemi rijeke i šuma su znali podržavati razne stepene kompleksnosti flore i faune. Ovopravilo također može biti potaknuto da označi da će projekat stvoriti pozitivan ekološki uticaj naprirodna staništa.

Ovo pravilo će biti primjenjeno za ESIA i ESMP jer intervencije koje se tiču projekta uključujućibagerisanje, rehabilitaciju obala rijeke, i moguće raščišćavanje zemljišta nalaze u/poredzaštićenih područja uključujuči Ramsar gradilišta, za koje će odredbe o pravilnom očuvanju iumanjenju posljedica biti neophodne tokom radova.

Banka ne podržava projekte koji uključuju značajnu promjenu prirodnih staništa. Ako procjenaokoline nalaže da će predloženi pod projekat značajno promijeniti i degradirati prirodna staništa,predloženi podprojekat neće biti moguće finansirati.

OP 4.07 – Upravljanje vodnim resursimaUključenost Banke u upravljanje vodnim resursima daje neotuđivu podršku za obezbjeđivanjepitke vode, projekte vodosnabdijevanja i kanalizacije, kontrolu poplava, i vode za produktivneaktivnosti na način koji je ekonomski prihvatljiv, okolišno održiv i socijalno/društveno pravedan.

Banka podržava projekte za izbjegavanje gomilanja vode i probleme saliniteta koji idu uzinvesticije za navodnjavanje i tako što će (I) pratiti vodostaje i impementirati mreže za drenažugdje je potrebno, i (II) usvojiti najbolje prakse upravljanja za kontrolu zagađenja vode.

Ona takođe podržava projekte uspostavljaući jake zanonske i regulatorne okvire da osigura dasu zadovoljeni socijalni interesi, okolišni resursi zaštićeni, i spriječeno monopolističko formiranjecijena. Banka zahtijeva legislativu ili druge prikladne aranžmane da uspostavi efektivnukoordinaciju i procedure dodjeljivanja za međudržavne vodne resurse.

OP 7.50 – Projekti na međunarodnim vodnim putevimaOva politika se primjenjuje na slijedeće tipove međunarodnih vodnih puteva:

- Bilo koja rijeka, jezero, kanal, ili slično vodno tijelo koje formira granicu između;- Koja rijeka ili površinsko vodno tijelo koje protiče kroz, dvije ili više država;- Bilo koja pritoka ili drugo površinsko vodno tijelo koje je komponenta bilo kojeg vodnog

puta;- Bilo koja uvala, zaliv, tjesnac ili kanal koji povezuje dvije ili više država. Ili, ako je unutar

jedne države, koji je priznat kao neophodan kanal komunikacije između otvorenog morai drugih država i bilo koja rijeka koja utiče u takve vode.


Međunarodna komisija za sliv rijeke Save koristi kao otvoreni kanal za komunikaciju sa svimzemljama na koje projekat može da ima uticaja (Srbija i Hrvatska) te je projektni tim obavijestiopredstavnike ovih država, u skladu sa Operativnom politikom OP 7.50. Obaviještavanje se radinezavisno od izrade plana uticaja na životnu sredinu.

Ova politika se primjenjuje na slijedeće tipove projekata:

- Hidro-elektrika, kontrola poplava, plovidba, odvodnja,- Vodosnabdijevanje i kanalizacija, industrijske i slične projekte koji uključuju korištenje ili

potencijalno zagađenje međunarodnih vodnih puteva, i- Detaljan projekat i inžinjerske studije projekata pod a) gore.

Banka zahtijeva se međunarodnim aspektom projekta na međunarodnom vodnom putu bavičim je prije moguće. Ako je takav projekat predložen, Banka zahtijeva od korisnika da izjavi,ako to već nije ranije uradio, da formalno obavijesti ostale obalne države o predloženomprojektu i njegovim projektnim detaljima. Ako dati korisnik zajma navede Banci da on ne želidati takvu notifikaciju, Banka to normalno sama uradi. Ako korisnik zajma ima prigovor na takavpostupak Banke, Banka prekida obradu projektnog prijedloga.

Tabela 3 Pregled politike Svjetske banke koje se tiču očuvanja okolinePolitika očuvanja okoline Opis

OP/BP 4.01O procjeni uticaja na okolinu

Osigurati ekološki i društveni odjek i održivost investicijskihprojekata, kao i obezbijediti podršku za uključivanje ekoloških idruštvenih aspekata projekata u proces donošenja odluka. Projektizgradnje nasipa i obaloutvrda rijeke Drine smatra se PUO –kategorija B, PUO je obavezna u skladu s državnimzakonodavstvom.

OP/BP 4.04O prirodnim staništima

Promovisati ekološko održivi razvoj kroz osiguravanje podrške zazaštitu, očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovihfunkcija. Banka podržava i očekuje od korisnika kredita daprimjenjuju jedan obazriv pristup upravljanja prirodnim resursimakako bi se osigurale mogućnosti za ekološko održivi razvoj.

OP 4.07O upravljanju vodnim

resursima

Osigurati podršku za obezbjeđivanje pitke vode, projektevodosnabdijevanja i kanalizacije, kontrolu poplava, i vode zaproduktivne aktivnosti na način koji je ekonomski prihvatljiv, ekološkiodrživ i socijalno/društveno pravedan.

OP 7.50O projektima koji se tiču

međunarodnih plovnih puteva

Promovisati okolišno održivi razvoj kroz osiguravanje podrške zazaštitu, očuvanje, održavanje i sanaciju prirodnih staništa i njihovihfunkcija. Banka podržava i očekuje od korisnika kredita daprimjenjuju jedan obazriv pristup upravljanja prirodnim resursimakako bi se osigurale mogućnosti za ekološko održivi razvoj.Intervencije u okviru Projekta izgradnje nasipa vodotoka rijeke Drinelocirane su ili su u blizini zaštićenih područja, za što će biti potrebnoosigurati odgovarajuće mjere ublažavanja i očuvanja tokom radova.

3.2. Razlike između legislative WB i legislative BiH

Zakoni o životnoj sredini FBiH i RS daju adekvatan okvir da se sprovedu ekološke aktivnosti injih će općenito biti moguće uskladiti sa zahtjevima WB. Kratak izvještaj o sažetku koji porediekološke zahtjeve BiH i WB za pripadajuća ulaganja za planiran projekat:

a) Pripremu investicija: Procedure skrininga projekta, Sadržaj EA Objava dokumentacije,Procedure konsultacija i dozvola, Institucionalni EA pregled, odobrenje i izdavanjeekoloških dozvola, i Standardi efluenta/smjernice;


b) Implementaciju investicija: Plan ublažavanja, Monitoring plan, Institucionalneodgovornosti i aranžmani za upravljanje okolišem (prikupljanje podataka, analizapodataka, priprema izvještaja i dostavljanje istog, donošenje odluka o upravljanjuokolišem), Dozvole i licenciranje.

BiH E(I)A proces se zasniva na EP, koji je zauzvrat zahtjev za ostale neophodne dozvole (kaošto je urbanistička saglasnost u FBiH ili građevinska dozvola u RS). Koraci potrebni zapribavljanje EP su sadržani i u kategorizaciji i u skriningu. Neke od investicija koje će bitiidentifikovane nakon početka implementacije BAFPP (I) mogu biti mali projekti i nacionalnalegislativa bi samo zahtijevala aplikaciju (Zahtiev) za dozvole (EP, Urbanistička saglasnost,Građevinska dozvola, itd.), koje se mogu pribaviti irelevantno od toga da li je ili nije izrađenaEIS.

3.3. Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj

3.3.1. Fizički faktori

Klima

Klimatografija šireg analiziranog područja je određena specifičnim položajem u odnosu naplaninske vijence u okruženju. Područje se nalazi između Dinarskih vijenaca srednje Bosne nazapadu, Hercegovačkih i visokih planina Crne Gore na jugu i jugoistoku, kao i nižih planina sasjeverne i sjevernoistočne strane. Otvorenost doline Drine prema sjeveru uslovljava izloženostrazmatranog područja hladnom, polarnom vazduhu koje stiže sa sjeveroistoka Evrope. Takođe,usled planinskih masiva sa zapadne i južne strane, uticaj Jadranskog mora na klimatografijuovog područja je ograničen.

Klimatske prilike u slivu Drine uslovljene, su prije svega, njegovim meridijanskim prostiranjem.Zbog toga se sliv nalazi pod uticajem različitih klimatskih režima. Izvorišna i najviša oblast slivaje pod uticajem mediteranske klime. Mediteranski uticaj, mada dosta oslabljen, osjeća se još i ugornjem dijelu sliva, do Srbinja - Foča, odakle sve više preovladava umjereno-kontinentalnaklima, a u donjem slivu Drine, nizvodno od Zvornika, Bijeljine ona prelazi u kontinentalnu.

Ključne odlike ta tri klimatska područja su sljedeće:

(a) Umjereni klimatski pojas Sjeverne Bosne i Posavine odlikuje umjerena kontinentalnaklima, sa oštrim zimama i toplim ljetima. Najtoplija zona tog pojasa je Posavina(prosječne julske temperature oko 21,3°C do 21,7°C), ali sa dosta skromnimpadavinama (prosječne godišnje padavina 700-800 mm). U sjevernim dolinama Drine,Bosne i Vrbasa, ključnih pritoka Save, koje pripadaju tom klimatskom području,prosječne godišnje i mjesečne temperature opadaju za 2 do 3 °C u odnosu na one izPosavine, a padavine se povećavaju na oko 800-1000 mm. Padavine imaju najvećevrijednosti u junu i oktobru u Posavini, odnosno, u aprilu i oktobru u planinskim, hladnijimzonama tog klimatskog područja.

(b) Kontinentalni planinski pojas Centralne Bosne karakteriše kontinentalna planinska klima,sa znatno oštrijim zimama (najhladniji januar, sa prosječnim temperaturama -3,5 do -6,8°C, sa ekstremnim minimumima koji se spuštaju i ispod -30°C), i umjerenije toplimljetima (prosječne temperature u julu 14,8 do 18,7oC, sa maksimumima do oko 36°C).Prosječne godišnje padavine su veće (1000-1200 mm), sa nešto izraženijim varijacijamai najvećim mjesečnim vrijednostima u jesenjem i ranom proljetnjem periodu (najvećepadavine u novembru, preko 90 mm).


(c) Maritimni pojas Hercegovine, u kome preovlađuje nešto modifikovana mediteranskaklima, sa blažim zimama, sa žarkim ljetima i obilnijim padavinama u hladnijem dijelugodine. Najniže prosječne januarske temperature su u opsegu 3,4 do 4,8 °C, dokprosječne julske temperature prelaze 24°C, sa maksimumima koji prelaze 40°C.Padavine su u opsegu 1000 mm do preko 1800 mm (Trebinje 1837 mm), pri čemu sunajmanje u ljetnjim mjesecima (u julu i avgustu se spuštaju i do oko 30 mm), samaksimumima tokom poznih jesenjih i zimskih mjeseci, kada se penju na 150-230mm/mjes. (maksimum u decembru, npr. maksimum prosječnih decembarskih padavina uGacku, 236 mm). Tipično za taj klimatski pojas: topla, malovodna ljeta, i vodni periodizimi, sa padavinama velikih intenziteta koje dovode do poplava, što zahtjeva: realizacijuobjekata za uređenje vodnih; režima, prije svega tunelskih odvodnika za evakuacijusuvišnih voda iz karstnih polja; kompleksne melioracije karstnih polja; preraspodjeluvoda po prostoru i vremenu, realizacijom akumulacija raznih stepena regulisanjaprotoka.

U svim klimatskim područjima vlada „inverzija padavina“ u odnosu na potrebe - i po prostoru ipo vremenu. Padavina ima najmanje u zonama u kojima su najkvalitetniji zemljišni resursi(Semberija, Posavina, gde su prosečno oko 700-750 mm), i ima ih najmanje upravo u perioduvelikih potreba za vodom u ljetnjim mjesecima. Taj fenomen, izražen u svim klimatskimpodručjima, upućuje na nužnost regulisanja voda u akumulacijama. Takođe, analize intenziteta60-minutnih padavina ukazuje na velike intenzitete padavina (preko 60 l/sha za jednogodišnjipovratni period, odnosno preko 100 l/sha za petogodišnji povratni period). Fenomenneravnomjernosti padavina po vremenu, kao i veliki intenziteti padavina ukazuju naneophodnost građenja složenih sistema za odvodnju voda, posebno u dolinskim zonama ikarstnim poljima, kao i na potrebu adekvatnog dispozicionog rješavanja i dimenzionisanjakanalizacija naselja za atmosferske vode.

U svim klimatskim područjima stvarna evaporacija je u opsegu od oko 390 mm (Čemerno), dooko 600 mm na nekim područjima Hercegovine (Trebinje - oko 590 mm). Potencijalnaevapotranspiracija je za oko 25% veća od stvarne, dok je evaporacija sa vodene površine zaoko 25% veća od potencijalne evapotranspiracije (Trebinje 860 mm).

Bijeljina se nalazi u pojasu umjerene kontinentalne klime kao i cijela regija. Od klimatskihpokazatelja može se konstatovati vrijednost godišnje osunčanosti koja je 1 800-1 900 sati.Zatim umjerena oblačnost koja je najveća u zimskoj sezoni u novembru, januaru i februaru, anajmanja je u ljetnim mjesecima jun, jul i septembar.

Tabela 4 Vrijednosti srednje mjesečne temperature, kao i srednjih maksimalnih i minimalnih temperaturaza meteorološku stanicu Bijeljina

Mjesec Srednja mjesečnatemperatura oC

Srednja maksimalnatemperatura oC

Srednja minimalnatemperatura oC

Januar -1.0 3.5 -3.8Februar 2.5 6.8 -1.8Mart 6.8 12.3 1.5April 11.8 17.5 5.9Maj 17.0 22.6 10.5Jun 20.3 25.3 13.5Jul 21.7 27.4 14.7Avgust 21.2 27.3 14.2Septembar 16.7 23.8 11.1Oktobar 11.9 18.2 6.3Novembar 6.3 10.7 1.8Decembar 1.5 5.3 -1.9Prosječna godišnjatemperatura 11.4 16.7 6.0


Termičke uslove ovog područja karakterišu temperaturna kolebanja što može potvrditi iamplituda od 23 stepena C. Srednja julska temperatura iznosi 22°C, dok srednja januarskaiznosi -1°C. Uz ovo se navodi da je srednja godišnja temperatura oko 11°C. Iz ovetemperaturne slike konstatuje se i relativna vlažnost vazduha od 70 – 80 %.

U slivu Drine količina padavina se smanjuje niz tok rijeke Drine, mada ne pravilno. Viskoplaninski predjeli sliva preko 2.000 mnm primaju 2.000 - 3.000 mm atmosferskog taloga.Srednje planine tj. do Srbinja - Foče oko 1.400 mm, u Ljuboviji 890 mm, dok je oko ušća Drine uSavu 700 mm.

Naime, na osnovu raspoloživih podataka u Foči se 60% ukupnih padavina ostvari u tokuhladnijeg dijela godine, što je odlika sredozemnog režima padavina. Niža područja na ovomprostoru se odlikuju umjereno-kontinentalnom klimom, koja se graniči sa subalpskom i alpskomklimom. Zbog toga, samo u toku šest mjeseci (maj-oktobar) prosječna temperatura na ovompodručju je veća od 10°C.

Tabela 5 Srednje mjesečne količine padavina (mm)Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Gоd

Rogatica 57,7 49,2 49,3 58,1 76,1 81,4 79,9 63,4 70,3 72,7 74,2 75,4 807,7Osječani 71,6 62,2 66,3 80,9 90,8 102,6 88,8 80,0 90,9 87,0 97,8 94,2 1012,8Ustiprača 59,7 50,3 53,4 70,3 78,4 84,4 83,0 70,6 70,9 68,7 81,5 79,1 850,4Goražde 55,3 55,0 46,5 64,3 70,8 73,1 64,5 63,6 68,7 70,4 80,4 73,3 785,8Vranići 57,5 53,8 54,7 68,0 71,8 78,5 68,9 66,6 70,9 70,1 86,1 80,0 826,9Ustikolina 65,8 61,8 54,2 61,3 71,7 71,6 66,2 64,8 70,1 81,2 90,1 86,4 845,1Ifsar 81,1 71,4 70,4 89,8 96,1 100,9 95,4 71,3 89,7 84,7 106,4 106,8 1063,9Foča 70,7 73,7 65,9 80,6 78,6 79,5 76,2 63,5 74,3 86,1 98,0 100,9 948,1Vikoč 70,5 72,7 64,4 70,6 75,9 74,6 66,1 63,0 71,5 83,8 91,5 89,8 894,3Kalinovik 87,5 79,7 82,2 98,2 97,5 101,8 72,5 74,6 95,0 127,6 152,3 141,3 1210

Maksimalne vrijednosti srednjih mjesečnih količina padavina se na većem dijelu posmatranogpodručja javljaju upravo u jesenjim i zimskim mjesecima (novembar - Goražde 80,4 mm,Ustikolina - 90,1 mm, Vikoč - 91,5 mm, Kalinovik - 152,3 mm; decembar - Ifsar 106,8 mm, Foča100,9 mm) - što i jeste odlika maritimnog režima. Na stanicama sjeverno od Goražda(Ustiprača, Osječani, Rogatica) najveća količina padavina se dešava u junu - odlikakontinentalne klime. Može se zaključiti da se maritimne odlike gube sjevernije od razvođajadranskog i crnomorskog sliva (planinski vijenci Lelije, Zelengore i Lebršnika južno od rijekeBistrice). Okolina Foče, interesantna za ovaj projekat, ima ukupnu godišnju količinu padavina948 mm.

Tabela 6 Sume godišnjih padavina i karakteristične srednje mjesečne padavine

Kišomjernastanica

Nadmorskavisina

Periodobrade

Sumagodišnjihpadavina

Minimalnesrednje

mjesečne

Maksimalnesrednje

mjesečnem n.m. god mm mm mjesec mm mjesec

KS Modriča 115 61-90 871 52 feb. 100 juniKS Orašje 87 61-90 720 47 jan. 84 juniKS Brčko 96 53-88 799 53 okt. 96 juniKS Derventa 110 61-90 906 60 feb. 103 juniKS Doboj 146 61-90 870 56 feb. 102 juniKS Bijeljina 90 - 744 38 okt. 87 juniKS Šamac 90 - 790 43 mart 85 juni

Broj dana u godini kada ima padavina (vodeni talog veći od 0,1 mm) iznosi oko 115 dana.Maksimalne dnevne količine padavina se nalaze u intervalu od 51 mm do 110 mm.


Na području Bijeljine količina padavina direkno je proporcionalna sa oblačnošću, tako daprosječna količina padavina iznosi 850 mm po metru kvadratnom. Najviše kiše padne u maju ijunu, a najmanje u martu i septembru

Geološka obilježja lokaliteta

S obzirom na to da Drina sa svojim pritokama presjeca gotovo čitav dinarski planinski sistem,geološka građa u slivu ove rijeke je veoma složena i bitno je uticala na izgled reljefa. Najveći diosliva leži u predjelu centralnih Dinarida koji su izgrađeni od paleozojskih i mezozojskih stijena.Jedino podrinjske planine Cer i Majevica pripadaju unutrašnjim Dinaridima gdje su paleozojske itrijske stijene većim dijelom prekrivene neogenim i kvartarnim sedimentima.

U slivu je zastupljena tipična blokovska tektonska struktura, sastavljena od tri velika i brojnihmanjih blokova, rastavljenih rasjednim pukotinama. Od stijena u slivu Drine najvećerasprostranjenje imaju paleozojski škriljci i permo-trijaski pješčari sa intruzijama magmatskihstijena (graniti, andeziti, gabro). Mezozojski krečnjaci zahvataju preko 30% sliva. Idući odsjevera prema jugu, u slivu se smjenjuju trijaski, jurski i kredni krečnjaci i dolomiti, što jevjerovatno u vezi sa tektonskom evolucijom ovog prostora, kome su zastupljeni blokovikontinentalne kore. Nizvodno od Loznice dominiraju neogeni i kvartarni jezerski i riječnisedimenti na kojima je obrazovana ogromna plavinska lepeza Drine na ušću u Savu.

Današnji izgled ravnice je rezultat rada erozija u toku ledenih doba (periodi glacijala iinterglacijala) i naročito riječnih naplavina – fluvijalne erozije. Rijeka Sava i njena desna pritokaDrina u ovom sektoru svog toka donose velike količine suspendovanih čestica i erodiranogmaterijala koji se taloži. Ove sitne frakcije materijala imaju za posljedicu stvaranje plodnihzemljišta. Fluvijalna erozija je dominirala nad ostalim oblicima erozije. U Semberiji koja je ravnanaplavina rijeke Drine preovladava plodna crnica i degradirani černozem, a dijelom i ritskecrnice, te riječni nanosi.

Sama geološka postavka slojeva, fluvijalna erozija, glacijacija u davnim periodama, eolskaerozija i deflacija imali su presudan uticaj na formiranje ovakve vrste reljefa pa kasnije stvaranjaplodnog zemljišta.

Najniže hipsometrijske položaje reljefno izražavaju kompozitne doline Bosne, Drine, Limaobilježene smjenom dolinskih proširenja (zavale i kotline) sa kanjonsko-klisurastim suženjima.Najdublje usječene kanjojske i klisuraste doline su: kanjoni Drine nizvodno i uzvodno odVišegrada (dubina i preko 700 metara), Lima, probojnička dolina Sutjeske ''Prosječenica''(dubina i preko 1.200 metara), kanjoni Hrčavke, Prače, Bistrice itd.

Fluvijalne oblike reljefno izražavaju riječna korita vodotoka, naplavne ravni i niske riječne terase.Ovi oblici su skoncentrisani na najnižim hipsometrijskim položajima u kotlinama i dolinama. Naaluvijanim ravnima i niskim riječnim terasama se nalaze naseljena mjesta. To su najgušćenaseljena područja Sarajevske ekonomske makroregije i na njima su nastali i razvijeni sviznačajniji centri promatranog područja.

Teren Goražda ima reljef koji je dijelom blago izražen, a dijelom sa izrazitim visokim istaknutimoblicima. Čitavim područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usječene uklasične stijene paleozoika i donjeg trijasa. Na području Bosansko-podrinjskog kantona uizgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblicierozionog djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka ipotoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi napadinama (fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali suodgovarajući tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip reljefa i karstni tip reljefa. Fluvijalna iliriječna erozija je karakteristična za tokove rijeka Drine. Od akumulacionih fluvijalnih oblikajavljaju se aluvijalne ravni, inundacione ravni, riječne terase uz korita rijeke Drine i druge.


Na otkrivenim profilima terasa uočava se djelimična slojevitost, ali je najveći dio heterogen kakopo sastavu, tako i granulaciji. Terase su gotovo idealno uravnjene što ukazuje na velikuenergiju toka u završnim fazama stvaranja. Terasni odsjeci su često preko 2 m visine. Terasesu naročito izražene u dolini Drine kod Ustikoline.

Hidrogeološke karakteristike

U slivu je zastupljena tipična blokovska tektonska struktura, sastavljena od tri velika i brojnihmanjih blokova, rastavljenih rasjednim pukotinama. Od stijena u slivu Drine najvećerasprostranjenje imaju paleozojski škriljci i permo-trijaski pješčari sa intruzijama magmatskihstijena (graniti, andeziti, gabro). Mezozojski krečnjaci zahvataju preko 30% sliva. Idući odsjevera prema jugu, u slivu se smjenjuju trijaski, jurski i kredni krečnjaci i dolomiti, što jevjerovatno u vezi sa tektonskom evolucijom ovog prostora, kome su zastupljeni blokovikontinentalne kore. Nizvodno od Loznice dominiraju neogeni i kvartarni jezerski i riječnisedimenti na kojima je obrazovana ogromna plavinska lepeza Drine na ušću u Savu.

Hidroenergetski potencijal

Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodnobogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih rječnih profila ikanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana,iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti zaizgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, aliistovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorišćenosti svoje hidroenergije.

Na teritoriji BiH prosječne godišnje padavine su oko 1250 mm, što iznosi oko 64x109 m3, što jeekvivalnentno prosječnom protoku od oko 2030 m3/s. Pošto je prosečni oticaj oko 1155 m3/s,proizilazi da je na godišnjem nivou prosječni koeficijent oticaja oko 0,57. U pravcu crnomorskogsliva preko pritoka Save otiče oko 722 m3/s (62,5%), dok oko 433 m3 (37,5%) otiče u Jadranskomore. Ključni pokazatelji oticaja na osnovnim slivovima čitavog područja BiH dati su u Tabeli 7.

Tabela 7 Pokazatelji oticaja na osnovim slivovima BiHSliv

rijekePovršina

(km2)Prosječni protok

Qsr (m3/s)Specifični protok

Q (L/s*km2)Protok malih voda

Qmin 95%Sava 5 506 63 11,40 1,5Drina 7 240 124 17,10 24,10

Radi okvirnog sagledavanja vodnih potencijala RS daju se prosječne vrijednosti godišnjihprotoka na najvažnijim vodomjernim profilima koji su relevantni za planiranja u RS (ključnivodotoci i karstna polja u RS), odnosno na profilima u blizini teritorije RS, ukoliko dajuinformaciju o ulazno / izlaznim protocima relevantnim za područje RS. Podaci su okvirni.

Sliv Drine: Bastasi: 164 m3/s, Foča: 212 m3/s, Višegrad: 335 m3/s, Zvornik: 387 m3/s, ušće: 401m3/s. Sutjeska, Igoče: 14,9 m3/s, Čehotina, Foča: 16,0 m3/s, Prača, Rakitnica: 2,4 m3/s, Lim,Rudo: 113,6 m3/s, Drinjača: 6,5 m3/s.

Niti je moguće, niti bi bilo metodološki ispravno izdvajanje protoka po pojedinim entitetima BiH,imajući u vidu da granice presijecaju slivove na način da je nemoguće hidrološko bilansnorazgraničenje protoka prema genezi na dijelu teritorije koji nije sliv.

Pokušaj takvog razdvajanja protoka po principu nastajanja na dijelovima administrativneteritorije ne bi bio metodološki primjeren, posebno imajući u vidu činjenicu da ne postojeosmatranja padavina i protoka koja bi omogućila takav dovoljno tačan postupak.


Kvalitet vode

Kvalitet sektora Drine prema podacima sa monitoring stanica Foča i Goražde, možeokarakterisati kao zadovoljavajući. Ipak, kako se na sektorima bilježi hidromorfološkamodifikacija, ekološki status okarakterisan je kao umjeren. Hemijski status ocijenjen je kaozadovoljavajući, odnosno ne bilježi se prekoračenje vrijednosti prioritentih i hazardnih supstanci.

Prema podacima iz izvještaja monitoringa kvaliteta površinskih voda u Republici Srpskoj,Republičke direkcije za vode RS – Bijeljina, u periodu od 2001. do 2009. godine, može sezaključiti iz prikazane ocjene klase kvaliteta na profilu Drina – Paunci, propisanu Uredbom oklasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik Republike Srpske br. 42/01), da jekvalitet voda navedenog lokaliteta u pomenutom periodu bio zadovoljavajući i da je većinaparametara zadovoljavala uslove koji su propisani za prvu klasu voda. Prema podacima izperioda 2007. – 2010. godina, može se zaključiti da pojedini hemijski parametri nezadovoljavaju vrijednosti propisane klase1.

Vrijednosti ukupnih čvrstih materija rijeke Drine povremeno ne zadovolјavaju propisane zahtjeveza prvu klasu. Vrijednosti za ukupnu tvrdoću zadovolјavaju vrijednosti treće klase. Vrijednostikoncetracija hemijske potrošnje kiseonika (HPK dihromatna) zadovolјavaju vrijednosti propisaneza drugu klasu. Vrijednosti BPK5, koji predstavlјa mjeru koncentracije petodnevne biohemijskepotrošnje kiseonika, zadovolјava vrijednosti propisane za drugu klasu. Koncetracije ukupnogazota zadovolјavaju vrijednosti propisane za drugu klasu. Vrijednosti amonijačnog azotazadovolјava propisane vrijednosti za drugu klasu. Najveće koncentracije ukupnog fosfora su bileu okviru treće kategorije. Vrijednosti koncentracija hlorida ulaze u okvir druge klase. Procenatzasićenja kiseonikom izlazi iz okvira prve klase i ulazi u okvir druge klase. Od teških metala čijesu koncentracije mjerene tokom analiziranog perioda, koncentracije gvožđa, mangana, arsena,žive i cinka zadovolјavaju uslove prve klase voda. Koncentracija kadmijuma i nikla zadovolјavjuuslove druge klase voda.

Lista potencijalnih izvora zagađenja u bazenu rijeke Drine

Većina industrijskih otpadnih voda u Republici Srpskoj sadrže toksične materijale, najčešćeteške metale, cijanide, fenole, mineralna ulja i emulzije, organske razrjeđivače (od industrijeobrade metala) i razne druge toksične materijale (osnovne industrije hemije, tekstila i obradekože). Devet industrijskih lokacija je identifikovano i klasifikovano kao potencijalni izvorizagađenja na listi aktivnosti koje ugrožavaju kvalitet voda.

Najveći potencijalni industrijski izvori zagađenja su rudnik uglja i termoelektrana Ugljevik koji suudaljeni 20-ak kilometara od rijeke Drine, te rudnik boksita u Zvorniku na udaljenosti od oko 30kilometara uzvodno od mjesta Glavičice i početka izgradnje nasipa. Najznačajnije lokacije supovršinski otvoreni kopovi rudnika boksita u Milićima (udaljen od rijeke 25 km) i Srebrenici, kao irudnici olova i cinka u Srebrenici koji su udaljeni od rijeke Drine manje od 5 km). Za rudnik uSrebrenici, važno je napomenuti da nisu bili dostupni zvanični podaci o količinama proizvedenihopasnih supstanci. Postoji takođe određeni broj nezakonitih opštinskih/refrakcijskih lokacija zaodlaganje. Rudnici u Milićima i Sasama nalaze se uzvodno od predmetne lokacije izgradnjenasipa više od 60 kilometara.

Sakupljeni su podaci o 17 izvora otpadnih od kojih za pet ispusta postoje podaci o parametrimakvaliteta otpadnih voda, a za preostale je korištena procjena koristeći ekvivalent stanovnika.

Konačni rezultati pokazuju da najveće zagađenje dolazi iz većih opština, najviše iz Bijeljine,Zvornika i Višegrada.

1 Korišteni su podaci iz Sava River Basin Management Plan, Final Draft, Zagreb, November 2011..


U Federaciji, na području Goražda, izvršena je detaljna analiza aktivnosti koji su potencijalnoštetne za kvalitet vode. Razmatrane su industrije: „Pobjeda Rudet“ d.d. u Goraždu, za koju jeprocijenjeni vodni indeks rizika bio 3.09 „UNIS Ginex" i „Pobjeda", sportska industrija, pripadajuistoj grupi po veličini vodnog indeksa rizika.

Što se tiče lokacija za odlaganje otpada koje ugrožavaju kvalitet voda, najveća prijetnja suopćinska deponija u Goraždu koji ima kapacitet oko 10,000 m² i predstavlja prijetnju rijeci Drini ivodnim tijelima podzemnih voda. Indeks rizika m = 42.

U dijelu bazena rijeke Drine u RS identificirani su industrijski objekti koji u procesu radaproizvode različite vrste otpada. Veliki dio opasnih materija nastaje u rudnicima, zatim umetalurškoj industriji, termoelektranama, hemijskoj industriji, i kod svih ovih vrsta teškeindustrije se javlja opasni otpad. Skoro svi objekti teške industrije imaju posebno napravljene iizgrađene lokacije za odlaganje otpada.

3.3.2. Biološke karakteristike

Područjem rijeke Drine (istočni dio BiH) dominiraju šumski ekosistemi. U nižim predjelimabilježe se biocenoze sladuna i cera (Quercetum confertae – cerris). U nešto višim predjelimakonstatuju šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae – cerris), i kitnjaka (Quercetum petraeaemontanum) na toplijim ekspozicijama, dok su šume bukve (Fagetum montanum) zastupljene nahladnijim staništima. U višim predjelima konstatuju se i fragmenti zajednice bukve, jele i smrče(Piceo – Abieti – Fagetum).Termofilne šumske zajednice crnog graba i bukve (Orno –Ostryietum) i crnog graba (Ostryo – Fagetum) bilježe se na padinama sa većim nagibom,uglavnom uz pritoke Drine.

Na području gornje Drine, načelno, dominiraju sljedeće vrste dendroflore: bukva (Fagussilvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), hrast sladun (Quercus frainetto) i cer (Quercuscerris).

U dolini Drine bilježe se i, po površini, manje sastojine crne jove (Alnus glutinosa). Obodnavegetacija uz Drinu karakteriše se dominacijom vrbe (Salix alba), a poljski jasen (Fraxinusangustifolija) se bilježi sporadično. U spratu grmlja konstatuju se dren (Cornus sanguinea),lijeska (Corylus avellana), glog (Crataegus monogyna), kleka (Juniperus communis), kao iViburnum lantana, Sambucus recemosa, S. nigra i Acer tataricum.

Prizemna vegetacija odlikuje se dominacijom vrsta koje pripadaju flornim elementima širokograsprostranjea: Galium silvaticum (srednjeevropski element), Veronica chamaedrys, Pulmonariaofficinalis (sub-srednjeevropski), G. vernum (pontijsko- submediteranski), Primula vulgaris(subatlansko-submediteranski), Stellaria holostea (subevroazijski) i dr. Pored toga, bilježe se iilirski florni elementi: Helleborus atrorubens, Epimedium alpinum i dr.

Kao posljedica eksploatacije šuma, na širem području bilježe se i površine pod brezom (Betulapendula) i jasikom (Populus tremula).

U širem pojasu uz rijeku Drinu u okviru predmetnog područja bilježe se: Pyrus pyraster,Carpinus orientalis, Acer campestre, Quercus petraea, Rosa canina, Fraxinus angustifolia,Clematis vitalba, Malus sylvestris, Salix alba, Picea abies, Pinus sp. (sađena kultura), Robiniapseudoacacia, Corylus avellana, Rubus caesius, Urtica dioica, Galium mollugo, Lamiumpurpureum, Taraxacum officinale, Glechoma hederacea i dr. Potvrđeno je prisustvo i sljedećihvrsta: Rumex obtusifolius, Plantago lanceolata, Potentilla reptans, Hypericum perforatum,Festuca pratensis, Scrophularia nodosa, Medicago lupulina, Silene vulgaris, Verbascum sp.,Clematis vitalba, Calystegia sepium, Anagalis arvensis, Veronica persica, Chenopodiumhybrodum, Fontinalis sp. (u vodi) i Symphytum officinale.


Endemsku grupu biljnog gena tercijarnih bioloških populacija predstavljaju brojne vrste od kojihsu najvažnije: Daphne malyana Blečić, Saxifraga rocheliana Sternb. Ex. Host, Centaureaincompta Vis., Dianthus kitaibelii Janka ex. Beck, Cerastium lanatum Lam., Centaureaderventana Vis et Panč., Aquilegia grata Zimm., Amphoricarpus autariatus Blečić et May.,Valeriana braun-blanquetii Lak., Campanula balcanica Hruby, Adenophora liliifolia (L.) Besser,Cirsium wettsteinii Petr., Cicerbita pancicii (Vis.) Beauverd., Melampyrum hoermanianum Maly.,Opoponax chironium Koch., Achillea abrotanoides (Vis.) Vis., Teucrium arduini L., Corydalisleiosperma Conrath, Acer intermedium Panč., Iris bosniaca Beck itd .

U užem obuhvatu planiranih građevinskih radova na izgradnji zaštitnog nasipa za odbranu odpoplava nisu identifikovane ugrožene biljne vrste.

Kad su u pitanju pašnjaci nalaze se u srednjim i gornjim tokovima rijeka, a livade u dolinama ina blagim padinama. Travni pokrivač je slabog kvaliteta. Livade su pod dobrim travnimpokrivačem. Šume su raširene po čitavom slivu i to u vidu manjih sastojina, zabrana i šikara.

Glavni dio šuma se nalazi u izvorišnim dijelovima pritoka. Šume u izvorišnim dijelovima su boljesačuvane i grupisane u nešto većim kompleksima, dok su ostale šume i šikare dijelomrazrjeđene i zakržljale, te ne pružaju gotovo nikakvu zaštitu zemljišta.

Prisustvo mladice (Hucho Hucho (Linnaeus, 1758)) i riječnog raka (Astacus astacus (Linnaeus,1758)) u rijeci Drini je od najveće važnosti. Mladica se nalazi na crvenoj listi međunarodne unijeza zaštitu prirode (IUCN) ugroženih vrsta i zaštićena je Bernskom konvencijom. Ima ograničenoprisustvo u slivu Dunava. Mladica se u slivu rijeke Drine smatra endemskom vrstom kao ivrstom sa "najzdravijim" genom u regiji. Ova vrsta se razmnožava u proljeće kada odlazi umanje tokove (na primjer ušće Kosovske i Prače). Razmnožavanje zavisi od meteorološkihuslova i odvija se na čistom pijesku, šljunku ili kamenom stjenovitom tlu u sporijim dijelovimavodenog toka riječnog korita, sa brzim protokom vode bogate kisikom. Mladi se hrane safaunom i ribom sa dna dok se odrasli najviše hrane drugom ribom, ponekada žabama i drugimvodenim kičmenjacima. Riječni rak se nalazi na IUCN-ovoj listi ranjivih vrsta. Ova vrsta živi nadnu rijeke u blatnjavoj vodi. Veoma je osjetljiva na zagađenje vode.

Ornitofauna područja rijeke Drine je izuzetno bogata. Osim lokalnih vrsta ptica i vrsta koje supovezane sa vodom, privremeno prisustvo vrsta koje žive na moru je primijećeno u posljednjihnekoliko godina. Ugrožene vrste orlova Aquila sp. se mogu naći u dijelovima kanjona Drine kaoi drugi grabežljivci sa vodenim organizmima i patke Anas sp., vodomar Alcedo atthis (Linnaeus,1758), obična čigra Sterna hirundo Linnaeus, 1758, neke vrste galebova (Fam. Laridae Vigors,1825) i mnoge druge.

Ptičji svijet je svakako, najraznovrsniji a izdvajaju se vrste Passer domesticus (Linnaeus, 1758)– vrabac, Columba livia Gmelin, 1789 – obični golub, Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838)– gugutka, Corvus corax Linnaeus, 1758 – gavran, Corvus cornix Linnaeus, 1758 – vrana, Picapica (Linnaeus, 1758) – svraka, Corvus monedula (Linnaeus, 1758) – čavka, Falco tinnunculusLinnaeus, 1758 –vjetruša, Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) – kobac ptičar, Strix alucoLinnaeus,1758 – mala sova.

Prirodne karakteristike područja pružaju uslove za pojavu velikog broja vrsta sisara. Oblast jenedovoljno ispitana, pogotovo u pogledu sitnih sisara i vrsta koje nisu od značaja za lovniturizam. U šumskim prostranstvima gornjeg sliva rijeke Drine sreću se životinje koje su iliprorijeđene ili ih više nema u mnogim dijelovima Evrope medvjed (Ursus arcotos), vuk(Canislupus), divokoza, divlja mačka (Felix catus), lisica, kuna zlatica, jazavac (Meles meles), divljasvinja, srna, vidra, zec), kao i ptice (suri orao, orao zmijar, sivi soko, veliki tetrijeb, šumskašljuka, jarebica kamenjarka i bjeloglavi sup (Gyps fulvus).


U užem obuhvatu planiranih građevinskih radova na izgradnji zaštitnog nasipa za odbranu odpoplava na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica nisu identifikovane ugroženevrste ptica i sisara.

Batrahofauna područja

Vodozemci su grupa kičmenjaka koja obuhvata više od 6000 recentnih vrsta rasprostranjenihširom svijeta, osim najhladnijih i najsuvljih predjela i nekih veoma izolovanih okeanskih ostrva(Cox i sar., 2006). Vodozemci predstavljaju jednu od najugroženijih grupa kičmenjaka danas,zbog sinergizma između kompleksnosti sopstvenog životnog ciklusa, intenziteta antropogenihizmjena autohtonih predjela i sredinskih fluktuacija. Međunarodna unija za zaštitu prirode (engl.International Union for Conservation of Nature- IUCN) proglasila je mnoge vrste vodozemacaglobalno ugroženim. Većina vrsta koje naseljavaju Evropu nema status ugroženih (Anthony isar., 2006), uglavnom zbog velikog areala koji naseljavaju. Međutim, na lokalnom nivou, tj. uokviru postojećih država, mnoge populacije su označene kao ugrožene zbog raznovrsnihprijetnji očuvanju biološke raznovrsnosti.

Popis vrsta koji je je sačinjen na bazi malobrojnih podataka iz literature, procjene očekivanihvrsta na osnovu opštih prirodnih karakteristika područja, odnosno prema analogiji sa sličnimpodručjima u regionu (klisura Lima sa Mileševkom i Uvcem, na primer), zastupljenih staništa,kao i na osnovu ličnih opažanja. Sve vrste ptica su obuhvaćene nekim mjerama zaštite mada seuvijek ističu crvene vrste Evrope Hieraaetus pennatus – patuljasti orao, Crex crex – prdavac,Eremophila alpestris – ušata ševa, Ficedula parva – mala muharica. Prisutni su i glacijalni relikti:ušata ševa, borealne vrste: Strix uralensis – dugorepa sova, Picoides tridactylus – tropski detlić,Pyrrhula pyrrhula – obična zimovka, oromediteranske vrste: Monticola saxatilis – drozdkamenjar, Regulus ignicapillus – vatroglavi kraljić i vrste reliktnih zajednica: Poecile lugubris –mediteranska sjenica, Emberiza cia – planinska strnadica. Na ovom prostoru se sreću vrste saistočnomediteranskog rasprostranjenja kao i vrsta sa zapadno mediteranskimrasprostranjenjem.

Područje istočne Bosne je malo proučeno. Procjenjujemo da je prikazano oko 50% potencijalnihvrsta sa ovog prostora, pa bi inventarizacija ornitofaune predstavljala realnu osnovu zavalorizaciju kvaliteta i značaja i mogućnost monitoringa.

Prostor opštine Bijeljina pripada eurosibirsko – boreoameričkoj regiji, koja je na ovom prostoruzastupljena provincijom higrofilnih lišćarsko – listopadnih šuma, sektoru šuma sa hrastomlužnjakom (Quercetalia roboris), koja zahvata najveći dio sjeveroistočnih nizija Bosne iHercegovine.

Vegetacija predmetnog područja je izuzetno siromašna vrstama. Preovladavaju uniformnekulture silažnog kukuruza (Zea mays L.).

Pošto na samom prostoru dominira vrsta Abutilon theophrasti Medik., može se zaključiti da nalokalitetu dominiraju vrste invazivnih korova predvođena vrstom Ambrosia artemiisifolia L. Ublizini predmetne lokacije na mjestima koja nisu podložna redovnoj kosidbi, niti se na njimaupotrebljavaju herbicidi, dominira klasa Secalinetea Br. – Bl. 51 reda Secalinetalia Br. – Bl. 31. ukojoj je brojna vrsta Hordeum secalinum Schreb.

Takođe, na neobrađenim mjestima se može izdvojiti poneka individua vrste Atropa belladonnaL., Crataegus nigra Waldst. & Kit. i Rubus idaeus L. koje nisu veće od pojedinih individuakorovskih vrsta (ambrozija, abutilion) te se, iako se navedene vrste mogu smatrati grmolikimvrstama, ne može izdvojiti jasno uočljiv sprat šiblja do dva metra visine. Vrijedi napomenuti dasu na ovom prostoru nekada dominirale nizijske listopadne šume iz klase Querco – Fagetea Br.– Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Alno - Quercion roboris Ht. (37) 38,asocijacije Genisto elathae-Quercetum roboris Horvat, 38, koje su sječom pretvorene upoljoprivredne parcele


Na pojedinim (istočnim) dijelovima, zbog blizine rijeke Drine postoje pojedinačne individue vrstePopulus sp., te je evidentno da su nekada na tom dijelu predmetne lokacije obitavale šume izklase Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg 37, reda Populetalia albae Br. – Bl. 31, sveze Salicionalbae Tx. 55, asocijacije Populetum nigro – albae Slavnić 52. Na ovaj prostor su zasađene ivrste Abies alba Mill. i Picea abies L. smrča, koje imaju estetsku funkciju.

3.3.3. Namjena površina zemljišta predmetne lokacije

U Tabeli 8, je predstavljen dio površine (11,618 km2) Grada Bijeljina koji pripada neposrednomslivu rijeke Drine, i to definisano klasama upotrebe zemljišta prema bazi podataka Corine LandCover [CLC]2.

Tabela 8 Namjena zemljišta grada Bijeljine koji pripada neposrednom slivu rijeke DrineRed.Br. Kod Opis koda Površina

(km2) %

1 112 Urbana područja 477 4,112 211 Nenavodnjavana obradiva zemljišta 7.296 62,807 222 Voćnjaci i plantaže 2 0,029 242 Kompleks kultiviranih parcela 2.087 17,96

10 243 Pretežno poljoprivredna područja sa većimpovršinama prirodne vegetacije 341 2,94

11 311 Bjelogorična šuma 1.076 9,2616 324 Prelazni šumski pojas-zarasla grmičasta šuma 54 0,4617 331 Plaže, dine, goli pješčani predjeli 16 0,1420 411 Kopnene močvare 49 0,4221 511 Vodotoci 214 1,8422 512 Vodna tijela-vodne površine 6 0,05

UKUPNO: 11.618 100

3.3.4. Socio-kulturološke karakteristike

Poredeći podatke broja stanovnika iz 1991 i 2010. godine se može zaključiti da je postojaonegativan trend u razvoju populacije, osim u opštini Bijeljina, gdje je zabilježen pozitivan razvoj.Značajan prekid normalne vrste razvoja populacije se dogodio u periodu 1991 - 1995 zbog rata.Veliki dio populacije je otišao u druge zemlje. Najveće preseljenje se dogodilo unutar zemlje,najviše u odnosu na etničke linije, što je izazvalo da veliki dio populacije ode u područja gdje suse osjećali manje ugroženi. Povratak raseljenih lica u prijašnje prebivalište se također odvijauglavnom u odnosu na etničke linije. To vodi ka slabom nivou povratka i značajnim promjenamau strukturi državne populacije. Migracija, posebno mlađe populacije u radnoj dobi, se nastavila inakon rata. Poslijeratna migracija je bila izazvana siromaštvom, teškim životnim uslovima,slabim mogućnostima za zaposlenje i niskim životnim standardom.

Tabela 9 Pregled broja stanovnka za period 1991 - 2010

OpštinaPopulacija

GustinaPrirodno

povećanje(2010.) Naselja

Brojzaposlenih

(2010)1991 2010Bijeljina 96.988 108.814 148,3 -172 - 21.130Foča-Ustikolina 4.968 1.740 10,3 -12 26 194Goražde 33.073 30.123 121,1 -25 145 4.822Pale-Prača 2.063 1.068 12,4 3 15 92

2 Ovdje su korišteni podaci iz baze podataka CLC 2006 iz 2006.g. Corine Land Cover [CLC] je karta evropskepredstave životne sredine, koja je bazirana na interpretaciji satelitskih snimaka. Ona obezbjeđuje podatke za kartu onačinu upotrebe zemjišta na prostoru gotovo cijele Evrope, pa time i prostora neposrednog sliva rijeke Drine u GraduBijeljina.


Populacije ima najviše oko opštinskih centara dok su druga mala naselja manje naseljena.Opština Bijeljina ima znatno veću gustinu naseljenosti u poređenju sa prosjekom u RS (57.6stanovnika/km²) i predstavlja jednu od najgušće naseljenih opština u RS.

Opština Bijeljina ima stepen urbanizacije oko 46%, uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika uopćini i populaciju u gradu. Procjenjuje se da u gradu Bijeljini živi oko 50.000 ljudi. Premapreliminarnim informacijama popisa stanovništva, domaćinstava i ustanova u BiH 2013, nateritoriji Republike Srpske na područjima koja obuhvataju mjesne zajednice Bijeljine, na kojim seplanira izgradnja nasipa nalazi se 6104 domaćinstava i živi preko 22.000 stanovnika.

Najveći broj radnih mjesta u odnosu na populaciju ima Bijeljina a najniži udio radnih mjesta uodnosu na populaciju ima općina Pale-Prača. Također, u apsolutnim vrijednostima OpćinaBijeljina ima najviše zaposlenih što implicira da Bijeljina predstavlja najrazvijeniju opštinu u grupiopština koje se analiziraju.

Starosna struktura populacije pokazuje veoma mali broj mladih ljudi, u prosjeku oko 14%populacije i oko 19% populacije preko 64 godine. Može se zaključiti da demografsku strukturuove tri opštine karakteriše prosječna starosna dob populacije od oko 41 godine. Najmanjaprosječna veličina domaćinstva u sadašnjoj procjeni je u opštini Pale-Prača a najveća prosječnaveličina domaćinstva u opštini Foča-Ustikolina.

Zaključak demografske analize je:

- Negativan rast populacije je karakteristika većine opština projektnog područja;- Značajan broj raseljenih lica zbog rata i nakon njega živi u lošim uslovima;- Značajno manji broj stanovnika u poređenju sa 1991. godinom u opštinama Bosansko-

podrinjskog kantona;- Većina populacije je koncentrisana u naseljima duž rijeke Drine;- Visoka stopa nezaposlenosti.

Cjelokupan demografski rezultat je nepovoljan jer većina opština, to se posebno odnosi naopštine Bosansko-podrinjskog kantona, ne mogu pružiti osnovne životne uslove da bi sezadržala populaciju u području i ohrabrio dalji razvoj demografije.

Na ovom prostoru postoji veliki broj kulturno istorijskih spomenika. Najstariji sakralni centar i,ujedno, najstarija građevina u opštini Bijeljina je Manastir Tavna sa crkvom Svete Trojice,građen, vjerovatno, početkom 14. vijeka.

3.4. Opis mogućih uticaja projekta

3.4.1. Uticaji u fazi pripreme projekta

Ne očekuju se značajni negativni uticaji na prirodnu okolinu u operacionoj fazi. Štaviše, uticajina operacioni fazu se smatraju veoma pozitivnim jer je cilj projekta da spriječi rizike po okolinu,ljude i imovinu (objekti koje je napravio čovjek).

Međutim, kako se projekat izgradnje odbrambenog nasipa Grada Bijeljine od poplava rijekeDrine, tj, planirana izgradnja tzv. lijevog drinskog nasipa realizuje isključivo na teritoriji BiHrealizacijom planiranih aktivnosti jedan dio objekata koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije,a istovremeno i na lijevoj obali rijeke Drine naći će se između dva nasipa. Ova činjenica može uodređenoj mjeri dovesti do zainteresovanosti javnosti i institucija Republike Srbije za projekat iuticaje projekta na susjednu državu, još u fazi pripreme projekta.


Nakon detaljnijeg uvida u predložena tehnička rješenja došli smo do zaključka da planiranaizgradnja i eksploatacija odbrambenog nasipa od poplava rijeke Drine od naselja Balatun doGlavičica na teritoriji Grada Bijeljina neće imati uticaje na drugu državu. Prema tome i prema''Konvenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica'', Espoo, Finska 1991.godine (Bosna i Hercegovina je potpisnica te konvencije), ne postoji obveza da se za ovajprojekat između ostalih analizira i prekogranični uticaj planiranog zahvata.

3.4.2. Uticaji u fazi izgradnje

Mjere kontrole poplava na rijeci Drini i njenim pritokama uključuju pojačavanje riječnog koridoragrađenjem rip-rap obaloutvrda, betonskih pragova, pregradnih zidova, zemljanih nasipa ipresijecanja meandara. Naglasak u fazi planiranja/pravljenja projekta treba biti na primjeni, gdjeje moguće, tehnika sa slabim uticajem na ekološke aspekte riječnih habitata i krajolika. Zbogtoga upotreba biljnih vrsta (tehnike bioinženjeringa) i stjenovitog materijala dostupnog na dnubujice treba da bude osnovna ako je to moguće. Ovo doprinosi smanjenju zagađivača u plavnimvodi dok se stvaraju ili održavaju prirodni koridori, što pomaže pri širenju i očuvanju živih vrstaunutar priobalnih ekosistema. Ekološka uloga priobalne vegetacije se mora stoga uzeti u obzir uintervencijama na riječnim sistemima.

Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje:

- Štete uzrokovane radovima na izgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganjeiskopane zemlje i drugih materijala iz iskopa;

- Dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda;- Erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.

Za potrebe izgradnje sistema neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije (rovokopača,buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje zone gradilišta.

Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskim otpadom, teotpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također mogu uključivati:

- Ometanje pristupa i kretanja;- Poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa ograničenja,

sabijanje tla i kopanja kanala;- Otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim saobraćajnicama;- Oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova;- Uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.

Zagađenje tla i vode

Tokom aktivnosti izgradnje kada se koriste mašine postoji mogućnost kontaminacije tla zbogulja/nafte i hemikalija. Kontaminacija vode zbog otpada sa građevinskog područja i mrlje srednjeveličine su također moguće, u slučaju akcidenta. Podprojekti će trebati da uzmu u obzir ovuvjerovatnoću i da razviju sisteme koji bi uticali na ove incidente, uključujući konačno uklanjanjekontaminiranog tla i zadržavanje zagađivača u zemlji i površinskoj vodi.

U području Bijeljine će se objekti za zaštitu od poplava izgraditi unutar kopna, najviše na zemljiu privatnom vlasništvu koje se trenutno koristi za poljoprivredne potrebe. Posebna pažnja semora obratiti da se sačuva veoma vrijedno poljoprivredno zemljište i spriječi bilo kakvozagađenje tla koje bi moglo da utiče na zaradu farmera. Pitanje kupovine zemlje se takođertreba razmotriti zbog izgradnje nasipa u Bijeljini. Ne očekuje se uticaj na kvalitet vode Drine.


Erozija tla i širenje prašine

Građevinske aktivnosti će uključiti uklanjanje vegetacije, iskopavanje tla, eksploatacija, kidanje ipunjenje itd. Sve ove aktivnosti se moraju pažljivo provoditi da ne bi došlo do erozije tla. Zbogaktivnosti se tlo može pomaknuti i može se povećati stopa gubljenja tla iz područja sa drugestrane, područja u prirodnim uslovima. Ovo kretanje tla će do određene mjere dovesti do širenjaprašine. Stoga će biti potrebno intenzivno uvesti specijalne mjere smanjenja da bi se napraviobalans sa erozijom tla i širenjem prašine.

Vazduh

Kao posljedica izvođenja građevinskih radova očekuje se povećana koncentracija zagađujućihmaterija, prvenstveno prašine i izduvnih gasova iz motornih vozila. Aktivnosti koje ćeprouzrokovati emisiju zagađujućih materija su: izgradnja privremenih pristupnih puteva, prevoznepokrivenog građevinskog materijala, kretanje mašinerije i vozila na gradilištu, kao i radovi nanasipanju obrambenog nasipa.

Prašina, kao poslјedica transporta i izvođenja radova (iskopi, utovar i istovar materijala), izduvnigasovi građevinskih mašina i motornih vozila mogu uticati na smanjenje kvaliteta vazduha uzoni građevinskih radova za vrijeme izvođenja radova. Uticaj na kvalitet vazduha se očekuje napodručju udaljenom nekoliko stotina metara od mjesta na kojem će se odvijati radne aktivnosti.Ipak, značajan uticaj na lokalno stanovništvo se ne očekuje, kao ni prekoračenje zakonomdozvoljenih koncentracija za emisije u vazduh. Stoga su svi uticaji usko vezani za lokacijuizvođenja radova, privremenog su karaktera sa tendencijom vraćanja u prvobitno stanje pozavršetku radova.

Nivoi buke

Korištenje opreme na mjestima izgradnje kao što su bageri, buldožeri, kamioni za prijevozmaterijala, valjci, mašine za razbijanje kamena i stijena stvaraju buku koja je daleko iznad nivoaambijentalne buke u ruralnim područjima. Važno je uvesti mjere kontrole buke kao dio mjereublažavanja faze izgradnje da bi se nivoi buke pri izgradnji doveli do prihvatljivog nivoa. Nivoipozadinske ambijentalne buke će se morati mjeriti i onda uporediti sa tipičnim vrijednostima zabuku koju izaziva oprema za izgradnju.

Flora i fauna

Građevinski radovi će izazvati privremene promjene kvaliteta vode u koritu rijeka Drine ovo seisključivo odnosi na pozajmišta građevinskog materijala jer će se nasip graditi na kopnu. Ovo jeposebno važno za postojanje ranjivih i zaštićenih vrsta koje žive u vodenom ekosistemu rijekeDrine. Stoga je preporučeno da se izbjegava izgradnja u osjetljivim periodima godine (sezonarazmnožavanja je od februara do maja) i tokom ljeta kada minimalni tokovi smanjuju efektrazrjeđivanja. Veliki uticaj na ornitofaunu se ne očekuje. Ptičje vrste koriste rijeku kao izvorhrane i pitke vode. Samo u slučaju velikog zagađenja, što ovdje sigurno neće biti slučaj,opstanak tih vrsta može biti ugrožen. Otkrivene drevne vrste obično ne naseljavaju urbanapodručja i ona koja su pod uticajem ljudskih aktivnosti. Stoga se ne očekuje uticaj na njih.Radovi u području Bijeljine neće uticati na ekosistem rijeke Drine jer će nasip biti napravljenunutar kopna, na nekim dijelovima do 1 km od obale rijeke.


Uticај nа ihtiоfаunu

Uticај nа flоru i fаunu pоčinjе оd priprеmnih rаdоvа zа izgrаdnju оbјеkаtа. Uticај u оvој fаzi sеоglеdа krоz uklаnjаnjе bilјnоg pоkrivаčа u zоni оbјеkаtа, kао i gubitkа stаništа u zоni izgradnje.Zа оčеkivаti је dа ćе sе diо fаunе iz ugrоžеnе zоnе brzо prеsеliti i prilаgоditi nа nеštо višimkоtаmа. Меđutim, diо аkvаtičnе flоrе i fаunе u zоni projekta ćе nаkоn izgradnje biti pоd trајnimuticајеm, nа pojedinim dijеlovima vоdоtоkа dоlаzi dо trајnе prоmеnе аkvаtičnоg stаništа.

Pоznаtо је dа izgrаdnjа grаđеvinskih оbјеkаtа nа vоdаmа, оdnоsnо svih оbјеkаtа kојiuspоrаvајu prirоdаn tоk, imајu uticај nа prоmjеnu аmbiјеntаlnih uslоvа (tеmpеrаturа, kisеоnik),pа је nеоphоdnо dа оnај kојi izvоdi rаdоvе rаzmišlја dа pоrеd nеsumnјivо pоzitivnоgеkоnоmskоg uticаја štо višе smаnji ili kоmpеnzuје nеgаtivni uticај nа živоtnu srеdinu.

Оbilаskоm budućеg rеgiоnа izgrаdnjе objekata uоčili smо dа su dnеvnе оscilаciје nivоа vоdе urijеci Drini vеlikе, štо sigurnо nеgаtivnо utičе nа biološke prоcеsе kоd pоstојеćih riblјih vrstа.Oscilacije nivoa vode rijeke Drine su posljedica rada uzvodnih hidroenergetskih objekata.

Uopšteno, svi negativni uticaji u fazi izgradnje su privremeni i mogu se ublažiti primjenjujućidobre građevinarske prakse.

Upravljanje poplavama ima za cilj smanjenje gore pomenutih potencijalnih rizika koristeći raznetehnike. Bilo koji objekat za upravljanje poplavama neupitno ima pozitivan uticaj na ljude,imovinu i okolinu. Ali razne strukturalne mjere, koje uključuju različite vrste radova i intervencijaradi kontrole poplava, mogu imati i negativne uticaje prirodne hidrološke i posljedično ekološkeprocese u ekosistemu rijeke.

Ovaj projekat na područiju opštine Bijeljina, neće imati uticaja na ihtiofaunu obzirom dakompletan projekat se izvodi na kopnu.

3.4.3. Uticaji u fazi korištenja

U ovom projektu određeni broj vanjskih pozitivnih uticaja se pojavljuje u vezi implementacije.Među glavnim vanjskim efektima treba spomenuti slijedeće:

- Izbjegnute štete na poljoprivrednom zemljištu i objektima (Privatne kuće; stambene

zgrade; industrijski/poslovni objekti; škole, obdaništa, javne zgrade) zbog poboljšane

zaštite od poplava;

- Izbjegnuti gubici u poslovanju zbog neprekidne proizvodnje/usluga;

- Zdravstveni efekti zbog smanjenja zagađenja u vodi;

- Izbjegnuti saobraćajni prekidi;

- Rekreacione koristi;

- Razvoj turizma;

- Zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene);

- Izbjegnuti troškovi privatne zaštite;

- Efekti ekonomskog razvoja;

- Izbjegnuti rizik od gubitka ljudskih života.


3.4.4. Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom

Izgradnjom nasipa osiguraće se ekonomske, socijalne i ekološke koristi, korisnicima zemljišta ilokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da će projekat imatibrojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksi upotrebe zemljišta,metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.

Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u ekološko održivim pristupima razvojupoljoprivrede.

Dodatno zapošljavanje

U slučaju nezaposlenosti i siromaštva u projektnom području, izvori radne snage neće bitismanjeni. Ako se zapošljava iz grupe nezaposlenih ili zapošljavanje ima uticaj nanezaposlenost, projekat stvara društven koristi zbog smanjene društvene podrške ili pomoćinezaposlenima. To je slučaj u projektima zaštite od poplava. Nastat će slijedeće društvenekoristi od dodatnog zapošljavanja:

- Povećanje broja radnih mjesta tokom implementacije investicije (privremeni efekt);- Povećanje radnih mjesta zbog potrebe za obavljanjem poslova održavanja;- Nova radna mjesta kao posljedica ekonomskog razvoja koji je omogućen

implementacijom investicije.

Smanjenje razvojnih razlika među regijama

Uticaj projekta na smanjenje razvojnih razlika među regijama proizlazi najviše iz proširenjapristupa tehničkoj infrastrukturi. Zadaci završeni u okviru projekta imaju pozitivan uticaj napovećanje investiranja u cijeloj regiji. Dva aspekta su od ključne važnosti za smanjenje stepenarazvoja među regijama:

- Proširenje infrastrukture je osnovni element razvoja u regiji i stanovnici ga smatrajuuslovom. Nedostatak infrastrukture vodi ka degradaciji u regiji i odlasku ljudi u područjakoja su razvijenija;

- Drugi element u smanjenju razvojnih razlika među regijama se tiče uske veze izmeđuproširenja infrastrukture i adekvatne zaštite od poplava. Projekat omogućava poslovnirazvoj u području trgovine i usluga. Poplave koje prijete su velika prepreka razvoju ovihpodručja. To obeshrabruje potencijalne investitore od razvojnih aktivnosti u područjimakojima nedostaje osnovna infrastruktura.

Drugi društveni efekti

Drugi društveni efekti, kao izbjegnuti saobraćajni prekidi, rekreacione koristi, razvoj turizma,zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene), rizik od gubitka ljudskih života i izbjegnuti troškoviprivatne zaštite te efekti ekonomskog razvoja nisu ocjenjivani. Potencijalna veličina ovih efekatabi mogla biti kao i vrijednost izbjegnutih šteta.


3.5. OKVIRNA POLITIKA RASELJAVANJA

3.5.1. Uvod

Kompleksniji i zahtjevniji projekti gradnje, kakav je Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevojobali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica, za posljedicu imaju i potrebe za djelimičnim ilipotpunim izuzimanjem nepokretnosti od njihovih vlasnika, odnosno uspostavu prava služnostinad tim nepokretnostima. Imovina koja se u određenim slučajevima u potpunosti izuzima možebiti takvog obima da više ne ostavlja mogućnost za nastavak egzistencije na tom području, tedovesti do potrebe za preseljenjem vlasnika nepokretnosti iz njihovih dotadašnjih prebivališta uneka druga područja.

Postupak navedenog preseljenja vlasnika imovine koja se izuzima inače je povezan samnoštvom različitih okolnosti društvenog, pravnog, socijalno-ekonomskog i kulturnog karaktera,a isti je uređen sa većim brojem različitih propisa i pravila donesenih od strane više različitihustanova i institucija.

Osim toga, kada je riječ o pravu na imovinu, potrebno je istaći da se radi o jednom od osnovnihljudskih prava koje je inače zaštićeno kako domaćim zakonodavstvom (ustavom i zakonima),tako i međunarodnim konvencijama i standardima za zaštitu ljudskih prava. Pored ovog, u ciljušto kvalitetnije zaštite prava vlasništva i samog vlasnika i korisnika, utvrđena su i egzistirajuodređena pravila posebnih ustanova i institucija. Pomenuta posebna i specifična pravila u vezisa preseljavanjem predstavljaju direktive, standardi i zahtjevi Svjetske banke.

Činjenica je takođe da u situacijama postojanja opšteg (javnog) interesa, kada su ispunjenizakonom propisani uslovi, pravo vlasništva, odnosno imovina u propisanom postupku može bitiograničena ili u potpunosti izuzeta. Međutim, u tom slučaju se pojavljuje i obaveza države kao istrane u čiju korist se izuzimanje vrši da obezbijede odgovarajuću naknadu za tu imovinu, tepored toga da i na drugi odgovarajući način zaštite osobu čija imovina se izuzima, odnosnoočuvaju njen dostignuti životni standard i generalno njene životne, društvene, ekonomskesocijalne, kulturne i slične prilike.

3.5.2. Pravni i politički okvir

3.5.2.1. Zahtjevi Svjetske banke - Operativna pravila OP 4.12

Specifični Zahtjevi Svjetske banke u vezi sa preseljavanjem sadržani su u Operativnim pravilimaOP 4.12 koja se odnose na nedobrovoljno (prisilno) preseljenje.

Za suštinu politike preseljenja najbitnija pitanja su ona koja se odnose na osiguranje i rješavanjenaknade za izuzetu imovinu, te pomoć osobama od kojih se imovina izuzima i koje sepreseljavaju, mjerama u postupku izuzimanja tokom i nakon preseljenja. U vezi sa ovim,posebno mjesto i pažnja su posvećeni ranjivim grupama stanovništva.

Zaštitna politika Svjetske banke o socijalnim aspektima - OP 4.12 nedobrovoljno preseljavanjeje bazirana na sljedećim principima:

Ø Nedobrovoljno preseljenje treba izbjegavati gdje god je to moguće ili ga svesti naminimum;

Ø Tamo gdje nije moguće izbjeći preseljenje, aktivnosti preseljenja trebaju bitiorganizovane i izvršene kroz program održivog razvoja, uz obezbjeđenje dovoljnofinansijskih sredstava i podjelu koristi od projekta raseljenim osobama.

Ø Raseljene osobe je potrebno detaljno konsultovati i dati im mogućnost učestvovanja uplaniranju i sprovođenju programa preseljenja.


Ø Raseljenim osobama potrebno je pomoći u njihovim naporima za poboljšanje uslovaživota i životnog standarda ili im barem obezbijediti u realnim uslovima, kvalitet životakoji je prethodio preseljenju ili uslovima u kojima su živjeli prije početka realizacijeprojekta, zavisno od toga koji nivo kvaliteta života je viši.

Ø Obaveza da se raseljenim osobama pomogne i pruži odgovarajuća zaštita postoji bezobzira na način sticanja imovine i posjeda, odnosno na zakonitost istih (dakle i u slučajukada isti nemaju obezbijeđen pravni osnov, nego su bespravni korisnici)

Ø Raseljenim osobama se obezbjeđuju troškovi preseljenja u punom iznosu, te naknadaza izuzetu imovinu u iznosu koji omogućava kompenzaciju, odnosno zamjenu izuzeteimovine novom.

Pomoć u toku procesa kompenzacije i preseljenja uključuje:

Ø Pomoć u toku cenzusa (popisa),Ø Organizacija individualnih sastanaka u cilju pojašnjavanja prava na naknadu i drugih

prava,Ø Pomoć u toku procesa isplate naknade (osiguranje da dokumenti koji se tiču naknade

budu razumljivi, te da će ranjive osobe moći naplatiti čekove i slično), teØ Osiguranje novca nakon isplate (npr. stavljanjem na bankovni račun) u cilju sprječavanja

krađe ili nenamjenskog korištenja novca.

Pomoć u toku selidbe uključuje:

Ø Pomoć prilikom selidbe ličnih stvari,Ø Očuvanje, transport i/ili prodaju materijala iz starog objekta,Ø Prevoz članova domaćinstva uz medicinsku pomoć, ako je potrebna, teØ Pomoć prilikom ulaska u posjed novih nekretnina.

Obavezna pomoć kod preseljenja zbog izuzimanja nepokretnosti naročito je naglašenaprethodno citiranim Operativnim pravilima Svjetske banke. U okviru ovog, posebna pažnja jeposvećena ranjivim grupama stanovništva. U smislu tih pravila, ranjivo stanovništvo (AP)predstavljaju grupe ljudi pod uticajem projekta, koje po polu, etničkoj pripadnosti, starosti,fizičkom ili mentalnom hendikepu, ekonomskom stanju ili društvenom statusu mogu bitiugrožene preseljenjem koje uslovljava Projekt više, nego druge grupe stanovništva, ili im možebiti ograničen pristup i mogućnost dobijanja pomoći prilikom preseljenja.

U ranjive grupe stanovništva, između ostalih, se uključuju:

Ø Socijalno ugrožene osobe, osobe bez zemlje, starije osobe, žene i djeca, autohtonostanovništvo, pripadnici etničkih manjina, hendikepirane osobe, izbjeglice i raseljena lica,te druge raseljene osobe, čija prava na naknadu nisu predviđene, odnosno zaštićenenacionalnim zakonodavstvom.

Pomoć ranjivim grupama stanovništva, zavisno od analize individualnih slučajeva, uz podrškunadležnih organa i ustanova uključuje adekvatnu naknadu, (u vidu druge nekretnine ili unovčanom obliku), obezbjeđenje mogućnosti za zapošljavanje ili samozapošljavanja, tenaseljavanje u mjesto približno istih standarda u pogledu infrastrukture, mogućnostiobrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i kulturnih sadržaja.


3.5.2.2. Nacionalni okvir

3.5.2.2.1. Ustavom garantovana prava

Prava na imovinu, uključujući prava na nekretninama, generalno su zaštićena međunarodnimkonvencijama, Ustavom i zakonima, a zaštita imovinskog integriteta građana, pored prava naživot i prava na slobode, predstavlja jedan od osnovnih postulata brojnih međunarodnihkonvencija, koje slijede navedena načela štiteći između ostalog pravo na imovinu3. Vrlo jevažno u vezi sa ovim imati u vidu činjenicu da su ova prava u Bosni i Hercegovini često ostajalabez zaštite, odnosno bila su i nasilnim putem od strane države izuzimana od njihovih titulara.

USTAV BIH

Ustav BiH4 štiti navedena prava na način da članom II 2. određuje da se "Prava i slobodepredviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenimprotokolima direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, te da imaju prioritet nad svim ostalimzakonima".

USTAV REPUBLIKE SRPSKE

Ustav Republike Srpske5 članom 49. propisuje da se «Slobode i prava ostvaruju, a dužnostiispunjavaju neposredno i na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi zaostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom. Zakonom se može propisati način ostvarivanjapojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje», te da se „uslučaju različitosti u odredbama o pravima i slobodama između Ustava Republike Srpske iUstava Bosne i Hercegovine, primjenjuju one odredbe koje su za pojedinca povoljnije".

3.5.2.2.2. Imovinsko pravni propisi od značaja za projekat

U nastavku su navedeni zakonski akti Republike Srpske i BiH relevantni za predmetni projekat injihov suštinski sažetak:

1. Zakon o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06, 37/07 i 110/08)2. Zakon o stvarnim pravima RS („Službeni iz glasnik Republike Srpske", broj 124/08 i

58/09,95/11).3. Zakon o vodama RS("Službeni glasnik Republike Srpske ", broj: 50/06, 92/09,121/12)4. Zakon o vanparničnom postupku RS ("Službeni glasnik RS ", broj: 74/05 i 36/09);5. Zakon o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 40/13)6. Zakon o građevinskom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 112/06) – član

44

3 Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka od 10. XII 1948. godine, članom 17. ustanovljava načelo da "niko ne smije biti samovoljnolišen svoje imovine" - Članom 1. Prvog protokola konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, koji se odnosi nazaštitu imovine, je propisano da: "Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišensvoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava" - Međunarodnipakt o građanskim i političkim pravima je članom 26. odredio: "Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacijena podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbedi svim licima podjednaku iuspješnu zaštitu protiv svake diskriminacije, naročito u pogledu rase, boje, pola, jezika vjere, političkog ili drugog ubjeđjenja, nacionalnogi socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili svakog drugog stanja", kao i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnimpravima od 16. decembra 1966. godine proklamujući nediskriminatorski pristup osnovnim pravima čovjeka, gdje se u članu 4. navodi:"elementarna ekonomska, socijalna ikulturna prava čovjeka država može ograničiti samo zakonom i to u onoj mjeri koja je u saglasnosti sa prirodom ovih prava i isključivo ucilju unapređenja opšteg blagostanja u demokratskom društvu".

4 Ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Općeg mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, parafiran 21. 11. 1995. u Daytonu i potpisan14. 12. 1995. u Parizu, kada je i stupio na snagu).

5Ustav Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», broj: 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92).


7. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS ("Službeni glasnik RS", broj: 93/06, 86/07, 14/10 i5/12)

8. Zakon o šumama RS ("Službeni glasnik RS", broj: 75/08, 60/13)9. Zakon o opštem upravnom postupku RS („Službeni Glasnik RS", broj: 13/02, 87/07,

50/10);10. Zakon o upravnim sporovima RS („Službeni Glasnik RS", broj: 109/05, 63/11);11. Zakon o utvrđivanju i prenosu prava raspolaganja imovinom na jedinice lokalne

samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 70/06)12. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 93/06,

86/07, 14/10 i 5/12)13. Zakon o premjeru i katastru RS ("Službeni Glasnik Republike Srpske", broj 6/12).14. Zakon o zemljišnim knjigama RS ("Službeni Glasnik Republike Srpske", broj: 67/03,

46/04, 109/05 i 119/08).15. Zakon o koncesijama („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/13)16. Zakon o notarima RS ("Službeni glasnik RS", broj: 86/04, 2/05, 74/05, 76/05, 91/06,

37/07 i 50/10, 78/11)17. Pravilnik o obračunu naknade troškova uređenja gradskog građevinskog zemljišta

(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 95/13)18. Uredba o uslovima, načinu obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju objekata

(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 97/13)

Ø Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske

Ovim zakonom uređuju se uslovi, način i postupak eksproprIjacije nepokretnosti za izgradnjuobjekata od opšteg interesa, odnosno izvođenje radova od opšteg interesa, a akcenat se stavljana poštovanje načela pravične naknade koja ne može biti niža od tržišne vrijednosti ukolikodođe do eksproprijacije odnosno oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva nadnepokretnostima.

Ø Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske

Zakon o stvarnim pravima RS je zakon koji uređuje pitanja od značaja za sticanje, korišćenje,raspolaganje, zaštitu i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine.

Zakon o stvarnim pravima predstavlja određeni vid kodifikacije propisa o stvarnim pravima6, teisti kreira savremeni građansko-pravni režim, tipičan za kontinentalno evropski građanskopravni sistem, odnosno kreira odgovarajuća zakonodavno pravna rješenja u cilju prelaska izaktuelnog stvarno pravnog sistema, uređenog velikim brojem propisa koji se odnose na stvarnaprava, u novi sistem stvarnih prava jedinstveno uređen tim zakonom.

Novi pravni sistem i definisani okvir za stvarna prava počiva na osnovnim principima određenimcitiranim Zakonom o stvarnim pravima, kao što su nečelo jedinstva nekretnine, jednovrsnostvlasništva, jednak položaj države, odnosno javno pravnih lica sa drugim vlasnicima, te načeloda vlasništvo obavezuje.

Stupanjem na snagu ovoga zakona prestao je da važi Zakon o uzurpaciji („Sl. glasnik RepublikeSrpske“, broj 70/06).

6 Jedinstveno uređuje pitanja u vezi sa stvarnim pravima, te stavlja van snage posebne propise koji su uređivali stvarna prava napojedinim oblicima imovine.


Ø Zakon o vodama Republike Srpske

Zakon o vodama RS uređuje način upravljanja vodama, korištenje i zaštitu voda, te finansiranjei organe uprave, javne službe i institucije u sektoru voda. Od značaja za Projekt izrade zaštitnognasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica su odredbe Zakona o vodamaRS kojim se uređuju pitanja u vezi sa zaštitom od poplava.

Prema ovom zakonu poslovi i djelatnosti od opšteg interesa su: priprema i sprovođenje odbraneod poplava, uređenje riječnih korita i obala, upravljanje vodnim objektima i sistemima odinteresa za Republiku Srpsku, procjena i upravljanje rizikom od poplava, kao i drugi poslovi kojisu propisani ovim zakonom. Neposredne aktivnosti sprovođenja poslova i djelatnosti koje su odopšteg interesa i kao takve definisane ovim zakonom, kao što su poslovi odbrane od poplava,uređenja riječnih korita i obala, upravljanje vodnim objektima i sistemima od interesa zaRepubliku Srpsku, te vršenje drugih sličnih poslova iz oblasti koje su definisane ovim zakonomobavlja Javna ustanova „Vode Srpske“.

Ø Zakon o vanparničnom postupku Republike Srpske

Ovim zakonom utvrđuju se pravila vanparničnog postupka po kojima sudovi ili drugi organipostupaju i оdlučuju o ličnim, porodičnim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima kojise po zakonu rješavaju u vanparničnom postupku.

Ukoliko sporazum o naknadi za eksprorpisanu nekretninu ne bude postignut pred organomuprave u roku od dva mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, isti je dužan dapredmetno rješenje sa svim spisima dostavi nadležnom sudu, koji po službenoj dužnosti uvanparničnom postupku odlučuje o visini naknade, shodno odredbama Zakona o vanparničnompostupku.

Postupak odredjivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost sud vodi po službenoj dužnosti iisti se mora završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka predsudom. Sud u vezi sa ovim određuje ročište na kojem omogućuje učesnicima da se izjasne oobliku i obimu, odnosno visini naknade, kao i o dokazima o vrijednosti nepokretnosti. Troškovepostupka određivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti snosi korisnik eksproprijacije,osim troškova koji su izazvani neopravdanim postupcima ranijeg vlasnika.

Ako učesnici zaključe sporazum da se naknada za eksproprisanu zgradu ili stan odredi u oblikudavanja druge zgrade ili stana, sporazumom se određuje i rok za izvršenje uzajamnih obaveza.Ako taj rok ne odrede, sud će rješenjem o naknadi odrediti rok o iseljenju iz ekspropriranezgrade, odnosno stana kao posebnog dijela zgrade, shodno Zakonu o eksproprijaciji. Oveodredbe se shodno primjenjuje i na zemljoradnika kad mu je po sporazumu s korisnikomeksproprijacije ili na njegov zahtjev naknada za eksproprirano poljoprivredno zemljište određenadavanjem u vlasništvo druge nepokretnosti.

Nakon sto provede postupak i utvrdi bitne činjenice sud donosi rješenje kojim određuje oblik iobim, odnosno visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako sudionici zaključe sporazumo obliku i obimu, odnosno visini naknade, sud svoje rješenje temelji na tom sporazumu, ukolikoutvrdi da sporazum nije u suprotnosti sa propisima kojima su uređeni vlasnički odnosi nanepokretnostima.

Ø Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi,livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim iekonomskim osobinama može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.


Prema Članu 27 ovog Zakona, trajna ili privremena promjena namjene obradivogpoljoprivrednog zemljišta I, II, III, IV i V katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivrednesvrhe može se vršiti samo u skladu sa zakonom kada je donesen odgovarajući planski akt kojimje na tom zemljištu predviđena izgradnja objekata od opšteg intresa u oblasti: zdravstva,obrazovanja, socijalne zaštite, kulture, vodoprivrede, sporta, saobraćajne, energetske ikomunalne infrastrukture, objekata za potrebe državnih organa i lokalne zajednice, objekata zapotrebe odbrane zemlje, obezbjeđenja zaštite životne sredine i zaštite od elementarnihnepogoda, za eksploataciju rudnog bogatstva, kao i za izgradnju objekata, ako je za to donesenregulacioni plan ili drugi planski akt prema kojem se smatra da je utvrđen opšti interes za tuizgradnju (naknada za promjenu namjene u skladu sa ovim zakonom se ne plaća u slučajuizgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava – član 36).

Opšti interes za izgradnju objekata utvrđuje Vlada Republike Srpske.

Ø Propisi o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata

Od elementarnog su značaja činjenice da je za zakonitu gradnju nophodno obezbijeditilokacijskе uslovе, građevinsku dozvolu i upotrebnu dozvolu za objekte u skladu sa odredbamaZakonа o uređenju prostora i građenju, da bi nakon toga bilo izvršeno uplanjenje određenegrađevine u katastar u skladu sa odredbama Zakona o premjeru i katastru zemljišta/ nekretninai upis u zemljišne knjige u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Međutim, uoblasti prostornog planiranja, uređenja i gradnje, koja treba da obezbijedi što racionalnijekorištenje prostora, građenje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, tezadovoljavanje i usklađivanje individualnih potreba građana s jedne strane i širih potrebadruštvene zajednice s druge strane, u Republici Srpskoj i BiH susrećemo specifične irasprostranjene probleme u urbanim područjima, područjima koja tek treba urbanizirati i onimkoja uopće nisu predviđena za gradnju. U pitanju je fenomen bespravne gradnje, koji zapadnisvijet uopšte ne poznaje i vrlo teško razumijeva. Neki od razloga bespravne gradnje su:nefunkcionisanje pravnog sistema, teška ekonomska situacija velikog broja građana, (isti čestograde objekte bez adekvatne urbanističko-tehničke i građevinske dokumentacije, potrebnihsaglasnosti i dozvola zbog previsokih iznosa novca koji je potrebo izdvojiti na ime plaćanjarazličitih naknada u postupku njihovog pribavljanja), kao i gradnja tokom i poslije rata brojnihnaselja, bez pribavljanja neophodne dokumentacije.

Postupak legalizacije je uređen odredbana Zakonа o uređenju prostora i građenju RepublikeSrpske dok Uredba o uslovima, načinu obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju objekatapobliže definiše uslove, način obračuna i plaćanju naknade za legalizaciju objekata.

Legalizacija, predstavlja naknadno izdavanje lokacijskih uslova, građevinske dozvole iupotrebne dozvole za objekte, odnosno dijelove objekta izgrađene, započete ili rekonstruisanebez građevinske dozvole, kao i za objekte izgrađene na osnovu građevinske dozvole na kojimaje prilikom građenja odstupljeno od građevinske dozvole i glavnog projekta, a koji su izgrađeni iličija izgradnja je započela do dana stupanja na snagu ovog zakona. Prema odredbama Zakonao uređenju prostoira i građenju zahtjev za legalizaciju podnosi se u roku od dvije godineračunajući od dana stupanja na snagu ovog zakona.

I u vezi sa ovim propisima može se konstatovati njihov značaj za Projekt izrade na lijevoj obaliDrine od Balatuna uzvodno do Glavičica budući da isti omogućavaju utvrđivanje pravavlasništva na objektima, pod propisanim uslovima u korist osoba koje su vlasnici i korisnici, teupisa u katastar i zemljišnu knjigu, što takođe i u ovom slučaju nudi mogućnost obezbjeđenjazahtijevane zaštite u smislu navedenih Operativnih pravila Svjetske banke.


Ø Zakon o građevinskom zemljištu Republike Srpske

Prema zakonu o građevinskom zemljištu iz 2006. godine (Službeni glasnik Republike Srpskebroj 112/06), zemljište može biti u državnom i privatnom vlasništvu (privatno vlasništvo nagrađevinskom zemljištu prvi put se spominje u Zakonu o građevinskom zemljištu iz 2003.godine, za razliku od ranijih zakonskih rješenja po kojima je građevinsko zemljište samimutvrđivanjem postajalo isključivo državno/društveno vlasništvo, a nakon toga više nisu postojalepravne mogućnosti za promijene vlasničkog karaktera). Navedeni zakon је inače predstavljaоprvi korak u transformaciji prava korištenja i raspolaganja u pravo vlasništva na građevinskomzemljištu, a zakon iz 2006. godine je napravio slijedeći korak pa je reprivatizirao inacionalizirano građevinsko zemljište, kao i ono koje je posebnim zakonima proglašenograđevinskim, dok se ovaj proces konačno zaokružuje Zakonom o stvarnim pravima RS, koji jeprelaznim i završnim odredbama predvidio definitivnо pretvaranje prava raspolaganja i pravakorištenja na građevinskom zemljištu u pravo vlasništva, odredbe Zakona o građevinskomzemljištu, koje za svoj sadržaj imaju stvarna prava su stavljene van snage.

Stupanjem na snagu novog Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik RepublikeSrpske“, br. 40/13) prestao da važi gore pomenuti Zakon o građevinskom zemljištu RepublikeSrpske (112/06), osim člana 44.

Pomenuti član 44 podrazumijeva sledeće:

1. Stupanjem na snagu ovog zakona, po sili zakona prestaje državno vlasništvo nagrađevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa regulacionim planom, au društveno, odnosno državno vlasništvo je prešlo na osnovu:

a. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ("Službeni listFNRJ", broj 52 58),

b. Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u određenim naseljima gradskogkaraktera ("Službeni list SRBiH", broj 24.68), koji se odnosi na opštine BanjaLuka, Doboj, Rudo, Višegrad i Zvornik.

2. Prestanak vlasništva iz st. 1. i 2. ovog člana, kao i uspostavljanje ranijeg vlasničkopravnog odnosa, utvrđuje se rješenjem nadležnog organa uprave za imovinsko pravneposlove.

3. Rješenje iz stava 2. ovog člana može se osporavati žalbom u postupku predRepubličkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

4. Pravosnažno rješenje iz stava 2. ovog člana dostavlja se po službenoj dužnosti organunadležnom za evidenciju prava na nekretninama na sprovođenje.

Ø Zakon o šumama Republike Srpske

Zakonom o šumama uređena su pitanja statusa, vlasništva, korištenja, raspolaganja i otuđenja,kao i zaštite ovog prirodnog resursa. Krčenje šuma i trajna promjena namjene šumskogzemljišta može se vršiti, pored ostalog, ako je u skladu sa zakonom koji uređuje oblastprostornog planiranja, uz dostavljanje investiciono-tehničke dokumentacije, na osnovu koje jena određenom zemljištu neophodno krčenje šuma, odnosno promjena namjene zemljišta, zatimna osnovu akta nadležnog organa o utvrđivanju opšteg interesa, te radi izgradnje objekata zazaštitu ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje kao i u postupkukomasacije poljoprivrednog zemljišta i šuma.

Prijedlog za krčenje šume i trajnu promjenu namjene šumskog zemljišta zbog postojanja opšteginteresa mogu podnijeti pravna lica korisnici eksproprijacije za djelatnosti za koje je propisima oeksproprijaciji dozvoljeno utvrđivanje opšteg interesa.


Ø Zakon o opštem upravnom postupku Republike Srpske

Po ovom zakonu dužni su da postupaju državni organi, kad u upravnim stvarima, neposrednoprimjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinaca,pravnog lica ili druge stranke, kao i kad obavljaju druge poslove utvrđene ovim zakonom. Poovom zakonu dužni su da postupaju i organi grada i opštine kad na osnovu zakona obavljajuposlove državne uprave, kao i preduzeća, ustanove i druge organizacije, kada u vršenju javnihovlašćenja, koja su im povjerena zakonom rješavaju, odnosno kad obavljaju prethodnonavedene poslove.

Odluke organa uprave, odnosno grada i opštine donose se u obliku rješenja nakon što seprovede postupak propisan ovim Zakonom. Protiv rješenja donesenog u prvom stepenu možese izjaviti žalba. Samo zakonom može se propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nijedopuštena i to ako je na drugi način obezbjeđena zaštita prava i pravnih interesa stranke izaštita zakonitosti.

Zakon je članom 43. dao mogućnost postavljanja privremenog zastupnika аko procesnonesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili ako neku radnju treba preduzeti protiv licačije je prebivalište, odnosno boravište nepoznato, a koje nema punomoćnika, organ će postavititakvoj stranci privremenog zastupnika, ako to traži hitnost predmeta, a postupak se morasprovesti.

Ako pravno lice, organizacija, naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog licanemaju zakonskog zastupnika, ovlaštenog predstavnika ili punomoćnika, organ, ovog člana ćepostaviti toj stranci privremenog zastupnika i o tome će je odmah obavijestiti. Pravnom licu seprivremeni zastupnik postavlja, po pravilu iz reda službenih lica tog pravnog lica.

Na isti način postaviće se privremeni zastupnik i kad treba izvršiti radnju koja se ne možeodložiti, a stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika, ovlaštenog predstavnika ilipunomoćnika nije moguće blagovremeno pozvati. O tome će se stranka, zakonski zastupnik,ovlašćeni predstavnik ili punomoćnik odmah obavijestiti.

Lice koje se postavlja za privremenog zastupnika dužno se primiti zastupanja, a zastupanjemože odbiti samo iz razloga koji su predviđeni posebnim propisima. Privremeni zastupnikučestvuje samo u postupku za koji je izričito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnikili ovlašćeni predstavnik, odnosno samo stranka ili njen punomoćnik.

3.5.2.3. Objedinjeni zahtjevi domaćeg zakonodavstva i svjetske banke koji će seprimjenjivati na projekat

Operativna pravila Svjetske banke OP 4.12, kao i međunarodno prihvaćeni standardi sadrže uisto vrijeme određene elemente koji prate stvarna prava (na primjer pravo vlasništva - zaštita,naknada i slično), kao i neka druga, odnosno dodatna ekonomsko-socijalna prava ranjivihkategorija stanovništva. Prema tome, po obimu Operativna pravila Svjetske banke, s obziromna elemente društvenog, socijalnog i kulturnog karaktera znatno prevazilaze ono što predstavljasadržaj zaštite stvarnih prava u slučaju izuzimanja nepokretne imovine.

U vezi sa ovim, neophodno je imati u vidu činjenicu da su pitanja vlasništva, utvrđivanja, zaštitei prenosa ovog prava u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj regulisana Ustavom, te setomvećeg broja imovinsko-pravnih propisa. Pitanje posebnog statusa određenih (ranjivih) kategorijastanovništva, te pomoći za ovu kategoriju je regulisano drugim setom propisa statusnog isocijalnog karaktera.

Da bi se u određenim slučajevima, omogućila zaštita i realizacija prava, prethodno bi biloneophodno da se provedu postupci sa ciljem rješavanja pitanja vlasništva i utvrđivanja ovogprava, odnosno domaće zakonodavstvo za rješavanje svih navedenih pitanja postavlja uslov daje utvrđeno pravo vlasništva lica koje se raseljava.


Navedeno podrazumijeva da je to lice svoje pravo dokazalo ili putem zemljišnoknjižnog izvatka,odluke suda ili rješenjem nadležnog organa uprave u postupku legalizacije, postupku rješavanjaprava vlasništva i sl. Pomenuti postupci legalizacije i rješavanja prava vlasništva su regulisanivažećim propisima i isti mogu rezultirati utvrđivanjem prava vlasništva posjednika (korisnika)kada su za to ispunjeni propisani uslovi. Dakle, bez navedenih postupaka sam posjednekretnine ne omogućava zahtjevanu zaštitu prava. Pored vođenja navedenih postupaka,mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja izuzimanja nekretnina omogućila bi zaštitu prava nanačin kako to zahtijevaju prethodno citirana Operativna pravila Svjetske banke.

U konkretnom slučaju, rješavanja pitanja naknada, preseljenja i pomoći u okviru Projektaizrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica u postupcimaeksproprijacije, u skladu sa prethodno navedenim propisima, pravilima i standardimaneophodno bi bilo obezbijediti i objediniti komponente imovinsko-pravnog, statusnog isocijalnog karaktera. U cilju realizacije prethodno navedenih aktivnosti neophodno bi bilouključiti više subjekata nadležnih za statusna pitanja, socijalnu pomoć i zaštitu (Ministarstvozdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, te opštinska služba i centar za socijalni radOpštine Bijeljina), te izvršiti prenošenje određenih obaveza i odgovornosti na ove organe.

S obzirom na prethodno istaknute okolnosti, potrebno je imati u vidu činjenice da pored propisa,koji generalno uređuju imovinsko-pravna pitanja kao i postupke u vezi sa istim, postojimogućnost sporazumnog rješavanja pitanja eksproprijacije i pripadajuće naknade, kao idonošenja posebnih odluka, kojim bi se regulisalo određeno pitanje, odnosno obezbijedilo nekododatno pravo. Obaveza rješavanja bitnih pitanja na navedeni način može biti utvrđenaposebnim Protokolom i Ugovorom sa Vladom RS, a prethodno naznačena pitanja bi trebalopredvidjeti i obuhvatiti Akcionim planom preseljenja, uz navođenje posebnih odluka iinstitucija/organa koji bi bili nadležni za donošenje istih (vlada, nadležna ministarstva i slično).3.5.2.4. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja

Izuzimanje nekretnina se uglavnom provodi u postupku eksproprijacije, u skladu sa Zakonom oeksproprijaciji. U postupku nepotpune eksproprijacije se može uspostaviti i služnost, a poredtoga, služnost može biti uspostavljena sporazumno ili odlukom suda, u skladu sa odredbamaZakona o stvarnim pravima Republike Srpske.

Za suštinu politike preseljenja najbitnija pitanja su ona koja se odnose na osiguranje irješavanje naknade za izuzetu imovinu, te pomoći osobama od kojih se imovina izuzima i koji sepreseljavaju, mjerama u postupku izuzimanja tokom i nakon preseljenja. U vezi sa ovim,posebno mjesto i pažnja su posvećeni ranjivim grupama stanovništva.

3.5.2.4.1. Eksproprijacija

Važeći Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske propisuje da eksproprijacija predstavljaoduzimanje ili ograničenje prava vlasništva na nekretninama uz naknadu (član 1.). Ovim seeksproprijacija definiše kao potpuna (izuzimanje nekretnina) i nepotpuna (ograničenje pravavlasništva - na primjer uspostavom služnosti). Naknada za slučaj eksproprijacije u skladu sapomenutim Zakonom definiše se kao pravična naknada, koja ne može biti niža od tržišnevrijednosti.

Zakon određuju da se nekretnina može eksproprisati kada je to potrebno radi izgradnjeprivrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, objekatanarodne odbrane i drugih objekata od opšteg interesa, uz taksativno navođenje određenihslučajeva (član 2.).


Kao predmet eksproprijacije određene su nekretnine u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (član 4.),što predstavlja generalno značajnu novinu u odnosu na ranija rješenja kada su mogle bitieksproprisane isključivo nekretnine u vlasništvu građana i građanskopravnih lica (udruženjagrađana, vjerske zajednice, vjerske ustanove i zadužbine).

Postojanje prethodno utvrđenog opšteg interesa je pretpostavka eksproprijacije, dok izgradnjaobjekata i izvođenje radova mora biti u skladu sa dokumentima prostornog uređenja (član 5.).Eksproprijacija se može vršiti za potrebe Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave (ovikorisnici su na dalje ovlašteni da eksproprisane nekretnine prenose investitorima radi izgradnje.Eksproprijacijom nekretnina, nekretnina postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije, istom semože ustanoviti služnost na zemljištu i zgradi, kao i zakup na zemljištu, a predviđena je imogućnost vršenja pripremnih radnji na nekretnini radi eksproprijacije (čl. 7. - 9.).

Korisnik eksproprijacije stiče pravo da nekretninu koristi isključivo za svrhu radi koje jeeksproprijacija izvršena (član 10.).

Na zahtjev vlasnika se može izvršiti i eksproprijacija preostalog dijela nekretnine kada se utvrdida vlasnik nema privredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijelu onemogućenaili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili je onemogućeno normalno korištenje dijela(član11.).

Za eksproprisanu nekretninu vlasniku pripada naknada u vidu druge nekretnine, a ako korisnikeksproprijacije ne može osigurati drugu nekretninu, naknada (pravična, odnosno po tržišnojvrijednosti) se određuje u novcu. Ukoliko vlasnik stanuje u eksproprisanoj stambenoj zgradi ilistanu kao posebnom dijelu zgrade, prije rušenja zgrade korisnik eksproprijacije je u obavezi daobezbijedi korištenje drugog odgovarajućeg stana. Ista pravila važe i za slučaj eksproprijacijeposlovne prostorije u kojoj je vlasnik obavljao poslovnu djelatnost (član 12.).

3.5.2.4.2. Naknada za eksproprisane nekretnine

Naknadu za slučaj eksproprijacije Zakon o eksproprijacijama RS definiše kao pravičnu naknadu,koja ne može biti niža od tržišne vrijednosti.

U vezi sa naknadom za eksproprisane nekretnine je propisano da se pri određivanju naknadeza poljoprivredno i građevinsko zemljište cijeni korist koju zemljište može dati redovnimiskorištavanjem, korist koju je raniji vlasnik imao od zemljišta, naročito vodeći računa o tržišnojcijeni, te su definisana i pitanja naknade za eksproprisano zemljište pod voćnjakom, naknada zavoćna stabla i vinovu lozu, zemljište pod šumom, drvnu masu, mlade sadnice, starija stabla,neplodna zemljišta i kamenjar, kao i građevinske objekte. Lične i porodične prilike ranijegvlasnika se uzimaju u obzir kao korektiv uvećanja visine naknade ako su od bitne važnosti zanjegovu egzistenciju. Zakonima su utvrđena i pravila o naknadi kada je u pitanju eksproprijacijastambene zgrade ili stana kao posebnog dijela zgrade. Visina naknade se u postupku predorganom uprave određuje prema okolnostima u vrijeme zaključenja sporazuma o naknadi, a usudskom postupku u vrijeme zaključivanja poravnanja, odnosno u vrijeme donošenjaprvostepenog rješenja o naknadi. Naknada se u pravilu obezbjeđuje davanjem u zamjenu, ucjelini ili djelimično, druge odgovarajuće nekretnine, a ako se ovo ne može osigurati, onda ugotovom novcu, dok je strankama ostavljena mogućnost da se mogu sporazumjeti da senaknada riješi i u nekom drugom obliku.

Za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičicanaročito je značajno da Zakon RS za bespravno izgrađene objekte graditelju predviđa pravo nanaknadu u visini izvršenih ulaganja, ukoliko su u vrijeme izgradnje objekta bili ispunjeni uslovi zanjegovu legalizaciju. Dakle, u vezi sa ovim očita je usklađenost ovih odredaba sa Operativnimpravilima Svjetske banke, kojim se zahtijeva zaštita prava za korisnike, bez obzira na zakonomutemeljenu osnovanost njihovog posjeda (i za bespravne graditelje).


Predviđeno je i to da raniji vlasnik ima pravo na naknadu zbog izgubljene dobiti. Kodustanovljavanja zakupa, naknada se određuje u visini tržišne vrijednosti zakupnine ujednokratnom iznosu ili u povremenim davanjima od dana stupanja u posjed zemljišta, a na istinačin se reguliše i naknada za privremeno zauzimanje zemljišta.

U slučaju ustanovljavanja služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je usljed ustanovljeneslužnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, kao i za nastalu štetu na toj nekretnini (čl. 53. -67. Zakona).

Možemo konstatovati da, iako drugačije formulisane i postavljene u citiranim zakonima, odredbekoje propisuju pravičnu naknadu, koristi od zemljišta, lične i porodične prilike ranijeg vlasnika,naknada u visini izvršenih ulaganja, nastale štete, te naknada zbog izgubljene dobiti u suštiniomogućavaju dostizanje standarda zaštite predviđenih Operativnim pravilima Svjetske banke.

3.5.2.4.3. Stvarne služnosti

Pitanja u vezi sa stvarnim služnostima kao stvarnim pravima su uređena odredbamaodredbama čl. 186. - 263. Zakona o stvarnim pravima RS.

U smislu odredaba zakona, stvarna služnost predstavlja pravo vlasnika jedne nekretnine(povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vrši određene radnje na nekretnini drugogvlasnika (poslužna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika poslužne nekretnine da se uzdržavaod vršenja određenih radnji koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nekretnini. Inače, stvarnaslužnost se može ustanoviti i na određeno vrijeme ili za određeno doba godine. Navedenipropisi poznaju i propisuju dosjelost kao mogućnost stjecanja služnosti, tako da se stvarnaslužnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasne nekretnine faktički ostvarivao služnost zavrijeme od dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. Ovdje seskreće pažnja na činjenicu da se stvarna služnost ne može steći dosjelošću ako je vršenazloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, prevarom ili ako jeslužnost ustupljena do opoziva. Inače dosjelost je način stjecanja prava po sili zakona (ex lege),s tim da je neophodno da se ovo pravo utvrdi odlukom suda, koja je u ovom slučaju nemakonstitutivno dejstvo, već je deklaratornog karaktera (istom se deklarativno konstatuje činjenicapostojanja određenog prava).

Zakonom je određeno da stvarna služnost prestaje: ako se vlasnik poslužne nekretnine protivinjenom vršenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo, akose služnost ne vrši za vrijeme potrebno za njeno sticanje dosjelošću, ako ista osoba postanevlasnik poslužne i povlasne nekretnine i ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina. Ako sepovlasna nekretnina podijeli, stvarna služnost ostaje u korist svih njenih dijelova.

Stvarna služnost može biti konstituisana i u postupku nepotpune eksproprijacije za čije vođenjeje nadležan organ uprave, odnosno opštinska služba za imovinsko pravne poslove, u skladu saodredbama Zakona o eksproprijaciji.

Stvarne služnosti se mogu uspostaviti odlukom suda, pravnim poslom između stranaka iodlukom organa uprave kada se radi o građevinskom zemljištu. Navedene odluke ili pravniposao sklopljen u propisanoj formi između vlasnika povlasne i poslužne nekretnine predstavljajui isprave podobne za upis, odnosno uknjižbu prava služnosti u zemljišnim knjigama u skladu saodredbama Zakona o zemljišnim knjigama, odnosno u skladu sa Zakonom o katastru RS.


3.5.2.4.4. Naknada za uspostavljenu služnost

U skladu sa odredbama citiranih zakona, stvarna služnost se zasniva pravnim poslom, odlukomnadležnog organa i dosjelošću. Kod zasnivanja stvarne služnosti pravnim poslom, strane -vlasnici povlasne i poslužne nekretnine će sporazumno izraženom voljom urediti pitanja u vezisa služnošću koja se na ovaj način uspostavlja, pa između ostalog i pitanje naknade. Kod drugadva načina uspostavljanja služnosti, volja stranaka nije presudna za isto, budući da se služnostuspostavlja odlukom nadležnog organa nakon što je isti u prethodno vođenom postupku utvrdioda su ispunjeni zakonom propisani uslovi za isto, odnosno na osnovu i po sili samog zakonaprotekom zakonom propisanog roka u vremenu od dvadeset godina, u kojem je faktičkiostvarivana služnost a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. U svakom slučaju, nazahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni organ, je u skladu sa zakonom u obavazi dautvrđuje i naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslužne nekretnine. Istotako, vlasnik poslužne nekretnine ne može uskratiti uspostavu služnosti, ukoliko za istu postojezakonom propisani uslovi, a u vezi sa uspostavom služnosti vlasnik poslužne nekretnine polažepravo na naknadu.

3.5.2.4.5. Postupak eksproprijacije

Zakon propisuje postupak za utvrđivanje opšteg interesa, Vladu Republike Srpske te zakonskupretpostavku da u slučaju postojanja regulacionog plana, urbanističkog projekta ili urbanističkogplana sa parcelacijom postoji utvrđen i opšti interes, te postupak u vezi sa pripremnim radnjamaza eksproprijaciju (čl. 14. - 22. Zakona RS). Postupak vodi služba za imovinsko-pravne poslove,na prijedlog korisnika eksproprijacije u kojem moraju biti precizirani korisnik, nekretnina i njenvlasnik, te objekat, odnosno radovi zbog kojih se eksproprijacija predlaže, odluka o izgradnjiinvesticionog objekta, odgovarajuća isprava kao dokaz da korisnik eksproprijacije imaobezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod banke financijska sredstva za plaćanjenaknade, te dokaz o utvrđenom općem interesu. Posebno se skreće na propisani uslov dapredlagač eksproprijacije uz prijedlog mora dostaviti i dokaz da je prethodno sa vlasnikomnekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje sticanja prava vlasništva na toj nekretnini.Prvostepenom organu uprave je dato ovlaštenje da u slučaju neslaganja zemljišnoknjižnog ifaktičkog stanja na nekretnini raspravi pravo vlasništva kao prethodno pitanje, što takođepredstavlja značajnu mogućnost za Projekt, odnosno omogućavanje postavljenih standardzaštite u smislu Operativnih pravila Svjetske banke. Rješenje o eksproprijaciji se donosi uskladu sa Zakonom o upravnom postupku RS, a žalba na isto se može podnijeti upravi zageodetske i imovinsko - pravne poslove (čl. 23. - 31. zakona RS).

3.5.2.4.6. Ulazak u posjed eksproprisane nekretnine

Pravo na posjed eksproprisane nekretnine stiče se danom pravosnažnosti rješenja oeksproprijaciji, uz novi uslov koji je zakon predvidjeo - da je korisnik ranijem vlasniku do tadaisplatio naknadu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu. U protivnom, ovopravo se stiče danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge nekretnine. Izuzetno,na zahtjev korisnika eksproprijacije Vlada može odlučiti da se nekretnina preda i prijepravosnažnosti, odnosno konačnosti rješenja kada je to neophodno zbog hitnosti ili da bi seotklonila znatnija šteta. Ova mogućnost je isključena kada je u pitanju stambena ili poslovnazgrada, za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. Zakon oeksproprijaciji RS ostavlja mogućnost vođenja upravnog spora protiv predmetnog rješenjavlade. Ukoliko je korisnik eksproprijacije ušao u posjed prije pravosnažnosti rješenja a prijedlogza eksproprijaciju bude odbijen, dužan je naknaditi štetu koju je vlasniku time nanio (čl. 33. i 34.Zakona).


3.5.2.4.7. Deeksproprijacija

Korisnik eksproprijacije može do pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji potpuno ili djelimičnoodustati od prijedloga za eksproprijaciju, uz uslov da se time ne vrijeđaju prava vlasnika.Pravosnažno rješenje će se poništiti ili izmijeniti i u slučaju kada to korisnik eksproprijacije i ranijivlasnik zajednički zahtijevaju, a na zahtjev ranijeg vlasnika u slučaju da korisnik nije u roku od trigodine od pravosnažnosti rješenja izvršio prema prirodi objekta znatnije radove na istom (uovom slučaju je moguća kako potpuna tako i djelimična deeksproprijacija).

U slučaju da su eksproprisane nekretnine bile u suvlasništvu za njihovu deeksproprijaciju jepotreban zahtjev suvlasnika većeg dijela nekretnine, a zahtjev se može podnijeti po protekuroka od tri godine od pravosnažnosti rješenja, pa sve dok korisnik eksproprijacije nije izvršioznatnije radove. O ovom zahtjevu odlučuje organ koji je odlučivao i o prijedlogu zaeksproprijaciju, a u slučaju spora oko imovinskih odnosa između korisnika eksproprijacije ibivšeg vlasnika isti rješava nadležni sud. Navedeni rok od tri godine ne teče za vrijeme trajanjaelementarnih nepogoda (čl. 35. - 37. zakona RS).

3.5.2.4.8. Troškovi postupka eksproprijacije

Troškove postupka eksproprijacije snosi korisnik. Postupak je određen kao hitan (čl. 39. i 40.Zakona).

3.5.2.4.9. Postupak za određivanje naknade za eksproprisane nekretnine

Postupak za određivanje naknade vodi služba za imovinsko-pravne poslove nakonpravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji sa ciljem postizanja sporazuma između korisnika ibivšeg vlasnika. Sporazum je zaključen kada ga potpišu obe strane, kao takav ima snaguizvršnog rješenja koje kada se radi o nenovčanim obvezama izvršava navedeni organ nadležanza imovinsko-pravne poslove. Ukoliko se sporazum ne postigne u roku od dva mjeseca od danapravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji služba za imovinsko - pravne poslove je u obavezi dasve spise predmeta dostavi nadležnom sudu koji po službenoj dužnosti u vanparničnompostupku odlučuje o visini naknade. Troškove postupka, za sporazumno određivanje naknade,koji je po svojoj prirodi zakonom određen kao hitan, snosi korisnik eksproprijacije, a troškovesudskog postupka sud određuje srazmjerno uspjehu stranaka (čl. 68. - 71. zakona).

3.5.2.5. Žalbeni postupak

Zaštita prava vlasnika, odnosno korisnika nekretnina koje se eksproprišu se obezbjeđujeputem dvostepeno uređenog upravnog i sudskog postupka, uz zagarantovano pravo na žalbu.

Poštovaće se slijedeći principi:

- Protiv rješenja o eksproprijaciji dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležna uprava zageodetske i imovinsko-pravne poslove;

- Žalba se predaje prvostepenom organu koji je donio rješenje o eksproprijaciji (opština),rok za podnošenje žalbe je 15 dana;

- Na sve žalbe će se odgovoriti i biti će obrađene u zakonskom roku od 30 dana;- Protiv rješenja drugostepenog organa može se pokrenuti upravni spor tužbom kod

nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema ovog rješenja;- Sastavni dio svakog rješenja je pouka o pravnom lijeku;


- Ako se ne postigne sporazum o naknadi u roku od dva mjeseca od dana pravomoćnostirješenja o eksproprijaciji opštinska služba za upravu dostavit će, bez odlaganja,pravomoćno rješenje o eksproprijaciji sa svim spisima nadležnom sudu na čijempodručju se nalazi eksproprisana nekretnina;

- Ako opštinska služba za upravu u određenom roku ne postupi prema gore navedenom,raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije mogu neposredno se obratiti nadležnom sudu radiodređivanja naknade;

- U odnosu na Zakon o eksproprijaciji žalbeni postupak se provodi po Zakonu o upravnompostupku;

- U slučaju rješavanja nastalih sporova koji se nisu mogli riješiti direktnim dogovoromstrana primjenjivaće se medijacija kao dobrovljni način vansudskog rješavanja sporova,angažovaće se treća stranu, nepristrasnog medijatora koji će biti obavješten o svakomspornom slučaju;

- Nadležni sud po službenoj dužnosti u vanparničnom postupku odlučuje o visini naknadeza eksproprisanu nekretninu;

- Postupak za određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu je hitan. Postupak semora završiti što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka predsudom,

- Protiv rješenja suda o utvrđivanju naknade dozvoljena je posebna žalba.

3.5.2.5.1. Pravo građenja

S obzirom na to da pravo građenja omogućava korištenje nekretnine, koja se nalazi u vlasništvudruge osobe isto može biti od značaja i za Projekt izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drineod Balatuna uzvodno do Glavičica. S obzirom da se radi o novom institutu stvarnog prava, kojije trenutno samo u Republici Srpskoj u primjeni, u nastavku će se napraviti nešto detaljniji osvrt.Pravo građenja predstavlja tradicionalni institut stvarnog prava, sa izvorištem u rimskom pravu(superficies), koje je uređeno Zakonom o stvarnim pravima. Predmetno pravo je utemeljeno naovlaštenju gradnje zgrade na tuđem zemljištu ili ispod nje, te obavezi vlasnika zemljišta da totrpi.

Zemljište može biti opterećeno na način da onome u čiju korist se vrši opterećenje pripadapravo da na zemljištu ili ispod površine zemljišta ima građevinu, a to pravo se može otuđiti ilinaslijediti. Lice u čiju korist se vrši opterećenje stiče određena prava kako na građevini tako i nazemljištu; pravo građenja se može osnovati i na već postojećoj građevini.

Nosilac predmetnog prava može na ili ispod površine tuđeg zemljišta izgraditi trajnu i fizičkipovezanu građevinu na kojoj stiče pravo vlasništva. Navedeno lice ima prava i obavezeplodouživatelja na tuđem zemljištu.

Ovo nastaje sklapanjem ugovora i upisom u zemljišne knjige. Ugovorne strane se obavezuju daće osnovati, odnosno steći pravo građenja. Za valjanost navedenog ugovora neophodna jenotarska obrada u skladu sa članom 68. Zakona o notarima RS.

Ukoliko ugovorom nije drugačije regulisano, pravo građenja predstavlja trajno pravo. Vrijemetrajanja prava građenja se može ograničiti i na određen period, uz obavezu da se ispoštujepravna priroda ovog instituta i njegova dugoročna namjera.

Ugovor može pored ograničenja trajanja ovog prava sadržavati i klauzulu na osnovu koje poisteku ugovorenog vremena vlasnik zemljišta postaje i vlasnik građevine (povrat na vlasnika).Međutim i bez takve klauzule, prestankom prava građenja vlasnik zemljišta postaje i vlasnikomobjekta. U tom slučaju se vlasnik zemljišta može zadovoljiti i nižom rentom ili se pak iste odreći.Smisao prava građenja je da se vlasniku nekretnine omogući dugoročno crpljenje koristi izzemljišta, a da pri tome ne izgubi vlasništvo nad istim, dok se istovremeno i drugom licu koje neposjeduje sredstva za kupovinu nekretnine omogućava izgradnja određenog objekta.


Pravo građenja prestaje njegovim brisanjem iz zemljišne knjige. Osnov za brisanje možepredstavljati istek ugovorenog vremena ili nastupanje drugih okolnosti koje su regulisaneugovorom, a koje mogu dovesti do brisanja prava građenja, kao na primjer propast stvari iodricanje nosioca prava građenja.

Pravo građenja daje nosiocu tog prava mogućnost korištenja zemljišta shodno njegovimpotrebama. Njegovo pravo korištenja tako ne može biti ograničeno na način da mu seonemogući upravljanje građevinom ili sporednim objektima. Pravo građenja se ne odnosi kakona zemljište ispod zgrade ili postrojenja tako i na površinu koja je potrebna za redovnokorištenje te zgrade.

Zgrada ili postrojenje izgrađeno na osnovu prava građenja predstavlja sastavni dio tog prava(vlasništvo na zgradi, odnosno vlasništvo na postrojenju), koje ga dijeli od zemljišta. Zgrada ilipostrojenje kao sastavni dio prava građenja dijeli i njegovu sudbinu. Sticalac prava građenjaprenosom tog prava stiče i vlasništvo na građevini (već postojećoj ili novoizgrađenoj).

Nosilac prava građenja je vlasnik objekta, te isti može opteretiti i sa njime raspolagati kao i svakidrugi vlasnik u skladu sa propisima i mogućnostima prema ugovoru o građenju. Kako predmetopterećenja može biti samo cijela parcela, a ne i dio parcele, za materijalnu valjanost ugovorakojim se želi postići opterećenje prava građenja, je neophodno da se precizno odredi predmetsporazuma, kako bi se mogao ishoditi upis u zemljišne knjige.

Pravo građenja predstavlja teret zemljišta na kom se osniva, te se u C-list zemljišta koje je timpravom opterećeno upisuje kao teret. Istovremeno se po službenoj dužnosti uspostavljaposeban zemljišno-knjižni uložak zgrade odnosno prava građenja gdje se upisuje nosilac togprava kao i svi tereti vezani za pravo građenja.


3.5.3. Postupak izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja (tabela 10)

U sledećoj tabeli dat je pregled aktivnosti po fazama u postupku izuzimanja/eksproprijacije i preseljenja u skladu sa zahtjevima domaćegzakonodavstva i zahtjevima Operativnih pravila Svjetske banke OP 4.12.

Tabela 10 Postupak eksproprijacijeFAZA

POSTUPKA ZAKONSKI OKVIR RADNJE/AKTIVNOSTI NAPOMENA

Prijepokretanjapostupkaeksproprijacije

Zakon o eksproprijaciji Utvrđivanje opšteg interesa Uslov da bi se mogao voditi postupak eksproprijacije

Prijepokretanjapostupkaeksproprijacije

Informisanje i javne rasprave Zahtjev u smislu Operativnih pravila Svjetske banke 4.12

Prijepokretanja zvaničnog postupkaeksproprijacije

Zakon o eksproprijaciji Sporazumno rješavanje prenosaprava vlasništva

Pogodan način i za rješavanje nekih od spornih iliproblematičnih slučajeva (na primjer slučaj izgradnje objektabez pribavljenih saglasnosti i dozvola)

Pokretanjepostupkaeksproprijacije

Zakon o eksproprijaciji Podnošenje prijedloga U prijedlogu moraju biti precizirani: korisnik, nekretnina i njenvlasnik. Uz prijedlog se mora priložiti: odluka o izgradnjiinvesticionog objekta, dokaz da korisnik eksproprijacije imaobezbijeđena i izdvojena na posebnom računu kod bankefinancijska sredstva za plaćanje naknade, dokaz o utvrđenomopštem interesu, te dokaz da da je predlagač prethodno savlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanjesticanja prava vlasništva na toj nekretnini

Pokrenut postupakeksproprijacije

Zakon o eksproprijacijiZakon o opštem upravnompostupku

Utvrđivanje prava vlasništva Ako postoji neslaganje zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja nanekretnini, opštinska služba za imovinsko-pravne posloveraspraviće pravo vlasništva kao prethodno pitanje u skladu saodredbama člana 27. stav 3. zakona. Ova propisanamogućnost je izuzetno značajna budući da daje ovlaštenjenavedenoj službi da prethodno raspravi, odnosno utvrdi pravovlasništva, što je daleko efikasniji način u odnosu na posebnepostupke, koji se vode pred drugim organima.


Postupak odlučivanja oeksproprijaciji

Zakon o eksproprijaciji Eksproprijacija preostalog dijelanekretnine

Na zahtjev vlasnika može se izvršiti i eksproprijacijapreostalog dijela nekretnine kada se utvrdi da vlasnik nemaprivredni interes da koristi taj dio, odnosno ako je na tom dijeluonemogućena ili bitno pogoršana dotadašnja egzistencija ili jeonemogućeno normalno korištenje preostalih nekretnina.


Zakon o eksproprijaciji Ulazak u posjedeksproprisanenekretnine

Pravilo: u posjed se ulazi nakon pravosnažnosti rješenja oeksprorpijaciji. Izuzetno: na zahtjev korisnika eksproprijacijeVlada može odlučiti da se nekretnina preda i prijepravosnažnosti, odnosno konačnosti rješenja kada je toneophodno zbog hitnosti ili da bi se otklonila znatnija šteta.Ova mogućnost je isključena kada je u pitanju stambena iliposlovna zgrada, za koju korisnik eksproprijacije nije osiguraodrugu odgovarajuću nekretninu.



Odustanak od prijedloga zaeksproprijaciju

Obustava postupka

Drugostepeni upravni postupakpo žalbi


Rješavanje o žalbi na rješenja oeksprorpijaciji

Rješava uprava za geodetske i imovinskopravne poslove

Upravni spor Zakon oeksproprijacijiZakon o opštem upravnompostupkuZakon o upravnimsporovima

Odlučivanje o tužbi protiv rješenjao eksprorpijaciji

Odluku donosi Okružni sud u Bijeljini

Postupak eksprorpijacije jepravosnažno okončan

Zakon o eksproprijacijiZakon o zemljišnim knjigama

Uknjižba vlasništva i drugihstvarnih prava

Uknjižba vlasništva i drugih stvarnih prava na eksproprisanojnekretnini, kao i na nekretnini koja je data ranijem vlasniku naime naknade vrši se na osnovu pravosnažnog rješenja oeksproprijaciji i dokaza o isplaćenoj naknadi, odnosno dokazao stjecanju prava vlasništva ranijeg vlasnika na drugojodgovarajućoj nekretnini.



Određivanje visine naknade uupravnom postupku

Sporazumno pred opštinskom službom za imovinskopravneposlove

Sudski(vanparnični) postupak

Zakon o eksproprijacijiZakon o vanparničnompostupku

Određivanje visine naknade usudskom postupku

Odluka opštinskog suda o visini naknade


Zakon o eksproprijacijiZakon o upravnom postupku

Zahtjev zadeeksproprijacijunekretnina

Poništavanje pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji izrazloga što izuzeta nekretnina nije privedena namjeni ili se nekoristi u svrhe zbog kojih je izuzeta


3.5.4. Matrica za ostvarivanje prava na naknadu (tabela 11)

U nastavku je dat tabelarni prikaz prava na naknade u skladu sa važećim zakonima RS ili specifičnim zahtjevima Svjetske banke, a zavisno od vrsteprava ili imovine koje se opciono mogu naći pod uticajem Projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica:

Tabela 11 Matrica naknadaVRSTA PRAVA ILI IMOVINE POD

UTICAJEM PROJEKTA ZAKONSKI OKVIR PRAVA NA NAKNADE PROCES I SPEČIFIČNI USLOVI

Uknjižena zemljišna parcela sauknjiženim stambenim objektom

Zakon o eksproprijacijiZakon o građevinskomzemljištu

OPCIJA 1: Preseljenje uz zamjenskenekretnineZamjenske nekretnine uključujući stambenuparcelu slične veličine i karakteristika, testambeni objekat slične veličine i karakteristikaILIOPCIJA 2: Novčana naknada- Novčana naknada za parcelu i objekat prematržišnoj, odnosno punoj vrijednostii- Naknada za pokrivanje troškova selidbe

Prenos vlasništva putemsporazumnog dogovora ili u postupkueksproprijacije

Uslovi iz Operativnih pravila Svjetskebanke 4.12

Uknjiženi nestambeniobjekat, na uknjiženomzemljištu

Zakon o eksproprijacijiZakon o građevinskomzemljištu

Novčana naknada vlasniku objekta prematržišnoj,odnosno punoj vrijednostiiNovčana naknada za parcelu prema tržišnojvrijednosti

Prenos vlasništva putem sporazumnogdogovora ili u postupku eksproprijacije

Uslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke4.12

Uknjiženapoljoprivrednaparcela

Zakon o eksproprijaciji

Obezbjeđenje zamjenske poljoprivredneparceleslične veličine i karakteristikailiNovčana naknada prema zamjenskojvrijednosti

Prenos vlasništva putem sporazumnogdogovora ili procesa eksproprijacijeAko dio predmetne parcele pod uticajemProjekta iznosi 10% ili manje od ukupnepovršine poljoprivredne parcele, opcijazamjenske parcele neće biti naraspolaganju. Samo opcija novčanenaknade će biti na raspolaganju.Ako je ostatak parcele nakon eksporpijacijenjenog dijela neupotrebljiv, vlasnik polažepravo na potpunu eksproprijaciju (cijele)parcele i naknadu u skladu sa time

Jednogodišnje poljoprivredne kulture(prinos)

Zakon o eksproprijacijiZakon o poljoprivrednom zemljištu

Novčana naknada prema tržišnoj, vrijednostivlasniku kulture ukoliko ima dokaz ozakupodavnom odnosusa vlasnikom zemljištaNovčana naknada vlasniku zemljišta potržišnoj vrijednosti

Novčana naknada za kulturu će biti naraspolaganju jedino ako se godišnji prinosne može ubrati u toku raspoloživog roka



Višegodišnjepoljoprivrednekulture

Zakon o eksproprijacijiZakon opoljoprivrednom zemljištu

Novčana naknada po tržišnoj vrijednostivlasniku poljoprivrednih kultura ukoliko imadokaz ozakupodavnom odnosu savlasnikom zemljištaNovčana naknada vlasniku zemljišta potržišnoj vrijednosti


Poslovna djelatnost Zakon o eksproprijaciji Ranijem vlasniku eksproprisane poslovneprostorije u kojoj je obavljao poslovnudjelatnost korisnik eksproprijacije dužan je prijerušenja poslovne prostorije osigurati druguodgovarajuću prostoriju u vlasništvu.


Šumsko zemljište uprivatnomvlasništvu

Zakon o eksproprijacijiZakon o šumama

Vlasniku zemljišta novčana naknada prematržišnoj vrijednosti parcele iNovčana naknada vlasniku drveta prematržišnoj vrijednosti izgubljenog drveta

Prenos vlasništva putem sporazumnogdogovora ili u postupku eksproprijacijeUslovi iz Operativnih pravila Svjetske banke4.12

SLUČAJEVI ZA KOJI NAKNADE NISU PROPISANE ZAKONOM ILI SU UPITNEPoljoprivredna parcela uknjiženana ime druge osobe(ne na ime korisnika)

Zakon o eksproprijacijiZakon o stvarnim pravimaZakon o poljoprivrednom zemljištuZakon o zemljišnim knjigama

Novčana naknada prema zamjenskojvrijednosti zazemljište vlasniku zemljišta ili njegovimnasljednicimaiNovčana naknada za bilo kakva unaprjeđenja(razvojne aktivnosti)vlasniku tih unaprjeđenja(primjenjivo na objektenavodnjavanja ili odvodnju, zasadevišegodišnjih kultura, objekte, itd.)

Utvrđivanje prava vlasništva za korisnika,(na primjer u postupkurješavanja uzurpacija), te prenos vlasništvaputem sporazumnog dogovora ili u postupkupotpune eksproprijacije

Uslovi iz Operativnih pravila Svjetskebanke 4.12


Upisana parcela sa stambenomjedinicom bez građevinske dozvole,koju je izgradio vlasnik parcele

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizaciji

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:

OPCIJA 1: Preseljenje uz zamjenskenekretnineZamjenska imovina uključujući stambenuparcelu slične veličine i karakteristika istambenu jedinicu slične veličine ikarakteristika (zamjenska nekretnina) i parcelukoja se nalazi uz imovinuiPomoć za selidbuILIOPCIJA 2: Novčana naknadaNovčana naknada i za parcelu i za stambenujedinicu po zamjenskoj (tržišnoj) vrijednostiiPomoć za selidbu

Nakon uspješno okončanog postupkalegalizacije do donošenja rješenja oeksproprijaciji može se vršiti eksproprijacija


Stambena jedinica izgrađenabespravno na parceli koja je uvlasništvu nekog drugog lica

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizacijiZakon o stvarnim pravima

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:Novčana naknada po tržišnoj vrijednostivlasniku objektaiPomoć za selidbu vlasniku objektaiNovčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaparcelu vlasniku i/ili nasljednicima vlasnikaparcele



Stambena jedinica izgrađenabespravno na parceli koja je u javnomvlasništvu

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizacijiZakon o građevinskom zemljištu

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti objekta,vlasniku objektaiPomoć za selidbu vlasnika objekta



Bespravno izgrađeni nestambeniobjekti na uknjiženom zemljištu

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizacijiZakon o građevinskom zemljištuZakon o stvarnim pravima

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaobjekat vlasniku objektaiNovčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaparcelu vlasniku parcele i/ili njegovimnasljednicima




Bespravno izgrađeni nestambeniobjekat na parceli koja je u vlasništvunekog drugog lica

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizacijiZakon o građevinskom zemljištuZakon o stvarnim pravima

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaobjekat vlasniku objektaiNovčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaparcelu vlasniku parcele i/ili njegovimnasljednicima

Nakon uspješno okončanog postupkautvrđivanja vlasništva građenjem na tuđemzemljištuiPostupka legalizacije do donošenja rješenjao eksproprijaciji može se vršitieksproprijacija


Bespravno izgrađeni nestambeniobjekti na parceli koja je u javnomvlasništvu

Zakon o eksproprijacijiPropisi o legalizacijiZakon o građevinskom zemljištu

Pod uslovom da se uspješno provede proceslegalizacije:Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaobjekat - vlasniku objektai Novčana naknada po tržišnoj vrijednosti zaparcelu




3.5.5. Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnje uticaja

Uspostavljanje ravnopravnosti polova jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakogsavremenog društva. Ravnopravnost polova znači jednaku vidljivost, osnaživanje i učešće obapola u svim sferama javnog i privatnog života i ima za cilj promovisanje punog učešća žena imuškaraca u društvu.

Pojam gender/rod predstavlja društveno uslovljene uloge žena i muškaraca, njihoveodgovornosti i mogućnosti, te njihove međusobne odnose. Gender označava sociološku ikulturološku razliku između žena i muškaraca. Odnosi se na sve one uloge i osobine koje nisuuslovljene ili određene isključivo prirodnim ili biološkim faktorima, nego su prije svegaproizvod normi, konvencija i tradicije i kroz vrijeme su promjenljive kategorije.

U području obuhvata projekta žene imaju veoma važne ekonomsku ulogu i uključene su u vrloširokom rasponu od aktivnosti stvaranja prihoda u poljoprivrednom sektoru do aktivnosti umarketinškom sektoru.

Tokom realizacije projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno doGlavičica, posebna pažnja će se posvetiti osiguranju da žene koje su primaoci naknade zapotencijalnu eksproprijaciju zemljišta odnosno da žene koje su de facto „glava porodice“ budujasno navedene kao primaoci naknade te da tu naknadu i ostvare.

U skladu sa gore navedenim potrebno je ispoštovati sledeće principe:· Uključiti žene kao popisivače uticaja· Procjenu utjecaja na ranjiva domaćinstva /ranjive osobe izvršiti na način da se dobije

ukupan broj porodica i osoba razdvojenih prema polu koji će dati uvid u tačan broj ženana koje će projekat vjerovatno uticati (ranjive osobe AP- žene) i njihove životne usloveprije realizacije projekta.

· Žene trebaju biti glavni učenici u procesima konsultacija i pregovara za prava naknade isprovođenje plana raseljavanja.

· Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uticaju preseljenja na žene i drugih ranjive grupe uprocesu monitoringa i vrednovanja Plana preseljenja.

3.5.6. Institucionalni okvir

Institucionalni okvir predstavlja sistem državnih ustanova, organa i organizacija koje u skladu sazakonom i drugim propisima imaju određene nadležnosti, odnono obaveze i ovlaštenja zapreduzimanje odgovarajućih mjera, te vođenje aktivnosti i konkretnih postupaka u kojima seodlučuje o pitanjima koja su relevantna za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drineod Balatuna uzvodno do Glavičica.

Prije svega značajna uloga u ovom dijelu pripada Vladi Republike Srpske i Ministarstvu zapoljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske.

Nadležnost za vođenje postupka eksproprijacije i rješavanje naknada za eksproprisanenekretnine pripadaju opštinskoj službi za imovinskopravne poslove opštine Bijeljina. Uprava zageodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske je drugostepeni organ koji odlučuje ožalbama uloženim na odluku opštinske službe za imovinsko-pravne poslove.

Ocjena zakonitosti odluke ovog drugostepenog organa može biti izvršena u upravnom sporu,nakon podnošenja tužbe, a nadležnost za postupanje u ovom slučaju ima okružni sud u Bijeljini.Pitanje naknade za eksproprisane nekretnine stranke mogu sporazumno riješiti predopštinskom službom za imovinsko-pravne poslove opštine Bijeljina, a ukoliko sporazum ne budepostignut o visini naknade odlučuje opštinski sud u Bijeljini. Žalbe na odluku ovog suda mogu sepodnijeti okružnom sudu u Bijeljini.


Drugostepene sudske odluke mogu biti ispitane u postupku po zahtjevima za reviziju, a zaodlučivanje u tom slučaju nadležan je Vrhovni sud Republike Srpske.

Pored navedenih ustanova i organa, s obzirom na specifične zahtjeve sadržane u Operativnimpravilima Svjetske banke OP 4.12, za rješavanje istih kao nadležno se pojavljuju Ministarstvozdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, te opštinska služba i centar za socijalni rad.

Nadležnost za rješavanje u postupcima za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata imaopštinska služba prostornog uređenja, te Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo iekologiju Republike Srpske.

Značajne nadležnosti svakako pripadaju Javnoj ustanovi "VODE SRPSKE", Bijeljina.

Kada su u pitanju šume, pored Ministarstava za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivreduRepublike Srpske, značajna ovlaštenja u pogledu upravljanja i korištenja zakonom su dodjeljenaJavnom preduzeću šumarstva „Šume Republike Srpske“ a.d. Sokolac.

Dakle, Institucionalni okvir vezan i bitan za Projekat izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drineod Balatuna uzvodno do Glavičica, sa prethodno navedenim ustanovama, institucijama iorganima i njihovim zakonom propisanim nadležnostima pruža mogućnost vođenja postupaka,preduzimanja odgovarajućih mjera, na taj način rješavanja problema i zadataka, te realizacijeciljeva postavljenih ovim Projektom.

3.5.7. Monitoring i evaluacija

Aktivnosti na akviziciji zemljišta i raseljavanju u okviru projekta Izrade zaštitnog nasipa na lijevojobali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica će biti predmet monitoringa od strane Jedinice zaimplementaciju Projekta pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RepublikeSrpske, a takođe će biti uključena Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Injena područna jedinica u Bijeljini.

Monitoring od strane Jedinice za implementaciju Projekta će se obavljati rutinski ili direktnopružanjem usluga konsultanata. Rezultati monitoring će se kvartalno dostavljati Svjetskoj banci.

Specifični indikatori monitoringa će biti:

Ø Izvještaj o svim konsultacijama sprovedenim sa osobama pogođenim projektom;Ø Status otkupa zemljišta i plaćanja naknade za zemljište;Ø Naknada za obuhvaćene objekata i drugu imovinu;Ø Isplata naknade za izgubljenu dobit (ukoliko bi se dobit mogla ostvariti).

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u skladu sa Zakonom oRepubličkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 118/08 i 74/10), obavljaupravne i druge stručne poslove koji se odnose na:

· premjer i uspostavljanje katastra nepokretnosti,· obnovu premjera i katastra nepokretnosti,· održavanje katastra premjera i nepokretnosti, katastra komunalnih uređaja osim poslova

koji su zakonom preneseni u nadležnost jedinica lokalne samouprave,· katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta,· kartografisanje teritorije Republike,· vođenje tehničke arhive originala planova i karata,· osnovnih geodetskih radova,· stručni nadzor nad poslovima premjera i katastra nepokretnosti, katastra zemljišta,

katastra komunalnih uređaja,· komasaciju zemljišta i premjeravanje zemljišta za posebne potrebe,


· svojinskopravne i druge stvarnopravne odnose na nekretninama u državnoj svojini,· imovinsko-pravne odnose na zemljištu i zgradama, eksproprijaciju, uzurpacije, agrarne

odnose, prestanak državne svojine,· uspostavljanje ranijih svojinsko-pravnih odnosa na zemljištu u državnoj svojini –

denacionalizacija,· evidencije o nekretninama i pravima na nekretninama,· imovinsko-pravne poslove u vezi sa nekretninama na kojima Republika ima pravo

raspolaganja,· nadzorne, normativno-pravne i analitičke poslove i druge poslove u skladu sa Zakonom.


4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANEI OTKLANJANJE ŠTETNIH UTICAJA

4.1. Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja

Plan upravljanja životnom sredinom je pripremljen na temelju rezultata ekološke procjeneuticaja i uključuje mjere kako bi se smanjili mogući negativni uticaji koji će se primijenititokom implementacije projekta, uključujući procjenu troškova i odgovornost za njihovuimplementaciju. Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:

- Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje;- Mjere ublažavanja u fazi izgradnje;- Mjere ublažavanja u fazi korištenja.

Mjere za ublažavanje u fazi prije izgradnje se odnose na ishodovanje svih relevantnihdozvola, te planiranje vezano za odabir najpovoljnije trase nasipa i način izvođenjaradova.

Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrihgrađevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na stabilnost tla, kvalitetu voda izemljišta, te na nivo buke, kvalitet vazduha. Njihovo provođenje je odgovornost Izvođačaradova i potrebno ih je, zajedno sa Planom praćenja stanja životne sredine uključiti uUgovor sa izvođačem radova.

Troškovi praćenja ovih mjera trebaju biti uključeni u troškove izgradnje, iako oni uglavnomuključuju mjere dobrog gazdovanja i obično ne zahtijevaju značajna finansijska sredstva.Klijent i imenovani nadzorni inženjer nadziraće provođenje mjera ublažavanja i Planapraćenja. Popis dobrih građevinskih praksi i Plan upravljanja otpadom koji trebaju bitiugrađeni u Ugovor sa izvođačem radova su dati u Prilogu ovog dokumenta.

Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja kojimogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja izgrađenih objekata.

Regulacije rijeka, pored funkcionalnih zahtjeva (hidraulička i morfološka stabilnost korita,bezbjednost - stepen zaštite od velikih voda, ekonomičnost), moraju da zadovolje i vrlobitne socijalne, ekološke i urbane funkcije. Takve funkcije se ne ostvaruju radikalnimregulacijama, koje vodotok potpunim okivanjem u kamen i beton pretvaraju u otvorenikolektor u kome ne mogu da obitavaju ni najprostiji oblici riječnih biocenoza. Takavradikalan funkcionalistički pristup koji je devastirao veliki broj vodotoka i u RepubliciSrpskoj, tako da su prestali da postoje kao vodeni ekosistemi, više nije ni moguć nidopustiv.

Neophodan je pristup sa pozicija takozvane naturalne regulacije, koja je u novije vrijemepostala jedino primjerena kao pristup regulacije i uređenja manjih i srednjih vodotoka. Timkonceptom se mire ostvarivanje funkcionalnih hidrotehničkih zahtjeva sa ekološkimzahtjevima da se očuvaju ekološke funkcije vodotoka i da se stvore uslovi, ne samo zaočuvanje, već i za obogaćivanje biodiverziteta u rijeci i njenom priobalju. Mogu se izdvojitineki bazni principi naturalne regulacije vodotoka:

- Regulacija ne smije da ugrozi vodene i priobalne ekosisteme;- Trasu regulisanog vodotoka voditi što prirodnije, prilagođavajući se zahtjevima

očuvanja biotopa u rijeci i njenom okruženju;- Zadržavati dijelove starača i riječne rukavce, kako bi se obezbijedili povoljni uslovi i

za biocenoze stajaćih voda;


- Poprečni presjek regulisanog korita zadržati u obliku koji odgovara stabilizovanimmorfološkim karakteristikama dionice;

- Za regulaciju koristiti prirodne materijale, bez radikalnih zahvata u korituoblaganjem kosina i dna korita;

- Prostor uz rijeku prilagoditi višenamjenskom korišćenju, usklađujući funkcionalne,ekološke i socijalne zahtjeve (korito osposobiti za rekracione aktivnosti);

- Podužnom niveletom, sa pragovima od prirodnih materijala u vidu kontinuiranihkaskadnih brzaka, obezbijediti uslove za migraciju svih vrsta vodene faune;

- Ukoliko se priobalje štiti nasipima, čitav riječni prostor između nasipa tretirati kaojedinstven ekosistem, u cilju obogaćivanja vodenih i probalnih biocenoza;

- Duž rijeke, u pojasu priobalja, zadržati autohtonu vegetaciju u vidu fitosanacionogzaštitnog pojasa;

- Kod većih rijeka gdje su mogućnosti naturalne regulacije ograničene, ali i manjepotrebne, jer primijenjene metode uređenja korita (naperi, paralelne građevine,obaloutvrde) ne ugrožavaju ekološke funkcije rijeke, prostor između nasipa iobalnu zonu treba tretirati kao jedinstven ekološki prostor, namijenjen očuvanjupune biološke raznovrsnosti.


Tabela 12 Plan za prevenciju i ublažavanje ekoloških uticaja za projekat Zaštite od poplavaFaze Problem Mjere ublažavanja Troškovi Instituc. odgovornosti Komentarplaniranje Inplementacija planiranje Inplement.

Planiranje/projektovanje

Osigurati usklađenostsa relevantnomlegislativom iz obl.građenja, voda, živ.sredine i koncesija

Osigurati građevinsku, OsiguratiEkološku, Vodne smjernice,

Predlagačprojekta

Predlagačprojekta

Planiranje/Projektovanje

Potencijalna oštećenjapostojeće infrastrukturei objekata,osobito podzemnihinstalacija (vodovod.i kanalizac. cjevov.i dr.) što uzrokujesmetnje u pružanjuusluga korisnicima.

Precizno locirati poziciju infrastrukturnihobjekata i podzemnih instalacija usaradnji sa nadležnim institucijama nasvim nivoima vlasti.Izmijeniti trasu ili projektno rješenjekako bi se umanjila ili izbjegla mogućaoštećenja. dogovoriti saradnju sadavaocima usluga komunalnih i drugihusluga kako bi se poduzeli potrebnizajednički koraci i ne bi došlo doprekida u isporuci usluge ilipravovremeno obavijestila javnost oprivremenom prestanku pružanjausluge

Projektant

Predlagačprojekta usaradnji saprojektantima ipredstavnici-ma nadležnihinstitucijalokalne vlasti.


Neovlaštena nabavkasirovina i građevinskogmaterijala predstavljapritisak na prirodneresurse.

Nabaviti građevinski materijal odpravnih lica registrovanih za predmetnudjelatnost i sa važećim potrebnimdozvolama (ekološka, vodna, itd.).

PredlagačProjekta Izvođač radova

Problematikuregulisati kroztenderskudokumentaciju.


Povećana mogućnostzapošljavanja iostvarivanja prihoda zalokalnu zajednicu.

Dati prednost pri zapošljavanjukvalifikovanom lokalnom stanovništvu.

PredlagačProjekta Izvođač radova


IzgradnjaErozija tla kaoposljedica krčenja,čišćenja, iskopavanja

Osigurati zaštitu padina (zbijanje obala,stabilizacija ozelenjavanjem, oblaganjekosina).Odrediti lokaciju odlagalištazemljanog materijala, a humus satravnatim pokrivačem odlagati posebnokako bi se ponovno mogao koristiti.izvršiti zamjensko sađenje ilipresađivanje vegetacije. Provoditi Planupravljanja otpadom.

Izvođačradova Izvođač radova



Faze Problem Mjere ublažavanja Troškovi Instituc. odgovornosti Komentarplaniranje Inplementacija planiranje Inplement.

IzgradnjaNarušavanjevegetacijskogpokrivača

Izvršiti zamjensko sađenje ilipresađivanje vegetacije. Primijenitimjere dobre građevinske prakse


Problematikuregulisati krozUgovor oizvođenju radova.

Izgradnja

Emisije prašine saodlagališta zemljanogmaterijala, zbogkretanja vozilamakadamskimputevima i izvođenjagrađevinskih radova.

Sabiti odloženi zemljani materijal.Prskati vodom izvore prašine kako bi seumanjili uticaji prašine na okolnostanovništvo i vegetaciju.Kontrolisati brzinu vozila kako bi seumanjilo podizanje prašine.Pripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta koji uključuje mjere dobregrađevinske prakse.



Izgradnja

Emisija gasova ičestica iz vozila,mehanizacije igeneratora.

Redovno održavanje opreme.Izvođač je dužan priložiti dokaz oispravnosti vozila u skladu sa propisimao emisiji štetnih gasova.Pripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta koji uključuje mjere dobregrađevinske prakse.



IzgradnjaBuka pri radu teškemehanizacije igeneratora.

Pridržavati se zakonski određenogradnog vremena na gradilištu.Zvučno izolovati kućišta za generatoreukoliko se nalaze u blizini stambenihobjekata.Osigurati prigušivače zvuka za teškemašine.Pripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta koji uključuje mjere dobregrađevinske prakse.



IzgradnjaPovećana mutnoćavoda kao posljedicaizvođenja radova.

Iste mjere kao i za kontrolu erozije istabilizaciju padina.Radove vršiti po suhom vremenu.Pripremiti i provoditi Plan organizacije





Izgradnja

Zagađenje podzemnih ipovršinskih voda uljimai mastima zbog lošegodržavanja i popravkiopreme, te sipanjagoriva na gradilištu.

Izbjegavati servisiranje i sipanje gorivana terenu.Kod eventualnog sipanja goriva iodržavanje vozila na gradilištu koristitizaštitne folije.Osigurati apsorbirajući materijal zaslučaj izlijevanja goriva.Iskorištenim zauljenim materijalima isredstvima upravljati u skladu saPlanom upravljanja otpadom.Pripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta koji uključuje mjere dobregrađevinske prakse, mjere iz vodnihakata i mjere iz Plana upravljanjaotpadom.



Izgradnja

Ugrožavanje radovimavrsta koje žive uvodenom ekosistemurijeke Drine.

Izbjegavati izgradnju u osjetljivimperiodima godine (sezonarazmnožavanja je od februara do maja)i tokom ljeta kada minimalni tokovismanjuju efekt razrjeđivanja.


IzgradnjaSmanjena prohodnostkroz područje gdje seizvode radovi.

Planirati premještanje opreme u vrijemekada nisu velike dnevne gužve usaobraćaju.Osigurati alternativni prolaz za pješakei vozila u saradnji sa lokalnim vlastimaili osigurati siguran prolaz krozgradilište.Pripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta koji uključuje mjere dobregrađevinske prakse.

Izvođačradova Izvođač radova Problematiku

regulisati krozUgovor oizvođenju radova.

Izgradnja

Povećani rizici zastanovništvo odprometnih nesreća igrađevinskih radova.

Osigurati odgovarajuće znakoveupozorenja, osvjetljenje, zaštitneograde itd.Pridržavati se saobraćajnih pravila.Čistiti gradilište od građevinskogotpada kako u fazi građenja, tako inakon završetka radova, pri zatvaranjugradilišta.Kroz institucionalne i administrativnedogovore sa opštinskim domomzdravlja osigurati sanitetski materijal iljekarsku pomoć na gradilištuProvoditi Plan organizacije gradilišta.





Izgradnja Opasnost od ozljedana radu.

Zahtijevati od svih radnika da sepridržavaju Mjera zaštite na raduDuž trase izgradnje sistema postavitiznakove upozorenjaRadnicima osigurati sanitarne ihigijenske čvorovePripremiti i provoditi Plan organizacijegradilišta i Plan mjera zaštite na radu.



Izgradnja

"Chance findings"slučajnih pronalazakakulturno-historijskognaslijeđa, ne-eksplodiranihmaterijala i slično

Obavijestiti nadležne organe iRepublički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa Republike Srpske ipreduzme sve mjere kako se pronađenipredmet ne bi oštetio do dolaskaovlašćenog lica.



IzgradnjaUticaj na poslovneaktivnosti i pravakorištenja zemljišta.

Izraditi odgovarajuće Instrumentepreseljenja u skladu sa Operativnompolitikom 4.12 Nedobrovoljnopreseljavanje. Zakonom oeksproprijaciji RS.Pravovremene konsultacije i saradnjasa ranjivim skupinama kako bi sesmanjile smetnje u svakodnevnimaktivnostima.

Procjena troškovaće biti dostupnakrozEkspropriacionielaborat.

Predlagačprojekta

Predlagačprojekta

Izgradnja

Zagađenje voda izemljišta uslijedneadekvatnogodlaganja otpada.

Kratkoročno skladištenje na određenimlokacijama.Preuzimanje otpada i zbrinjavanje odstrane ovlaštenih institucija.Zemlju i drugi inertni materijal iskoristitiza osiguranje kosina.Ponovno korištenje i reciklaža otpadagdje god je to moguće.Zabranjeno je spaljivanje otpada naotvorenom i na lokaciji.Postupanje u skladu sa planomupravljanja otpadom.



Izgradnja

Negativni uticaji naživotnu sredinu zbogneadekvatnogodlaganja otpadanastalog podizanjemnasipa

Odlaganje otpada u skladu sa Planomupravljanja otpadom na ovlaštenimodlagalištima: Reciklirati otpad koji jepodložan reciklaži.

Korisniksistema Izvođač radova


4.2. Plan praćenja stanja životne sredine

Tabela 13 Plan praćenja stanja životne sredine za projekat zaštite od poplava

Faze Koji parametartreba pratiti

Gdje se vršipraćenje

Kako će sevršiti

praćenje/vrstaopreme zapraćenje

Kada će sevršiti praćenje-učestalostmjerenja ili

Stalno

Zašto je potrebnopraćenje

Troškovi Odgovornost

Planiranje Implemen. Planiranje Implemen.

IzgradnjaPojava erodiranihpovršina i klizišta ublizini gradilišta

Uneposrednojokolinigradilišta

Vizuelni nadzor Dnevno

Zbog utvrđivanja pojaveerozije tla i klizištauzrokovanihgrađevinskim radovima

Ugrađeno utroškoveizvođenjanadzora

Izvođačnadzora

Izvođačnadzora

Izgradnja

Broj i vrstazasađenih biljaka.Površina koja jepodvrgnutarehabilitaciji.

Na mjestuizvođenjagrađevinskihradova

Vizuelni nadzor iupoređivanje sa

planomrehabilitacijedegradiranih

područja.

Nakonimplementacije

planarehabilitacijedegradiranih

područja

Zbog potrebe vraćanjazemljišta u prvobitnostanje


Izvođačnadzora

Izvođačnadzora

Izgradnja

Lokacije na kojimase izvode radovi ivrijeme njihovogizvođenja.

Na mjestuizvođenjagrađevinskihradova

Vizuelni nadzor iupoređivanje sa

izvedbenimprojektom.

U toku izvođenjaradova

Zbog zaštite vrsta koježive u vodenomekosistemu rijeke Drine.


Izvođačnadzora

Izvođačnadzora

Izgradnja Pojava buke iaerozagađenje

Na mjestuizvođenjaradova

Standardnaoprema zamjerenje

kvaliteta vazduhai nivo buke.

Po zaprimanjupritužbi građana

Radi utvrđivanja nivoaaerozag. i buke teuporedba sa zakons.granič.vrijed. U slučajuodstupanja dodatnemjere ublažavanja.

Izvođačnadzora

Izvođačnadzora

Izgradnja Kontrola radnogvremena.

Na mjestuizvođenjaradova

Vizuelno iupoređivanje sa

planomorganizacijegradilišta.

Po zaprimanjupritužbi građana

Radi utvrđivanjapoštovanja radnogvremena i ograničenjaemisije buke na dnevneradne sate.

Izvođačnadzora

Izvođačnadzora

Izgradnja

Implementacijaplana organizacijegradilišta,zaprimljenepritužbe građanazbog smanjenjaprohodnosti,povećanogsaobraćaja ineuređenostigradilišta i slično.

Na gradilištu

Vizuelno iupoređivanje sa

planomorganizacijegradilišta.

Stalno

Radi utvrđivanjausklađenosti sa Planomorganizacije gradilišta iizbjegavanja negativnihuticaja na stanovništvo


Izvođačradova

Izvođačnadzora


Faze Koji parametartreba pratiti

Gdje se vršipraćenje

Kako će sevršiti

praćenje/vrstaopreme zapraćenje

Kada će sevršiti praćenje-učestalostmjerenja ili

Stalno

Zašto je potrebnopraćenje

Troškovi Odgovornost

Planiranje Implemen. Planiranje Implemen.

Izgradnja Upravljanjeotpadom Na gradilištu

Vizuelno iupoređivanje saplanom planom

upravljanjaotpadom.

Stalno

Radi utvrđivanjausklađenosti sa Planomupravljanja otpadom iizbjegavanja negativnihuticaja na životnuživotnu sredinu


Izvođačradova

Izvođačnadzora

Izgradnja

Broj evidentiranihnezgodaPostojanjehigijenskih uslovaza radnike,Korištenje zaštitneopreme

Na gradilištuVizuelno iuvidom uevidenciju

Stalno u tokuizvođenjaradova

Radi utvrđivanjeprovedbe mjera zaštitena radu.


Izvođačradova

Izvođačnadzora

Izgradnja

Uticaj nastanovništvo zbogograničavanjaposlovne aktivnostii prava nakorištenja zemljišta

U lokalnojzajednici

Uvidom uevidenciju

Nakonzaprimljenihpritužbi građana

Radi pravovremenogsprečavanja uticaja


Predlagačprojekta

Predlagačprojekta

Izgradnja

Kvalitet izvedenihradovaKvalitet materijalakoji se ugrađuje

Na gradilištuVizuelno

opažanje i krozevidenciju

Stalno u tokuizvođenjaradova i uklanjanjagradilišta

Slab nadzor i ocjenakvalitete izvođenjaradova može uzrokovatištete po okolinu,nekvalitetne konstrukcijei upotrebu nekvalitetnihmaterijala, što možedovesti do oštećenjakonstrukcija i izložitistanovnike rizicima imogućim nesrećama

Korištenje Pojava korovskihbiljaka i štetočina

Na lokacijiprojekta

Vizuelnaidentifikacija iprebrojavanjejedinki.

Dnevno

Radi utvrđivanja potrebeza primjenomfitofarmaceutskihsredstava

Korisniksistema

Korisniksistema


5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILACPROJEKTA RAZMATRAO I NAVOĐENJE RAZLOGA ZAIZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNUSREDINU

Tokom dizajna preliminarnog rješenja razmatrano je više alternativa sa stanovištapoložaja novoprojektovanog nasipa u odnosu na "vjerovatnu pozicija državne granice", jerje to bio i jedan od investicionih preduslova, i ostvarenih mjera zaštite od poplava koje sepostižu takvom dispozicijom nasipa. U ovom razmatranju alternativnih položaja nasipavelika pažnja je posvećena i traženju rješenja sa što manjim uticajem na životnu sredinu,prije svega na stanovništvo izbjegavanjem pozicioniranja nasipa kroz naselja. U nastavkusu opisana razmatrana alternativna rješenja.

Jedan od preduslova tokom izbora optimalnog rješenja (pravca) od tri opcije je bila"vjerovatna pozicija državne granice". Zvanični sporazum između BiH i Republike Srbije uvezi pozicije granice ne postoji. Kada će se takav sporazum potpisati je teško reći.

Prvo je eliminisan pravac razmatrajući nasip najbliži Drini. Na ovom dijelu Drina značajnovijuga i državna granica je definisana prema pravcu Drine od prije oko 100 godina. Stogaje teško znati gdje se danas tačno nalazi državna granica između Bosne i Hercegovine iRepublike Srbije; čini se da je ovaj pravac najviše na teritoriji Republike Srbije.

Najudaljenija opcija, iako skoro bez spornih dijelova u vezi pozicije "vjerovatne državnegranice", bi ostavila značajne dijelove poljoprivrednog zemljišta bez zaštite. Pozitivanuticaj nasipa bi bio znatno manji.

Opcija između ove dvije prethodno opisane opcije je pravac koji je najprikladniji iz raznihgledišta ("pravac 2"). Međutim, tokom glavnog projekta ovaj pravac treba još optimiziratina pojedinim mjestima.

Na osnovu idejnog projekta i na osnovu glavne odluke o "pravcu 2", raspravljalo se ipreporučen je najhitniji dio za implementaciju (uzimajući u obzir da se navjerovatnije nećemoći finansirati „također urgentne" dionice cijele dužine "pravca 2", odnosno dionicu odoko 10 km nizvodno od Pavlovića mosta do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 kmuzvodno od ušća u rijeku Savu), te dionicu od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac).

Vertikalan u odnosu na Drinu je sagrađen nasip (koji je također glavni put) koji se protežeod Bijeljine do Pavlović mosta. Ovaj nasip je projektovan na odgovarajućoj visini kada je upitanju maksimalni stogodišnji protok, ali tokom poplava 2010. godine je lokalnostanovništvo iskopalo rupe kroz njega i voda je poplavila nizvodni dio.

To je razlog zašto su 2010. godine područja nizvodno od navedenog nasipa/ceste bilapoplavljena. Procijenjeni protok 2010. godine je bio povratnog perioda 1/60 godina.Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose nafinansijske, tehničko-tehnološke i ekološke pokazatelje.

Projektom je predviđeno da se zaštiti područje od poplava opštine Bijeljina, ukupnepovršine 6400 ha.

U sklopu "EC IPA 2007 Programa za BiH" implementiran je projekt "Podrška vodnojpolitici u BiH". Glavni dokument je „Dokument o vodnoj politici“ u kojem su identifikovaniglavni problemi koji se tiču poplava u državi.


Njihova rješenja su pripremljena u dokumentu koji se naziva „Tehnička osnova zapripremu podstrategije za implementaciju EU Direktive o poplavama.“ Naglašena su dvaglavna pravca:

- Potrebne aktivnosti za implementaciju Direktive o poplavama i- Hitne mjere radi zaštite građana i infrastrukture.

S obzirom da se sadašnji objekti zaštite od poplava (nasipi, pumpne stanice, bazeni zazadržavanje vode) nedovoljno održavaju i neke od njih su oštećene, bit će dosta posla dabi se dostigao nivo zaštite iz 1992. godine. Procijenjeno je da bi za rekonstrukcijupostojećih sistema za zaštitu od poplava u BiH trebalo oko 134 mil. KM (68,5 mil €).Operacioni troškovi su procijenjeni na 10%, 6,7 mil KM/godišnje (3,4 mil €/godišnje).

Regija Semberija (koja se nalazi „između" rijeke Save i rijeke Drine sa glavnim gradomBijeljinom, kao i sa najvećim poljoprivrednim potencijalom u BiH) koja obuhvata površinuod 41.000 ha, od kojih je 7.000 ha ugroženo poplavama.

U okviru finansijskih kriterija razmatrani su:

- Investiciona ulaganja;- Operativni troškovi – tekuće i investiciono ulaganje i plate zaposlenih radnika;- Pogonski troškovi rada i održavanja nasipa.

U pogledu tehničko-tehnoloških pokazatelja razmatrana je sigurnost i tehnička efikasnostplaniranog nasipa, a u pogledu ekoloških pokazatelja izvršeno je ekološko vrednovanjerazmatranih varijanti.

Analiza tehničke učinkovitosti naglašava tehničke aspekte u vezi izvedivostiimplementacije (tehnički rizici), status pripreme tehničke dokumentacije itd. Konsultant jepregledao svu dostupnu dokumentaciju.

Pošto projekt ne donosi bilo kakvu zaradu, finansijska analiza je pojednostavljena i višepažnje je posvećeno ekonomskoj analizi.

Operativni troškovi uključuju stalno održavanje (košenje trave dva puta godišnje iodržavanje krunskih nasipa i obaloutvrda te pristupnih puteva), periodične i parcijalnepopravke izgrađenih objekata.

6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA

Izvod iz planskog akta područja treba dostaviti nosilac projekta prilikom podnošenjazahtjeva za izdavanje građevinske i ekološke dozvole.

7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JENAIŠAO NOSILAC PROJEKTA PRI PRIKUPLJANJUPODATAKA

Tokom prikupljanja potrebnih informacija za izradu Plana upravljanja životnom sredinom iProcjene uticaja na društvo, za projekat zaštite od poplava područja Bijeljine, naišlo se naniz problema zbog nepostojanja tehničke dokumentacije vezano za pomenuti projekat, asamim tim i nemogućnost tačnog definisanja prostornog obuhvata i zemljišnih podatakavezanih za eksproprijaciju koji se odnose na broj obuhvaćenih parcela, kvalitet zemljišta,ukupno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica, ukupno zahvaćeno područje, brojzahvaćenih pravnih lica itd.


8. NETEHNIČKI REZIME

Obuhvat projekta

Preliminarno tehničko rješenje obuhvata izgradnju odbrambenog nasipa na lijevoj obali zazaštitu od poplavnih voda rijeke Drine područja Semberije i Janje u Gradu Bijeljina.

Odbrambeni nasip treba pozicionirati od Balatuna, gdje se nadovezuje na postojeći LijeviDrinski nasip, pa uzvodno do Glavičica (Slika 2). Nasip treba da obezbijedi zaštitu odpoplava naseljima: Balatuna, Međaša, Dvorova, Popova, Amajlija, Janje i novog naseljaNova Janja, te značajne poljoprivredne površine (plavi se 8 350 ha) visokih bonitetnihklasa za poljoprivrednu proizvodnju. Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa iznositioko 33,36 km. Na desnoj obali rijeke Drine (u Republici Srbiji), desni nasip se nadovezujena postojeći kod Badovinaca, pa uzvodno proteže se do Banje Koviljače.

Da bi se isključili paralelni tokovi u rukavcima i staračama rijeke Drine, te da seskoncentriše samo na glavno korito, treba predvidjeti pregradne građevine u rukavcima.Cilj im je da usmjere vode u glavni tok, pospješe taloženje materijala i vremenom potpunoisključe rukavac iz toka, te da se spriječi meandriranje rijeke Drine prema odbrambenimnasipima i ugrožavanje pratećih nasipa.

Projektom je predviđeno da se zaštiti područje od poplava opštine Bijeljina, ukupnepovršine 6400 ha.

Postojeći sistemi za zaštitu od poplava

Pored akumulacija u slivu rijeke Drine, koji imaju uticaj na smanjenje poplavnog talasakroz obezbijeđenje rezerve u svojim akumulacionim prostorima, u donjem toku Drineizgrađeni su i linijski sistemi (nasipi) zaštite. Ovim sistemima zaštite štite se velikaprostranstva Semberije i Mačve sa rangom zaštite od stogodišnjih velikih voda. U donjemtoku Drine, izgrađeni su slijedeći linijski sistemi zaštite, desna obala Drine:

- Zaštitni nasip oko Crne Bare, dužina nasipa 7,14 km, širina krune nasipa b = 5,00m, nagib kosine naispa prema rijeci 1:2, a nagib kosine nasipa prema branjenompodručju 1:2 i kota krune nasipa 83,30 – 85,50 m.n.m.,

- Zaštitni nasip Crna Bara-Badovinci, dužina nasipa 7,96 km, širina krune nasipa b =6,0 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane 1:2,50 i kotakrune nasipa 86,00 – 92,74 m.n.m.,

- Zaštitni nasip – obilazni put oko Loznice, dužina nasipa 10,30 km, širina krunenasipa b = 3,00 m, nagib kosine nasipa sa riječne strane 1:2, a sa branjene strane1:2,50 i kota krune nasipa 122,40 – 127,40 m.n.m.

Svi navedeni izgrađeni linijski zaštitni sistemi imaju rang zaštite od stogodišnjih velikihvoda i zaštitnom visinom nasipa od 0,80 – 1,00 m.

Lijeva obala Drine:

- Lijevi Drinski nasip duž Balatuna, dužina nasipa 8,00 km, širina krune nasipa b =5,00 m, nagib kosine nasipa prema riječnoj strani 1:3, a prema branjenoj strani1:2,50 i kota krune nasipa 83,50 – 85,70 m.n.m.

Razmatrana su tri rješenja za zaštitu od poplava za područje Semberije i Janje:

Prvo je eliminisan pravac razmatrajući nasip najbliži Drini. Na ovom dijelu Drina značajnovijuga i državna granica je definisana prema pravcu Drine od prije oko 100 godina.


Stoga je teško znati gdje se danas tačno nalazi državna granica između Bosne iHercegovine i Republike Srbije; čini se da je ovaj pravac najviše na teritoriji RepublikeSrbije.

Najudaljenija opcija, iako skoro bez spornih dijelova u vezi pozicije, vjerovatne državnegranice, bi ostavila značajne dijelove poljoprivrednog zemljišta bez zaštite. Pozitivan uticajnasipa bi bio znatno manji.

Opcija između ove dvije prethodno opisane opcije je pravac koji je najprikladniji iz raznihgledišta (pravac 2). Međutim, tokom glavnog projekta ovaj pravac treba još optimizirati napojedinim mjestima.

Na osnovu idejnog projekta i na osnovu glavne odluke o „pravcu 2“, raspravljalo se ipreporučen je najhitniji dio za implementaciju (uzimajući u obzir da se navjerovatnije nećemoći finansirati „također urgentne“ dionice cijele dužine „pravca 2, odnosno dionicu odoko 10 km nizvodno od Pavlovića mosta do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 kmuzvodno od ušća u rijeku Savu), te dionicu od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac).

Za izbor najpovoljnije varijante u principu su odabrani kriteriji koji se odnose nafinansijske, tehničko-tehnološke i ekološke pokazatelje.

Potrebne mjere za područje Bijeljine vezano za odbranu od poplava

Hitne mjere zaštite od poplava. Zbog specifične situacije koju je izazvao rat i teškogekonomskog stanja, hitne mjere zaštite protiv poplava se primarno sastoje od hitnihpopravki i radova obnove. Prema hitnim potrebama za izgradnju obaloutvrda (kameninabačaj), da bi se izbjegla erozija na obalama rijeke (na najnizvodnijem dijelu, u dužini od20 km). U ovom trenutku se samo hitne popravke postojećih obaloutvrda ili izgradnjanovih na oštrim zavojima rijeke mogu finansirati iz ograničenih fondova.

Srednjoročne mjere zaštite od poplava. Kada se implementiraju kratkoročne mjerezaštite od poplava, još uvijek će otprilike ista dužina, nizvodno od Pavlović mosta, biti podprijetnjom poplavama, kao i oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac. Na ovim područjimabi takođe urgentno bila potrebna izgradnja nasipa, posebno na dionici od oko 10 km odPavlovića mosta nizvodno do postojećeg nasipa (koji završava oko 5 km uzvodno od ušćau Savu), i dionici od oko 15 km uzvodno od kanala Glogovac. Imajući u vidu da je 11 kmizmeđu Pavlovića mosta i kanala Glogovac urgentnije, jer će ova dionica imati najvišeuticaja na zaštitu Bijeljine, te iz razloga ograničenih finansijskih sredstava, projekta iograničenja u kapacitetu za izgradnju, dionice nizvodno od Pavlovića mosta, odnosnouzvodno od kanala Glogovac, jedine su kategorisane u srednjoročne mjere.

Opis mogućih uticaja Projekta

Uticaji u fazi izgradnje:

- Potencijalni negativni uticaj projekta uključuje: Štete uzrokovane radovima naizgradnji od strane izvođača radova uključujući odlaganje iskopane zemlje i drugihmaterijala iz iskopa;

- Dugoročni rizik od kontaminacije površinskih i podzemnih voda;- Erozija zemljišta povezana sa postojećim praksama poljoprivredne proizvodnje.

Za potrebe izgradnje nasipa neophodno je prisustvo građevinske mehanizacije(rovokopača, buldožera) manjih gabarita i radnika na terenu, te uspostavljanje zonegradilišta.


Glavni uticaji izgradnje će uključivati upravljanje iskopanom zemljom i građevinskimotpadom, te otpadnim vodama i gorivima i mazivima na gradilištu, ali također moguuključivati:

- Ometanje pristupa i kretanja;- Poremećaj u odvijanju poljoprivrednih aktivnosti koje proizlaze iz pristupa

ograničenja, sabijanje tla i kopanja kanala;- Otpad, buku, blato i prašinu na lokaciji i na pristupnim saobraćajnicama;- Oštećenje stabala ili drugog rastinja na mjestu izvođenja radova;- Uznemiravanje životinjskog svijeta na i u blizini područja.

Uticaji u fazi korištenja

U fazi ekploatacije nisu identifikovani negativni uticaji, izuzev potrebe za održavanjemnasipa i uništavanje otrovnih i invazivnih biljaka u periodu od Aprila do Oktobra.

U ovom projektu određeni broj vanjskih pozitivnih uticaja se pojavljuje u veziimplementacije. Među glavnim vanjskim efektima treba spomenuti slijedeće:

- Izbjegnute štete na poljoprivrednom zemljištu i objektima (Privatne kuće; stambenezgrade; industrijski/poslovni objekti; škole, obdaništa, javne zgrade) zbogpoboljšane zaštite od poplava;

- Izbjegnuti gubici u poslovanju zbog neprekidne proizvodnje/usluga;- Zdravstveni efekti zbog smanjenja zagađenja u vodi,- Izbjegnuti saobraćajni prekidi;- Rekreacione koristi;- Razvoj turizma;- Zaštita okoline (izbjegnuti troškovi zamjene);- Izbjegnuti troškovi privatne zaštite;- Efekti ekonomskog razvoja;- Izbjegnuti rizik od gubitka ljudskih života.

Mogući uticaji na društvo

Prema dosadašnjim raspoloživim podatcima na planiranoj lokaciji izgradnje nasipa usvrhu odbrane od poplava neće biti privremenog ili trajnog preseljenja stanovništva,samo je predviđena eksproprijacija koja će se izvršiti prema važećim direktivama,propisima i standardima.

Opis predviđenih mjera za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje štetnihuticaja Projekta

Mjere ublažavanje su kategorizovane kao:

- Mjere ublažavanja u fazi planiranja prije izgradnje;- Mjere ublažavanja u fazi izgradnje;- Mjere ublažavanja u fazi korištenja.

Mjere za ublažavanje u fazi izgradnje uglavnom se odnose na implementaciju dobrihgrađevinskih praksi kako bi se izbjegli negativni uticaji na zagađenje zemljišta i vode,erozija zemljišta, širenje prašine, vazduh, nivoi buke, flora i fauna.

Mjere za ublažavanje u fazi korištenje se odnose na ublažavanje negativnih uticaja kojimogu nastati kao posljedica neadekvatnog korištenja i održavanja izgrađenih objekata.

Neophodan je pristup sa pozicija takozvane naturalne regulacije, koja je u novije vrijemepostala jedino primjerena kao pristup regulacije i uređenja manjih i srednjih vodotoka.


Tim konceptom se mire ostvarivanje funkcionalnih hidrotehničkih zahtjeva sa ekološkimzahtjevima da se očuvaju ekološke funkcije vodotoka i da se stvore uslovi, ne samo zaočuvanje, već i za obogaćivanje biodiverziteta u rijeci i njenom priobalju.

Mogu se izdvojiti neki bazni principi naturalne regulacije vodotoka:

- Regulacija ne smije da ugrozi vodene i priobalne ekosisteme;- Trasu regulisanog vodotoka voditi što prirodnije, prilagođavajući se zahtjevima

očuvanja biotopa u rijeci i njenom okruženju;- Zadržavati dijelove starača i riječne rukavce, kako bi se obezbijedili povoljni uslovi i

za biocenoze stajaćih voda;- Poprečni presjek regulisanog korita zadržati u obliku koji odgovara stabilizovanim

morfološkim karakteristikama dionice;- Za regulaciju koristiti prirodne materijale, bez radikalnih zahvata u koritu

oblaganjem kosina i dna korita;- Prostor uz rijeku prilagoditi višenamjenskom korišćenju, usklađujući funkcionalne,

ekološke i socijalne zahtjeve (korito osposobiti za rekracione aktivnosti);- Podužnom niveletom, sa pragovima od prirodnih materijala u vidu kontinuiranih

kaskadnih brzaka, obezbijediti uslove za migraciju svih vrsta vodene faune;- Ukoliko se priobalje štiti nasipima, čitav riječni prostor između nasipa tretirati kao

jedinstven ekosistem, u cilju obogaćivanja vodenih i probalnih biocenoza;- Duž rijeke, u pojasu priobalja, zadržati autohtonu vegetaciju u vidu fitosanacionog

zaštitnog pojasa;- Kod većih rijeka gdje su mogućnosti naturalne regulacije ograničene, ali i manje

potrebne, jer primijenjene metode uređenja korita (naperi, paralelne građevine,obaloutvrde) ne ugrožavaju ekološke funkcije rijeke, prostor između nasipa iobalnu zonu treba tretirati kao jedinstven ekološki prostor, namijenjen očuvanjupune biološke raznovrsnosti.

Pozitivni uticaji projekta na upravljanje okolinom

Izgradnjom nasipa osigurat će se ekonomske, socijalne i ekološke koristi, korisnicimazemljišta i lokalnoj zajednici u ovom području. Iskustava sličnih projekata, govore da ćeprojekat imati brojne pozitivne uticaje na životnu sredinu kroz promociju dobrih praksiupotrebe zemljišta, metoda uzgoja i upravljanjem štetočinama.Podprojekt bi trebao pomoći ojačati lokalne kapacitete u ekološko održivim pristupimarazvoju poljoprivrede.

Dodatno zapošljavanje

U slučaju nezaposlenosti i siromaštva u projektnom području, izvori radne snage neće bitismanjeni. Ako se zapošljava iz grupe nezaposlenih ili zapošljavanje ima uticaj nanezaposlenost, projekat stvara društven koristi zbog smanjene društvene podrške ilipomoći nezaposlenima. To je slučaj u projektima zaštite od poplava. Nastat će slijedećedruštvene koristi od dodatnog zapošljavanja:

- Povećanje broja radnih mjesta tokom implementacije investicije (privremeni efekt);- Povećanje radnih mjesta zbog potrebe za obavljanjem poslova održavanja;- Nova radna mjesta kao posljedica ekonomskog razvoja koji je omogućen

implementacijom investicije.


9. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Plan upravljanja otpadom dat je u Prilogu 1.

10. PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA

Organ nadležan za procjenu uticaja na životnu sredinu – Ekološke procjene su unadležnosti Ministrastva prostornog planiranja, građevinarstva i ekologije RS. Procjeneuticaja na životnu sredinu u RS se rade u sklopu procedure izdavanja ekološke dozvole.

U cilјu dobijanja ekološke dozvole za projekat izgradnje zaštitnog nasipa na lijevoj obaliDrine od Balatuna uzvodno do Glavičica u okviru izrade tehničke dokumentacijeneophodno je obratiti se Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologijuRepublike Srpske sa dokumentacijom definisanom odredbama člana 64. Zakona o zaštitiživotne sredine (Sl. glasnik RS, br. 71/12). Ovo je potrebno zbog toga što predmetniprojekat prema odredbama Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja naživotnu sredinu i kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjeneuticaja na životnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 124/12) spada u red projekata za kojeresorno Ministarstvo u pojedinačnim slučajevima odlučuje o potrebi sprovođenja procjeneuticaja. Ako Ministarstvo odluči da je potrebno raditi procjenu uticaja na životnu sredinu otome donosi rješenje i nalaže nosiocu projekta da najkasnije u roku od šest mjeseci oddobijanja rješenja podnese zahtjev ovlašćenoj organizaciji za izradu studije uticaja, zaaktivnosti određene Lokacijskim uslovima i tim rješenjem.

Javna ustanova „Vode Srpske“ je nadležna za izdavanje vodoprivredne saglasnosti čijiuslovi čine sastavni dio ekološke dozvole.

Pregled ekoloških zahtjeva Svjetske banke

Zaštitne politike i procedure Banke koje se odnose na zaštitu životne sredine za potrebeovog projekta su:

- OP/BP 4.01 Procjena životne sredine- OP/BP 4.04 Prirodna staništa- OP 4.07 Upravljanje vodnim resursima- OP 7.50 Projekti na međunarodnim plovnim putevima

Projekat odbrane od poplava koji obuhvata ulaganja u obnovu, modernizaciju i izgradnjuinfrastrukture za zaštitu od poplava, kategorisan je kao projekat B kategorije i stogazahtijeva procjenu uticaja na životnu sredinu.

11. ANALIZA O OPCIJAMA ZA SPREMNOST U SLUČAJUPOPLAVA

Osim rasprava o tehničkim mjerama za hitnu i kratkotrajnu zaštitu od poplava, upravljanjepoplavama se mora posmatrati obuhvatnije. Treba da postoji opšta svijest da su poplaveprirodni fenomen koji se uopšteno ne može spriječiti. Stoga, u nekoj mjeri, spremnost uslučaju poplava treba uvijek da bude komponenta upravljanja poplavama. Kao što jerečeno u EU Direktivi o poplavama 2007/60/EC "Planovi upravljanja poplavama će sebaviti svim aspektima upravljanja rizikom od poplava fokusirajući se na prevenciju, zaštitu,spremnost, uključujući prognoze o poplavama i sisteme ranog upozoravanja, uzimajući uobzir karakteristike posebnih riječnih slivova i podslivova."


U daljem tekstu se govori o određenim pristupima koji se tiču spremnosti u slučajupoplave. Ali prvo se spominje da se spremnost može optimalno odrediti samo u okvirupravilnog sveobuhvatnog upravljanja rizicima od poplava. Za ovu svrhu, 3 korakaistaknuta u EU Direktivi o poplavama treba da se implementiraju:

- Preliminarna procjena rizika od poplava;- Mape opasnosti od poplava i mape rizika od poplava;- Planovi upravljanja rizicima od poplava.

Mjere zaštite od poplava su predviđene za pojedine poplave, uopšteno za interval 1/100za naselja, postoje uvijek scenariji niže vjerovatnoće koja može uticati na zaštićenuzemlju. Na primjer, rušenje (probijanje) zaštitne objekte u slučaju nepostojanja ilinepravilnog održavanja ili brige, kod na primjer zemljanih nasipa. Takođe, prelijevanjepreko nasipa može dovesti do narušavanja sistema zaštite od poplava.Stoga trebaju biti identifikovana područja koja mogu potencijalno biti poplavljena u slučajupojave većih poplava u odnosu na projektovane, ili u slučaju probijanja, rušenja i sl.zaštitnih objekata, (scenariji treba da se definišu u skladu sa Agencijama). U timpodručjima potencijal štete ne bi trebao biti povećan ako je moguće. Mjere za osiguranjeili čišćenje tih područja se mogu odrediti u planu o uzbunjivanju u slučaju poplave.

U slučaju poplava iznad projektovanog nivoa ili u nekim slučajevima i za poplave manjeod projektovanih, prelivi mogu pružiti dodatnu sigurnost za sistem zaštite od poplava.

Posebno zemljani nasipi mogu biti uništeni ako ih voda preplavi. Stoga se mogu ugraditidijelovi koji su posebno osigurani na nižim kotama (bez slobodnog nadvišenja).

Određivanje lokacije ovih prelivnih objekata mora biti projektovano u odnosu na područjasa visokom potencijalnom štetom, tako da se u slučaju velikih voda, minimizirajunegativne posljedice.

U području Bijeljine ove objekte treba identifikovati kada se definiše konačna trasa nasipaOdluka o izdizanju ili izmiještanju će se morati razmatrati u zavisnosti od ostvarivosti,posljedica i troškova takvih mjera.

U područjima gdje su poplave česte treba koristiti što je moguće više prinose koji suotporni na poplave. Ovo je posebno primjenjivo na poljoprivrednom zemljištu izmeđuplaniranih nasipa i rijeke Drine u području Bijeljine. Osim toga, treba procijeniti metodeupravljanja i objekte za smanjenje erozije tla, tamo gdje je to potrebno.

U nekim slučajevima pojedinačno naselje ili objekti se ne mogu razmatrati u šemi zaštiteod poplava. Zavisno od situacije tehnička zaštita se može implementirati da se izbjegne ilismanji šteta. Ali takođe je važno za vlasnike i odgovorne osobe da se smanji potencijalnašteta koliko je moguće i da se ne oslanjaju samo na zaštitne objekte. Na primjer, naprizemlju bi trebala da bude što manje predmeta koje bi poplava mogla uništiti.


12. JAVNA RASPRAVA

Javu raspravu su vodili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeRepublike Srpske, pomoćnik ministra gdin Mihajlo Stevanović i gđa Jelena Đukić.

Nakon uvodne riječi i kratkog upoznavanja prisutnih sa projektom predstavnici resornogMinistarastva su pozvali predstavnike konsultanata da prezentuju Plan upravljanjaživotnom sredinom i procjenu uticaja na društvo predmetnog projekta. Prezentacijupredmetnog dokumenta je uradio gdin Saša Dunović ispred Instituta za građevinarstvo„IG“ Banja Luka, a nakon te prezentacije prisutnima je detaljnije prezentovano i samotehničko rješenje planiranog sistema odbrane od poplava rijeke Drina od strane gdinaUroše Hrkalovića ispred Zavoda za vodoprivredu Bijeljina. Sa ove dvije prezentacijeprisutnima je dato dovoljno informacija o predmetnom projektu i njegovim uticajima takoda se u nastavku mogla održati kvalitetna rasprava koju je otvorio gdin Stevanović.

Predstavnik Grada Bijeljina gdin Tomica Stojanović je prvi uzeo riječ. On je istakao da jeGrad Bijeljina dobio na vrijeme poziv i materijal za predmetnu raspravu. Gdin Stojanović jeistakao da je primjetio da se u dokumentu koristi naziv naselja Obrijež, a radi se u stvari onaselju Nova Janja, a naselje Obrijež se nalazi iza naselja Nova Janja i ne možegeografski imati veze sa ovim projektom, sa čime su se Konsultanti složili i dogovoreno jeda će primjećeni propust biti ispravljeni.

Gdin Stojanović je potom dodao da se provjere navedeni podaci o poplavama koje su sedesile 2010. godine, o protocima rijeke Drine koji su tada registrovani, o plavljenjupodručja naselja Dvorovi i Dazdarevo sa mišljenjem da je naselje Dazdarevo plavljeno naopisani način, a da je naselje Dvorovi i Bakračić plavljeno vodom koja je došla niz nasipmagistralnog puta Bijeljina – Pavalovića most. Konsultanti su na ove navode odgovorili dasu upoznati sa različitim tvrdnjama i o uzrocima poplava i o veličinama protoka rijekeDrine i da se i danas koriste različiti podaci dobijeni različitim metodologijama što samodaje na značaju potrebi izrade šire regionalne hidrološke analize rijeke Drine, izvršitiuravnoteženje tih vodostaja i odrediti odgovarajuće proticaje. U Studiji izvodljivosti za ovajprojekat biće predloženo da se prije svega uradi ova analiza. Konsultanti su dodali i to daje novoprojektovani nasip dimenzionisan za prirodno stanje životne sredine, ne uzimajućiu obzir postojeće hidroakumulacije na uzvodnom dijelu jer se tim akumulacijama neupravlja koordinisano kako bi se mogle koristi kao aktivna mjera zaštite od poplava, jer nijedna od tih akumulacija nema izrađen Plan upravljanja akumulacijom što bi isto trebaloda se izradi u narednom periodu.

Gdin Stojanović je nastavio dalje i sa pitanjem da li se razmišljalo da se novoprojektovaninasip i njegova trasa iskoristi i za izgradnju putne infrastrukture i četvrte faze obilaznice zaGrad Bijeljinu koja još uvijek nije izgrađena upravo sa te strane. Konstultanti su odgovorilida je u sklopu ovog projekta predviđena širina nasipa od 6 m, što ipak nije uobičajeno alizbog sigurnosti nasipa ipak je usvojena ova širina, a ako bi se željela još i saobraćajnicana nasipu njegova širina bi morala biti veća što bi dodatno poskupilo njegovu izgradnju itrebali bi se tražiti novi izvori finansiranja, ali da je to tehnički moguće.

Sledeći je diskutovao Dragan Sarić predstavnik mjesne zajednice Balatun. Istakao jeznačaj izgrađenog nasipa u ovom naselju. Pitao je gdje je tačno mjesto spajanjanovoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom mjestu, jer postoji više mogućih spojnihmjesta. Na ovo pitanje odgovor je dao gdin Stevanović ističući da je spojnovoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom naselju nalazi na mjestu gdje kanalSelište tangira postojeći nasip, tj. mjesto sa kojeg se ranije išlo na skelu i za mjesnu„Bracinu“ šljunkaru.


Predstavnik ove mjesne zajednice je dalje pitao za predviđenu trasu novog nasipa, tj. da lije predviđeno da ta trasa ide katastarskom granicom opštine ili granicom Bosne iHercegovine na šta je gdin Stevanović odgovorio da je trasa novog nasipa postavljenatako da ide što bliže katastarskoj granici opštine Bogatić, tj. gdje god je to bilo mogućenasip je postavljen na granici naših katastarskih opština (Balatun, Međaši, Popovi,Amajlije, itd.) kako bi se nasipom zaštitile što veće površine i da što manje zemljištaostane sa drugu stranu nasipa, tj u nebranjenom području, ali da se u cijelosti nasip gradina teritoriji BiH. Na ovaj način dobija se nešto veće inudaciono područje, samim tim imanji uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje i desnu obalu rijeke Drine odpodizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovog projekta na drugu državu ine očekuju se problemi oko usaglašavanja nivelete i položaja nasipa sa RepublikomSrbijom. Sa Republikom Srbijom dogovaraće se i vrijednosti velikih voda na koje će nasipbiti dimenzionisan. Pored ovog projekta sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom planiranaje realizacija i drugih projekata koji se tiču rijeke Drine, prije svega riječ je o izradiIntegralnog plana upravljanja rijekom Drine.

Ovaj predstavnik je pitao i da li ima svrhe graditi ovaj nasip ako se zna da je Pavlovićamost „usko grlo“ koji ne može propusti velike vode rijeke Drine, a koje dovode do poplavana ovom području na šta je gdin Stevanović odgovorio da je Pavlović most izgrađen tek uprvoj fazi i da tek predstoji njegova izgradnja u drugoj fazi u kojoj se mora premostitikompletna inudacija čime bi se otklonio ovaj problem.

Nakon predstavnika mjesne zajednice Balatun riječ je uzeo i predsjednik ove mjesnezajednice, gdin Miodrag Arsenović tražeći da se još jednom pojasni tačno mjesto spajanjanovoprojektovanog nasipa sa postojećim u ovom mjestu, jer jedinu plodnu zemlju imaju ujužnom dijelu, prema mjesnoj zajednici Međaši i ako tuda bude postavljena trasa nasipajaviće se veliki problem sa stanovništvom ove mjesne zajednice. Na ovaj upit gdinStevanović je opet ponovio gdje će se tačno spajati novi nasip sa postojećim i da će trasanovog nasipa od ovog naselja ići južno prateći katastarsku granicu opština u GraduBijeljina gdje god je to moguće kao bi se izbjeglo presjecanje parcela i kako bi se zaštitilešto veće površine obradivog zemljišta.

Predstavnik Grada Bijeljina gdin Predrag Jović je u svom izlaganju istako teškumaterijalnu situaciju u kojoj se nalazi Grad Bijeljina i pitao da li postoji mogućnost da sedio sredstava za eksproprijaciju zemljišta obezbijedi Gradu kroz kredit Svjetske Banke našta je gdin Stevanović odgovorio da se o tome može razgovarati sa Svjetskom Bankom ida se Memorandum koji je potpisao Gradonačelnik Grada Bijeljina sa resornimMinistarstvom ne odnosi na ovaj projekat već na projekata koji se realizuje ne rijeci Savi ikoji se završava u ovoj godini.

Eksproprijacija zemljišta za ovaj projekat biće kasnije razmatrana, kada će se govoriti i ovisini naknada, ekspropiacionom pojasu i ističe mogućnost da se predloži da se o tomerazgovara sa Svjetskom Bankom iako do sada nije bila praksa da se ovi troškovifinansiraju iz kreditnih sredstava. Nama je sada bitno da je projekat prihvatljiva za Grad,za mjesne zajednice, da nema velikih uticaja na poljoprivredno zemljište, ako taj nasippribližimo katastarskoj granici između dvije katastarske opštine.

Stručnjak za zaštitu okoliša u Uredu Svjetske banke za BiH gđa Esma Kreso je pismenimputem skrenula pažnju kako je u studiji navedeno da bi moglo doći do nizvodnogplavljenja površina koje do sada nisu bile plavljene, te kako je moguć uticaj i na RepublikuSrbiju. Nakon ovog upozorenja, stavova sa javne rasprave i dodatnih pojašnjenjatehničkih rješenja novoprojektovanog nasipa konsultanti su zaključili da realizacijom ovogprojekta ipak neće doći do plavljenja površina koje do sada nisu bile plavljene, te se nemože očekivati značajniji uticaj na Republiku Srbiju. Naime, trasa novog nasipa jepostavljena tako da ide što bliže katastarskoj granici opštine Bogatić, ali tako da se nasipu cijelosti gradi na teritoriji BiH.


Na ovaj način dobija se veliko inudaciono područje (područje između dva nasipa, na lijevoji desnoj obali, je širine i nekoliko kilometara). Velikim inudacionim područjem osigurava sedovoljno prostora da se u slučaju nailaska velikih, plavnih, voda nivo vode ne diže tolikovisoko da bi izazvao plavljenja okolnog područja. Ovakvim pozicioniranjem nasipaminimiziraju se uticaji izgradnje nasipa na nizvodno područje i desnu obalu rijeke Drine odpodizanja nivoa voda i na taj način su izbjegnuti i uticaji ovog projekta na RepublikuSrbiju.

Operativna savjetnica u Uredu Svjetska banke u Zagrebu gđa Vera Dugandžić jepismenim putem poslala više primjedbi i sugestija na izrađeni Plan upravljanja životnomsredinom i procjenu uticaja na društvo. Pravo je gđa Dugandžić pitala da li konsultantimogu navesti relevantne zakone i propise RS i BiH u skladu sa kojima će se vršitieksproprijacija zemljišta ukoliko se javi potreba za istom na području obuhvata projekta?Nakon urađene analize zakonske regulative u poglavlju Imovinsko pravni propisi odznačaja za projekt konsultanti su dali pregled zakonskih akata Republike Srpske i BiH kojisu relevantni za predmetni projekat, te kratki osvrt na svaki navedeni zakon u kontekstunjegove primjene na implementaciju projekta izrade zaštitnog nasipa na lijevoj obali Drineod Balatuna uzvodno do Glavičica.

Gđa Dugandžić je zamolila i da se u Planu konsultanti pozovu na World Bank OP. 4.12 ida izlistaju sve zaštitne mjere kako je navedeno u opisu zadataka sukladno Bančinojoperativnoj politici, kao i da se u okviru pravnog i institucionalnog okvira da višeinformacija u pogledu zakona i propisa koji se odnose na agencije koje su odgovorne zasprovođenje aktivnosti preseljenja, te izvrši paralelna analiza i eventualna odstupanjaizmeđu politike Svjetske banke i zakona RS i BiH koji tretiraju ovo pitanje.

Nakon ovog konsultanti su u poglavlju Analiza zahtjeva Svjetske banke i BiH u postupkuraseljavanja i Pravni i institucionalni okvir obradili sve specifične zahtjeve Svjetske bankeu vezi sa preseljenjem, a koji su sadržani u Operativnim pravilima OP 4.12 koji se odnosena nedobrovoljno (prisilno) preseljenje. Takođe je obrađena politika i principi Svjetskebanke u slučaju nedobrovoljnog preseljenja, zatim šta uključuje pomoć u toku procesakompenzacije, preseljenja i selidbe. Paralelnom analizom zahtjeva Svjetske banke u vezisa preseljenjem koji su sadržani u Operativnim pravilima OP 4.12 i važeće zakonskelegislative na teritoriji RS i BiH definisan je način rješavanja imovinsko-pravnih pitanja,kao i postupci u vezi sa istim, mogućnost sporazumnog rješavanja pitanja eksproprijacije ipripadajuće naknade, kao i donošenja posebnih odluka kojima bi se regulisalo određenopitanje, odnosno obezbijedilo neko dodatno pravo.

Dalje je gđa Dugandžić sugrisala da se „prava na naknade“ obrade u obliku tablice kakobi se izbjegao nepotrebno dug opis, kao i to da je potrebno obraditi ravnopravnost polova imoguće mjere za ublažavanje koje trenutna verzija dokumenta ne pokriva. Kao odgovorna ovu sugestiju u okviru poglavlja Prava na naknade tabelarno obrađena su prava nanaknade u skladu sa važećim zakonima ili specifičnim zahtjevima Svjetske banke, azavisno od vrste prava ili imovine koje se opciono mogu naći pod uticajem Projekta izradezaštitnog nasipa na lijevoj obali Drine od Balatuna uzvodno do Glavičica (tabela „Matricanaknada“). Takođe, dodato je novo poglavlje Ravnopravnost polova i mjere za ublažavnjeuticaja u kojem je obrađeno ovo pitanje.

Na dalje gđa Dugandžić je primjetila i da navedeni sastav tima nije ispoštovan iako je uProjektnom zadatku vrlo eksplicitno navedeno koji su pravni i socijalni stručnjaci potrebni.Analizom ove primjedbe uočeno je da tehničkim propustom i činjenicom da dokument nijepotpisivan, već poslat elektronskim putem, u sastav tima nisu uvršetni svi stručnjaci kojisu radili na ovom dokumentu i ovaj propust je ispravljen.

13. PRILOZI

PRILOG BR 1 Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo | 1

PRILOG BR. 1: PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM


1. UVOD

Upravljanje otpadom je provođenje propisanih mjera postupanja sa otpadom u okvirusakupljanja, transporta, skladištenja, ponovnog iskorištenja i odlaganja otpada, uključujućii nadzor nad tim aktivnostima. U skladu sa članom 26 Zakona o upravljanju otpadom („Sl.glasnik RS“ 53/02, te „Sl. glasnik RS“ 65/08 - izmjene i dopune), kao i Zakona oupravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“ br. 33/03) i Zakona o izmjenama i dopunamazakona o upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“ br.72/09), operator postrojenja za koje jepotrebna ekološka dozvola izrađuje Plan o upravljanju otpadom.

U skladu sa Članom 27. operator postrojenja, kao proizvođač otpada, mora odrediti liceodgovorno za poslove upravljanja otpadom, odnosno koordinatora za otpad. Prilikomizrade ovoga Plana uzete su u obzir odredbe Pravilnika o kategorijama otpada skatalogom („Sl. Glasnik RS“ 39/05) i odredbe Člana 2. Pravilnika o uslovima za prenosobaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistemaprikupljanje otpada („Sl. Glasnik RS“ 118/05), kao i Pravilnika o kategorijama otpada salistama ((„Sl.novine FBiH“ br.9/05).

U cilju potpunog razumijevanja ovog Plana, u nastavku se daju pojašnjenja osnovnihpojmova koja se koriste, a proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom:

- “otpad” znači sve materije ili predmete koje imalac odlaže, namjerava odložiti ilimora odložiti u skladu sa jednom od kategorija navedenih u podzakonskom aktukojeg donosi ministar nadležan za zaštitu životne sredine, a nalaze se u Kataloguotpada usvojenom u posebnom zakonskom propisu; („Sl. Glasnik RS“ 39/05);

- "komunalni otpad" - znači iz domaćinstva i ostali otpad, koji je po svojoj prirodi ilisastavu sličan otpadu iz domaćinstva;

- "opasni otpad" - znači otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu iliviše karakteristika datih u podzakonskom aktu koji donosi ministar nadležan zazaštitu životne sredine koje uzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu,po svom porijeklu, sastavu ili koncentraciji, kao i otpad koji je naveden u kataloguotpada kao opasni otpad i regulisan posebnim propisima;

- "neopasni otpad" - znači otpad koji nije definisan kao "opasni otpad";- "inertni otpad" - znači otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili

biološkim promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi načinfizički i hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na drugesupstance sa kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje životnesredine ili ugrožavanje zdravlja ljudi;

- "imalac" znači svako fizičko ili pravno lice, koje posjeduje otpad;- "proizvođač" je pravno ili fizičko lice čijom djelatnošću se proizvodi otpad ili pravno

ili fizičko lice koje obavlja predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode dopromjena fizičkih karakteristika ili sastava otpada;

- "pravno ili fizičko lice" je fizičko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstudjelatnosti upravljanja otpadom;

- "upravljanje otpadom" – je sistem djelatnosti i radnji koji podrazumijevajuprevenciju nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnihkarakteristika, tretman otpada, planiranje i kontrolu djelatnosti i procesa upravljanjaotpadom, transport otpada, uspostavljanje, rad, zatvaranje i održavanje uređaja zatretman otpada nakon zatvaranja, monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezidjelatnosti i radnji upravljanja otpadom.


2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE

2.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi izgradnje i uklanjanja objekta

U nastavku se određuje klasifikacijski spisak svih vrsta otpada koje mogu nastati u tokupripreme, uređenja i zatvaranja gradilišta u toku građenja i u fazi zatvaranja objekta. Zasvaku kategoriju daju se smjernice za postupanje odnosno, načine sakupljanja, prijevoza,prerade i odstranjivanja otpada.

Tabela 1 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnjeBr. Grupa ŠifraNeopasni otpad1. OPŠTINSKI OTPAD1.1. Miješani opštinski otpad 20 03 011.2. Papir i karton 20 01 011.3. Plastika 20 01 391.4. Drvo 20 01 382. GUME2.1. Potrošene gume 16 01 033. GVOŽĐE3.1. Struganje i obrada ferometala 12 01 013.2. Struganje i obrada obojenih metala 12 01 033.3. Gvožđe i čelik 17 04 054. GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA4.1. Beton 17 01 014.2. Cigle 17 01 024.3. Pločice i keramika 17 01 03

Mješavina betona, opeke i keramičkih pločica koje nesadrže opasne materije

17 01 07

4.4. Drvo, staklo i plastika 17 02 01, 02 i 03Zemlja i kamenje, iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06

4.5. Izolacioni materijali 17 06 044.6. Miješani otpad od građenja i rušenja drugačiji od onih

navedenih pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03Opasni otpad1.0. OTPADNA ULJA, BITUMEN,SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA1.1. Mješavine bitumena koje sadrže katran od uglja 17 03 01*1.2. Biorazgradiva hidraulična ulja 13 01 12*1.3. Mašinska ulja 13 02 06* i 07*1.4. Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili su

kontaminirane sa štetnim tvarima15 01 10*

1.5. Olovne baterije 16 06 01*1.6. Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitna

odjeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama 15 02 02*

1.7. Neorganska sredstva za zaštitu drva 03 02 04*

1.8. Otpad nastao iz primjene i uklanjanja boja i lakova 08 01 11*, 13*,15*,17*,19* i 21*

1.9. Mješavina ulja i masti iz uljnih/vodnih separatora 19 08 10*1.10. Sintetička ulja za prenos toplote 13 03 08*


2.2. Plan upravljanja otpadom u fazi izgradnje i uklanjanja objekta

Metode prikupljanja, skladištenja i rukovanja sa otpadom

Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanječovjekova zdravlja i životne sredine, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo.Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizovano na prostoru gradilišta, a temelji se naosnovnim načelima upravljanja otpadom:

- Načelu odvojenog prikupljanja,- Prevencije,- Reciklaže.

Otpad nastao na području gradilišta će se skupljati selektivno, odnosno u odvojenimposudama u skladu sa klasifikacijom otpada. Sakupljani otpad se ne smije spaljivati nalicu mjesta na otvorenom.

Osnovni princip je odvajanje opasnog od neopasnog otpada, zatim odvajanjegrađevinskog od ostalih kategorija, te posebno odvajanje otpada koji se može reciklirati.

Opasni otpad i njihova ambalaža moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređujuoznačavanje opasnih stvari. Opasni otpad treba skupljati i sortirati po kategorijama koje sudefinisane u gornjoj tabeli.

Otpadna ulja treba skupljati i čuvati odvojeno. Zabranjeno je izlijevanje otpadnih ulja upovršinske i podzemne rijeke, kanalizaciju ili na tla, što važi i za tvari u kojima sumineralna ili sintetička ulja.

Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenimmjestima u odgovarajuće kontejnere:

- Kontejner za opasni otpad- miješani opasni otpad (15 01 10*, 16 06 01*, 15 0202*, 08 01 11*, 13*, 15*, 17*, 19* i 21*, 03 02 04*),

- Kontejner za neopasni otpad- miješani opštinski otpad (20 03 01),- Kontejner za neopasni otpad- miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati (20

01 01 , 38 i 39),- Kontejner za neopasni otpad – miješani metalni otpad koji se može reciklirati (12

01 i 03 i 17 04 05).

Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjerne, iz kojih materijali ne smiju curiti.Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen.

Skupljena otpadna ulja (13 02 06* i 07*) će se skladištiti u burad ili druge odgovarajućeposude, tako da ne može doći do isticanja. Servisiranje vozila se smije odvijati isključivona servisnom platou koji je udaljen od vodotoka i osjetljivih područja, gdje će sepozicionirati i burad za čuvanje otpadnih ulja.

Za zbrinjavanje kategorija građevinskog otpada, Izvođač treba predvidjeti privremene itrajne lokacije za deponovanje duž trase, u zoni građenja i na posebnoj lokaciji.

Privremene deponije potrebne su za deponovnje humusa, iskopanih materijala, kao i zamanje količine tamponskog materijala i kamenih frakcija. Izvođač je dužan identifikovatilokacije za stalno i privremeno deponovanje te ishodovati sve potrebne saglasnosti.


Odvoz otpada

Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati ovlaštenim preduzećima zaprikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Zakonom o otpadu („Sl. glasnik RS“53/02).

U postupku traženje najbolje ponude za odvoz (opasnog) otpada proizvođač će odponuđača zatražiti dokaz o registraciji za obavljanje poslova upravljanja otpadom u skladusa odgovarajućim propisima.Izvođač će potpisati ugovor sa odabranom firmom.

Vođenje evidencije

Proizvođač otpada će voditi evidenciju o vrsti i količinama otpada koji proizvede.Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke:

- Podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka;- Skladištenje otpada;- Uklanjanje otpada.

Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čijijedan primjerak predaje Preduzeću za prikupljanje, transport i preradu otpada, a jedančuva u vlastitoj arhivi.

Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati u stalnom uredu Izvođača a kopiju naprivremenim lokacijama radi inspekcije.

Odgovornost

Izvođač je dužan imenovati lice koje će biti odgovorno za poslove nadzora nadupravljanjem otpada na gradilištu (koordinatora za otpad).


3. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA

3.1. Klasifikacija otpada koji se javlja u fazi korištenja

U fazi korištenja otpad se javlja kod održavanja pumpnih stanica ili drugih objekatasistema npr. u slučaju potrebe za zamjenom cijevi radi kvarova, pucanja ili sličnog.

Pumpne stanice su predviđene kao automatske bez posade, tako da jedini otpad koji semože javiti je otpad nastao od održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu.

U nastavku se prezentiraju vrste otpada koji nastaje na pojedinim lokacijama u tokukorištenja.

Tabela 2 Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistemaBr. Grupa ŠifraNeopasni otpad1. OPŠTINSKI OTPAD1.1. Miješani opštinski otpad 20 03 012. GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA2.1. Plastika 17 02 032.2. Zemlja i kamenje, iskopana zemlja radom bagera 17 05 04 i 06Opasni otpad1.0. OTPADNA ULJA, BITUMEN,SUPSTANCE KOJE SADRŽE ULJA1.1. Mašinska ulja 13 02 06* i 07*1.2. Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili su

kontaminirane sa štetnim tvarima15 01 10*

1.3. Apsorbenti, materijali za filtere, krpe za brisanje, zaštitnaodjeća, koji su kontaminirani opasnim supstancama 15 02 02*

3.2. Upravljanje otpadom u fazi korištenja

Skupljanje i skladištenje otpada će se i u ovom slučaju temeljit će na načelima prevencije iodvojenog prikupljanja. Upravljanje otpadom prezentira se kao što slijedi:

U fazi rada i održavanja sistema moguće je da će doći do pojave taloga u kanalima zaodvodnjavanje (talozi od pranja i čišćenja 02 01 01) koje je potrebno redovno čistiti iodložiti na adekvatan način. Ovaj otpad koji se uglavnom sastoji od zemlje i otpadnihbiljnih tkiva treba tretirati zajedno sa otpadnim biljnim tkivima.

Prilikom redovnog održavanja elektroenergetske opreme i pumpi za vodu u pumpnimstanicama nastaje otpad u vidu zamašćenih i zauljenih krpi, otpadnih ulja i drugo, označenkao 15 02 02* u Tabeli 1. Ovaj otpad treba prikupiti, selektirati i privremeno odložiti nalokaciji planiranih objekata za vrijeme trajanja održavanja. Za čuvanje skupljenih otpadnihulja (13 02 06* i 07*), koja spadaju u opasni otpad, nabavit će se burad ili drugeodgovarajuće posude, propisno označene, tako da ne može doći do zagađenja okoliša.Ovako prikupljen otpad plasirati preduzećima koja se bave zbrinjavanjem ove vrsteotpada sa kojim korisnici sistema. U slučaju mjestimične pojave curenja ulja i masti, istetreba odstraniti krpom, a zauljene krpe privremeno odložiti u metalnu burad. Mast koja semjestimično odstranjuje sa opreme, zbog pojave mehaničkih čestica ili zbog zamjene,treba odstraniti na isti način.

Prilikom izvođenja radova kod zamjene cijevi u slučaju kvarova, pucanja cijevi ili sličnogzemljani sloj (17 05 04 i 06) posebno deponirati i nakon postavljanja cijevi vratiti.Eventualni višak materijala nakon sanacije potrebno je deponovati na unaprijedpredviđenim lokacijama, do odvoza na deponiju.


Sakupljani otpad se ne smije spaljivati na licu mjesta na otvorenom.

Odvoz otpada

Za odvoz i zbrinjavanje svih nastalih vrsta otpada potrebno je sklopiti ugovore sapreduzećima koje imaju ishođene sve potrebne dozvole za upravljanje otpadom.

Proizvođač otpada će sav (selektivno) prikupljeni otpad predati operatoru, odnosnoovlaštenim poduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa Uredbom oselektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, koja preuzimaju obvezutransporta do konačne prerade otpada, odnosno konačnog zbrinjavanja.Konačno zbrinjavanju komunalnog otpada će se vršiti redovno na općinskoj/regionalnojdeponiji kamionima općinskog javnog komunalnog poduzeća prema ugovoru koji trebasklopiti sa njima.

Opasni otpad će se predavati ovlaštenim operaterima za opasni otpad. U toku transportamora biti označen i pakiran u skladu sa posebnim propisom. Prijevoz opasnog otpadamora biti usklađen sa općim zahtjevima za prijevoz opasnih roba. Transport opasnogotpada bit će praćen odgovarajućom dokumentacijom utvrđenom u skladu sa Pravilnikomo kategorijama otpada, karakteristikama koje ga svrstavaju u opasni otpad, djelatnostimapovrata komponenti i odlaganja otpada.

Vođenje evidencije

Korisnika sistema će voditi evidenciju o nastajanju svih vrsta otpada na lokaciji. Potrebnoje voditi zapise o vrsti i količinama otpada.

Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čijijedan primjerak predaje ovlaštenom preduzeću a jedan čuva u vlastitoj arhivi.Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog ineopasnih otpada.


PRILOG BR. 2: DOBRE GRAĐEVINSKE PRAKSE


Zahtjevi u pogledu dobrih građevinskih praksi koji će biti uključeni u Ugovor o izvođenjuradova su slijedeći:

Opšti zahtjevi:- Izvođači će biti dužni slijediti praksu dobre okolišne gradnje u svim građevinskim

djelatnostima, te smanjiti na najmanju moguću mjeru štete nanesene vegetaciji,tlu, podzemnim vodama, površinskim vodama, krajoliku, kao i uznemiravanjenaselja i lokalnih komunikacija.

- Primjena zaštite okoliša i mjera za ublažavanje, kao i monitoring, provodit će separalelno s građevinskim aktivnostima. Oni će početi u trenutku kada se radnici,oprema i/ili materijal smjeste na gradilište, a završit će s prestankom građevinskihradova, kada svi radnici, oprema i/ili materijal napuste gradilište i kada okoliš budevraćen u prvobitno stanje.

- Izvođač ima obvezu da imenuje koordinatora za zaštitu na radu i zaštitu okolišakoji će biti odgovoran za osiguranje usklađenosti sa zakonima i ciljevima zaštiteokoliša, sigurnosti na radu i zaštite od požara.

- Izvođač treba osigurati red, disciplinu i profesionalnu odgovornost svih zaposlenikana gradilištima. Rad i boravak moraju biti ograničeni isključivo na zonugrađevinskih radova, a štetu na privatnom vlasništvu, zemljištu i usjevima trebaizbjegavati. Treba osigurati redovne kontakte s predstavnicima lokalnih stanovnika(mjesnih zajednica) sa svrhom razmjene informacija ili radi pronalaženja rješenjaza eventualne sporove (nastale povredom prava vlasništva, oštećenjima prilikomgrađevinskih radova, itd.).

Snabdijevanje i prevoz materijala- Prilikom kupovine materijala za izgradnju nasipa za odbranu od poplava, Izvođač

će odabrati proizvođača/dobavljača koji radi u skladu s važećom okolišnomdozvolom, ukoliko mu je ista potrebna u skladu sa Zakonom o zaštiti životnesredine RS („Službeni glasnik RS“ br. 28/07), ili drugim okolišnim standardima kojisu priznati u BiH i/ili EU.

- U cilju sprječavanja emisije prašine, Izvođač je dužan prevoziti asfalt, šljunak,kamen, zemlju i drugi materijal u kamionima prekrivenim ceradom. Prevoz kamenai šljunka vrši se u vlažnom stanju. Brzina vozila ne smije prelaziti 30 km/h. Izvođačće izbjegavati nepotrebne vožnje.

Organizacija gradilišta- Izgradnja bi trebala početi (ako je moguće) u doba godine kada se mogu koristiti

prednosti suhog tla, tj. kada je zbijanje i degradacija kroz korištenje na minimalnojrazini.

- Koristit će se odgovarajuće mašine i/ili zaštitne ploče koje bi mogle spriječitizbijanja tokom uklanjanja zemljišta, npr. korištenjem tračnica ili pneumatika niskogtlaka na mjestima koja ukazuju na mogućnost zbijanja. Koristit će se odgovarajućipostupci za odvojeno uklanjanje, rukovanje, skladištenje i zamjenu humusa ipodzemlje.

- Izvođač će uspostaviti privremeno odlagalište za građevinski materijal, prostor zaispiranje pumpi za beton i miješalica, te prostor za pranje auto-guma sodgovarajućim sredstvom za čišćenje. Privremena odlagališta za iskopnimaterijalom (zemlja) bit će smanjen na maksimalno 2 m visine, kako bi sespriječilo zbijanje uzrokovano težinom zemlje, a vrijeme čuvanja će se smanjiti naminimum.

- Izvođač će osigurati da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u skladus lokalnim propisima, i ako je moguće, certificirana u skladu sa standardima EU.

- Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji zadovoljavajuokolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpuno izgaranje). Takođerće koristiti filtere za smanjenje emisije čestica čađi, i gorivo sa povoljnomhemijskom strukturom (nizak sadržaj sumpora) i učinkovito/sigurno pretakanje.


- Izvođač radova dužan je koristiti moderne mašine i vozila koji predstavljaju izvorebuke (motor, ispušni sistem). Ovo uglavnom podrazumijeva nabavku novih mašinaili provođenje mjera za ugradnju dodatne zvučne izolacije, kao i njeno konstantnoodržavanje. Osim toga, preporučuje se da mašine jedino trebaju raditi u razdoblju07-17 sati na svim dionicama trase čija udaljenost od najbliže stambene kućeiznosi manje od 60 m.

- Izvođač radova dužan je koristiti biorazgradiva maziva i ulja za mjenjače.Održavanje, punjenje i čišćenje mašina mora biti obavljeno izvan gradilišta i izvanpodručja s površinskom vodom.

- Izvođač će odrediti i slijediti kontrolne mjere za prašinu koja nastaje tokomrukovanja s opremom i/ili prilikom radova na obnovi. Izvođač mora dostaviti plan ukojem su predloženi putevi za prevoz materijala, a također treba dati izjave opredloženoj metodi za kontrolu prašine na mjestima gdje se ne može izbjećiprevoz kroz naselja.

- Izraditi projekt organizacije gradilišta sa odgovarajućim rješenjima za odvodnju itretman sanitarnih otpadnih voda, kao i oborinske vode iz zone gradilišta. Odvoditikorištenu vodu sa gradilišta sa odgovarajućim kanalizacionim sistemima, popotrebi sakupljati u vodonepropusnim spremnicima i tretirati na propisani način(bilo na licu mjesta, ili na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili sistemgradske kanalizacije.

- Izvođač će osigurati da se parkirna mjesta mašina i vozila te smještajni kontejneriradnika ne nalaze unutar šumskih područja, da ne utječu na vodotoke i ne utječuna ugroženu floru i faunu.

- Izvođač će osigurati zaštitu područja koja su osjetljiva na eroziju s agentimastabilizacije (privremene brane, ograde, jame) i presađivanje nakon završetkagrađevinskih radova.

Izvođenje građevinskih radova- Kako se ne bi ugrozila stabilnost tla, na nestabilnim ili uslovno stabilnim terenima,

građevinski radovi će se obavljati u kraćim intervalima.- Tokom izvođenja zemljanih radova, humusni sloj će se odlagati na hrpe koje neće

biti više od 2 m i bit će zaštićen od zagađenja kako bi zadržao svoju plodnost.- U cilju smanjenja negativnih uticaja na rijeku i riječne obale na minimum, aktivnosti

na izgradnji koje se vrše na ili u blizini površinskih vodnih tijela, trebaju se provoditiu vrijeme sezone malih voda, koja je najčešće u razdoblju od jula do septembra.Preporučuje se da se ovo uzme u obzir prilikom pripreme rasporeda aktivnosti.

- Sva rukovanja sa naftom i njenim derivatima u procesu izgradnje i nabavkemašina, obavljaju se uz najveće mjere zaštite radi izbjegavanja prolijevanja. Svaambalaža za naftu i ostale naftne derivate mora biti sakupljena i odnesena nakontrolirano odlagalište Izvođača, odakle će biti odvezeni od strane ovlaštenogkomunalnog poduzeća. U slučaju nesreća, izlijevanja goriva ili maziva u okoliš,potrebne su hitne intervencije u skladu s postupcima za ispuštanje goriva i maziva.

- Mašine i vozila se neće prati u zoni radova.- Otpadne vode iz WC-a radnika neće biti ispuštene u zemlju niti u vodotoke.- Otpadom će se upravljati u skladu sa Planom upravljanja otpadom (detalji su dati u

nastavku).- Odlaganje iskopanog materijala i bilo kakvog drugog čvrstog otpada u vodotoke bit

će zabranjeno.- Vožnja mašina u rijekama, potocima, ili na njihovim obalama ne bi trebala biti

dozvoljena, osim u situacijama kada se to ne može izbjeći zbog izgradnje nekeposebne strukture.

- Dna korita rijeka će biti zaštićena i ne smiju biti potpuno blokirana tokom kopanja ucilju zaštite postojećih vodnih koridora za neometanu komunikaciju između živihvrsta koje žive na dnu i onih koji slobodno plivaju. Restauraciju postojećih obalatreba osigurati kroz sadnju odgovarajuće vegetacije na oštećenim terenima.


- Izvođač će provesti odgovarajuće mjere kontrole prometa, u skladu sa zakonom,za vrijeme trajanja ugovora, i takve mjere moraju najprije biti odobrene od straneNadzornog inženjera. Mjere za upravljanja sigurnosti u prometu će uključivatiprivremenu rasvjetu i odgovarajuću signalizaciju tokom kopanja i radova narehabilitaciji.

- Izvođač treba imenovati stalno osoblje koji će biti angažirano na pitanjimasigurnosti u prometu, te će biti odgovorno za provedbu mjera sigurnosti prometa iprovedbu prometnih mjera koje su propisane državnim zakonima, a koje ćeuključivati: (I) pregled stanja i položaja opreme za kontrolu prometa u upotrebi, (II)pregled nacrta - dio koji se odnosi na opremu za kontrolu prometa koja je potrebnaza osiguranje sigurnog i učinkovitog protoka prometa, (III) ispravka svih prometnihnedostatka gdje je to primjenjivo, (IV) kontrola radnih zona, rukovanje opremom iskladištenje, rukovanje materijalom i skladištenje vezano uz sigurnost u prometu.

- Izvođač ne smije ostaviti iskopane rovove bez nadzora, te mora ograditi i označitisve otvorene rovove kako bi se spriječile eventualne nesreće.

Organizacija gradilišta nakon završetka radova- Izvođač također mora ukloniti sve posebne objekte i mjesta koja se koriste kao

podrška izgradnji uključujući privremene zgrade i njihove temelje, privremeneinstalacije (elektro, vodne i kanalizacijske instalacije) i opremu (bazen zasedimentaciju), vraćanje privremenih cesta u prvobitno stanje (posebno ušumskom području i na privatnoj imovini), i radnih površina, uklanjanje ograde,znakova i obavijesti.

- Izvođač će ukloniti sav građevinski otpad.- Sva građevinska područja i ostala područja koja su bila pod uticajem tokom

izgradnje, vratit će se u prvobitno stanje, ovisno o budućem korištenju zemljišta.- Aktivnosti na vraćanju u prvobitno stanje će započeti odmah nakon zakopavanja

cijevi.- Građevinsko područje se mora zasaditi vrstama sačuvanim u tresetu i dopunjeno

odgovarajućim materijalom, ako je potrebno.- Poljoprivredne površine moraju se vratiti u stanje koje je prikladno za

zemljoposjednika kako bi mogli ponovno saditi vlastite zasade


PRILOG BR. 3: DETALJNA ANALIZA DRUŠTVENE PROCJENE


1. REZULTATI KVALITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

1.1. Pregled postojećih informacija

Plan je da se izgradi zaštitni nasip na lijevoj obali kako bi se zaštitilo područje Semberije iJanje od poplava rijeke Drine, od Balatuna uzvodno do Glavičice. Nasip će biti spojen sapostojećim nasipom na rijeci Drini. Time će se osigurati zaštita od poplava za naselja:Balatun, Medjasi, Dvorovi, Popovi, Amajlije, Janja i Nova Janja i zaštita značajnihpoljoprivrednih površina.

Procjenjuje se da će ukupna dužina nasipa biti veća od 36 km. Na lijevoj obali rijeke Drine,nasip će biti spojen sa postojećim u mjestu Badovinac, i protezaće se uzvodno do BanjeKoviljače.

Tokom pripreme socioloških istraživanja i same lokacije planiranih aktivnosti identifikovani suključni akteri:

1. Javna ustanova "VODE SRPSKE",

2. Odsjek za civilnu zaštitu Grada Bijeljine i

3. Grad Bijeljina.

Za potrebe predmetnih istraživanja predstavnici konzorcijuma su intervjuisali predstavnikeidentifikovanih ključnih aktera i saznali njihove stavove koje navodimo u nastavku, a odnosese na društvne i sociološke komponente planiranih projektnih aktivnosti.

S obzirom da na projektnoj lokaciji postoje naseljena mjesta i zemljišta u privatnomvlasništvu, sa značajnim brojem stanvnika bilo je potrebno saznati u što većoj mjeri stavovestanovnika predmetnih projektnih lokaliteta zbog čega je izvršeno anketiranje. Anketiranje jeizvršeno u svim mjesnim zajednicama obuhvaćenih projektom, tj. domaćinstva koja žive uneposrednoj blizini projektne lokacije. U neposrednoj blizini prostora gdje će biti realizovanProjekat nalaze se mjesne zajednice Balatun, Međaši, Dvorovi, Popovi, Amajlije, Janja iNova Janja. Prema preliminarnim informacijama popisa stanovništva, domaćinstava iustanova u BiH 2013, na teritoriji Republike Srpske na područjima koja obuhvataju ovemjesne zajednice nalazi se 6104 domaćinstava i živi preko 22.000 stanovnika.

Tabela 1 Broj stanovnika u obuhvatu projektaR.br. MJESNA

ZAJEDNICAUKUPAN BROJ

POPISANIH LICAUKUPAN BROJ

DOMAĆINSTAVAUKUPAN BROJ

STANOVA1 Balatun 1165 311 4372 Međaši 917 305 4953 Dvorovi 5178 1527 19034 Popovi 1314 412 5515 Amajlije 1165 311 4376 Janja 12233 3184 42727 Nova Janja 192 54 111UKUPNO 22164 6104 8206

Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava i ustanova u BiH 2013, na teritoriji Republike Srpske, Republički zavodza statistiku, Banja Luka 2013

Tokom istraživanja stavova javnosti korišten je metod ispitivanja ispitanika putemanketiranja. Prije istraživanja planirano je da se u cilju reprezentativnosti ispitivanog uzorkaformira uzorak iz svih mjesnih zajednica veličine ne manje od 20 ispitanika tako da jeformiran uzorak od 140 ispitanika. Uzorak je obavezno uključivao i predsjednike predmetnihmjesnih zajednica jer su to ljudi koji u suštini, predstavljaju ljude mjesne zajednice i štitenjihove stavove i interese.


Anketiranje je sprovedeno direktno na terenu ispitivanjem slučajnih prolaznika u predmetnimmjesnim zajednicama.

1.2. Intervjui

U okviru kvalitativnog istraživanja, na području Grada Bijeljina sprovedeni su individualniintervjui sa tri ključna aktera: predstavnikom Grada Bijeljina, predstavnikom ustanove Javnopreduzeće Vode Republike Srpske i sa predstavnikom odsjeka za civilnu zaštitu GradaBijeljine.

Radi lakšeg poređenja i formiranja jasnije slike o trenutnom stanju na predmetnom plavnompodručju grada Bijeljina, o mišljenjima i saznanjima o planiranom projektu odbrane odpoplava, imovinsko-pravnim problemima sa kojima bi se projekat mogao suočiti i premanjima mogućim rješenjima, u narednoj sekciji predstavićemo istovremeno odgovore gorepomenutih predstavnika.

Učesnici istraživanja su saglasni da je oduvijek postojao dobara odnos opštinske vlastiprema mjesnim zajednicama, udruženjima/zadrugama i poljoprivrednicima plavljenihpodručja opštine Bijeljina?

"Oduvijek su bili aktivni, jer Bijeljina živi sa tim. U okviru svojih finansijskihmogućnosti uvijek je izlazila u susret, koliko su u mogućnosti da izdvoje od godine dogodine. Nikad ovo područje nije bilo zanemarivo"......(JU Vode Srpske )

"Postoji, pogotovo ova plavna područja uz rijeku Drinu koja je nebranjeni dio, gdjeDrina nažalost, redovno plavi, gdje ugrožava poljoprivredno zemljište. Obično imOpština izlazi u susret,...., zato što na tom području nema nasipa. Često izvidisituaciju gradonačelnik sa resornim načelnicima iz odjeljenja za privredu ipoljoprivredu i u razgovoru sa ljudima, stručnjacima za poljoprivredu i izvrši seprocjena i određena naknada, koliko toliko"....(Civilna Zaštita)

Stavovi učesnika istraživanja se ne razlikuju kada je riječ o najvećem potencijalu za razvojpredmetnog područja i svi ističu da se radi o veoma kvalitetnom zemljištu koje je podobnoprije svega za ratarstvo, za šta se i trenutno najviše i koristi?

"Kraj Semberija uvijek je bio usmjeren prema povrtlarskim kulturama (ratarstvo) i stim u vezi uvijek je bilo potrebe da to bude koliko toliko stabilno i zaštićeno. Razvijanje i projekat odvodnje površinske vode, da se taj sistem dovede u funkcijunavodnjavanja, pri čemu bi lakše moglo da se obezbijedi"....(JU Vode Srpske )

"Najveći potencijal bi imali poljoprivreda i ratarstvo i stočarstvo. One su najvišezastupljene i ljudi od toga žive"....(Civilna Zaštita)

"Uglavnom poljoprivreda, stočarstvo, ratarstvo"....(Grad Bijeljina)

O stanju poljoprivredne proizvodnje u područjima pogođenim poplavama i glavnimproblemima sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću predstavnici JU Vode Srpske iCivilne Zaštite usaglasili su se da su najveći problemi za poljoprivrednu proizvodnjupredmetnih područja poplave i posljedice koje ostaju poslije izlijevanja rijeke Drine na plodnooranično zemljište, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da se problemi sa kojima sesusreće poljoprivredna proizvodnja na predmetnim područjima ne razlikuju od problema sakojima se inače susreće poljoprivredna proizvodnja. Predstavnik JU Vode Srpske ističe inikada ranije rješavan problem upravljanja vodom rijeke Drine, energetske interese,nesaradnju ključnih korisnika vode rijeke Drine, ne izučenost sliva Drine i ne postojanjeobjedinjenih podataka o padavinama u slivu.


“Drina je u donjem toku specifičan vodotok. Ona zbog rada hidrocentrala uzvodnogdijela i sistema Elektroprivrede koji... na prvom mjestu je uvijek bila električnaenergija, taj ekonomski momenat je uvijek bio presudan, tako da je ta koordinacija naradu hidroelektrana škripala oduvijek. Trebalo bi da oni to regulišu, međutim, sistemosmatranja, javljanja ostao je u nekom bivšem vremenu. Nastavljeno je ovako kakojeste, jer da imamo pouzdane podatke o padavinama uzvodno, a sliv Drine je doAlbanije ima ga i tamo. To je široko jedno područje koje bi sad, da ima prave podatkei da je to izmodeliran sliv, lako bi moglo da se predpostavi koliki bi doticaj bio, s tim uvezi da se izvrši predpražnjenje. A u svakom slučaju da se to usaglasi sa kolegamaiz Srbije. I da se nivo zaštite od poplava u donjem toku gdje je najkritičnije izniveliše isigurno bi bilo za dobrobit ovog kraja”....(JU Vode Srpske )

“Najveći im je problem plavljenja. Jer voda kada poplavi to područje bude preko polametra na njivama i oranicama i kad se povuče to nije trenutna šteta, ona dovuče iraznog materijala, šljunka i to im pravi probleme. Zemlja više ne dobija onaj kvalitetkao što je imala. Nastaje degradacija zemljišta”....(Civilna Zaštita)

“Isto kao i svuda”....(Grad Bijeljina)

Na pitanje o saznanjima vezanim za planirani projekat odbrane od poplava rijeke Drinepodručja Semberije i Janje, od Balatuna uzvodno do Glavičice predstavnici JU Vode Srpskei Civilne Zaštite ističu da su upoznati ili bar djelomično upoznati, uglavnom jer se radi oproblemu koji je na ovom području prisutan mnogo godina i da je već bilo planova zanjegovo rješavanje, smatraju da je ovaj problem već trebao biti riješen i da je ovo sada samoopet aktuelizovanje ranijih nastojanja da se ovaj problem riješi, dok predstavnik GradaBijeljina nije imao detaljnijh informacija o planiranim aktivnostima.

“Upoznati jesmo, znam da je Svjetska Banka to u nekom ranijem periodukandidovala i da je trebalo da se završi puno toga do ovog perioda i sad je toaktuelizovano. Trebalo je to i ranije krenuti u neke aktivnosti da bi to bilo, ali boljeikad nego nikad”....(JU Vode Srpske )

“Upoznati smo uglavnom iz medija. Radi se o prvoj fazi izgradnje Drinskog nasipašto je nebranjeni dio, od MZ Janje do Pavlovića mosta, dužine 11 km. To jenajkritičnije od navedenih područja. Od Balatuna, od ušća rijeke Drine u Savu, doGlavičica, najkritičniji je dio Janja, Pavlovića most dužine 11 km. Ako se to uradi 90%problema je riješeno....(Civilna Zaštita)

“Ne”....(Grad Bijeljina)

O značaju i ideji projekta postoje zanimljive razlike među intervjuisanim sagovornicima.Predstavnik JU Vode Srpske ističe da ovaj projekat treba da ima jedan širi aspekt od sameodbrane od poplava (energetski i putni), jer je ranije na taj način razmišljano o njemu ipredlaže proširenje ključnih učesnika u planiranom projektu na Elektroprivredu i Direkciju zaputeve. Predstavnik Civilne Zaštite ističe samo neprocjenjivu funkciju i vrijednost odbrani odpoplava planiranog nasipa, dok predstavnik Grada Bijeljina ističe da se realizacijomplaniranog projekta samo na teritoriji BiH dovode u opasnost naselja u Republici Srbiji, kojado sada nisu bila plavljena tako da planirana rješenja gube značaj.

“......Za taj projekat koji radi u ovoj fazi... o njemu je, bar u ovoj instituciji razmišljanodosta ranije i tu bi trebalo objediniti više onih koji su zainteresovani, odElektroprivrede koja je radila neke analize za uređenje donjeg toka rijeke Drine ipostoji energetsko rješenje, ali ono podrazumjeva neke visoke nasipe i sa jedne i sadruge strane, ali treba ga objediniti. S druge strane ako se bude radio taj nasip savrlo malim ulaganjem, to bi mogla da bude putna komunikacija. Ima tu izainteresovanosti i od Direkcije za puteve da se pored Drine, kad već postoji trasada se napravi jedan put koji bi bio od Zvornika, pa pored Drine, do Rače”. ...(JP VodeRS)


“Ogroman značaj. To je neprocjenjiva vrijednost. Semberija je ipak jedan ravničarskipredio i jedan od najplodnijih dijelova BiH i RS i zaštitiće se jedna veoma velikapovršina tj. kvalitetna zemlja”....(Civilna Zaštita)

“Treba zaštiti obe strane, tj ako se napravi nasip na strani BiH, opet će da plavi uSrbiji, pa šta smo onda napravili”....(Grad Bijeljina)

Na pitanje o uticaju projekta na stanovništvo branjenog područja svi su saglasni da je toveliki pozitivni uticaj. Predstavnik Civilne Zaštite je dao i detaljnju analzu naseljenostipredmenog područja iz koje je proizilazi hitnost rješavanja ovog problema za MZ Janja.

"Najveći problem je u MZ Janja, jer je naseljena na samoj obali Drine. Međutim odJanje pa do Pavlovića mosta eksproprijacija zemlje je 99%, samo je zemlja, nemaobjekata, nema naselja. Od MZ Balatun je gušća naseljenost. Od Pavlovića mostado Balatuna nije toliko ali ima nešto...Amajlije su skoro 2 km udaljene i Međaši, aBalatun ima nasip 8 km dužine, za Bogatiće ne znam to je u Srbiji"....(Civilna Zaštita)

O nedostatcima planiranog projekta zaštite od poplava rijeke Drine, od Balatuna uzvodno doGlavičice intervjuisani predstavici ključnih učesnika u projektu su imali različita mišljenja.Predstavnik JU Vode Srpske ističe da to treba biti multifunkcionalan objekat, a predstavnikCivilne Zaštite ističe da je sa obzirom na stanje i stalne prijetnje poplavama bilo kakavprojekata zaštite dobro došao, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da je najvećinedostatak projekta uslov da se realizuje samo na teritoriji BiH.

O mogućim imovinsko-pravnim problemima koje bi implementacija projekta mogla izazvati iprijedlozima za njihovo prevazilaženje predstavnici ključnih učesnika projekta isto imajurazličite stavove. Predstavnik JU Vode Srpske ističe da je potrebno zauzeti jedinstven stavkada je eksproprijacija u pitanju i taj problem rješavati sistematski kroz institucije državeproglašavanjem javnog interesa na tom području i samim tim definisati i jedinstvene usloveza otkup zemljišta. Predstavnik Civilne Zaštite smatra da se zbog velikog prostornogobuhvata projekta mogu očekivati određeni problemi, ali da se mogu smanjititransparetnošću projekta i dodatnim angažovanjem na edukaciji i informisanju stanovnikapredmetnog područja, dok predstavnik Grada Bijeljina smatra da ne bi trebalo očekivativelike probleme i da će novac biti najadekvatnije rješenje za te probleme, tj. novčananadoknada za zauzimanje zemljišta i da se ne može unificirati cijena za otkup, tj. smatra datreba da bude zasnovana na kvalitetu zemljišta.

“Uvijek je to otvoreno pitanje, ali ne poznajem zakonodavnu regulativu, možda moženešto da se proglasi javnim interesom, bezbjednosnim, pa se unificira vrijednostotkupa da se ne desi eskalacija nekih cijena gdje se sa prolaskom takvog nekoginfrastrukturnog objekta kvalitet života, i ako bude saobraćajnica, diže na većinivo......Sa urađenim idejnim rješenjem, treba da se uradi eksproprijacioni elaborat.Da se sa tim ponudi neka cijena, da se proba dogovoriti, da se ponudi nešto. Boljedogovor nego sudska procedura”.....(JU Vode Srpske )

“Velika je to površina...tu će biti sa određenim ljudima problema. Ipak je do velikapovršina i dužina....Prije početka projekta treba da se sa tim ljudima popriča, da seupoznaju, koliki je to značaj, iako su oni svjesni, da ih ubijede da će imati daleko višekoristi nego oduzimanje zemlje, i uz određenu adekvatnu naknadu, da li u novcimaili ponovo u zemlji koja njemu koliko toliko odgovara”....(Civilna Zaštita)

“Neće biti toliko strašno. Moći će se postići nekakav dogovor....ali samo keš u većinislučajeva. Cijena naknade zavisi od kvaliteta zemljišta. Zavisi da li je to šuma, njiva,pašnjak i itd....(Grad Bijeljina)


Predstavnici Civilne Zaštite i Grada Bijeljina imaju pozitivan stav kada je u pitanju uloga izadaci mjesnih zajednica, udruženja/zadruga planiranog branjenog područja u realizacijiplaniranog projekta izgradnje odbrambenog nasipa i smatraju da njihova uloga može bitivelika, dok predstavnik JU Vode Srpske smatra da oni nisu dovoljno organizovani da binjihova uloga u projektu bila značajnija.

“Jako je to neorganizovano i današnje nevladine organizacije ne znam da li se mogunazvati tako, jer svi oni na neki način zavise, od vlade. Sa druge strane zadruge nisuna nivou na kojem bi trebale da budu. To bi moralo daleko organizovanije....... samokroz kvalitetnije organizovanje zadruga na ovim područjima moguć je njihov uticaj”....(JU Vode Srpske )

“Uloga MZ je velika. I sad kad se branimo od poplava mi imamo saradnju sa njima.Predsjednik savjeta mjesne zajednice komanduje svojom jedinicom u MZ. Takođe,oni imaju veliki uticaj na stanovništvo, što se tiče planiranog branjenog područja damogu i preko svojih mjesnih zajednica dosta uticati na njih. Lakše bi bilo informisatistanovništvo preko njih”....(Civilna Zaštita)

“Imali bi veliku ulogu, oni najbolje znaju narod kao diše i šta radi, znali bi i cijene i kobi šta volio. Najbolje bi znali tako, preko mjesnih zajednica, da se izorganizuju”....(Grad Bijeljina)

Kada je su pitanju društvene sfere na koje će se projekat odbrane od poplava pozitivnoodraziti predstavnici Civilne Zaštite i Grada Bijeljina imaju identičan stav da je to u prvomredu poljoprivreda, ali i zdravlje ljudi zbog manjeg nivoa stresa i veće sigurnosti koja će sedobiti realizacijom ovog projekta, dok predstavnik JU Vode Srpske smatra da je odbrana odpoplava opšti interes.

“Nekad je u ovom sistemu zaštita od poplava bila opšta korist, međutim vodoprivredenaknade su ukinute, ne znam iz kog razloga. Danas u vodoprivredi ne postoji nijedna marka koja se izdvoji po osnovu zaštite od poplava, ni po kojem osnovu, ni odzemljoradnika. Ovdje je opšti interes u pitanju, zaštita od poplava...(JU Vode Srpske )

“Najviše na poljoprivredu ali i na psihičku sferu stanovništva. Daleko će biti sigurniji.Imali smo problema sa Savskim nasipom. Došlo je do pucanja nasipa i mogao je dase probije nasip i da se ugrozi 20-30 hiljada stanovnika. Ljude interesuje kako se vršisanacija tog nasipa, jer oni žive u strahu da će se to opet desiti. Imamo nebranjenopodručje skoro 30 km i kad bi imali nasip ljudi bi imali tu jednu sigurnost, ne samo zazdravlje već i za materijalna ulaganja i investicije, jer oni mnogo ulažu u tu zemlju,stoku i itd....(Civilna Zaštita)

“Na poljoprivrednu proizvodnju. Poslije rata ljudi su dobili zemlju pored Drine, naplavnom području da grade kuće. Nisu oni krivi što im se kuće plave, već oni koji suim dodijelili tu zemlju”....(Grad Bijeljina)


2. REZULTATI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA

Detaljne tabele sa prikupljenim podacima date su u Prilogu ovog izvještaja. U daljem tekstuneki od podataka su predstavljeni tabelarno radi ilustracije.

2.1. Socio-demografski profil ispitanika

U ovom istraživanju 83% ispitanika su muškog pola, a 17% ispitanika je ženskog pola.Prosječna starost ispitanika je 51 godina. Anketirana domaćinstva u prosjeku imaju po 3člana.

Kada je riječ o obrazovnom profilu, najviši procenat ispitanika je završio srednjuškolu/gimnaziju (46,4%), a potom osnovnu školu (39,3%). Nije zanemarljiv ni procenat od6,4% ispitanika koji su bez osnovne škole ili nisu završili osnovnu školu. 5,7% ispitanika imaviše obrazovanje, 1,4 % visoko obrazovanje.

U više od polovine domaćinstava poljoprivreda je glavna aktivnost (56,4%). U 37,3%domaćinstava neko od članova domaćinstva je zaposlen negdje drugo, a ne upoljoprivrednoj djelatnosti. Prosječan broj članova domaćinstva koji su zaposleni negdjedrugo je jedan član po anketiranom domaćinstvu.

Većina anketiranih domaćinstava (78,6%) imaju i druge prihode osim poljoprivredneproizvodnje. Ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima i druge izvore prihoda, navelisu i strukturu tih prihoda: 52,7% domaćinstava ima nekog zaposlenog člana i na osnovutoga prihode po osnovu plate; u 37,3% domaćinstava neko od članova prima penziju.

35,7% ispitanika navodi da je poljoprivreda osnovni izvor prihoda njihovog domaćinstva.Najčešći odgovori o prosječnim mjesečnim prihodima domaćinstava su: za isti procenatispitanika, 20% u rasponu od 301 do 500 KM, 21,4% u rasponu od 501 do 700 KM. Za19,3% ispitanika prihod je u rasponu od 101 do 300 KM, a za 8,6% ispitanika u rasponu od701 do 900 KM. 10,7% ispitanika navodi da su im prihodi u rasponu od 901 do 1500 KM, anajniže prihode do 100 KM ima 3,6% ispitanika.

96,4% ispitanika navodi da su vlasnici zemljišta na području obuhvata projekta. Od ukupnogbroja vlasnika zemljišta, 21,9% ih je zemljište kupilo, a 82,4% ispitanika zemljište sunaslijedili.

Prosječna površina zemljišta koja je u vlasništvu ili posjedu ispitanika iznosi 30520 m2. Aprosječna površina zemljišta koja je u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju je 15370 m2.

Većina ispitanika, 79,3%, za poljoprivrednu proizvodnju koristi zemljište na više odvojenihparcela. (Tabela 2) Prosječan broj parcela je 4.

Tabela 2 Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?

P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite za poljoprivrednu proizvodnju?

N %Jedna parcela 29 20,7Više parcela 111 79,3Total 140 100,0

Kada je u pitanju vrijednost zemljišta u vlasništvu, zanemarljivo mali broj ispitanika je daokonkretan odgovor. Većina ispitanika, 85,7%, ne zna ili nije sigurna. (Tabela 3)


Tabela 3 Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM/m2

koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?

P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarne tržišne vrijednosti zemljišta u KM pom2 koje je u Vašem vlasništvu, posjedu?

N %0-10 KM 1 0,7Više od 20 3 2,1Ne zna/Nije siguran/a 120 85,7Bez odgovora 16 11,4Total 140 100,0

Velika većina ispitanika za kulture koje uzgajaju navode luk (99,3%), krompir (96,4%), salatu(94,3%), mrkvu (89,3%), paradajz (91,45%), papriku (85,7%) i kupus (96,4%). Druge kulturekoje su u značajnom postotku navedene kao kulture uzgoja su: kukuruz (90,7%), pšenica(78,6%), voće (70%).

Iz tabele 4 vidljivo je da se 90% ispitanika izjasnilo da imaju članove domaćinstva koji sestalno bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Tabela 4 Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vasegdomaćinstva/kućanstva?

P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno na zemlji članovi Vasegdomaćinstva/kućanstva?

N %

Da 126 90,0

Ne 3 2,1

Bez odgovora 11 7,9

Total 140 100,0

Velika većina ispitanika (66,5%) proizvodi samo za ličnu upotrebu, dok ih 30,4%poljoprivredne proizvode plasira na lokalnom tržištu.

Mali procenat ispitanika posjeduje plastenike (3,4%). Traktor posjeduje velika većinaispitanika (73,6%), freze 10,8% ispitanika, itd.

Prema rezultatima istraživanja najviše uticaja na smanjenje prinosa u poljoprivrednojproizvodnji predmetnog područja ima visoka cijena đubriva (23%), suša (19,5%) i poplave(17,4%), zatim tu su niska otkupna cijena (17,7%) i nedostatak tržišta za plasman (8%).

60,7% ispitanika očekuje da će se u narednom periodu, od npr. 5 godina, poljoprivrednaproizvodnja donekle pogoršati. 19,3% ispitanika ne očekuje promjene, a djelimičnapoboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji očekuje 9,3% ispitanika.

Niti jedan ispitanik ne očekuje da će se proizvodnja jako poboljšati, a 1,4% ispitanikaočekuje da će se proizvodnja jako pogoršati. 40,2% ispitanika misli da na poljoprivrednuproizvodnju najveći uticaj ima ekonomska situacija, 21,3% da je to odnos zvaničnihinstitucija, a 14,2% ispitanika da je to generalni nedostatak promjena.


Prama rezultatima iz tabele 5 27,9% ispitanika smatra da će planirane mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uvelikoj mjeri uticati na njihovu poljoprivrednuproizvodnju, dok ih 40% smatra da će planirane aktivnosti zaštite od poplava donekle uticati,15% ih smetra da će to biti mali uticaj, dok ih 10% nije sigurno da će projekat imati bilokakav uticaj na njihovu poljoprivrednu proizvodnju.

Tabela 5 U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od poplava na teritoriji opštine Bijeljinauticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?

P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite od poplava na teritoriji opštine Bijeljinauticati na Vašu poljoprivrednu proizvodnju?

N %U velikoj mjeri 39 27,9

Donekle 56 40,0Malo 21 15,0

Nimalo 10 7,1Ne zna/Nije siguran/a 14 10,0

Total 140 100,0

Ispitanici koji su odgovorili da će planirane zaštite od poplava uticati u velikoj mjeri (27,9%),donekle (40%) i malo (15%) na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, odgovarali su nadetaljnija pitanja o ovom uticaju. 57,8% ispitanika smatra da će realizacija projekta imatipozitivan uticaj na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, 15,5% ih smatra da će se realizacijaprojekta negativno odraziti na njihovu poljoprivrednu proizvodnju, a 24,1% ispitanika ne znaili nije sigurno na koji način će realizacija Projekta uticati na njihovu proizvodnju.

72,9% ispitanika nije spremno ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projektal. Odovih ispitanika, njih 41,2% zemlju ne bi ustupili ni pod kojim uslovima, 33,3% bi zemlju ipakustupili uz dogovor/nadoknadu, 24,5% bi zemlju prodali.

Tabela 6 Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije projekta?P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemlje za potrebe realizacije

projekta?N %

Da 32 22,9Ne 102 72,9

Ne zna/Nije siguran/a 5 3,6Bez odgovora/Odbijanje 1 0,7

Total 140 100,0

Tabela 7 Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uznadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za realizaciju Projekta?P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta bude predmet eksproprijacije (izuzet uz

nadoknadu) ukoliko bi bilo neophodno za realizaciju projekta?N %

Da 74 5,0Ne 63 87,0Ne zna/Nije siguran/a 2 4,5Bez odgovora/Odbijanje 1 3,5


87% ispitanika ne bi pristalo da dio njihovog zemljišta bude predmet eksproprijacije ukolikobi bilo neophodno za izgradnju sistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 22,7%ne bi pristali ni pod kojim uslovima, 33,3% bi zemlju ipak ustupili uz dogovor/nadoknadu,36,4% bi zemlju prodali.

89,1% ispitanika ne bi pristalo na privremeno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radiizgradnje sistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 54,9% ne bi pristali ni podkojim uslovima, a 39,3% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.

93,6% ispitanika ne bi pristalo na trajno preseljenje ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnjesistema odbrane od poplava. Od ovih ispitanika, njih 16% ne bi pristali ni pod kojimuslovima, a 72,5% bi ipak pristali uz dogovor/nadoknadu.

Lokalne vlasti u veoma maloj mjeri (85,7% ispitanika) i u prilično maloj mjeri (7,9%ispitanika) uvažavaju zahtjeve poljoprivrednika u vezi sa njihovom proizvodnjom. (Tabela 8)Gotovo svi ispitanici (97,1%) navode da ne mogu uticati na odluke koje se donose nalokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu.

17,1% ispitanika koristilo je poticaje ili neku vrstu pomoći za poljoprivrednu proizvodnju. Ovupomoć najčešće su dobijali s entitetskog nivoa vlasti (66,7%), te od Opštine (16,7%),poljoprivredne zadruge (12,5%), itd. 97,9% ispitanika nisu članovi udruženja ili zadrugepoljoprivrednika.

Tabela 8 U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednomproizvodnjom?

P31. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vaše zahtjeve u vezi s poljoprivrednomproizvodnjom?

N %U prilično značajnoj mjeri 1 0,7

U prilično maloj mjeri 11 7,9

U veoma maloj mjeri 120 85,7

Ne zna/Nije siguran/a 4 2,9

Bez odgovora/Odbijanje 4 2,9

Total 140 100,0


2.2. Podaci prikupljeni putem kvantitativnog istraživanja

Tabela D01. Pol ispitanika

D01. Spol ispitanika

N %

Muški 116 82,9

Ženski 24 17,1

Total 140 100,0

Tabela D02. Koliko imate navršenih godina?

D02. Koliko imate navršenih godina?

N M

140 51

Tabela D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završenistepen obrazovanja?

D03. Možete li reći koji je Vaš najviši završenistepen obrazovanja?

N %Bez osnovneškole ilinezavršenaosnovna škola

9 6,4

Završenaosnovna škola 55 39,3

Srednjaškola/gimnazija 65 46,4

Viša škola (6stepen) 8 5,7

Fakultet (7stepen) 2 1,4

Ne želiodgovoriti 1 0,7

Total 140 100,0

Tabela D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivredaglavna ili sporedna aktivnost?

D04. Da li je u Vašem domaćinstvu poljoprivredaglavna ili sporedna aktivnost?

N %

Glavna 79 56,4

Sporedna 34 24,3

Ne želiodgovoriti 27 19,3

Total 140 100,0

Tabela D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?

D05. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?

N M

140 3

Tabela D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstvazaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj poljoprivrednojdjelatnosti?

D06. Da li je neko od članova Vašeg domaćinstvazaposlen negdje drugo, a ne u Vašoj poljoprivrednoj

djelatnosti?

N %

Da 53 37,9

Ne 87 62,1

Total 140 100,0

Tabela D07. Koliko članova vašeg domaćinstva jezaposleno negdje drugo?

D07. Koliko članova vašeg domaćinstva jezaposleno negdje drugo?*

N M

87 1

*Samo ispitanici koji su naveli da su članovi domaćinstvazaposleni negdje drugoTabela D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vašedomaćinstvo ima i druge izvore prihoda?

D08. Da li osim poljoprivredne proizvodnje Vašedomaćinstvo ima i druge izvore prihoda?

N %

Da 110 78,6

Ne 29 20,7

Bezodgovora/Odbijanje 1 0,7

Total 140 100,0

Tabela D09. Koji su to izvori prihoda?

D09. Koji su to izvori prihoda?N %

Plata/plaća 58 52,7Penzija/mirovina 41 37,3Više izvora 9 8,2Ostalo 2 1,8Total 110 100,0

*Samo ispitanici koji su naveli da njihovo kućanstvo ima idruge izvore prihoda

Tabela D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovniizvor prihoda vašeg domaćinstva?

D10. Da li je poljoprivredna proizvodnja osnovni izvorprihoda vašeg domaćinstva?

N %Da 50 35,7

Ne 89 63,6Bezodgovora/Odbijanje 1 0,7

Total 140 100,0


Tabela D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihodVašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada uračunatesve plate, i sva ostala primanja svih članova domaćinstava?

D11. Kako biste opisali prosječni mjesečni prihodVašeg domaćinstva iz svih izvora, znači kada

uračunate sve plate, i sva ostala primanja svih članovadomaćinstava?

N %

Do 100 KM 5 3,6

Od 101 do 300 KM 27 19,3

Od 301 do 500 KM 28 20,0

Od 501 do 700 KM 30 21,4

Od 701 do 900 KM 12 8,6

Od 901 do 1100KM 9 6,4

Od 1101 do 1500KM 6 4,3

Od 1501 do 2000KM 3 2,1

Od 2001 do 3000KM 1 0,7

Ne zna/Nijesiguran/a 17 12,1


Total 140 100,0

Tabela P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcelena području obuhvata projekta?

P1. Da li ste vlasnik, posjednik ili zakupac parcele napodručju obuhvata projekta?

N %

Vlasnik 135 96,4

Posjednik 2 1,4

Zakupac 2 1,4


Total 140 100,0

Tabela P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?

P2. Da li ste zemlju naslijedili ili kupili?*

N %

Naslijedio/la 112 82,4

Kupio/la 21 21,9


Total 136 100,0

*Samo ispitanici koji su vlasnici parcela, ili nisu daliodgovor.

Tabela P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac,na koji period, po kojoj cijeni godišnje?

P3. Pod koji uslovima koristite zemlju kao zakupac,na koji period, po kojoj cijeni godišnje?*

N M

Period (godine) 0 .

Godišnja cijena(KM) 2 1470

*Samo ispitanici koji su zakupili zemljište

Tabela P4. Navedite površinu zemljišta uvlasništvu/posjedu/pod zakupom? Kolika je površinazemljišta u upotrebi za poljoprivrednu proizvodnju? (u m2)

P4. Navedite površinu zemljišta u vlasništvu/posjedupod zakupom? Kolika je površina zemljišta u upotrebi

za poljoprivrednu proizvodnju? (u m2)

N M

Površina zemljišta uvlasništvu/posjedu/podzakupom

80 30520

Površina zemljišta uupotrebi zapoljoprivrednuproizvodnju

132 15370

Tabela P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite zapoljoprivrednu proizvodnju?

P5. Koliko odvojenih zemljišnih parcela koristite zapoljoprivrednu proizvodnju?

N %

Jedna parcela 29 20,7

Više parcela 111 79,3

Total 140 100,0

Tabela P6. Možete li navesti broj parcela?

P6. Možete li navesti broj parcela?*

N M

Prosječan brojparcela 111 4

*Samo ispitanici koji imaju više parcelaTabela P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarnetržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u Vašemvlasništvu, posjedu?

P7. Možete li izvršiti procjenu trenutne stvarnetržišne vrijednosti zemljišta u KM po m2 koje je u

Vašem vlasništvu, posjedu?

N %

0-10 KM 1 0,7

Više od 20 3 2,1


Bez odgovora 16 11,4

Total 140 100,0


Tabela P8. Koje sve od navedenih kultura uzgajate?

P8.Koje sve od navedenih kultura uzgajate?

N %

Kukuruz 127 90,7

Pšenica 110 78,6

Mrkva 125 89,3

Paprika 120 85,7

Vinova loza 2 1,4

Krompir 135 96,4

Luk 139 99,3

Salata 132 94,3

Paradajz 128 91,4

Kupus 135 96,4

Duhan 5 3,6

Jagodičastovoće 15 10,7

Voće 98 70,0

Cvijeće 102 72,9

Nešto drugo 59 42,1

Total 140 100,0

Tabela P9. Koliko osoba radi na zemlji?

P9. Koliko osoba radi na zemlji?

N

Stalno 98

Sezonski 140

Tabela P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno nazemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?

P10. Da li su sve odrasle osobe koje rade stalno nazemlji članovi Vaseg domaćinstva/kućanstva?

N %

Da 126 90,0

Ne 3 2,1

Bez odgovora 11 7,9

Total 140 100,0

Tabela P11. Šta od navedene poljoprivredne opreme imehanizacije posjedujete?

P11. Šta od navedene poljoprivredne opreme imehanizacije posjedujete?

N %Plastenik 5 3,4

Motokultivator 4 2,7

Kombajn 2 1,4

Traktor 109 73,6

Freza 16 10,8

Nešto drugo 12 8,1

Bez odgovora 54 36,5

Tabela P12. Gdje sve plasirate/prodajete svojepoljoprivredne proizvode?

P12. Gdje sve plasirate/prodajete svoje poljoprivredneproizvode?

N %

Proizvodim samoza ličnu upotrebu 129 66,5

Na lokalnom tržištu 59 30,4

Na širem tržištuBiH 0 0,0

Na inostranomtržištu 0 0,0



Tabela P13. Koji od navedenih problema, ili neki drugi imanajviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj poljoprivrednojproizvodnji?

P13. Koji od navedenih problema, ili neki drugi imanajviše uticaja na smanjenje prinosa u Vašoj

poljoprivrednoj proizvodnji?

N %

Suša 110 19,5

Poplava 98 17,4

Nedostatak radnesnage 8 1,4

Skupo đubrivo 130 23,0

Nedostatak tržištaza plasman 45 8,0

Niska otkupnacijena 100 17,7

Nelojalnakonkurencija 19 3,4

Nedostatakkvalitetnogsjemena

39 6,9

Nešto drugo 15 2,7



Tabela P14. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredneproizvodnje u narednom periodu, od npr. 5 godina?

P14. Kakva su vaša očekivanja od poljoprivredneproizvodnje u narednom periodu, od npr. 5 godina?

N %

Jako će sepoboljšati 0 0,0

Donekle će sepoboljšati 13 9,3

Ostati će približnoista 27 19,3

Donekle će sepogoršati 85 60,7

Jako će sepogoršati 2 1,4



Total 140 100,0

Tabela P15. Zbog čega tako mislite?

P15. Zbog čega tako mislite?*

N %

Nema promjena,generalno 18 14,2

Ekonomskasituacija 51 40,2

Nezainteresovanostmladih 3 2,4

Odnos zvaničnihinstitucija 27 21,3

Optimističnost 12 9,4

Ostalo 2 1,6



Total 127 100,0

*Samo ispitanici koji imaju određena očekivanja odpoljoprivredne proizvodnje u narednom periodu

Tabela P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašupoljoprivrednu proizvodnju?

P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu

poljoprivrednu proizvodnju?

N %

U velikoj mjeri 39 27,9

Donekle 56 40,0

Malo 21 15,0

Nimalo 10 7,1

P16. U kojoj mjeri će planirane mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu

poljoprivrednu proizvodnju?

N %Ne zna/Nijesiguran/a 14 10,0

Total 140 100,0

Tabela P17. Na koji način mislite da će mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašupoljoprivrednu proizvodnju?

P17. Na koji način mislite da će mjere zaštite odpoplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati na Vašu

poljoprivrednu proizvodnju?*

N %

Pozitivno 67 57,8

Negativno 18 15,5



Total 116 100,0

*Samo ispitanici koji očekuju da će planirane mjere zaštiteod poplava na teritoriji opštine Bijeljina uticati u velikoj mjeri,donekle ili malo na njihovu poljoprivrednu proizvodnju

Tabela P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemljeza potrebe realizacije projekta?

P18. Da li biste bili spremni ustupiti dio svoje zemljeza potrebe realizacije projekta?

N %

Da 32 22,9

Ne 102 72,9



Total 140 100,0

Tabela P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date nakorištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste tražilizauzvrat?

P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date nakorištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste

tražili zauzvrat?

N %

Uz nadoknadu 19 59,4

Po dogovoru 10 31,3




P19. Pod kojim bi uslovima pristali da date nakorištenje dio svoje zemlje za ove potrebe? Šta biste

tražili zauzvrat?

N %

Total 32 100,0

*Samo ispitanici koji navode da bi pristali ustupiti dio svojezemlje, ne znaju/nisu sigurni ili nisu dali odgovor.

Tabela P20. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date nakorištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta?

P20. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da date nakorištenje dio svoje zemlje za potrebe Projekta?

N %Ni pod kojimuslovima 42 41,2

Uzdogovor/nadoknadu 34 33,3

Prodaja zemlje 25 24,5


Total 102 100,0

*Samo ispitanici koji navode da ne bi pristali ustupiti diosvoje zemljeTabela P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta budepredmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko bibilo neophodno za realizaciju Projekta?

P21. Da li biste pristali da dio Vašeg zemljišta budepredmet eksproprijacije (izuzet uz nadoknadu) ukoliko

bi bilo neophodno za realizaciju Projekta?

N %

Da 74 5,0

Ne 63 87,0



Total 140 100,0

Tabela P22. Pod kojim bi uslovima pristali da Vašezemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste tražilizauzvrat?

P22. Pod kojim bi uslovima pristali da Vašezemljište bude predmet eksproprijacije? Šta biste

tražili zauzvrat?*N %

Dogovor 31 41,9

Novčananaknada 43 58,1

Total 74 100,0

*Samo ispitanici koji bi pristali da njihovo zemljište budepredmet eksproprijacije

Tabela P23. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vašezemljište bude predmet eksproprijacije?

P23. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da Vašezemljište bude predmet eksproprijacije?


Podogovoru/nadoknada 22 33,3

Prodaja zemljišta 24 36,4



Total 66 100,0

*Samo ispitanici koji ne bi pristali da njihovo zemljište budepredmet eksproprijacije, ne znaju/nisu sigurni ili nisu daliodgovor.

Tabela P24. Da li biste pristali na privremeno preseljenje,ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje?

P24. Da li biste pristali na privremeno preseljenje,ukoliko bi bilo neophodno radi izgradnje?

N %

Da 1 0,7

Ne 122 89,1



Total 137 100,0

Tabela P25. Pod kojim bi uslovima pristali da se privremenopreselite? Šta biste tražili zauzvrat?

P25. Pod kojim bi uslovima pristali da seprivremeno preselite? Šta biste tražili zauzvrat?

N %

Po dogovoru 1 100,0

Total 1 100,0

*Samo ispitanici koji bi pristali na preseljenje

Tabela P26. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da seprivremeno preselite?

P26. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da seprivremeno preselite?






Total 122 100,0

*Samo ispitanici koji ne bi pristali na preseljenje


Tabela P27. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukolikobi bilo neophodno radi izgradnje?

P27. Da li biste pristali na trajno preseljenje, ukoliko bibilo neophodno radi izgradnje?

N %

Da 4 2,9

Ne 131 93,6



Total 140 100,0

Tabela P28. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajnopreselite? Šta biste tražili zauzvrat?

P28. Pod kojim bi uslovima pristali da se trajnopreselite? Šta biste tražili zauzvrat?

N %

Po dogovoru 3 75,0

Prodajazemljišta 1 25,0

Total 4 100,0

*Samo ispitanici koji bi pristali na trajno preseljenje

Tabela P29. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da setrajno preselite?

P29. A pod kojim bi uslovima ipak pristali da se trajnopreselite?






Total 131 100,0

*Samo ispitanici koji ne bi pristali na trajno preseljenje

Tabela P30. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vašezahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?

P30. U kojoj mjeri lokalne vlasti uvažavaju vašezahtjeve u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom?

N %U prilično značajnojmjeri 1 0,7

U prilično malojmjeri 11 7,9

U veoma malojmjeri 120 85,7



Total 140 100,0

Tabela P31. Da li možete uticati na odluke koje se donosena lokalnom i višem nivou vlasti vezano za poljoprivredu?

P31. Da li možete uticati na odluke koje se donose nalokalnom i višem nivou vlasti vezano za

poljoprivredu?N %

Da 0 0,0

Ne 136 97,1


Total 140 100,0

Tabela P32. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoćiza poljoprivrednu proizvodnju?

P32. Da li ste koristili poticaje ili neku vrstu pomoći zapoljoprivrednu proizvodnju?

N %

Da 24 17,1

Ne 115 82,1


Total 140 100,0

Tabela P33. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kognivoa vlasti ili od nekog udruženja?

P33. Od koga ste dobili taj poticaj ili pomoć, s kognivoa vlasti ili od nekog udruženja?

N %

Opština 4 16,7

Entitet 16 66,7

Poljoprivrednazadruga 3 12,5

Udruženjepoljoprivrednika 1 4,2

Total 24 100,0

*Samo ispitanici koji su koristili poticaje ili neku drugu vrstupomoći za poljoprivrednu proizvodnju


Tabela P34. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ilipoljoprivredne zadruge?

P34. Da li ste član udruženja poljoprivrednika ilipoljoprivredne zadruge?

N %

Da 3 2,1

Ne 137 97,9

Total 140 100,0


PRILOG BR. 4: UTICAJ NA OTKUP ZEMLJIŠTA I RASELJAVANJE


Tražene podatke iz tabele Uticaj na otkup zemljišta i raseljavanje ili Summary Table:Impact on Land Acquisition and Resettlement nije moguće korektno definisati na osnovusada dostupnih podataka u fazi pripremnih radova-preliminarne procjene Projekta, kadanemamo ni usvojeno Idejno rješenje sa trasom nasipa i prioritetima – fazama njihoveizrade. Iste je moguće sagledati nakon izrade Idejnog projekta i elaborata eksproprijacije.

Nivo projektne dokumentacije koja se trenutno radi – Studije uticaja i izvodljivosti tek dajemogućnost sagledavanja površine eksproprijacije i okvirne vrijednosti, te i podatke opreseljenjima, kojih u našem slučaju nema.

Podatke o eksproprijaciji i procjenjenim vrijednostima eksproprijacije mogu se dati, a zasve ostale precizne podatke moguće je pribaviti u narednim fazama projektovanja.

Ovi podaci trenutno nisu dostupni, a biće kada se uradi elaborat o eksproprijaciji, trenutnoove podatke možemo izraziti preko ukupno zahvaćenih površina i površina pod nasipom.

Predviđene količine zemljišta za eksproprijaciju zemljišta po fazama:

Faza 1 : od St. 0+000,00 – St. 9+450,00, dužine 9,45 km

- Eksproprijacija zemljišta : 65,79 ha- Pod nasipom : 10,98 ha





UKUPNO : od St. 0+000,00 – St. 33+360,00, dužine 33,36 km


Documents

Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na