Registrovan: Osnovni sud Banja Luka br. 1-11135-00 @iro ra~un:

Mati~ni broj: 1921541 3389002202637210 UniCredit Bank

JIB: 4400872220006 1941060304900145 Pro credit

banka

Zavod za zaštitu na radu

Zavod za zaštitu od požara

Zavod ekologije i rudarstva

Zavod za tehničku kontrolu liftova

Put srpskih branilaca 15 H 78000 BANJA LUKA Е-mail: vzastita@blic.net.

Tel: 051 366 046

Fax: 051 366 047

PLAN UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDNOM I

PROCJENA UTICAJA NA DRUŠTVO Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu

PROJEKTA RAZVOJA NAVODNJAVANJA NA PODRUČJU NASELJA

SKELANI, OPŠTINA SREBRENICA

Banja Luka, avgust 2019.god

PREDMET

Plan upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo

projekta razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština

Srebrenica

NARUČILAC IZRADE

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike

Srpske / Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata

NOSILAC IZRADE

„ViZ-Zaštita“d.o.o. Banja Luka

BROJ PROTOKOLA

RADNI TIM

Vesna Janković, dipl. inž. tehn.

Nada Kapor, dipl.inž.rud.

Željka Makivić, dipl.inž.tehn.

Vlado Kerkez, dipl.biol.

Dragica Batinić, dipl.inž.maš.

Dr Zorca Golić, dipl.ing.polj.

Direktor:

______________

Dr Zoran Janković dipl.inž.tehn.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 7

1.2.Cilj procjene socijalnih i ekoloških uticaja ..................................................................................... 8

2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE ...................................................................... 8

2.1. Opis lokacije projekta .................................................................................................................... 8

2.2. Istorija razvoja poljoprivredne proizvodnje ................................................................................. 12

2.3. Opis prethodno korištenih sistema za navodnjavanje .................................................................. 13

2.4. Potrebe za vodom ......................................................................................................................... 14

2.5. Оpis prijedloga novog sistema za navodnjavanje ........................................................................ 17

2.6. Način korištenja i održavanje sistema za navodnjavanje ............................................................. 23

3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU.................................................. 23

3.1. Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj ............................................................. 23

3.2. Opis mogućih uticaja projekta na životnu sredinu ....................................................................... 39

4. OPIS PREDVIĐENIH MJERA ZA SPREČAVANJE, SMANJIVANE I OTKLANJANJE ŠTETNIH

UTICAJA .................................................................................................................................................... 58

4.1 Plan mjera za prevenciju/ublažavanje ekoloških uticaja .............................................................. 58

4.2. Plan praćenja stanja životne sredine ............................................................................................ 71

5. KRATAK PREGLED ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAOI

NAVOĐENJE RAZLOG ZA IZABRANO RJEŠENJE, S OBZIROM NA UTICAJE NA ŽIVOTNU

SREDINU ................................................................................................................................................... 78

6. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ............................................................................................................. 84

7. INFORMACIJE O MOGUĆIM TEŠKOĆAMA NA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA NAIŠAO PRI

PRIKUPLJANJU PODATAKA ................................................................................................................. 84

8.NETEHNIČKI REZIME ......................................................................................................................... 84

9.ANALIZA POTREBE ZA JAČANJEM KAPACITETA I OBUKOM .................................................. 90

10.PREGLED POTREBA ZA DOZVOLAMA ......................................................................................... 91

11. ANALIZA O OPCIJAMA SPREMNOSTI U SLUČAJU INCIDENTNIH SITUACIJA .................... 93

12. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ................................................................................................... 93

12.1.UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI IZGRADNJE ................................................................ 94

12.2. UPRAVLJANJE OTPADOM U FAZI KORIŠTENJA ............................................................. 97

ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................................................................. 101

PRILOZI ................................................................................................................................................... 102

POPIS TABELA

Tabela br.1: Površine predviđene za navodnjavanje u naselju Skelani

Tabela br.2: Predviđena struktura poljoprivredne proizvodnje u budućnosti

Tabela br.3: Srednja mjesečna maksimalna temperatura vazduha T maks (oC)

Tabela br.4: Srednja mjesečna minimalna temperatura vazduha (oC)

Tabela br.5: Insolacija (h/dan)

Tabela br.6: Relativna vlažnost vazduha ( % )

Tabela br.7: Brzina vjetra (m/s)

Tabela br.8: Sumarne mjesečne padavine (mm/mjes)

Tabela br.9: Referentna evapotranspiracija –ETo (mm/dan) za period od 1991 do 2017.god.

Tabela br.10: Migracije stanovništva po godinama

Tabela br.11: Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine

Tabela br.12: Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Tabela br. 13: Broj parcela koje su obuhvaćene Projektom

Tabela br.14: Pregled parcela objekata sistema navodnjavaja koje će biti predmet trajne

eksproprijacije

Tabela br.15: Pregled parcela koje presijeca trasa cjevovoda i koje će biti predmet privremene

eksproprijacije

Tabela br. 16: Plan mjera za prevenciju/ublažavanje uticaja na životnu sredinu

Tabela br. 17: Plan praćenja stanja životne sredine

Tabela br.18: Instrumenti potrebni u skladu sa procedurama Svjetske banke i zakonima

Republike Srpske

Tabela br.19: Klasifikacija otpada koji se javlja u toku izgradnje

Tabela br.20: Klasifikacija otpada koji se javlja u toku korištenja sistema navodnjavanja

POPIS SLIKA

Slika br.1: Lokacija projekta razvoja navodnjavanja u naselju Skelani, opština Srebrenica

Slika br. 2: Stari zasad voća na obalama rijeke Drine na lokalitetu Peći

Slika br. 3: Proizvodnja povrća u plasteniku na lokalitetu Peći

Slika br. 4: Plastenička proizvodnja povrća na lokalitetu Skelansko polje

Slika br. 5: Zasad maline na lokalitetu Skelansko polje

Slika br.6 : Zasad maline na lokalitetu Bujakovića rijeka

Slika br.7: Površina pod žitaricama na lokalitetu Bujakovića rijeka

Slika br.8: Zasad maline na lokalitetu Crvičko polje

Slika br.9: Površina pod kukuruzom na lokalitetu Crvičko polje

Slika br.10: Okućnica sa plastenikom i zasad maline na lokalitetu Crvičko polje

Slika br. 11: Rezultati proračuna referentne evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na

području Bajne Bašte

Slika br.12: Potrebe za vodom u prosječnoj i fiktivnoj sušnoj godini povratnog perioda 5 godina

Slika br.13: Pregledna situacija sistema za navodnjavanje(„Varijanta B“)

Slika br.14: Hidrogeološka karta šireg područja istraživanja

Slika br.15: Tipovi zemljišta u projektnom području po FAO klasifikaciji

Slika br.16: Satelitski snimak lokacije Arheološkog nalazišta Skelani

Slika br.17: Pregledna situacija „Varijanta A“ sistema za navodnjavanje

Slika br.18: Pregledna situacija „Varijanta C“ sistema za navodnjavanje

1. UVOD

Nadležne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) su u junu 2008. godine zatražila od Svjetske

banke (SB) da razmotri mogućnost finansiranja projekta Razvoj sistema navodnjavanja (engl.

IDP).

Opšti cilj projekta je da se poboljša profitabilnost i produktivnost poljoprivredne proizvodnje

unaprjeđenjem načina upravljanja vodama i modernizacijom sistema navodnjavanja. Cilj

projekta će biti dostignut putem:

- investicija u rehabilitaciju i modernizaciju struktura za navodnjavanje i odvodnjavanje,

- jačanja institucionalnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru putem organizacije i

obučavanja korisnika voda te proširenja usluga sistema i

- izrade studija izvodivosti i idejnih rješenja za drugi krug prioritetnih investicija.

Projekat se provodi u oba entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), te Brčko

Distriktu (BD)

Projekat se sastoji iz 3 komponente:

Komponenta 1: Investicije u infrastrukturu za navodnjavanje i odvodnju (80-90%troškova

projekta). Kroz ovu komponentu će se finansirati infrastrukturni radovi na izvođenju sistema

navodnjavanja i odvodnje kroz nekoliko pod-projekata.

Komponenta 2: Institucionalno jačanje i savjetodavne usluge za navodnjavanje (10-20%

troškova projekta). Kroz ovu komponentu finansiraće se institucionalno jačanje uspostavljanje i

jačanje Udruženja korisnika voda i jačanje ministarstava, opština i kantona učesnika projekta za

implementaciju novih sektorskih politika i odgovarajuće upravljanje vodnim resursima i

navodnjavanjem.

Komponenta 3: Potpora implementaciji projekta, monitoring i evaluacija. Ova komponenta

obuhvata troškove upravljanja projektom uključujući alate za praćenje i ocjenu, audit,

upravljački informacioni sistem, trening i uredsku i mobilnu opremu. Narodna skupština Republike Srpske je na Dvadeset prvoj sjednici, održanoj 1. novembra 2012.

godine, donijela odluku o prihvatanju zaduženja prema Svjetskoj banci - Međunarodnoj

asocijaciji za razvoj (International Development Association-IDA) za realizaciju Projekta

izgradnje sistema za navodnjavanje (Irrigation Development Project IDP). Projekat provodi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, preko Jedinice za

koordinaciju poljoprivrednih projekata (APCU), u saradnji sa Ministarstvom finasija Republike

Srpske.

Cjelokupni projekat razvoja sistema navodnjavanja je prema operativnoj politici OP 4.01

Svjetske banke koja se odnosi na procjenu ekoloških uticaja klasificiran kao projekat B

kategorije. Ovaj plan upravljanja životnom sredinom i procjene uticaja na društvo odnosi se na

Projekat razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica. Osnova za

izradu ovog plana bilo je Idejno rješenje razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani,

opština Srebrenica1. U skladu sa zahtjevima Svjetske banke plan treba da sadrži analizu

ekoloških i socijalnih uticaja predložene šeme navodnjavanja. Sa druge strane u skladu sa

odredbama Pravilnika o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i

kriterijumima za odlučivanje o potrebi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu

(„Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/12 ) za ovakve projekte neophodna je prethodna

procjena uticaja na životnu sredinu.

Obzirom na navedeno, ovaj dokument je urađen kako bi svojim sadržajem zadovoljio i procedure

Svjetske banke i legislativu Republike Srpske u postupku podnošenja zahtjeva za prethodnu

procjenu uticaja na životnu sredinu.

1.2.Cilj procjene socijalnih i ekoloških uticaja

Cilj izrade Plana upravljanja životnom sredinom i procjena uticaja na društvo projekta razvoja

navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica je da se:

- analizira trenutno važeći zakonski okvir relevantan za projekte izgradnje sistema

navodnjavanja,

- analiziraju raspoloživi podaci o stanju životne sredine i socijalni uslovi koji su prisutni

na razmatranom terenu,

- identifikuju mogući negativni i pozitivni uticaji projekta na životnu sredinu, kao i

socijalni uticaji projekta i predlože mjere za ublažavanja,

- predloži program praćenja stanja životne sredine i socijalnih kretanja na području

realizacije projekta

- izradi smjernice za ekološki prihvatljive građevinske prakse i

- pomogne u interinstitucionalnoj koordinaciji i procesu javnih / NGO rasprava.

2. OPIS PROJEKTA, LOKACIJE, NAMJENE I VELIČINE

2.1. Opis lokacije projekta

Projektno područje nalazi se na teritoriji opštine Srebrenice, u jugoistočnom dijelu opštine u

mjesnoj zajednici Skelani. Površine predviđene za navodnjavanje su ograničene sa južne i

istočne strane rijekom Drinom i protežu se ka padinama planine Osat do nadmorske visine od

300 m.n.m, koja predstavlja i gornju visinsku granicu navodnjavanja na ovom području.

Područje planiranog sistema navodnjavanja se prostire na lijevoj obali rijeke Drine od HE

„Bajina Bašta“, pa nizvodno do granice sa opštinom Bratunac u dužini od cca. 22 km. Planirani

1 “Zavod za vodoprivredu“d.o.o. Bijeljina i Institut za hidrotehniku i vodnoekološko inžinjerstvo, Univerzitet u Beogradu-Građevinski fakultet

lokaliteti su smješteni u pojasu između 210 m.n.m i 300 m.n.m i pretežno su istočne i jugoistočne

orijentacije.

Projektom su obuhvaćeni sljedeći lokaliteti: Peći, Skelansko polje, Bujakovića rijeka, Crvičko

polje.

Slika br.1: Lokacija projekta razvoja navodnjavanja u naselju Skelani, opština Srebrenica

Područje projekta zauzima bruto površinu od 1.106 ha i neto površinu od 633 ha (tabela br.1).

Tabela br.1: Površine predviđene za navodnjavanje u naselju Skelani

Lokalitet Bruto površina

(ha)

Neto površina (ha)

Peći 237 90

Skelansko polje 344 240

Bukovička Rijeka 261 150

Crvičko polje 264 153

UKUPNO 1.106 633

Na predmetnim lokalitetima teren je ravan. Osim poljoprivredne proizvodnje i proizvodnih

objekata namjenjenih za poljoprivrednu proizvodnju (hladnjače), drugi proizvodni objekti na

predmetnom području nisu prisutni.

Lokalitet Peći

Lokalitet Peći je najuzvodniji i površinski najmanji lokalitet koji je obuhvaćen projektom. Ovaj

lokalitet obuhvata dio zaseoka Donje Peći i Barakovići. Na području Peći nalazi se dosta manje

obradivih površina i primjećena je poljoprivredna proizvodnja u slabom obimu. Ovaj lokalitet

slabo je nasljen. Prisutni su stari zasadi voća, uzgoj povrća u okućnicama i malim plastenicima i

veoma mala površina pod malinom.

Slika br. 2: Stari zasad voća na obalama

rijeke Drine na lokalitetu Peći

Slika br. 3: Proizvodnja povrća u plasteniku

na lokalitetu Peći

Lokalitet Skelansko polje

Lokalitet Skelansko polje je uzvodno od lokaliteta Peći i po površini je najveći lokalitet

projektnog područja. Obuhvata zaseoke Dobrak, Mali Dobrak, Besagići, Rosulje. Uz lijevu

obalu Drine na ovom području zastupljene su poljoprivredne površine na kojima se gaje maline,

žitarica i plastenička proizvodnja povrća. Pojedini proizvođači maline i povrća u plastenicima

posjeduju individulane sisteme navodnjavanja „kap po kap“.

11

Slika br. 4: Plastenička proizvodnja povrća

na lokalitetu Skelansko polje

Slika br. 5: Zasad maline na lokalitetu

Skelansko polje

Lokalitet Bujakoviča rijeka

Lokalitet Bujakovića rijeka obuhvata područje između lokaliteta Skelansko polje i Crvice.

Obuhvata dio naseljenog mjesta Bujakovići. Prisutna je poljoprivredna proizvodnja ogleda se u

zasadima maline i žitarica (pretežno kukuruz). Ovo područj presjeca vodotok Bujakovića potoka.

Slika br.6 : Zasad maline na lokalitetu

Bujakovića rijeka

Slika br.7: Površina pod žitaricama na

lokalitetu Bujakovića rijeka

Lokalitet Crvičko polje

Lokalitet Crvičko polje je najnizvodniji lokalitet projektnog područja. Obuhvata dio naseljenog

mjesta Crvica. Na ovom području, takođe je prisutna poljoprivredna proizvodnja, a kulture se

uzgajaju na otvorenom polju (malina, kukuruz ) i u manjem obimu u plastenicima.

12

Slika br.10: Okućnica sa plastenikom i zasad

maline na lokalitetu Crvičko polje

2.2. Istorija razvoja poljoprivredne proizvodnje

Opština Srebrenica raspolaže velikim prirodnim potencijalom za bavljenje poljoprivrednom

proizvodnjom. Ova opština raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha

kategorisano kao poljoprivredno zemljište. Najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje su:

stočarstvo (ovčarstvo, govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo), voćarstvo (jagodičasto i drvenasto

voće) ratarstvo, povrtlarstvo (krastavac, paprika, plastenička proizvodnja…), pčelarstvo.

13

Stočarstvo je uvijek zauzimalo značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji ove opštine.

Uslovi za razvoj stočarstva su veoma pogodni gledano sa stanovišta agroekoloških potencijala

kojim raspolaže opština. Ovaj kraj do 1991.god raspolagao je sa 6.000 komada krupne i 44.000

komada sitne stoke Najznačajnija aktivnost u oblasti stočarstva je proizvodnja mlijeka.

Ovčarstvom se stanovništvo uglavnom još uvijek bavi na tradicionalan način uz vrlo nizak

stepen uvođenja tehnoloških promjena. Niska produktivnost uslovljena je lošom ishranom i

neadekvatnim upravljanjem pašnjacima. U proteklim godinama bilo je dosta međunarodnih

donatora koji su donirali nekoliko hiljada grla visokog genetskog potencijala što je povećalo

veličinu stada i proizvodnju mesa.

Voćarstvo je, takođe, jedna od poljoprivrednih grana koja se ističe kao važna. Devedesetih

godina prošlog vijeka voćni fond iznosio je 365.000 stabala šljive, oraha, jabuke i kruške na

području opštine Srebrenica, dok je 2013. godine na području opštine voćni fond bio 200.000

stabala nabrojanog voća. Na ovom području postoje ogromne mogućnosti za podizanje novih

zasada. Voćarsku proizvodnju karakteriše ekstenzivan oblik uzgoja, neadekvatan sortiment, slaba

primjena agrotehničkih mjera. Međutim, od 2010. godine zahvaljujući donatorima pristupilo se

rekultivaciji starih voćnjaka i podizanju novih uz upotrebu kvalitetnijeg sortimenta i

agrotehničkih mjera. Agroklimatski uslovi ovog podneblja idealni su za proizvodnju

jagodičastog voća. Pod zasadima maline i kupine se nalazi oko 164 hektara, a prosječan prinos je

oko 1000 kg po dunumu. Najveći dio ovih površina nalazi se na području Skelana. Mogućnosti

ulaganja u ovaj sektor su ogromna u smislu povećanja broja zasada, proširenja već postojećih

zasada, navodnjavanja, pakovanja i prerade. Ratarska proizvodnja obuhvata oko 60% ukupne

biljne proizvodnje. Stanovništvo se uglavnom bavi proizvodnjom za sopstvene potrebe.

Povrtarstvo zauzima 13% ukupne biljne proizvodnje. Najvažnije povrtarske kulture su krompir,

grah, krastavac, paradajz, paprika i luk. Posljednjih godina počelo se sa intenzivnijom

proizvodnjom krastavaca kornišona za potrebe prerađivačke industrije. Prosječna proizvodnja je

oko 56.000 kg. Plastenička proizvodnja se uglavnom odnosi na zasade krastavaca, paprika i

paradajza.

Pčelarstvo je na području opštine Srebrenica moguće s obzirom na bogatstvo bagremovom

šumom, velikim površinama livada i pašnjaka sa obiljem medonosnog bilja.

2.3. Opis prethodno korištenih sistema za navodnjavanje

Poljoprivreda je u srebreničkom kraju uvijek zauzimala veoma značajno mjesto. Prepoznata je

kao važan sektor ekonomskog razvoja i zamjena za zaposlenje s obzirom na kolaps industrije u

poslijeratnim godinama. Jedan od preduslova za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju je

izgradnja sistema za navodnjavanje koji na ovom području nikada nisu bili izgrađeni, bez

obzira na raspoložive prirodne pogodnosti (prisustvo vodnih resursa) za iste. Izraženi sušni

periodi posebno tokom ljetnih mjeseci posljednih godina u značajnoj mjeri utiče na smanjenje

prinosa poljoprivrednih kultura.

14

Obzirom da na projektnom području nije izgrađen sistem za navodnjavanje, sa razvojem

proizvodnje jagodičastog voća (malina, kupina i dr.) i plasteničke proizvodnje povrće, u cilju

porasta prinosa, , pojedini poljoprivrednici instalirali su individualne sisteme za navodnjavanje

“kap po kap”. Procjenjuje se da je i dalje veći broj poljoprivrednih proizvođača koji nemaju ovaj

sistem navodnjavanja.

2.4. Potrebe za vodom

Za proračuna potrebne količine vode za navodnjavanje određeni su sljedeći parametri:

referentna evapotranspiracija

potencijalna evapotranspiracija

efektivne padavine

potrebe za vodom

mjerodavna potrošnja

Navedeni parametri su određeni na osnovu raspoloživih klimatoloških podataka sa meteorološke

stanice Bajina Bašta za period od 1991. do 2017. godine. Rezultati proračuna referentne

evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na području Bajne Bašte prikazani su na slici br.

11.

Slika br. 11: Rezultati proračuna referentne evapotranspiracije (ETo) za prosječnu godinu na

području Bajne Bašte

Potencijalna evapotranspiracija se računa kao proizvod referentne evapotranspiracije i

koeficijenta kulture (Kc): ETp=KcETo

Evapotranspiracija kultura je sračunata na osnovu projekcije sjetvene strukture u uslovima

navodnjavanja. Prestruktuiranje poljoprivredne proizvodnje u odnosu na stanje prije

15

navodnjavanja izvršeno je uglavnom u korist voća. Površine pod stalnim zasadima (voćnjaci,

malina, rasadnici) će se nešto povećati na račun oranica. S obzirom na dominaciju privatnog

sektora, projekcija je obazrivo osmišljena da bi bila što bliža realnim mogućnostima. Koeficijenti

kulture (Kc) određeni su u skladu sa preporukama iz literature. U tabeli br.2 data je predviđena

struktura poljoprivredne proizvodnje.

Tabela br.2: Predviđena struktura poljoprivredne proizvodnje u budućnosti

Br. Kultura Zastupljenost (%)

1 Oranice i bašte 20,0

2 Livade i pašnjaci 5,0

3 Stalni zasadi 75,0

4 Voćnjaci 35,0

5 Malina 40,0

Imajući u vidu nivo projektne dokumentacije kao i raspoloživost neophodnih podataka, potrebe

za vodom su sračunate po uprošćenoj jednačini vodnog bilansa: PV=ETp-Pe

Ovako sračunate su neto potrebe za vodom ili potrebe na samom polju, dok se bruto potrebe

odnose na potrebe na mjestu zahvatanja i uvećavaju se za koeficijent efikasnoti isporuke vode na

polje.

Na slici br. 12 prikazane su potrebe za vodom u prosječnoj godini i fiktivnoj sušnoj godini

vjerovatnoće pojave 80%, što odgovara povratnom periodu od 5 godina.

Slika br.12: Potrebe za vodom u prosječnoj i fiktivnoj sušnoj godini povratnog perioda 5 godina

Ukupna potreba za vodom u prosječnoj godini je 187 mm, a u fiktivnoj sušnoj godini je 344 mm.

Za određivanje hidromodula sistema, koji predstavlja specifičnu potrošnju u sistemu koja se

javlja u mjerodavnom periodu, može se koristiti podatak o mjesecu maksimalne potrošnje u

16

fiktivnoj sušnoj godini, što iznosi 89.2 mm i javlja se u avgustu ili izraženo u mm/dan: 2,9

mm/dan. Treba imati u vidu da je ova potrošnja uprosječena po površini koja se navodnjava.

Kada se vršna dnevna potrošnja preračuna u specifičan protok (protok po jedinici površine),

dobija se hidromodul sistema: qs= 2,9 [mm/dan] = 0,33 [L/(s ha)]

Mogućnost obezbjeđenja vode za navodnjavanje

Zahvaljujući neposrednom kontaktu irigacionih površina sa vodotokom rijeke Drine, potrebne

količine vode za irigacije, moguće je obezbjediti iz vodotoka rijeke Drine, i to na sljedeći način:

direktnim zahvatanjem vode iz korita rijeke Drine, zahvatanjem podzemnih voda iz inundacije

rijeke Drine putem bunara i zahvatanjem vode iz akumulacije „Perućac“- HE „Bajina Bašta“ i

namjenski izgrađenih akumulacija. Ostali vodotoci (rijeke i potoci) koji prolaze irigacionim

površinama i ulivaju se u rijeku Drinu, nemaju hidrološki kapacitet da se obezbjedi potrebna

količina vode za irigacije u Skelanima.

Prema Uredbi o klasifikaciji vode i kategorizaciji vodotoka (“Službeni glasnik Republike

Srpske” broj 42/01), vodotok rijeke Drine spada u II ili III klasu, a prema ukupnom broju

kolifornijskih bakterija fekalnog projekta, spada u II klasu i može se smatrati pogodnom za

navodnjavanje.

Direktno zahvatanje vode iz vodotoka rijeke Drine, je moguće, jer njen minimalni proticaj

nizvodno od brane HE „Bajina Bašta“ biološki minimum, iznosi 90,00 m3/s, koji omogućava

zahvatanje potrebnih količina vode za irigacije, kao raspoloživog vodnog resursa.

Zahvatanje vode iz podzemne izdani na lijevoj obali rijeke Drine, predstavlja realnu

mogućnost obezbjeđenja vode za irigacije na području Skelana. Zahvatanje podzemne vode za

irigacije (koje treba istraživanjima potvrditi), predstavlja jednostavan i ekonomičan način

obezbjeđenja vode za navodnjavanje. To je voda koja se definiše kao voda prisutna na

administrativnom području i to je dio tih raspoloživih voda koje imaju atribut iskoristivog

vodnog resura.

Obezbjeđenje vode putem HE „Bajina Bašta“ (akumulacija Perućac) predstavlja siguran i

raspoloživ vodni resurs za snabdjevanje vodom irigaconih površina u Skelanima. Zapremina

akumulacije iznosi 340*106 m3, a instalisani proticaj Qins=640 m3/s, dok je biološki minimum

90,00 m3/s. Vodni resursi akumulacije „Perućac“, čine vodu koja se definiše kao voda prisutna

na području i ona se može vrednovati kao iskoristiv vodni resurs.

Obezbjeđivanje vode putem izgradnje nove namjenske akumulacije, ne računajući već

izgrađenu HE „Bajina Bašta“ (akumulacija Perućac), obezbjeđenje vode za irigacije kao

raspoloživog resursa, moguće je obezbijediti putem izgradnje namjenske akumulacije.

Potencijalna lokacija izgradnje namjenske akumulacije je vodotok Bujakovića rijeka u blizini

naselja Ćosići, uzvodno od ušća u rijeku Drinu na dužini od 5,50 km. Za izgradnju namjenske

akumulacije, potrebno je riješiti pitanje pregradnog profila brane, odrediti optimalnu zapreminu

akumulacije s obzirom na potrebe navodnjavnaja i hidrološke mogućnosti obezbjeđenja vode za

irigacije, izvršiti izbor tipa brane, te orijentaciono proračunati i odrediti trajanje i zatrpavanje

17

akumulacije. Na bazi procjene efektivnih padavina i slivne površine, sagledati mogućnost

punjenja akumulacije i obezbijeđenja potrebnih količina vode kao resursa.

2.5. Оpis prijedloga novog sistema za navodnjavanje

Objekti vodozahvata i rezervoara

Objektima vodozahvata za nove irigacione površine, potrebno je obezbjediti dovoljne količine

vode za navodnjavanje, instaliranog bruto kapaciteta od 256,4 L/s. Za navodnjvanje irigicionih

površina na području Skelana, razmatrani su sljedeći načini obezbjeđenja vodnih resursa, i to:

- Zahvatanjem vode iz akumulacije Perućac, HE Bajnia Bašta;

- Zahvatanjem vode putem bunara u inundaciji korita rijeke Drine i

- Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije „Bujakovića rijeka“ i rijeke Drine.

Zahvatanje vode iz akumulacije Perućac HE Bajina Bašta, nije moguće direktno zahvatanje i

korišćenje vodnog resursa iz ove akumulacije, jer je kota minimalnog uspora (radna 267,00

m.n.m.), niža od kota irigacionih površina, koje se kreću od 220,00 m.n.m. do 300 m.n.m. Za

korišćenje vodnog resursa iz akumulacije „Perućac“, potrebno je izgraditi vodozahvat sa PS

„Nogačevići“ instalisanog kapaciteta Q=256,4 l/s i visinom dizanja vode sa kote 264,00 m.n.m.

na kotu 314,00 m.n.m. (H=50,00 m). Pored pumpne stanice na lokaciiji „Nogačevići“, potrebno

je izgraditi i razervoar za skladištenje vode sa kotom dna na 310,00 m.n.m. i zapremine cca

1.100 m3. Iz rezervoara „Nogačevići“, direktno će se snabdjevati vodom podsistem „Peći, dok će

rezervoar „Rosulje“ podsistema „Skelani“, zatim rezervoar „Buč“ podsistema Bujkovića rijeka i

rezervoar „Graonik“ podsistema „Crvica“ biti direktno iz rezervoara „Nagočevići“.

Zahvatanjem vode putem bunara u inundaciji korita rijeke Drine na irigacionom području

Skelana, bila bi formirana četiri zasebna irigaciona podsistema za navodnjavanje, koji bi se

sastojali iz:

- Bunarskog vodozahvata za podsistem područja: Peći, Skelana, Bujakovića rijeke i

Crvica;

- Rezervoara za skladištenje vode, na području Peći rezervoar „Peći“, na području Skelana

rezervoar „Rosulje“ za obije visiske zone, na području Bujakovića rijeka rezervoar „Buč“

i na području Crvice rezervoar „Graovik“;

- Transportni sistemi: na području Peći „Bunarski vodozahvat rezervoar Peći“, na području

Skelana „Bunarski vodozahvat rezervoar Rosulje 1 (prva visinska zona) i Rosulje 2

(druga visinska zona)“, na području Bujakovića rijeka „Bunarski vodozahvat – rezervoar

Buč“ i na području Crvica „Bunarski vodozahvat – rezervoar Graovik“;

- Distributivni sistemi na području „Peći“, „Skelani“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije „Bujakovića rijeka“ i rijeke Drine pored

akumulacije „Perućac“ (zapremine 340x106m3) i planirane HE „Rogačica“ u slivu rijeke Drine

na području MZ Skelani, za obezbjeđenje vode i mogućnost obezbjeđenja vode putem izgradnje

18

nove namjenske akumulacije. Kao potencijalna lokacije u blizini naselja Ćosići, uzvodno od ušća

u rijeku Drinu na dužini od cca 5,50 km.

Za pregrađivanje vodotoka Bujakovića rijeke, predviđena je zemljana niska nasuta brana

hemogenog presjeka sa nagibom nizvodne kosine 1:2 i uzvodne 1:1,50, širine u kruni 4,00-5,00

m, a nadvišenje na normalnu kotu uspora od 1,20 m. Za objekat brane predviđen je slobodan

preliv (bez zatvarača) na kruni brane za evakuaciju velikih voda u profilu brane, zatim temljni

ispust sa zatvaračnicom i objektima za disipaciju energije i objekat vodozahvata sa visinskim

položajem takvim kako bi bilo moguće koristiti akumulaciju do kote minimalnog radnog nivao i

obezbjeđenje navodnjavanja svih irigacionih provršina gravitacijom.

Obezbejđenjem vode za navodnjavanje irigacionih površina putem nove namjenske akumulacije

na vodotoku Bujakovića rijeka, bila bi sadržana četiri zasebna irigaciona podsistema kao i kod

zahvatanja vode putem brana u inundaciji korita rijeke Drine, a irigacioni podsistemi bi sadržali

sljedeće objekte:

- Objekat vodozahvata za zahvatanje vode iz akmulacije na vodotoku Bujakovića rijeka,

zajednički za podsisteme: „Bujakovića rijeka“ i Skelani - Gornja zona“;

- Rezervoar „Peći“za skladištenje vode na području podsistema Peći, na području Skelana

rezervoar „Rosulje“, na području Bujakovića rijeka rezervoar „Buč“ i na području Crvice

rezervoar „Graovik“;

- Transportni sistemi za područja Peći, Skelani, Bujakovića rijeka i Crvica;

- Distributivni sitemi na području „Peći“, „Skelani“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Transportni sistemi

To su obično sistemi za transport većih količina vode, a zavisno od terenskih uslova mogu biti

otvoreni kanali ili zatvoreni cjevni sistemi. Pored otvorenih i zatvorenih sistema, transport većih

količina za navodnjavanje irigacionih površina, može se vršiti i rječnim tokom. Primjera radi, to

je transport vode od brane HE „Bajina Bašta“, koritom rijeke Drine, pa nizvodno do bunarskih

vodozahvata za podsisteme: „Peći“, „Sekalni“, „Bujakovića rijeka“ i „Crvica“.

Distrubutivni sistemi

Ulogu distributivnih sistema na irigacionim površinama imaju pumpne stanice, rezervoari i

razvodno – distrubutivna mreža od cjevovoda i otvorenih kanala. Kod usvajanja koncepta

irigacionih sistema, usvojeni su sistemi sa elektro pogonom. Za bezbjedan rad pumpnih stanica,

moraju biti obuhvaćeni i investirani troškovi dovoda električne energije putem 10 kV dalekovoda

i trafo stanica 10/04 kV, snage 630 kVA i 400 kVA .

Objekti pumpnih stanica su površine od 20-50 m2, sa rezervoarom za prijem vode i bezbjedan rad

pumpnih agregata. zapremine od 30 do 50 m3, ukoliko pumpni agregati nisu direktno priključeni

na TC-e. Od hidromašinske opreme mogu se koristiti pumpni agregati za rad pod vodom ili na

suvo. Od elektro opreme, imaju elektro motorni razvod, rasvjetu i gromobransku zaštitu, te

nadzorno-upravljački sistem.

19

Predviđeno je da se distributivna razvodna mreža izvede od polietilenskih (PEHD) cijevi.

Dispoziciona mreža na irigacionim površinama bića prilagođena parcelama vlasnika

poljoprivrednih površina.

U Idejnom rješenju razvoja navodnjavanja na području naselja Skelani, opština Srebrenica

razmatrane su sljedeće mogućnosti zahvatanja i obezbjeđivanja potrebnih količina vode za

navodnjavanje irigacionih površina:

- Varijanta "A": Zahvatanje vode iz akumulacije Perućac HE "Bajina Bašta";

- Varijanta "B": Zahvatanje vode iz rijeke Drine;

- Varijanta "C": Kombinovano zahvatanje vode iz akumulacije "Bujakovića rijeka" i rijeke

Drine.

Nakon provedenih tehnoekonomskih i ekonomskih analiza usvojeno je varijantno tehničko

rješenje B, zahvat vode iz rijeke Drine i razvoj sistema, koje podrazumjeva i opciju

prihranjivanja bunara iz rijeke Drine, zavisno od rezultata hidrogeoloških ispitivanja.

U okviru Varijante "B", zahvatanje i obezbjeđenje vode za prostorne cjeline "Peći",, "Skelani,

"Bujakovića rijeka" i "Crvica", vršilo bi se putem objekta bunarskog vodozahvata vode iz korita

rijeke Drine. Navedene prostorne cjeline i njihovi irigacioni sistemi su fizički razdvojeni i svaki

podsistem bi funkcionisao posebno. Svaka od prostornih cjelina bi sadržavala: objekat

bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine, pumpnu stanicu (PS), transportni (potisni)

cjevovod od PS do objekta rezervoara, rezervoar za skladištenje vode i distributivnu mrežu koja

bi bila priključena na objekat rezervoara.

Na prostornoj cjelini "Peći" izgradiće se irigacioni sistem koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Peći", dubine

do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 30,00 – 40,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Peći", do objekta rezervoara "Zgunja" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Peći" (instalisanog kapaciteta Q = 29,70 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 160/141 mm),

na dužini od 396 m i visinom dizanja Hmax = 127,85m. Dopremljena voda iz bunarskog

vodozahvata "Peći" u objekat rezervoara "Zgunja", zapremine 150 m3, kotom dna

rezervoara na 325,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom mrežom od polietilenskih

cijevi (PEHD 100), doprema na irigacionu površinu "Peći";

- Na irigacionim površinama "Peći", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi,

Na prostornoj cjelini "Skelani", predviđeno je da se izgradi irigacioni sistem za dvije visinske

zone i to: prva visinska zona 150 ha i druga visinska zona od 90 ha. U prvoj visinskoj zoni,

predviđa se izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahavata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Skelani",

dubine od 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta 80,00 – 90,00 l/s;

20

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Skelani" do objekta rezervoara "Rosulje" za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Skelani" (instalisanog kapaciteta Q = 79,20 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn = 355/312,80

mm), na dužini od 977,00 m i visinom dizanja Hmax = 91,10 m. Pumpna stanica je

površine 30 m2. Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Skelani" u objekat

rezervoara "Rosulje", zapremine 500 m3, kotom dna rezervoara na 295,00 m.n.m., dalje,

voda se ditributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na

irigacionu površinu "Skelani", prve visinske zone:

- Na irigacionim površinama "Skelani", površine 150 ha, prve visinske zone, formirana je

distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

U drugoj visinskoj zoni, predviđeno je izgraditi irigacioni sistem, koji će se sastojati od sljedećih

objekata:

- Objekat PS uz objekat rezervoara "Rosulje" (PS "Rosulje" – Buster pumpa), za pumpanje

vode iz rezervoara "Rosulje" u distributivnu mrežu sistema "Skelani – Gornja zona".

Instalisani kapacitet PS "Rosulje" Q = 29,70 l/s i visine dizanja Hmax = 25,00 m. Površina

PS "Rosulje" je 30m2;

- Na irigacionim površinama "Skelani – Gornja zona", formirana je distributivna mreža od

polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Bujakovića rijeka", predviđena je izgradnja irigacionog sistema, koji

će se sastojati od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Bujakovića

rijeka", dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" do objekta rezervoara

"Buč", za skladištenje vode, vršiće se putem PS "Bujakovića rijeka" (instalisanog

proticaja Q = 49,50 l/s) i potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR

17, DN/dn 225/198,20 mm), na dužini od 380,00 m i visinom dizanja Hmax = 114,58 m.

Pumpna stanica je površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Bujakovića rijeka" u objekat rezervoara

"Buč", zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 315,00 m.n.m., dalje, voda se

distributivnom mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione

površine "Bujakovića rijeka". Na irigacionim površinama "Bujakovića rijeka" formirana

je distributivna mreža od polietilenskih cijevi.

Na prostornoj cjelini "Crvica",predviđena je izgradnja irigacioni sistem, koji će se sastojati

od sljedećih objekata:

- Objekat bunarskog vodozahvata u koritu rijeke Drine na prostornoj cjelini "Crvica",

dubine do 20,00 m, profila ø1,00 m i kapaciteta od 50,00 – 60,00 l/s;

- Za dizanje vode iz bunarskog vodozahvata "Crvica" do objakta rezervoara "Graonik", za

skladištenje vode, vršiće se putem PS "Crvica" (instalisanog proticaja Q = 50,49 l/s) i

potisnog cjevovoda od polietilenskih cijevi (PEHD 100, SDR 17, DN/dn 280/246,80

21

mm), na dužini od 936,00 m i visinom dizanja Hmax = 131,60 m. Pumpna stanica je

površine 30,00 m2;

- Dopremljena voda iz bunarskog vodozahvata "Crvica" u objekat rezervoara "Graonik",

zapremine 350 m3, kotom dna rezervoara na 324,00 m.n.m., dalje, voda se distributivnom

mrežom od polietilenskih cijevi (PEHD 100), doprema na irigacione površine "Crvice".

Na irigacionim površinama "Crvice", formirana je distributivna mreža od polietilenskih

cijevi.

22

Slika br.13: Pregledna situacija sistema za navodnjavanje(„Varijanta B“)

23

2.6. Način korištenja i održavanje sistema za navodnjavanje

Nakon izgradnje sistema za irigaciju, organizacija, upravljanje i održavanje novih sistema je

veoma važan i ključni uslov održivosti. U slučaju da sistemi budu prepušteni sami sebi, bez

organizovane brige i kvalitetnog održavanja, došlo bi se u situaciju da oni vrlo brzo budu van

funkcije. Da bi se na adekvatan način odgovorilo na ovo pitanje, predlaže se lokalnim vlastima

opštine Srebrenica, da se na nivou opštine formira Agencija za navodnjavanje (ili neki drugi

privredni subjekt), koji će upravljati i održavati irigacione sisteme.

3. OPIS MOGUĆIH UTICAJA PROJEKTA NA ŽIVOTNU SREDINU

3.1. Opis životne sredine na koju projekat može imati uticaj

3.1.1. Fizički faktori

Klimatske karakteristike

Područje opštine Srebrenica je pod uticajem umjereno kontinrntalne klime u nižem dijelu i

subplaninske klime u višim dijelovima. Klimatske karakteristike područja su specifična i

uslovljena brojnim faktorima. Ljeta su topla sa prosječnom temperaturom vazduha mjeseca jula

15-20⁰C. Zime su hladne a temperatura najhladnijeg mjeseca januara kreće se od 1-8⁰C. Trajanje

vegetacijskog perioda u prosjeku iznosi 170-210 dana sa prosječnim temperaturama od 16-18⁰C.

Prosječne godišnje padavine iznose 870 mm/ m² atmosferskog taloga u obliku kiše ili snijega.

Padavine su ravnomjerno raspoređene tokom godine a izražene su u prolječe i jesen. Srednja

godišnja relativna vlažnost je 78%, a najmanja je u ljetnom periodu oko 60%, dok se zimi kreće i

do 85%. Visina snijega na pojedinim područjinma dostiže i do 1,8m. Vjetrovi su slabi.

Preovladavaju jugozapadna vazdušna strujanja i imaju ujedno i najveću brzinu. Maksimalna

brzina vjetra zabilježena je iz južnog pravca i iznosila je 100km/h. Magle su karakteristične uz

dolinu rijeka osobito rijeke Drine, kao i pojačano strujanje vjetra.

Pošto na području Skelana nije uspostavljena metrološka stanica, za potrebe izrade Idejnog

rješenja korišteni su raspoloživi klimatski podaci sa meterološke stanice Bajna Bašta za period

od 1991 do 2017.god. U narednim tabelama dajemo prikaz ovih podataka.

Tabela br.3: Srednja mjesečna maksimalna temperatura vazduha T maks (oC)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

T mj.sr 5,1 7,8 12,8 17,5 22,3 25,7 28,0 28,4 23,1 17,8 11,5 5,6

Tabela br.4: Srednja mjesečna minimalna temperatura vazduha (oC)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

T mj.sr -1,6 -0,9 2,7 7,0 11,9 15,7 17,1 16,2 12,4 8,1 3,6 -0,5

24

Tabela br.5: Insolacija (h/dan)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 6,5 6,8 7,5 8,4 8,8 8,2 6,9 6,4 7,6 7,1 6,4 6,2

Tabela br.6: Relativna vlažnost vazduha ( % )

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 80 76 72 71 73 75 74 73 77 80 80 80

Tabela br.7: Brzina vjetra (m/s)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 1,0 1,2 1,4 1,3 1,2 1,1 1,1 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0

Tabela br.8: Sumarne mjesečne padavine (mm/mjes)

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 44,2 48,8 51,3 57,0 89,5 84,6 76,4 61,0 70,3 61,5 54,7 55,6

Tabela br.9: Referentna evapotranspiracija –ETo (mm/dan) za period od 1991 do 2017.god.

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Prosjek 0,40 0,93 1,88 2,89 3,78 4,18 4,04 3,47 2,57 1,43 0,65 0,29

Geološke karakteristike šireg područja

Najveći dio istraživanog terena prekriven je sedimentima mlađe paleozojskih naslaga koje se

javljaju kao karbonske naslage, neraščlanjene naslage donjeg i srednjeg karbona, preciznije tri

serije (donja, srednja i gornja) sa međusobnim postepenim prelazom. Na području istraživanja

konstantovani su i tercijarni daciti. Tokom kvartara na pojedinim lokalitetima obrazovane su

lokalno deluvijalne tvorevine malih dimenzija, te aluvijalni nanosi velike debljine uz tok Drine

koji su od posebnog značaja za predmetnu problematiku.

Hidrogeološke karakteristike područja

Detaljna hidrogeološka istraživanja na području Skelana do sada nisu izvođena pa se u nastavku

ocjena hidrogeoloških svojstava u mnogome bazira na analogiji sa izdanima istog tipa u

nizvodnom toku rijeke Drine, koje su detaljno hidrogeološki proučene.

Na terenu prikazanom na hidrogeološkoj karti (slika br.14), najznačaniji je svakako zbijeni tip

izdani u sklopu terasnih naslaga rijeke Drine i manjim dijelom aluvijalnih sedimenata Bujaković

potoka. Pored njih na terenu izgrađenom od magmatskih stijena (dacita i spilita) te veoma

limitirano karbonskih škriljaca, filita i pješčara, egzistira pukotinski tip izdani bez značajnijih

akumulacija podzemnih voda za navodnjavanje.

Područje istraživanja, za potrebe izrade Idejnog rješenja, obuhvatilo je šire projektno područje

Skelana, odnosno pjeskovito-šljunkovite naslage obala rijeke Drine unutar kojih je formirana

ograničena akumulacija podzemnih voda. Pomenute naslage se praktično u kontinuitetu prostiru

od Luka na granici sa opštinom Bratunac i dalje na jugo-zapad do brane Peručac. U tom

25

području debljina aluvijalnih sedimenata se kreće od 3-8 m, a najveću debljinu imaju u području

Dobračkog polja, Bujakovičkog polja i Crvica polja na lijevoj obali Drine, gdje debljina

sedimenata iznosi oko 8 m.

Obzirom da je prisustvo šljunkovito-pjeskovitih sedimenata značajno na području Skelana,

dominantno pored rijeke Drine (maksimalne širine 500-600 m) i da su isti vjerovatno značajne

debljine (7-8 m), to ovaj tip izdani jedini ima praktičan značaj kada se radi o razmatranju

mogućnosti obezbjeđenja vode za navodnjavanje. Obzirom da je nizvodno od profila HE Bajina

Bašta režim nivoa podzemnih voda u zbijenim izdanima uz rijeku Drinu dominantno su pod

uticajem ispuštanja vode na pomenutoj brani, okvirni režim nivoa podzemnih voda u okviru

aluvijalni sedimenata na području Skelana se može sagledati na osnovu podataka za izvorište

Bjelovac (locirano 20-ak km sjevernije) u okviru aluvijalni sedimenata na području Skelana,

prije svega u smislu amplituda. Shodno nevedenoj konstataciji, evidento je da se uz zahvate

bunarima, u fazi istraživanja za Glavni projekat mora računati i sa prihranjivanjima ovih objekata

iz rijeke Drine izgradnjom hodrizontalnih drenova.

Slika br.14: Hidrogeološka karta šireg područja istraživanja

26

Pedološke karakteristike

U projektnom području uz rijeku Drinu dominiraju aluvijalno-deluvijalna pjeskovita zemljišta na

pijescima i šljuncima (Eutric Fluvisols) dok na blagim padinama dominirija rankeri i smeđe

kisela zemljišta na filitima i škriljcima (Dyistric Cambisols) (slika br.15).

Slika br.15: Tipovi zemljišta u projektnom području po FAO klasifikaciji

Aluvijalna (fluvisol) zemljišta, koja pripadaju odjelu Hidomorfnih zemljišta su nastala na

aluvijalnima nanosima Drine. Zbog plavljenja zemljište se zasipa novim nanosima (slojevima)

tako da se ova zemljišta nisu mogla do kraja razviti. Ova zemljišta su pjeskovite do ilovasto –

pjeskovite teksture tako da su dobro drenirana. Po svojstvima su veoma različita i ova zemljišta

mogu biti vrlo plitka do vrlo duboka. Najpovoljniji su duboki ilovasti karbonatni aluvijumi.

Navodnjavanjem daju visoke prinose i pogodne su za uzgoj svih poljoprivrednih kultura.

Smeđa kisela zemljišta na filitima i škriljcima (Dyistric Cambisols) koja pripadaju odjelu

automorfnih zemljišta, su pretežno srednje duboka zemljišta nešto težeg mehaničkog sastava.

Ipak zbog sadržaja skeleta i pored glinovitog sastava, ona spadaju u zemljišta koja imaju osrednji

kapacitet za vazduh. Kisele su reakcije sa niskim sadržajem fosfora i dobrim sadržajem kalijuma.

Primjena kalcifikacije i stajnjaka su preporučene mjere popravke plodnosti. Nakon primjene ovih

mjera i uz pravilnu primjenu organskih i mineralnih đubriva na ovim zemljištima se mogu

postizati dobri prinosi poljoprivrednih kultura.

27

3.1.2. Biološke karakteristike

Opština Srebrenica ima bujnu vegetaciju, koju čine listopadne i četinarske šume, koje daju

estetski izgled pejzaža. Evidentirano je 37 različitih šumskih zajednica lišćarskog, mješovito

četinarskog tipa, kao i 12 livadske zajednice. U nižoj zoni zastupljene su obradive površine pod

žitaricama, povrćem, i voćnjacima..U višoj zoni rastu šume hrasta i bukve, koje sa porastom

nadmorske visine smjenjuju četinari; bor, jela i smrča sa rijetkim stablima Pančićeve omorike

koje imaju reliktan ili endemoreliktan karakter. Od rijetkih biljnih vrsta zastupljena je i tisa (25

m) i Bijeli cvijet – Jeremičak opojnog mirisa. U prizemnom sloju šumskog pokrivača, raste

bobičasto planisnko voće (divlje jagode i borovnice) i pečurke različitih oblika i boja. Prostrane

raskošne livade i pašnjaci obrasli su gustom travom i ljekovitim biljem: kantarion, majčina

dušica, iva, hajdučica i dr., Guste i neprohodne šume Zelenog Jadra, visoravni Osat i planine

Sušica, stanište su raznovrsne divljači, medju kojima su posebno značajne vrste: srna, divlja

svinja i medvjed. Životinjski svijet sisara pored navedenih čine i divokozavuk, zec, kuna, lisica,

vjeverica, vidra, divlja mačka i druge. Na ovom prostoru je bogat i ptičiji svijet. Od više vrsta

ptica izdvajamo: suri orao, orao krstaš, soko, jastreb, kobac, sova, jarebica, kamenjarka, i

druge.Na visokim liticama kanjona Drine i Crnog potoka, gnijezde se i opstaju rijetke vrste orla

Bjeloglavi orao.

Drinu, baš kao i njene pritoke, odlikuje i bogatsvo ribljih vrsta. Zahvaljujući činjenici da Drina

mijenja svoj karakter, prelazeci iz planinske u nizijsku rijeku, u njoj ima i salmonida i ciprinida,

naročito u gornjem i srednjem toku.

Na osnovu ekzaktnih podataka utvrđeno je da se na području rijeke Drine nalazi 47 ribljih vrsta

svrstanih u 14 familija. Svaka ova familija naseljava njoj svojstven dio toka. Specifična

endemska vrsta koja naseljava mirni tok rijeke – akumulaciono jezero je Familija Siluridae

naseljava akumulacije, virove srednjeg i ceo donji tok. Predstavlja najkrupniju grbljivicu slatkih

voda . Predstavnik je Som (Silurus glanis) Na ovoj hidrakumulaciji primjećen su kapitalni

primjerci do sada nepoznati svjetskoj javnosti. Familija Salmonidae zauzima gornji i delimično

srednji deo toka. U nju spadaju sledeće riblje vrste: Salmo trutta M. Fario - Potočna pastrmka,

Hucho hucho L. – Mladica Drtinski losos endem Drinskog toka.

U slivu Drine živi i jedna endemična vrsta paukolikih životinja, pseudoskorpija, Chithonius

pancici, koja je takode dobila ime po Josifu Pančiću. Nastanjuje pećine Kanjona Crnog Potoka I

Drine odlikuje je velika (tercijarna) starost.

Od značaja za zajednicu čije očuvanje zahtijeva određivanje posebne oblasti za očuvanje su:

1. Životinjski svijet

Mamalia - sisari

1.Sciurus vulgaris – Vjeverica 2. Marmota marmota - Alpski mrmot, 3. Spermophilus citellus – Tekunica,

4.Dryomys nitedula - Šumski puh 5. Muscardinus avellanarius - Puh lešnjikar 6.Glis glis - Obični puh 7.

Arvicola terrestris - Vodena voluharica 8. Clethrionomys glareolus - Riđa voluharica 9. Microtus agrestis

-Livadska voluharica 10. Microtus arvalis -Poljska voluharica 11. Microtus multiplex -Velika voluharica

12. Cricetus cricetus - Hrčak 13. Apodemus agrarius- Prugasti miš 14. Apodemus flavicollis -Žutogrli miš

28

15. Apodemus sylvaticus- Šumski miš 16. Apodemus uralensis - Poljski miš 17. Mus muskulus- Domaci

miš 18. Rattus norvegicus- Sivi pacov 19. Rattus rattus - Crni pacov 20. Castor fiber – Dabar 21. Lepus

europaeus –Zec 22. Erinaceus concolor -Belogrudi jež 23. Crocidura leucodon -Poljska rovčica 24.

Crocidura suaveolens -Vrtna rovčica 25. Neomys fodiens - Vodena rovčica 26. Sorex alpinus -Planinska

rovčica 27. Sorex araneus - Šumska rovčica 28. Talpa caeca - Slijepa krtica 29. Talpa europaea -

Evropska krtica 30. Talpa stankovici - Balkanska krtica 31. Myotis bechsteini -Dugouhi večernjak 32.

Myotis capaccinii -Dugoprsti večernjak 33. Myotis emarginatus - Šiljouhi večernjak 34. Myotis myotis -

Veliki mišouhi večernjak 35. Myoti mystacinus - Mali brkati večernjak 36. Barbastella barbastellus -

Širokouhi ljiljak 37. Pipistrellus pipistrellus - Patuljasti slepi mišić 38. Felis silvestris - divlja mačka 39.

Vulpes vulpes – Lisica 40. Canis lupus - Vuk 41. Ursus arctos –Medved 42. Mustela nivalis –Lasica, 43.

Mustela putorius - Mrki tvor 44. Mustela lutreola - Evropska vidrica 45. Vormela peregusna -Šareni tvor

46. Martes foina -Kuna belica 47. Martes martes -Kuna zlatica 48. Lutra lutra –Vidra 49. Meles meles –

Jazavac 50. Sus scrofa - Divlja svinja 51. Cervus elaphus – Jelen 52. Family: Bovidae (stoka, antilope,

koze i ovce) 53. Rupicapra rupicapra– Divokoza

Gmizavci

1. Emis orbicularis – Barska kornjača 2. Testudo hermani – Šumska kornjača 3. Anguis fragilis – Slijepić

4. Algiroides nigropunctatus - Mediteranski gušter 5. Darevskia praticola - Šumski gušter 6. Lacerta

trilineata – Veliki zelembač 7. Lacerta agilis – Livadski gušter 8. Lacerta viridis - Zelembač 9. Podarcis

muralis – Zidni gušter 10. Coronella austriaca - Smukulja 11. Elapha longissima - Bjelica 12. Natrix

natrix – Bjelouška 13. Natrik tessallata – Ribarica 14. Zamenis longissimus – Smuk 15. Vipera

ammodites – Poskok 16. Vipera berus – šarka 17. Vipera ursinii – Šargan 18. Vipera berus bosniensis –

Bosanski šargan

Vodozemci

1. Salamandra salamandra - Šareni daždevnjak 2. Salamandra atra – Crni daždevnjak 3. Lissotriton

vulgaris – Mali mrmoljak 4. Triturus cristatus – Veliki mrmoljak 5. Bombina bombina – Crvenotrbni

mukač 6. Bombina variageta – Žutotrbi mukać 7. Pelobates fuscus – Obična češnjarka 8. Pelobates

syriacus – Balkanska češnjarka 9. Bufo Bufo – Velika krastača 10. Bufo viridis – Zelena krastača 11. Hila

arborea – Gatalinaka 12. Rana esculenta – Zelena žaba 13. Rana dalmatina – Šumska žaba

Ribe

1. Salmo trutta M. Fario - Potočna pastrmka 2. Hucho hucho L. – Mladica 3. Salmo gardner irideus -

Kalifornijska pastrmka 4. Thymallus thumallus – Lipljen 5. Chondrostoma nasus L. - Škobalj 6.

Leuciscus cephalus L. – Klen 7. Barbus barbus L. – Mrena 8. Rutilus pigus rirgo .- Plotica 9. Abramis

bramal- Deverika 10. Cyprinm carpiol - Šaran 11. Tinca tincal L.- Linjak 12. Gobio gobio L.- Krkuša 13.

Barbm meridionalis petnyi Heck- Potočna mrena-salača 14. Alburnus alburnus L.- Uklija (zeka) 15.

Alburnus bipunctatus - Dvopruga uklija-pliska 16. Carassius duratus gibelio Bloch- Srebrni karaš-babušk-

a 17. Aspius aspius L.- Bucov 18. Lesiscus idus L. - Jez 19. Rutilus rutilus- Bodorka 20. Scardinius

erithropbhalmus- Crvenperka 21. Perca fluvitalis L.- Grgeč 22. Gymnocephalus cernua L.- Balavac 23.

Stizostedion Lucioperca L. - Smuđ 24. Stizostedion volgeusis L.- Smuđ kamenjar 25. Silurus glanis- Som

26. Misgurnus fossilis - Čikov 27. Cobitis taenia L.- Vijuni

Bezkičmenjaci

29

1. Astacus astacus – Riječni rak 2. Austropotamobius torrentium – Potočni rak 3. Austropotamobius

pallipes- Crni rak 4. Armadillidium-Mokrica 5. Agathidium pulchellum-Veslar 6. Bolbelasmus unicornis-

Kotrljan 7. Buprestis splendens- Zlatna buba 8. Boros schneideri – Crni potkornjak 9. Scarabaeus sacer-

Balegar 10. Boros schneideri- Potkornjak 11. Buprestis splendens- Potkornjak zlatni 12. Carabus hampei-

Strižibuba crna 13. Carabus menetriesi pacholei- Srižibuba zlatna 14. Carabus olympiae- Srižibuba

zlatnozelena 15. Cerambyx cerdo-Hrastova strižibuba 16. Rosalia alpine-Velika strižibuba 17. Dytiscus

latissimus- Gnjurac 18. Graphoderus bilineatus- Veslar 19. Leptodirus hochenwarti- Crvena buba 20.

Lucanus cervus- Jelenak 21. Macroplea pubipennis- Smeđa strižibuba 22. Morimus funereus-Strižibuba

sa crne taške 23. Pilemia tigrina-Tigrasti potkornjak 24. Bruchus pisorum- Grahov žižak 25. Rhysodes

sulcatus- Brazdar 26. Rosalia alpine- Alpski kozlićek 27. Xyletinus tremulicola-Gundelj 28. Od 130 vrsta

leptira koji borave u kanjonu srednjeg toka Drine( Tara – Sušica) čak 40 vrsta je potpuno novo za nauku i

boravi samo u ovom kanjonu. 29. Baetica ustulata- Popac 30. Ophiogomphus Cecilia-Vilinski konjic 31.

Brachytrupes megacephalus-Zrikavac 32. Cordulegaster heros- Vilinski konjic 33. Isophya costata- Zeleni

skakavac 34. Isophya stysi-Zelena stjenica 35. Myrmecophilus Sp. 36. Odontopodisma rubripes-Mali

skakavac 37. Paracaloptenus caloptenoides- Smeđi skakavac 38. Pholidoptera transsylvanica-Skakavac

39. Stenobothrus –Siparski skakavac 40. Anthrenochernes stellae- Škorpijon

Mekušci

1. Helix pomatia – Vinogradarski puž 2. Ima ih u velikom broju i nedovoljno su ispitani

2. Jestivo I ljekovito samoniklo bilje koje raste na prostoru opštine Srebrenica

1. Dryopteris filix-mas – Muška paprat, 2. Athyrium filix –femina – Ženska navala, 3. Matteuccija

strihiopteris- Bujadika, 4. Pteridium aquilinum- Velika paprat, 5. Polypodium vulgare – Slatka paprat, 6.

Adiantim sp – Vilina paprat, 7. Equisetum arvense – Konjski rep, 8. Equisetum telmateja – Velika

preslica, 9. Abies alba – Jelka, 10. Picea abies- Smrča, 11. Picea omorica- Pančićeva omorika, 12.

Juniperus communis – Smreka, 13. Taxus baccata – Tisa, 14. Sagittaria sagittifolia – Vodena strijela, 15.

Alisma plantago-aquatica – Vodena bokvica, 16. Botomus ubmellatus – Divlji zumbul, 17. Potamogeton

natans – Vodeni kupus ,18. Alium ursinum- Medvjeđi luk,19. Alium victorialis – Divlji luk, 20. Allium

suavelones – Mirišljavi luk, 21. Allium rotundrum – Lukovać, 22. Allium angulosum – Bridasti luk, 23.

Allium shoenoprasum- Drobnjak, 24. Allium sibiricum- Planinski vlasac, 25. Allium flavum – Žuti vlasac

26. Poligonatum odoratum – Salamunov pečat, 27. Muscari comosum – Šuperasta presličica, 28.

Ornithogalum umbelatum – Ptičije mlijeko, 29. Streptopus amplexifolius - Čepnjak, 30. Lilium martagon

– Divlji ljiljan, 31. Erythronium dens-canis – Košutac, 32. Asparagus off. – Ljekovita šparoga, 33.

Ruscus aculeatus – Kostrika, 34. Tamus communis – Bljušt, 35. Leucojum aestivum – Drijemovac, 36.

Leucojum vernum – Proljetni drijemova, 37. Crocus biforus – Modri kačun, 38. Orchis morio – Divlji

krompir, 39. Orchis militaris – Veliki kačun , 40. Orchis mackulata – pjegavi kačun, 41. Platanthera

bifolia – Turski perčin, 42. Platanthera chlorantha – Vimenjak, 43. Gimnadenia conopea – Vranjak, 44.

Anacapmptis piramidalis – Plaštak, 45. Arum maculatum –Kozlac, 46. Acorus calamus – Mirisavi šaš,

47. Lemna minor – Mala sočivica, 48. Tipha latifolia – Rogoz, 49. Phragmites communis – Vodena trska,

50. Secale Silvestre – Divlja raž, 51. Hordeum murinum – Divlji ječam, 52. Setaria glauca – Muharika,

53. Setaria viridis – Zelena muharika, 54. Cyperus rotundrus – Gomoljasti šilj, 55. Shoenoplectus

lacustris – Jezerska šašina, 56. Corylus avellana – Lijeska, 57. Betula pendula – Breza, 58. Betula

pubescens – Maljava breza, 59. Betula lutea – Žuta breza, 60. Fagus silvatica – Bukva, 61. Castanea

sativa - Pitomi kesten, 62. Quercus robur – Hrast lužnjak, dub, 63. Quercus petrae - Hrast kitnjak, 64.

30

Quercus farentto – Hrast sladun, 65. Quercus Pubescens – Hrast medunac, 66. Juglans regia – Orah, 67.

Humulus lupulus – Hmelj, 68. Urtica dioica – Kopriva. 69. Urtiva urens – Mala kopriva, 70. Lamium

maculatim – Mrtva kopriva, 71. Rumex acetosa – Velika kiselica, 72. Rumex acetosella – Mala kiselica

73. Rumex scutatus – Rimska kiselica, 74. Rumex nivalis – Sniježna kiselica 75. Rumex alpines –

Planinska kiselica ,76. Rumex crispus – Štavolj, 77. Rumex pulcher – Livadno zelje, 78. Rumex sanguine

- Krvava kiselica, 79. Rumex hidrolaphatum – Konjska kiselica, 80. Rumex patientia – Pitomo zelje, 81.

Rumex aquaticus – Vodeni štavolj, 82. Oxiria digina – Ruđevica, 83. Polygonum persicaria – Veliki

dvornik, 84. Polygonum lpathifolium – Uzlati dvornik ,85. Polygonum hidropiper – Vodeni papar, 86.

Polygonum aviculare – Ptičiji dvornik, 87. Polygonum bistorta – Srčenjak, 88. Polygonum alpinum –

Planinski srčenjak , 89. Polygonum cuspidatum – Japanski dvornik, 90. Mercuralis annua – Resulja, štir,

, 91. Mercurialis perennis – Lažna rosulja 92. Chenopodium album – Loboda, 93. Chenopodium bonus –

henricus – Brašnjak, 94. Chenopodium polyspermum – Vrtna loboda, 95. Chenopodium murale – Zidna

loboda, 96. Chenopodium urbicum – Gradska loboda, 97. Chenopodium rubrum – Crvena loboda, 98.

Chenopodium ambrosioides – Mirišljava loboda, 99. Artiplex hortensis - Pepeljuga, 100. Artipex hastata

- Kopljasta pepeljuga ,101. Amarantus retroflexsus – Štir, 102. Stellaria media – Ptičija trava, 103.

Stellaria nemorum – Šumska mišjakinja, 104. Myosoton aquaticum – Mokrica, 105. Silene vulgaris –

Pušina, 106. Berberis vulgaris – Divlji šimšir, 107. Caltha palustris – Kaljužnica, 108. Ficaria verna –

Ledinjak, 109. Clematis vitalba – Povitina pavit, 110. Nuphar luteum – Lokvanj, 111. Papaver rhoeas –

Mak turčinjak, 112. Syisimbrium off. – Divlja slačica, 113. Rorippa silvestris – Grbak, 114. Nasturitum

off. – Dragušac, 115. Armoracia laphatifolia – Hren, 116. Cardamine amara – Gorka režuha 117.

Crdamine pratensis – Livadna režuha, 118. Cardamine trifolia – Trozupka, 119. Cardamine impatiensis –

Šumski hren, 120. Aliaria off – Češnjeva trava, 121. Lunaria rediviva–Trajna mjesečnica, 122. Lunaria

anua - Mjesečno zelje, 123. Bunias erucago – Repušac, 124. Hesperis matronalis – Večernica, 125.

Dipolotaxis tenuiffolia - Dvoredac, 126. Brassica capestris – Repica, 127. Brassica nigra – Gorušica, 128.

Sinapis alba – Bijela gorušica, 129. Sinapis arvensis – Poljska gorušica, 130. Raphanus raphanistrim –

Poljska repica, 131. Capsella bursa-pastoris – Rusomača, 132. Calepina irregularis – Gorušika, 133.

Thlaspi arvense – Mošnjak, 134. Lepidium sativum – Grbica vrtna, 135. Lepidium campestre – Poljska

grbica, 136. Lepidium gramnifolium –Travnata grbica, 137. Lepidium ruderale – Trava od groznice, 138.

Cardaria draba(Lepidium draba)- Srčanica, 139. Dentaria bulbifera - Bradavičnjak, 140. Coringia

arijentalis – Guščaraica, 141. Viola odorata –Ljubičica, 142. Viola arvenssis – Poljska ljubica, 143. Malva

silvestris – Veliki sljez, 144. Malva neglecta – Sitni šljez, 145. Malva alcea –Velika sljezovača, 146.

Lavatera thuringiaca – Stola, 147. Tilia cordata – Bijela lipa, 148. Tilia plathiphyllos – Krupnolisna lipa,

149. Oxalis acetosella – Zečija kiselica, 150. Oxsalis corniculata – Kozji papak, 151. Oxalis stricta – žuta

zečija kiselica 152. Erodium cicutarium – Čapljan, mačak, 153. Impatien noli-tangere – Kurjača, 154.

Tropaeolum majus – Dragoljub, 155. Ruta graveolens – Rutvica, 156. Acer pseudoplatanus – Gorski

javor, 157. Acer campestr – Klen, 158. Vitis silvestris-vinifera – Šumska loza, 159. Sedum album –

Žednjak, 160. Sedum rupestre – Zebrica, 161. Sedum acre – Ljuti žednjak, 162. Sedum maximum –

Veliki žednjak, 163. Sempervivum tectorum – Čuvarkuća, 164. Ribes alpinum – Alpski ribiz, 165. Ribes

rubrum – Crvena ribizla, 166. Ribes nigrum – Crna ribizla, 167. Ribes uva-crispa – Ogrozd, 168.

Chrisoplenium alternifolium – Žutina, 169. Sorbus aucuparia – Jarebica, 170. Sorbus aria – Mukinja,

171. Sorbus chamaespilus – Mukinjica, 172. Sorbus domestica – Oskoruša, 173. Sorbus terminalis –

Brekinja, 174. Sorbus latifolia – Širokolisna oskoruša, 175. Crategus oxyacantha – Crveni glog, 176.

Crategus monogyna – Bijeli glog, 177. Cotoneaster intergerima – Dunjarica, 178. Cotoneaster tomentosa

– Pustenasta dunjarica, 179. Amelanchier ovalis – Kozja jabučica, 180. Malus silvestris – Divlja jabuka,

31

Pirus piraster – Divlja kruška, 182. Prunus mahleb – Rašljeka,183. Prunus avium – Divlja trešnja, 184.

Prunus spinosa – Trnina, 185. Rosa cananina – Divlja ruža, 186. Rosa-livadska ruža 187. Runus

fruticosus – Kupina, 188. Rubus caesius – Ostruga, 189. Rubus zvorniciensis – Širokolisna ostruga,

(endem Srebreničke regije) 190. Rubus idaeus – Malina, 191. Fragaria veska – Šumska jagoda, 192.

Fragaria elatior – Kitnjasta jagoda, 193. Duchesnea indica – Indijska jagoda, 194. Potentilla anserine –

Steža, 195. Geum urbanum – Zečija stopa, 196. Geum rivale – Potočni blaženak, 197. Agrimonia

eupatoria – Petrovac, 198. Sanguisorba off. – Krvara, 199. Sanguisorba minor – Dinica, 200. Achemila

vulgris – Gospin plašt, 201. Filipendula hexsapetalla – Končara, 202. Filipendula ulmaria – Suručica,

203. Aruncus vulgaris – Suručka, 204. Trifolium pratese – Crvena djetelinaljača, 205. Trifolium repens –

Bijela djetelina 206. Trifolium hybridum – Barska djetelina, 207. Medicago sativa – Lucerka, 208.

Medicago lupulina – Gunjica. 209. Lotus corniculatus – Svinđuša, 210. Melilotus off. – Kokotac, 211

Nelilotus albus – Bijeli koktac, 212. Vicia sativa – Grahorica, 213. Vicia craca – Ptičija grahorica, 214.

Lathirus tuberosus – Graholika, 215. Lathirus prathensis – Livadna graholika, 216. Lathirus silvestris –

Šumska graholika 217. Lathirus sativus – Jari grah, 218. Galega off. – Orlovac, 219. Glycyrrhiza glabra –

Sladić, 220. Ononis spinosa – Zečiji trn, 221. Ononis repens – Puzeći livadski zečiji trn 222. Robinia

pseudoacacia – Bagrem, 223. Lytchirum salicaria – Vrbica, 224. Chamaenerion(Epilobium )

angustifolium – Vrbolika, 225. Cornus mas – Drijen, 226. Cornus sanguine – Svibovina, 227.

Foeniculum vulgare-Komorač, 228. Karum carvi – Kim, 229. Pimpinella major - Velika bedrenika, 230.

Pimpinella saxsifraga – Mala bedrenika, 231. Daucus carota – Divlja mrkva, 232. Aegopidium

podagraria – Sedmolist, 233. Angelica archangelika – Anđelika, 234. Angelica silvestris – šumska

anđelika, 235. Apium graveolens – Celer, 236. Levisticum off. – Ljupčac, 237. Ligusticum mutelina –

Koprenjak, 238. Pastinaca sativa – Pastrnjak, 239. Meum athamanticum – Štrbac, 240. Heracleum

sphondylium – Medvjeđi dlan, 241. Anthriscus silvestris – Šumska krasuljic, 242. Anthriscuc cerefolium

– Vrtna krasuljica, 243. Coriandrum sativum – Korijandar, 244. Scandix pectin-veneris – Češljika, 245.

Falcaria vulgaris – Srpica, 246. Eringium campestre – Kotrljan, 247. Pirola minor – Kruščica, 248.

Arctostaphilos uva-ursi – Medvjetka, 249. Vaccinium vitis-idea – Brusnica, 250. Vac cinium mirtillus –

Borovnica, 251. Primula vulgaris – Jagorčevina, 252. Primula veris – Rani jaglac, 253. Primula elatior –

Alpski jaglac 254. Convolvulvus arvensis – Slak, 255. Pulmonaria off. – Plučnjak, 256. Simphitum off.

– Gavez, 257. Simphitum tuberosum – Bijeli gavez, 258. Borago off. – Poreč, 259. Echium vulgare –

Lisičina, 260. Anchusa off. – Volujak, 261. Phisalis alkekengi – Mjehurica, 262. Solanum nigrum –

Pomočnica, 263. Veronica beccabunga – Čestoslavica, 264. Veronika off. – Ljekovita čestoslavica, 265.

Glechoma hederacea - Dobričica, 266. Salvia off. – Šalfija, 267. Salvia pratensis – Livadska kadulja,

268. Salvia verticillata – Pršljenasta kadulja, 269. Salvia sclarea – Muškatna kadulja, 270. Mentha

aquatica – Vodena nana, 271. Mentha piperita –Paprena nana 272. Menta longifolia – Dugolisna nana

273. Menta arvensis – Poljska nana, 274. Chalaminta off.- Marulja, 275. Nepta cataraia – Mačja metvica,

276. Marrubium vulgare – Tetrljan, 277. Oruganum vulgare – Mravinac, 278. Satureja hortensis – Čubar,

279. Thymus Serphyllum –Majčina dušica, 280. Melissa off. – Matičnjak, 281. Stachys palustris –

Močvarni čistac, 282. Lamium maculatum – Pjegava mrtva kopriva, 283. Betonica off – Čistac,284.

Lamium purpureum – Crvena mrtva kopriva , 285. Lamium album – Bijela mrtva kopriva, 286. Prunella

vulgaris – Križalina, 287. Ajuga reptan – Iva, 288. Plantago major – Veliki trputac,, 289. Plantago

lanceolata – Uskolisni trputac, 290. Plantago media – Srednji trputac, 291. Fraxinus excelsior – Jasen,

gorski jasen, 292. Fraxinus ornus – Mali jasen, 293. Galium verum – Ivanjsko cviječe, 294. Galium

cruciatum – Dragocvijet, 295. Galium aparina – Lijepljiva bročika, 296. Asperula odorata – Lazarkinja

mirisna, 297. Sambucus nigra – Bazga, 298. Sambucus ebulus – Abdovina, 299. Sambucus racemosa –

32

Crvena zova, 300. Viburnum opulus –Šibikovina, 301. Viburnum lantana – Hudika, 302. Campanula

trachelium – Grozdasti zvončić, 303. Campanula glomeriata – Zbijeni zvončić, 304. Campanula

rapunculus – Repušica, 305. Campanula rapunculoides – Poljski zvončić, 306. Campanula persicifolia –

Breskvolisni zvončić, 307. Phyteuma spicatum – Zečica, 308. Phyteuma ovatum – Jajasta zečica, 309.

Achillea millefolium – Hajdučka trava, 310. Arthemisia abshintium – Pelin, 311. Artemisia vulgaris –

Divlji pelin, 312. Bellis perenis – Tratičnica, 313. Leucanthemum vulgare – Volovsko oko, 314.

Tanacetum vulgare –Vratić, 315. Galinsoga parviflora – Konica, 316. Matricaria chamomilla – Kamilica,

317. Galnisoga ciliate – Trepavičasta Konica 318. Inula helenium – Oman, 319. Calendula arvensis –

poljski neven , 320. Calendula off- Pravi neven 321. Tussilago farafara – Podbjel, 322. Petasites hibridus

– Običan lopuh, 323. Petasites albus – Bijeli lopuh, 324. Arctium lappa – Čićak, 325. Arctium minus –

Mali čićak, 326. Arctium nemorosum - Šumski čičak, 327. Arctium tomentosum – Maljavi čićak, 328.

Cirsium oleraceum - Osjak, 329. Cirsium lanceolatum – Kopljasti osjak, 330. Cirsium arvense – Livadski

osjak, 331. Cirsium palustre – Močvarni osjak, 332. Carduus acanthoides – Stričak, 333. Onopordon

achantium – Kravačac, 334. Echinops ritro – Plava sikavica, 335. Carlina acaulis – Kravljak, 336.

Centaurea scabiosa – Veliki različak, 337. Centaurea Montana – Brdski različak, 338. Cichorium intybus

– Cikoria, 339. Taraxacum off. – Maslačak, 340. Leonthodon hispidus – Hrapavi lavlji zub, 341. Picris

hieracoides – Jagušac, 342. Hypochoeris radicata – Jastrebljak, 343. Hioseris scabra – Sisava trava, 344.

Hipochoeris maculate – Goli jastrebljak, 345. Tragopogon pratensis – Kozja brada, 346. Tragopogon

porrifolius – Lukolsna kozja brada 347. Sonchus oleracheus – Kostriš, 348. Lapsana kommunis –

Ognjičina, 349. Mycelis muralis – Salatika, 350. Cicerbita alpine – Mliječ, 351. Lactuca perenis – Divlja

salata, 352. Scorsonera hispanika – Crni korijen.

3.1.3. Socio-kulturološke karakteristike

Planirane površine za navodnjavanje nalaze se u naseljenom mjestu Skelani koje teritorijalno

pripada opštini Srebrenica. Ova opština se nalazi na sjeveroistoku Republike Srpske, BiH i

graniči sa opštinama Bratunac, Milići, Rogatica i Višegrad u BiH i opštinom Bajna Bašta u

Republici Srbiji. Opština Srebrenica je locirana u srednjem toku rijeke Drine koja protiče u

dužini od 45 km kroz teritoriju ove opštine, od čega je oko 23 km Peručko jezero, HE Bajna

Bašta. Površina opštine Srebrenica je 587 km2 i ova opština ima ukupno 81 naseljeno mjesto,

administrativno i prostorno smještenih unutar 19 mjesnih zajednica.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području opštine živjelo je 36.666 stanovnika, od

čega je u nasljenom mjestu Skelani živjelo 4352 stanovnika. Gustina naseljenosti je bila 69

stanovnika po km2 .2

U posljeratnom periodu broj stanovnika u svim naseljima drastično je manji u odnosu na

predratni period. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013.god. područje opštine Srebrenica

naseljava 11 698 stanovnika, a naseljeno mjesto Skelani 893 stanovnika. Gustina naseljenosti

opštine je 22 stanovnika po km2. U tabeli br.10 dat je prikaz migracije stanovništva od 2007-

2017.god.

2 Strategija razvoja opštine Srebrenica za period 2018-2022.god.

33

Tabela br.10 : Migracije stanovništva po godinama

Godina Doseljeno

stanovništvo

Odseljeno

stanovništvo

Migracioni

saldo

2007. 226 288 -62

2008. 254 339 -85

2009. 159 283 -125

2010. 172 258 -86

2011. 166 232 -66

2012. 1823 884 933

2013. 180 577 -397

2014. 166 226 -60

2015. 109 312 -203

2016. 210 204 6

2017 114 214 -100 Izvor podataka: Republički zavod za statistiku, Republika Srpska;

U prijeratnom periodu radno aktivno stanovništvo (15-65 godina) je bilo najbrojnije i činilo je

65,28% ukupnog stanovništva. Po popisu 2013.godine radno aktivno stanovništvo (15-65

godina) čini 74,4% stanovništva.

U periodu 1991.-1992. godina više od 8.000 radno sposobnog stanovništva je imalo zaposlenje

(oko 24%), i većinom je bilo zaposleno u privredi i rudarstvu, a manji procenat u vanprivredi.

Značajan broj domaćinstava (84,5% je bilo ruralno stanovništvo) bavilo se poljoprivredom kao

dopunskom ili osnovnom djelatnošću. Druga kategorija stanovništva u prijeratnom periodu na

osnovu brojnosti su bili mladi (do 15 godina), koji su činili 27,66% stanovništva.

U posljeratnom periodu Srebrenica spada u nerazvijene opštine. U 675 registrovanih poslovnih

subjekata (preduzetnici i pravna lica) zaposleno je ukupno 2.029 radnika. (na dan 31.03.2017.

godini) .Najviše je zaposlenih u sektoru vađenje ruda i kamena (30,8%), prerađivačkoj industriji

(15,1%), javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (13,5%) i obrazovanju (10,1%).

Po popisu iz 2013. godine mladi uzrasta od 0-14 godina čine tek 12.7% stanovništva

Što se tiče poljoprivrede, na teritoriji opštine dominiraju mali privatni posjedi prosječne veličine

2,6 ha. Procjenjuje se da na ovom području ima oko 10000 malih posjeda, koji obuhvataju 85%

poljoprivrednog zemljišta i 70% poljoprivredne proizvodnje.

Opština Srebrenica raspolaže sa ukupno 53340 hektara zemljišta od čega je 19930 ha

kategorisano kao poljoprivredno zemljište.

Tabela br.11: Klasifikacija zemljišta po sektorima svojine

Vlasništvo Ukupne

površine

Oranice Vočnjaci Livade Pašnjaci Šume Neplodno

Privatno 23.583 10.984 633 3.388 1.886 6.434 258

Društveno 29.693 147 5 198 2.689 25.402 1.252

Neorgan. 64 5 1 3 16 31 8

Ukupno 53.340 11.136 639 3.589 4.591 31.867 1.518 Izvor: Strategija razvoja opštine Srebrenica za period 2018-2022.god.

34

Porodična gazdinstva čine osnovnu strukturu poljoprivredne proizvodnje opštine. Najveći broj

registrovanih gazdinstava su nekomercijalna i nisu tržišno orjentisana. Broj gazdinstava i se iz

godine u godinu povećava (tabela br.12).

Tabela br.12: Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Godina Broj registrovanih

poljoprivrednih gazdinstava

2014. 342

2015. 482

2016. 631

2017. 781

2018. 876

Izvor: Registar poljoprivrednih gazdinstava MPŠV RS, Odjeljenje za privredu i razvoj Opštine Srebrenica

Prema informacija iz Odjeljenja za privredu i razvoj Opštine Srebrenica polovina registrovanih

poljoprivrednih gazdinstava su sa područja mjesne zajednice Skelani.

Pored nastojanja da se smanji broj nezaposlenih na području opštine Srebrenica, otvaranjem

novih preduzeća, kao i kroz oživljavanje rada preduzeća koja su postojala i u prijeratnom

periodu, nezaposlenost u mnogome opterećuje stvarnost opštine Srebrenica i prijeti daljnjem

padu životnog standarda stanovništva. Ukupan broj nezaposlenih sa datumom 15.07.2019.

godine je iznosio 1734 lica, a zaposlenih 2062 lica. S druge strane, prisutna migracija

stanovništva u neznatnoj mjeri ublažava ovu pojavu, ali dosta i skriva stvarnu sliku stanja, tako

da se ne mogu jasno predvidjeti kretanja po osnovu tog ekonomskog pokazatelja.

Opština Srebrenica kao i samo naseljeno mjesto Skelani ima bogatu kulturnu baštinu. Naime, na

području naselja Skelani nalazi se arheološko nalazište Rimski municipium koje predstavlja

jedno od najvećih i najznačajnijih arheoloških nalazišta u regionu. Dosadašnjim istraživanjima

pored ostalih nalaza, pronađeni su rimski mozaici koji predstavljaju najznačajnija otkrića na

ovom lokalitetu.

Okvirna analiza parcela koje su obuhvaćene Projektom

Broj parcela koje se nalaze u okviru irigacionih površina četiri podsistema predmetnog projekta

su prikazane u donjoj tabeli.

Tabela br. 13: Broj parcela koje su obuhvaćene Projektom

Podsistem Neto površina (ha) Broj parcela

Peći 90 451

Skelansko polje 240 983

Bujakovića Rijeka 150 632

Crvica 153 1071

UKUPNO 633 3137

35

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli 13, evidentno je da se planirane irigacione površine

sastoje od velikog broja parcela male površine. Prilikom izrade ovog dokumenta nismo bili u

mogućnosti prikazati vlasničku strukturu predmetnih parcela, ali prema stavovima predstavnika

Opštine Srebrenica i mjesne zajednice Skelani, u obuhvatu planiranih irigacionih površina

parcele su u privatnom vlasništvu, osim puteva koji su u državnom vlasništu.

Obzirom da prema izvršenoj anketi poljoprivredni proizvođači prosječno koriste 3 parcele za

poljoprivrednu proizvodnju, prema navedenom broju parcela, može se konstatovati da će

predmetnim projektom biti obuhvaćeno oko 1045 potencijalnih korisnika sistema za

navodnjavanje.

Za potrebe izgradnje objekata sistema za navodnjavanje biće obuhvaćene parcele date u tabeli br.

14, a koje će biti predmet trajne ekspropijacije.

Tabela br.14: Pregled parcela objekata sistema navodnjavaja koje će biti predmet trajne

eksproprijacije

Lokalitet Objekat Površina

(m2)

Oznaka parcele Vlasništvo

Peći Bunar 150 k.č. 1910 K.O.

Peći

Momiović (Idriza)

Hasan

Rezervoar

„Zgunja“

300 k.č.1838 KO.Peći JP“Šume Republike

Srpske“ i 29 dr.lica

Skelansko polje Bunar 150 k.č. 2905

K.O.Žabokvica

Nešković (Milije)

Slavica i dr.

Rezervoar

“Rosulje”

400 k.č.2665

K.O.Žabokvica

Mitrović Slobodan i

dr.

Bujakovića rijeka Bunar 150 k.č. 1206

K.O.Liješće

Huseinović

(Rasima) Nazir

Rezervoar “Buč” 300 k.č.1703

K.O.Liješće

Ljeskovica(Muid)

Dževad

Crvica Bunar 150 k.č.3652/6 K.O.

Crvica

Vodno dobro

Rezervoar

„Graovik“

300 kč. 3497 , K.O.

Crvica

Savić (Spasoja)

Proko

UKUPNO 1900

U tabeli br. 15 dat je pregled parcela koje presjeca trasa cjevovoda, a koje mogu biti predmet

privremene eksproprijacije.

36

Tabela br.15: Pregled parcela koje presijeca trasa cjevovoda i koje mogu biti predmet privremene

eksproprijacije

Lokalitet Dužina

cjevovoda

(m)

Površina

(m2)

Katastarske čestice Broj

parcela

Vasništvo

Peći

3543 2126 2838, 2840, 2842, 2844, 2847,

2848, 2850, 2852, 2853, 2854,

2856, 2857, 2859, 2858, 2860,

2861, 2863, 2941, 2942, 2939,

2938, 2841, 2654, 2655, 2667,

2642, 2643, 2484, 2485, 2662,

2663, 2682, 2683, 2676, 2684,

2686, 2687, 2795,2153, 2154,

2161, 2053, 2058,2059, 2065,

2066, 2173, 2172, 2921, 1838,

1870, 1871, 1943, 1957, 1945,

1946, 1912, 1889, 1891, 1890,

1896, 1523, 1522, 1525, 1610,

1611, 1616, 1619, 1620, 1614,

1636, 2521, 2537, 2407, 2408

75 Privatno

6037 3622 2749, 2970, 2869, 2856, 2854 5 Državno

Ukupno 9580 5748 80

Bujakovića

Rijeka

6012 3607 1645, 1662, 1663, 1664, 1665,

1666, 1667, 1670, 1671, 1675,

1678, 1677, 1679, 1680, 1716, 934,

933, 1685, 1686, 1687, 1688, 1689,

1190, 1191, 1169, 1124, 1116,

1095, 1123, 1120, 1119, 1112,

1113, 1171, 1166, 1165, 1164,

1163, 1162, 1155, 1150, 1138,

1137, 1167, 1168, 1185, 1184,

1196, 1197, 1202, 1291, 1290,

1284, 1275, 1273, 1266, 1257,

1304, 1337, 1338, 1339, 1340,

1341, 1342, 1343, 1344, 1357,

1263, 1335, 1331, 1330, 1333,

1324, 1322, 1703, 1686,1803,

1799, 1798, ,1778, 1772, 1773,

1770, 1775, 1754, 1752, 1751,

1750, 1766, 1734, 1737, 1738,

1739, 1740, 1213, 1212, 1228,

1237, 1239, 1246, 2141, 2140,

2128, 2127, 2144, 2145, 2146,

2148, 2150, 2151, 2152, 2155,

2156, 2166, 2165

115 Privatno

5226 3136 2443, 2955, 2963, 2962, 2960, 11 Državno

37

2959, 2993, 2970, 1369, 1799,

2994

Ukupno 11238 6743 126

Skelansko

polje

12904 7742 1366, 1340, 2915, 2914, 2913,

2919, 2918, 2917, 2912, 2911,

2910, 2909, 782, 803, 805, 811,

812, 813, 814, 815, 816, 817, 818,

821, 845, 838, 839, 840, 844, 842,

840, 841, 849, 850, 852, 1623,

1622, 1621, 1620, 1619, 1618,

1617, 1616, 1615, 1614, 1613,

1612, 1611, 1610, 1609, 1608,

1607, 1606, 1605, 1604, 1603,

1643, 1642, 1641, 1640, 1639,

1638, 1637, 1636, 1635, 1634,

1633, 1632, 1631, 1630, 1629,

1628, 1627, 1626, 1625, 1624,

1595, 1602, 888, 889, 890, 891,

892, 893, 894, 895, 896, 897, 898,

899, 900, 901, 903, 1566, 906, 907,

908, 909, 911, 912, 1550, 1549,

1533, 1532, 1531, 1530, 1529,

1528, 1534, 1513, 1512, 1511,

1510, 1507, 1549, 1548, 1547,

1548, 1552, 1528, 927, 928, 929,

930, 1524, 1522, 1521, 1520, 1519,

1518, 1517, 1516, 1515, 1502,

1501, 1499, 1498, 1497, 1494, 947,

1496, 1495, 1492, 1491, 1490,

1484, 1483, 1482, 1481, 1480,

1479, 1472, 1452, 1449, 1448,

1445, 1434, 1443, 1438, 1429,

1428, 1427, 1426, 1425, 1423,

1422, 1421, 1418, 1415, 1413,

1412, 1411, 1410, 1418, 1417,

1405, 1403, 1402, 1400, 1395,

1394, 1392, 1391, 1390, 1389,

1388, 1387, 1381, 1379, 1378,

1377, 1376, 1374, 1372, 1371,

1370, 1369, 1368, 1367, 1366,

1364, 2905, 2888, 2891, 2893,

2881, 2872, 2873, 2870, 2868,

2866, 2865, 2863, 2862, 2861,

2860, 2859, 2858, 659, 660, 661,

662, 663, 664, 665, 667, 681, 676,

617, 618, 619, 620, 621, 732,740,

326 Privatno

38

741, 746, 744, 341, 736, 342, 343,

344, 345, 346, 347, 348, 349, 350,

351, 352, 361, 363, 745, 335, 328,

327, 325, 324, 313, 317, 316, 315,

307, 785, 767, 764, 763, 762, 761,

760, 759, 758, 756, 747,337, 333,

332, 2662, 2963, 2943, 2658, 2661,

2665, 2942, 2901, 2668, 2947,

2948, 2949, 2731, 2730, 2741,

2740, 2738, 2726, 2712, 2739,

2750, 2990, 2758, 2756, 2753,

2605, 2606, 2607, 2616, 2615,

2781, 2795, 2789, 2786, 2782,

2609, 2552, 2783, 2784, 2789,

2788, 2787, 2988, 2537, 2535,

2533, 2479, 2477, 2476, 2461

4718 2831 1660, 1655, 803, 2994,1644, 1651 6 Državno

Ukupno 17622 10573 332

Crvica

7130 4278 3593, 3594, 3595, 3596, 3597,

3598, 3615, 3616, 3617, 3618,

3619, 3620, 3476, 3479, 3480,

3481, 3526, 3527, 3528, 3531,

3532, 3533, 3538, 2802, 2813,

2812, 2814, 2815, 2816, 2820,

2821, 2824, 2827, 2829, 2830,

2841, 2858, 2890, 2885, 2882,

2883, 2889, 2893, 2894, 3411,

3410, 3404, 3403, 3402, 3400,

3498, 3428, 3436, 3430, 3461,

3462, 3458, 3649, 3650, 3639,

3636, 3635, 3631, 3630, 3629,

3628, 3427, 3446, 3441, 3408,

3407, 3377, 3378, 3379, 3384,

3389, 3392, 3394, 3396, 3397,

2987, 2988, 2990, 2991, 2993,

3197, 314