1

2

3

Određuje što je u poslovanju dobro i etično i pravedno sa stajališta poslovnog

morala, a što je neetično i nepravedno.

Poslovna etika potiče da se posao obavi na odgovarajući način, ali i ako se ne

obavi da se za to i odgovara. U tom smislu odgovorna i moralna osoba se

obvezuje posao obaviti, ali i prihvatiti odgovornost za pogreške.

4

Temelj poslovne etike je ponašanje u skladu sa zakonom. Takvo ponašanje

obuhvaća i pružanje istinitih, transparentnih informacija, pošten pristup prema

konkurenciji, zaposlenicima, dioničarima, partnerima kao i fokusiranje na

društvenu odgovornost i održivi razvoj. Koristi koje organizacija ima od

uvođenja poslovne etike i etičnog ponašanja su višestruke i dugoročno

isplative, jer se takvim poslovanjem utječe na smanjenje troškova nastalih kao

posljedica neetičnog ponašanja zaposlenika i managementa.

Poslovna etika je sustav poslovnih načela ili vrijednosti koji se odnosi na

poslovne sudove, dužnosti i obveze.

5

Ad1. Učinkovito poslovanje uključuje učinkovito korištenje resursa kao i razvijanje odnosa sa

poslovnim partnerima i društvenom sredinom u kojoj poduzeće djeluje. Suvremeno poslovanje

otvara nove i složene probleme. Globalizacija je praćena tehnološkim razvojem, te

institucionalnim i društvenim promjenama. Mnogi aspekti etike u poslovanju izravno su

povezani s funkcionalnim područjima poslovnog upravljanja kao što su marketing,

management, upravljanje ljudskim potencijalima, korporacijsko upravljanje. Također,

upravljanje poslovnim procesima kao što su ISO i drugi standardi ima etičke dimenzije

(korištenje resursa, sigurnost proizvoda i minimizacija negativnih utjecaja na okoliš).

Ad2. U pojedinim slučajevima etika može donijeti više troškova (zbog primjerice ulaganja u

smanjenje emisije otpadnih tvari u okoliš) ili niže prihode (zbog odbijanja suradnje s poslovnim

partnerom koji poslovnu transakciju uvjetuje dobivanjem mita). S druge strane, svjesno

zalaganje za etičnost donosi smanjenje rizika od pojave ozbiljnih problema sa skupim i

dugoročnim posljedicama za imidž poduzeća, ali i donosi izravne koristi što dugoročno

premašuje troškove. Kvalitetna rješavanja etičkih pitanja u poduzeću podižu moral

zaposlenicima, na zadovoljstvo i produktivnost radnika, povećava kvalitetu odnosa s poslovnim

partnerima, na reputaciju u medijima i široj javnosti. Društveni i ekološki kriteriji uključuju se

sve više u evaluaciji zahtjeva za kredit, a postaju i sastavnim dijelom investicijske politike

rastućeg broja investitora.

Ad3. Upravo zbog svih navedenih razloga bitno je da poduzeće preuzme inicijativu u

suočavanju s potencijalnim etičkim rizicima i problemima te potiče poslovno ponašanje

temeljeno na moralnim vrijednostima. Etički procesi su dobrovoljni i zasnovani na

samoregulaciji. Poduzeća su u velikoj mjeri slobodna u izboru i postavljanju etičkih standarda

kojima će težiti ali ih potrošači mediji, javnost i drugi stakeholderi sve više drže odgovornima

za njihove postupke.

6

7

8

Do 70tih godina prošlog stoljeća:

stabilan ekonomski rast (neposredno i stabilno nagrađivanje u gotovini), zapošljavanje u jednojkompaniji do mirovine, homogena radna snaga (sa sličnim sustavom vrijednosti), naglašavanjetradicionalnih vrijednosti, „povećanje kolača” vs. „podjela kolača”, direktni uvid u ponašanjezaposlenika, humano slobodno tržište.

Od 70tih godina prošlog stoljeća:

okruženje se mijena, a 90-tih je potpuno izmijenjeno, globalna kriza, smanjenje brojazaposlenih, spajanje kompanija, sve veća mobilnost radne snage, internacionalizacija idiversifikacija radne snage, sve veći broj zakonskih regulativa, nedostatak obrazovanja ovrijednostima u školama, nestajanje tradicionalnih vrijednosti (osobni kontakti, komunikacija snadređenima), razaranje tradicije kompanija zbog promjene strukture vlasništva,depersonalizacija rada zbog novih tehnologija, razlike u plaćama, sve veći jaz između bogatih isiromašnih, nestajanje srednjeg sloja, sve manje suradnje i timskog rada.

Pripadnost različitim društvenim skupinama (klasama i slojevima) daje različite izglede na

uspjeh u društvu, dakako i na uspjeh u obrazovanju

9

Moralnost poslovanja tema je od kada se i posluje. Uz zahtjev za profitom oduvijek sepostavlja i zahtjev za pravdom.

Do 60tih godina poslovanje nije karakterizirano niti kao moralno niti kao nemoralnoposlovanje odnosno djelatnosti nego kao nešto na što se nije pridavalo previšepozornosti.

Od 60 tih godina postepeno se pojavljuju društvene i etičke teme u poslovanju kaošto su građanska prava, problem okoliša, sigurnost radnog mjesta i zaštite okoliša

70tih godina etika polako ulazi u sveučilišta i mnoga sveučilišta dobivaju izbornekolegije poslovne etike. U međuvremenu u javnost dospijevaju prvi slučajevipotplaćivanja, lažnog oglašavanja, problemi sa sigurnošću proizvoda i problema sokolišem.

od 1985-1995 poslovna etika ulazi u korporacije i razvijaju se etički kodeksi

Od 1995 poslovna etika se šiti na područje međunarodnog poslovanja i raspravlja oglobalnim temama kao što su radna politika i globalizacije, ekološki problemi,podmićivanje, uporaba dječje radne snage…).

Od 95-2005 poslovna etika se nalazi u središtu interesa javnosti zbog slučajeva poputENRONA

10

11

12

13

14

Kada zaposlenici ne znaju što treba napraviti i ne rade ništa kako bi to promijenilionda su besposleni, a kao takvi nisu vrijedni organizaciji.

Kada zaposlenici ne znaju što treba napraviti ali ipak odluče nešto napraviti u vezi togai to bude od vrijednosti za organizaciju najčešće imaju sreće, no takvo ponašanje nijedugoročno održivo.

Kada zaposlenici znaju što treba napraviti i ne naprave ništa ili čak i gore napravenešto suprotno od onoga što bi zapravo trebali napraviti onda se neetično ili čak inezakonito ponašaju. Takve situacije za organizaciju predstavljaju najopasnijesituacije.

Kada zaposlenici znaju što treba napraviti i naprave to predstavljaju vrijednost zaorganizaciju – posjeduju vrijednosti koje organizacija cijeni te bivaju i sami cjenjeni ipoštovani.

15

16

17

18

Peti mit – Mnogi dobri lideri i dobri ljudi mogu donijeti loše odluke i akcije, posebice ako su

pod stresom ili ako su zbunjeni (stres i zbunjenost nisu isprika za nemoralne akcije, oni su

razlozi). Upravljanje etikom na radnom mjestu obuhvaća sve zaposlenike kako bi pomogli jedni

drugima da se posluje etično i kroz stresne i konfuzne situacije.

Šesti mit - O etici se pisalo i prije 2000 godina, a poslovna etika je dobila značajniju pozornost

60tih godina prošlog stoljeća.

Sedmi mit - Etikom se može upravljati, iako vrlo često i indirektno. Npr., ponašanje lidera

predstavlja moralni utjecaj na ponašanje zaposlenika. Strategijski prioriteti (maksimiziranje

profita, povećanje udjela na tržištu, smanjenje troškova) također mogu utjecati na moralnost

zaposlenika. Zakoni, regulacije i pravila direktno utječu na etičnije ponašanje, najčešće na

način da poboljšava opće dobro i smanjuje štetu.

Osmi mit – Društveno odgovorno poslovanje samo je jedna od pokreta u disciplini

nazvanoj poslovna etika. Madsen and Shafritz smatraju poslovnu etiku: a) primjena etičkih

načela u korporacijskom okruženju, b) način na koji se određuje odgovornost u organizacija, c)

identifikacija poslovnih i društvenih problema i d) kritični pogled na poslovanje. Društveno

odgovorno poslovanje ne bavi se praktičnim problemima upravljanja etikom na radnom mjestu.

19

20

21

22

23

24

25

Integritet stavljamo u temelj naših odnosa, obveza i poslovne prakse. Predanostodgovornosti, pouzdanosti i međusobnom uvažavanju u svim našim poslovnimaktivnostima.

Povjerenje – temeljna vrijednost koju želimo ugraditi u naše odnose. Zadnja stvarkoje poduzeće želi je da ga netko smatra nevjerodostojnim. Vjerodostojnost i tajnostpodataka kao imperativ u našim aktivnostima, komunikaciji i odnosu sa partnerima.

Kolegijalnost – svoje aktivnosti provodimo u duhu dobrih namjera i želje zazajedničkim napretkom što je bitan preduvjet za postizanje sinergijskog efekta udjelovanju.

Inovativnost - želja za napredovanjem i stvaranjem novih pristupa i strategija kaorezultat razmjene iskustva i kontinuirane edukacije – inovativnost – plod naševrijednosti i naše kvalitete.

26

27

28

29

30

31

32

33

Profesionalno ispunjenje se odnosi na interne dionike poduzeća i kako se oni osjećajuu organizaciji.

Povjerenje se odnosi na kupce i njihovo zadovoljstvo načinom poslovanja poduzeća

Profit se odnosi na dioničare i je li novac koji su uložili pravedno raspoređen, aposlovanje transparentno i etično

Društvena odgovornost se odnosi na zadovoljavanje potreba eksternih dioničara, apoglavito zajednice u kojoj poduzeće posluje.

34

35

36

37

38

39

Problemi ljudskih resursa – događa se onda kada nešto osim kvalifikacija utječe naodnos sa zaposlenikom (religija, spol, starost, nacionalnost…)

Konflikt interesa – kada se osobni interesi sukobljavaju s interesima organizacije(primanje poklona, mita, utjecaji, posjedovanje važnih informacija)

Pitanje povjerenja kupaca - povjerljivost, privatnost, sigurnost proizvoda, efektivnost,povjerenje u propagandu

Biti odgovoran u korištenju resursa, uključujući financije i ugled, pružanje točnihinformacija

40

41

Uspjeh tvrtke ovisi o njenim odnosima s vlastitim dionicima, a poglavito s njenimkupcima i korisnicima. Unapređivanjem odnosa tvrtke s njenim dionicima, jača sepodrška koju svaka skupina u danom trenutku može pružiti tvrtki i njenim strateškimciljevima. Na taj način tvrtka stvara novu vrijednost.

42

43

Sud časti – povreda dobrih poslovni običaja podrazumijeva povredu onih običaja kojisu se ustalili u praksi obavljanja određene djelatnosti. Utvrđivanjem povrede dobrihposlovnih običaja se izriču mjere prema počiniteljima i pridonosi vlastitom etičkomrazvitku i poslovnom moralu u cjelini.

Arbitraža – suglasna volja strana da će se njihovi eventualni sporovi, umjesto predsudom, riješiti arbitražom – odnosno osobom od njihova povjerenja. Odluka arbitražeje konačna i ovršna, protiv nje nema žalbe, a po svojoj pravnoj snazi izjednačena je spravomoćnom presudom redovnog državnog suda.

Medijacija – posredovanje treće strane u prijeporu dviju strana, izmirenje njihovihinteresa – posredovanje. Medijacija je mirenje, postupak nagodbe u kojem neutralnastrana sa strankama postiže rješenje prihvatljivo svim stranama, izbjegavajući sudskipostupak.

44

45

46

47

48

49

51