POSLOVNO ODLUCIVANJE 2kol

7/31/2019 POSLOVNO ODLUCIVANJE 2kol

1/43

MODELI ODLUIVANJA

Modelu najopenitijem smislu predstavlja aproksimacijustvarnosti. Kod modeliranja jedan sustav (stvarnost) prikazuje

se drugim sustavom (model). Zbog toga to je stvarni sustav sloen i dinamian nuno je

pojednostaviti sustav pomou modela da bi se moglo upravljatisustavom. Pojednostavljenjem se ne smiju izgubiti bitnielementi sustava.

Koritenje modela u znanosti ima za cilj da kroz prikaz objekta

ispitivanja omogui predvianje promjena na objektu i kontrolunad funkcioniranjem.

Upravljanje modelom kroz eksperimentiranje je jednostavnije,bre i zahtjeva manje trokove, dok eksperiment na stvarnimobjektom je sloen, nekad i nemogu.

Zbog toga u razliitim podrujima istraivanja se koriste modeli.


2/43

MODELI ODLUIVANJA

Zbog ega je povoljnije eksperimentirati na modelunego u stvarnosti:

model je namijenjen rjeavanju jednog problema, pazbog toga se lake mogu istai relevantni elementiproblema i njihova meuzavisnost,

na modelu se moe eksperimentirati, to je jeftinije i

bre od eksperimenta u stvarnosti, brzo i jednostavno se mogu ukljuiti u model

promjene u ogranienjima i okolnostima, to je vrlobitno u uvjetima brzih promjena.


3/43

MODELI ODLUIVANJA

Podjela modela

Mogua je podjela prema razliitimkriterijima.

Prema nainu prikazivanja problema modeledijelimo na: fizike, analogne i simboline


4/43

MODELI ODLUIVANJA

Fiziki modeli prikazuju stvarnost onakvu kakvajeste, sa svima bitnim karakteristikama, ali su te

karakteristike podlone metrikoj transformaciji(uobiajeno umanjivanje).

Prikladni su za prikazivanje statikih situacija, pa seesto koriste u prirodnim znanostima.

Nisu prikladni za istraivanje efekata nastalih uslijedpromjena u procesima unutar sustava, pa je njihovznaaj u poslovnom odluivanju mali.


5/43

MODELI ODLUIVANJA

Analogni modeli predstavljaju modele kod kojih sejedan skup karakteristika prikazuje drugim skupom

karakteristika, pri tome moraju biti precizno definiranapravila transformacije.

Najee se koriste razliite vrste slika, crtea i grafikonaza analogan prikaz komponenti originala kao i procesaunutar sustava.

Transformacijom originalnih karakteristika u analogneomoguava lake ugraivanje promjena u model.

Prikladan je za poslovno odluivanje. (mreno planiranje,stablo odluivanja i sl.)


6/43

MODELI ODLUIVANJA

Simbolini (matematiki) modeli komponentestvarnosti i njihove meusobne odnose prikazuju pomousimbola.

Mogu biti verbalni i matematiki. Verbalni modeli koristegovor za opis modelirane stvarnosti. Moe se koristitiobini govor, ali se uglavnom u okviru razliitihznanstvenih disciplina razvio vlastiti struni jezik zamodeliranje problema iz predmetne oblasti.

U okviru matematike se razvio poseban jezik, jezikmatematike koji koristi simbole za prikazivanje realnosti.Tako nastaju matematiki modeli, koji su pogodni zakoritenje u poslovnom odluivanju.


7/43

MODELI ODLUIVANJA

Svrha matematikog modela je odrediti optimalne(zadovoljavajue) vrijednosti varijabli modela, koje

poboljavaju performancesustava unutar ogranienja. Varijabla modela je veliina na koju se, vie ili manje,

moe utjecati, promjenjiva je i moe se kvantificirati. Umatematikim modelima imamo zavisne i nezavisnevarijable.

Performance koje se ele postii se definiraju ciljevimasustava, iz kojih se definiraju kriteriji odluivanja, aizraavaju se matematikom funkcijom.

Ogranienja se prikazuju uglavnom pomoumatematikih jednadbi ili nejednadbi.


8/43

MODELI ODLUIVANJA

Podjela modela prema namjeni:

Modeli utvrivanjaslue za utvrivanje odgovarajueg

rezultata na temelju dane strukture modela. Primjer modelautvrivanja imamo u raunovodstvu, bilance, kalkulacija cijene,obraun trokova po nositeljima i sl.

Modeli odluivanjasu takvi modeli kod kojih se pomoualgoritma vezano uz funkciju cilja i barem dva ili vie moguihalternativnih rjeenja dolazi do optimalnog rjeenja. Optimalno

rjeenje moe biti ono za koje se postie ekstremna (max-min)vrijednost funkcije cilja ili se trai optimalno rjeenje za koje sepostie zadana vrijednost ciljne funkcije.


9/43

MODELI ODLUIVANJA Podjela modela prema karakteru funkcionalnih odnosau

modelu:

Deterministiki modeli su oni kod kojih su funkcionalni odnosiu modelu nedvojbeno odreeni. Varijable deterministikogmodela se mogu odrediti sa visokom pouzdanou, njihovevrijednosti se mogu utvrditi bez odreenog rizika u danimuvjetima i okolnostima.

Stohastini modeli se koriste kada funkcionalne odnoseunutar sustava odluivanja se ne moe sa sigurnou i u

potpunosti odrediti. Zbog toga ovi modeli koriste statistikedistribucije, izvoenje eksperimenta uzorkovanjem u okvirumodela, a rjeenje modela odluivanja je formulirano kaooekivani intervali vrijednosti performansi sustava saodgovarajuom vjerojatnostima ostvarivanja


10/43

MODELI ODLUIVANJA

Podjela modela s obzirom na faktor vremena:

Statini modeli su oni kod kojih se svi elementi modela

odnose na isti trenutak. Najee su to fiziki modeli, alianalogni i simbolini modeli mogu prikazivati samo strukturuobjekta (modela odluivanja).

Dinamini modeli pored strukture sustava prikazuju promjeneunutar sustava. S obzirom na pojednostavljenje stvarnostipomou modela iskazuju se samo znaajne promjene do kojih

dolazi u toku vremena. Dinamikim modelimase moe vriti ispitivanje ponaanja

nekog sustava u vremenskom tijeku. Nuna je stalna kontrolakarakteristika modela i ugraivanje nastalih promjena


11/43

MODELI ODLUIVANJA

Podjela modela prema mogunosti kvantikikacijeelemenata modela:

Kvalitativni modeli su oni koji koriste opisnoprikazivanje stvarnosti koritenjem odgovarajuihstrunih pojmova iz odreenog podruja.

Kvantitativni modeli su oni koji koriste kvantifikacijuelemenata modela. Postoji vrlo veliki broj razliitih

kvantitativnih modela odluivanja koji se koriste uposlovnom odluivanju. Neki od njih su modeliprognoziranja, modeli matematikog programiranja,modeli igara, redovi ekanja i sl.


12/43

MODELI ODLUIVANJA

izgradnja modela odluivanja

Formulacija problema i izbor odgovarajueg

modela.- Definiranje varijabli odluivanja.

- Definicija funkcije cilja

- Definicija ogranienja

- Odreivanje koeficijenata u funkciji cilja i(ne)jednadbi ogranienja


13/43

MODELI ODLUIVANJA

izgradnja modela odluivanja

0,....,,),,(....

..........................

),,(...

),,(...

...

21

2211

222222121

11212111

2211

n

mmmnmm

n

nn

nn

xxx

bxaxaxa

bxaxaxa

bxaxaxa

xcxcxcZ


14/43

MODELI ODLUIVANJA

rjeavanje modela

Rjeavanje modela

- Analitiki- Simuliranjem

- heuristiki


15/43

MODELI ODLUIVANJA

metode rjeavanja modela

Analitika metoda- grafiki ili raunski se dolazi dooptimalnih vrijednosti varijabli modela za koje se

postie optimalna vrijednost funkcije cilja. Metoda simulacije na modelu- kod poslovnog

odluivanja uglavnom se radi o kompjutorskojsimulaciji simbolikih modela.

Simulacija prolazi kroz odreen broj iteracija. Na tajnain se provodi eksperiment na modelu prije negorealni sustav bude operativan, odnosno prijedonoenja konane odluke.


16/43

MODELI ODLUIVANJA

metode rjeavanja modela

Simulacijom na modelu se prati kako

promjene parametara modela utjeu navrijednost kriterijske funkcije.

Heuristike metode (gr. Heuriskein-otkriti)probleme odluivanja rjeava metodom

pokuaja i greaka


17/43

MODELI ODLUIVANJA testiranje valjanosti modela, kontrola

modela i rjeavanje modela


18/43

MODELI ODLUIVANJA Primjena

(implementacija) modela odluivanja


19/43

Stablo odluivanja Stablo odluivanja je shematska prezentacija nekog problema, kojoj je

svrha dobivanje jasnijeg pregleda svih njegovih alternativa, stanja iishoda.

Uobiajeno je sastavljanje od tri vizualne komponente:- etverokuta koji predstavlja toke odluivanja,- Krugova, koji ukazuju na presjecite dogaaja- Linija, odnosno grana, koje, ako izlaze iz etverokuta, oznaavaju

alternative, a kada im je ishodite u krugu obiljeavaju stanja prirode

Oblik stabla odluivanja uvjetovan je alternativama i stanjima zadanogproblema.


20/43

INFORMACIJSKI SUSTAVI I

POSLOVNO ODLUIVANJE

Informacijski sustavje strukturirani, meusobnopovezani kompleks ljudi, strojeva i procedura,

predvienih za generiranje kontinuiranog tokaodgovarajuih informacija prikupljenih iz unutarnjih ivanjskih izvora poduzea za uporabu istih, kao bazepri donoenju poslovnih odluka.

Zadaciinformacijskog sustava u poduzeu sukompjutersko pokrivanje poslovnih transakcija iosiguravanje potrebnih informacija menaderima uodgovarajuem vremenu i odgovarajuem obliku.


21/43


POSLOVNO ODLUIVANJE

Vrste informacijskih sustava

1. Sustavi za transakcijsku obradu podataka(Transaction Procesing SystemsTPS)

2. Sustavi za automatizaciju uredskog poslovanja(Office Automation Systems OAS)

3. Upravljaki informacijski sustavi (ManagementInformation Systems MIS)

4. Menaderski sustavi podrke (Managerial SupportSystems MMS)


22/43


POSLOVNO ODLUIVANJE

Menaderski sustavi podrke se dalje dijelena:

Sustavi za podrku odluivanju (DecisionSupport Systems DSS)

Sustavi za podrku grupnom odluivanju (GroupDecision Support Systems GDSS)

Ekspertni sustavi (Expert Systems ES) Sustavi za podrku vrhovnom rukovodstvu

(Expert Support Systems - ESS )


23/43

Sustavi za transakcijsku obradu

podataka(TPS)

Sustavi za transakcijsku obradu podataka

(TPS) slue za voenje svakodnevnih irutinskih poslovnih transakcija.

Nisu izravno orijentirani odluivanju, aliizlazne informacije ovog sustava

predstavljaju ulazne veliine za druge klaseinformacijskih sustava.


24/43

Sustavi za automatizaciju uredskog

poslovanja(OAS)

Sustavi za automatizaciju uredskog

poslovanja(OAS) obuhvaaju kompjutorskeureaje i programske pakete potrebne zaobradu dokumenata i poruka.


25/43

Upravljaki informacijski sustavi(MIS)

Upravljaki informacijski sustavi(MIS)osiguravaju menaderima izvjea i izravanpristup podacima o sadanjem i prolomposlovanju poduzea potrebnim za bre iefikasnije donoenje odluka.

Proizvode rutinske i unaprijed definiraneizvjetaje, rjeava jednostavne modele i praviunaprijed predviene analize.


26/43


Kod kreiranja izvjetaji MIS koriste se uglavnom podacielektronike obrade podataka, ali se ne moe poistovjetiti saTPS. Razlike se ogledaju u slijedeem

TPS je iskljuivo vezan za praenje operativnih aktivnostipoduzea (prodaja, naruivanje, evidencija osoblja, opskrba isl.) , dok se MIS projektira kao menadersko orue kojim sepomae proces donoenja poslovnih odluka,

Sa stajalita informacijske tehnologije MIS imaju razvijene

sustave za upravljanje bazama podataka, dok kod TPS to nijesluaj ve pojedine transakcije imaju svoje nepovezanedatoteke


27/43


Karakteristike Upravljakih informacijskih sustava:- Upravljaki informacijski sustav podrava strukturirane i

polustrukturirane poslovne odluke, koje se donose na srednjim i

niim razinama menadmenta- Izvjea su u poznatim, unaprijed definiranim formatima,- Izvjea su unificirana, opsena i detaljna, a korisnik sam

izabire potrebne informacije,- Izvjetaji se dobivaju kroz formalnu proceduru upita i pretraga,

- Podaci kojima se raspolae su uglavnom interni podaci, amanje podaci iz okoline,- Naglasak je na podacima iz prolosti, a manje na onima o

budunosti.


28/43

Menaderski sustavi podrke

(Managerial Support Systems MMS)

Sustavi za podrku odluivanju (Decision SupportSystems DSS)

- orijentirani na pruanje potpore kod rjeavanja slabostrukturiranih problema (ili nestrukturiranih)

- namijenjeni su srednjoj i vioj razini menadmenta- lako se ovladava koritenjem ovih sustava, ak i bez

velikog predznanja iz oblasti informacijskihtehnologija

- imaju fleksibilnost kako u specificiranju zahtjeva zaoutputom tako i u pogledu koritenja baza podataka


29/43



Komponente DSS-a

podsustav za upravljanje modelima je glavni dio DSS, i on

prua potporu korisniku u izgradnji modela odluivanja. Modelikoje podrava pojedini DSS se nalaze u bazi modela. podsustav za upravljanje podacima upravlja podacima koji su

pohranjeni u bazi podataka. U bazi podataka mogu biti podacikoji su rezultat transakcijske obrade podataka, kao i drugipodaci koje korisnici DSS pohranjuju u baze.

podsustav za voenje dijaloga omoguava korisnikukomunikaciju sa sustavom za podrku odluivanju. Onipredstavljaju instrument za unos podataka i izgradnju obiljejamodela


30/43



Primjena sustava za podrku odluivanju vezanaje za rjeavanje problema na srednjim i viim

razinama menadmenta. Tu se uglavnom radi onestrukturiranim problemima i nestrukturiranomodluivanju, pa je primjena DSS u pravilu iterativanproces. Faze u tom procesu su:

istraiti i formulirati problem

identifikacija relevantnih parametara i varijabli formulacija modela testiranje modela refinacija problema (popravka modela)


31/43

Sustavi za podrku grupnom odluivanju

(Group Decision Support Systems GDSS)

Koriste se kod donoenja sloenih i vanih odlukakoje se uobiajeno donose kao grupne odluke, a tomogu biti najvanije odluke kao to su politikepoduzea, uvoenje i kreiranje novog proizvoda i sl.

GDSS su interaktivni, kompjutorski bazirani sustavi

koji olakavaju rjeavanje nestrukturiranih problemaskupini donositelja poslovnih odluka.


32/43


Komponente GDSS

Baze podataka koje koriste GDSS obino surelacijske baze podataka. Relacijski sustavorganizacije podataka osigurava pristup i stvaranjebaze ovisno o potrebama procesa odluivanja koji jenajee vrlo slabo strukturiran.

Baze modela se sastoji od veeg broja razliitihmodela i alata koji mogu pomoi pri odluivanju


33/43


Interaktivni komunikacijski interfejs omoguavakorisnicima postavljanje pitanja te davanje i primanje

uputa, miljenja, ideja i komentara. S obzirom da seradi o grupnom odluivanju veoma je vano ostvaritiinterakciju izmeu sudionika u odluivanju.

U projektiranju interaktivnog komunikacijskoginterfejsa treba voditi rauna da se svi sudionici u

odluivanju izravno ukljuuju u rjeavanje problema.To se postie definiranjem uloge moderatora grupe unjihovoj interakciji


34/43


Vrste GDSS prema vrsti problema

- Za rjeavanje jedne vrste problema,namijenjeni su za rjeavanje specifinih,precizno definiranih problema, npr. uvoenjenovog proizvoda, odluivanje o investicijskimprojektima itd.

- Za opu namjenu tj. za razliite vrsteproblema, kada jedan sustav moe posluitiza rjeavanje problema iz razliitih oblasti.


35/43


Vrste GDSS prema obliku sastanaka

Sobe odluivanja, sudionici u odluivanju sjede u

jednom prostoru koji je opremljen specijalnomopremom koja omoguava grupno donoenjeodluka. Grupe uglavnom imaju do 15 lanova kojisjede za stolom u obliku slova U. Oprema se sastojiod terminala ili raunala za svakog sudionika ivelikog projekcijskog ekrana na kojem se prikazujuinformacije potrebne za odluivanje kao i ideje koje

je stvorila grupa


36/43

Sustavi za podrku grupnom

odluivanju

Povezane sobe odluivanja su pogodne zaodluivanje kod poduzea koja imaju dislocirane

poslovne jedinice. Sobe su opremljene kao uprethodnom primjeru. Sobe su povezane videokamerama tako da diskusije se prezentiraju naprojekcijskom ekranu u svim sobama.

Mree odluivanja omoguavaju spajanje pojedinacaukljuenih u proces odluivanja preko kompjutorskihmrea.


37/43

Ekspertni sustavi - ES

Ekspertni sustav je inteligentni raunarskiprogramski paket koji upotrebljava znanje i

procedure zakljuivanjaradi rjeavanjaproblema, ija je teina takva da je zanjihovo rjeavanje potrebna ekspertizaposebnih strunjaka.

Ekspertni sustav projektiran je tako daoponaa ponaanje eksperta pri donoenjuodluka u njihovoj strunoj domeni.


38/43


Funkcije ekspertnih sustava:

- pruanje strunih savjeta menaderima koji nisu

eksperti u tom podruju- davanje strune potpore ekspertima poduzea, kako

bi se bolje sagledala situacija putem dodatnihinformacija ili procjene situacije

- zamjena eksperata u nekim situacijama- pomo u procesu kontinuiranog uenja djelatnika

poduzea, kako bi oni vidjeli kako rezoniraju obueniprofesionalci


39/43


Komponente ekspertnih sustava

Baze znanjasadre struno znanje o odreenoj

problemskoj oblasti, koje obuhvaaju injenice i relacijekoje se mogu uspostaviti izmeu tih injenica. Znanje ubazi moe biti predstavljeno u obliku pravila AKOONDA, ili u obliku okvira

Mehanizam zakljuivanja je softver koji je sposoban

srediti informacije iz baza znanja i na osnovu toga izvuizakljuke. Podsustav za objanjavanje, programski paket koji

korisnicima omoguava analizu procesa rjeavanjaproblema upotrebom ekspertnog sustava.


40/43


Podsustav za prikupljanja znanja- inenjeri znanjaoblikuju i odravaju bazu znanja. Znanja se

prikupljaju od eksperta odgovarajue oblasti. Ovajpodsustav je programska jedinica koja pomaeinenjerima znanja u prilagoavanju prikupljenogznanja zahtjevima pojedinog ekspertnog sustava.

Podsustav za voenje dijaloga - korisniki interfejsomoguava komunikaciju korisnika sa ekspertnimsustavom.


41/43

Sustavi za podrku vrhovnom rukovodstvu

(Executive Sypport Systems ESS)

Namijenjeni su top menadmentu, to znaida moraju respektirati karakteristikeodluivanja na toj razini menadmenta, a tosu: nestrukturiranost odluka, visok stupanjneizvjesnosti, orijentirani prema budunosti,

neformalni izvori informacija, uopenostinformacija.


42/43



Razlozi zato vrhunski menaderi upotrebljavajuESS

- da bi bili informirani- da bi brzo razumjeli novu situaciju- da bi pretraivali kroz podatke- da bi se omoguio nadzor nad procesima u

poduzeu- da bi se izvrilo strateko pretraivanje- da bi analizirali podatke- da bi izravno pristupili podacima


43/43



Malo se koriste ak i u najveimkompanijama. Razlozi za to su miljenje daDSS i GDSS mogu pruiti sve potrebneinformacije za donoenje odluka i u domenitop menadmenta, ali i odbojnost vrhunskog

rukovodstva da ima vezu sa raunarskom iinformacijskom tehnologijom.

Documents

POSLOVNO ODLUCIVANJE 2kol