PPT-Industrijalizacija-razdoblje_od_19._stoljea.pdf

7/21/2019 PPT-Industrijalizacija-razdoblje_od_19._stoljea.pdf

1/58

Renesansa i barok

za urbani razvoj Europe poslije 16. st. vana su velikageografska otkria i merkantilistika ekspanzija

dvojak utjecaj na urbani razvoj:1. pospjeen razvoj gradova pojedinih europskih zemalja, posebno

luka i gl. gradova2. proiren urbani sistem tih zemalja izvan nacionalnog teritorija

(gradnja novih gradova u osvojenim zemljama)

stvoreni jedinstveni urbani sistemi (gradovi u sklopu nac.teritorija u Europi + gradovi u prekomorskim posjedima)


2/58

Renesansa i barok

stvorena osnovna urbana mrea uprekomorskim zemljama - posebno

znaenje dobivaju luki gradovi

osnovno obiljeje mrea urbanih sistema utom razdoblju: nepravilnost, tj.

asimetrinost


3/58


4/58

Svijet 1500-1800

u Srednjoj i Junoj Americi gradovi starih kulturapostali su jezgre novih gradova najznaajnijiCuzco i Tenochtitlan (od 1521. Mexico)

osnivaju se i novi gradovi (od 1492-1520.

uglavnom na Karibima i na sjev. obali JuneAmerike, a od 1521. do kraja 16. st. na zap. i ist.obalama, u Andama i u Srednjoj Americi

razvoj gradova ubrzali su eksploatacija prirodnih

izvora i razvoj trgovine


5/58

Svijet 1500-1800

u Angloamerici utjecaj panjolaca prekoMeksika (najvie na JZ dananjih SAD)

za razvoj gradova bile su vane Engleska,

Francuska i Nizozemska prvi grad osnovan je na Floridi - St. Augustine(1565.), a jai razvoj poinje u 17. st. na obali

Atlantika (Boston, Philadelphia, New York,

Richmond, Jamestown itd.); postupno se mreagradova iri prema zapadu


6/58

Svijet 1500-1800

u Africi su glavna arita urbanog razvoja ostalana podruju Maghreba, u dolini Nila i u zapadnoj

Africi, a kasnije i u dijelovima ist. Afrike

Kairo 300 000 st., Fes, Marrakech i Tunis vieod 100 000 st.

u Azijijugozapadna Azija (Irak i Iran), Indijskipotkontinent, Kina (izmeu Beijinga iShanghaija) i Japan

najvei Beijing od 300 000 (1500.) do 1,1 mil. st.(1800.)


7/58

Urbani razvoj i urbani sistemi

Europe u 19. i 20. stoljeu


8/58

Industrijsko razdoblje

urbana eksplozija u 19. st.temelji se na drutveno-ekonomskim promjenamapotkraj 18. i u 19. st.

kriza apsolutistikih vladavina i

drutvenih osnova na kojimasu poivale buroaskerevolucije feudalni sistemzamijenjen kapitalistikim,apsolutistike vladavineparlamentarnima

ekonomska osnova urbaneeksplozije bila jeindustrijalizacija


9/58


industrija je u 19. st. postala najvanijagospodarska grana (vee ulaganje kapitala u

industriju i veliki broj tehnikih i tehnolokihinovacija industrijska revolucija; glavne

proizvodne grane: rudarstvo, tekstilna industrija,

metalurgija, brodogradnja)

glavno arite industrijske revolucije i urbaneeksplozije - Velika Britanija


10/58


jaka prostorna specijalizacija u industrijskojproizvodnji

lokacijski faktori: najprije radna snaga, zatimsirovine, tj. izvori energije (ugljen) industrije

se podizale blizu ugljenokopa stvaranjerudarsko-industrijskih regija

vanost prometne dostupnosti (posebnoznaenje eljeznice)

u 20. st. razvijaju se nove industrije, ija lokacijamanje ovisi o izvorima sirovina i energije, a vieo dostupnosti tritu


11/58


do 1830-ih najvaniji promet vodenimputovima (mora, rijeke, kanali); zatim

uvoenje parne lokomotive (1829) i razvoj

eljeznike mree te uvoenje parobroda razvoj prometa omoguena je svjetska

razmjena dobara i stvoreni svjetski

ekonomski i urbani sistemi


12/58


ubrzano poveanje broja stanovnika u 19. st.polarizacija u populacijskom razvoju

migracije stanovnitva (selo-grad, unutar

pojedine zemlje, izvan Europe u Novi svijet) u 19. st. preobrazba europskog drutva od

agrarnog u industrijsko posljedice na urbani

razvoj porast stupnja urbanizacije i promjene

u prostornoj strukturi gradova razlike izmeupredindustrijskih i industrijskih gradova


13/58


eksplozivan razvoj gradova, nastanak velikih aglomeracija glavni gradovi, industrijska i luko-industrijska sredita (Glasgow,

Liverpool, Manchester, Napulj, Hamburg, Milano i dr.)

London i Pariz centri internacionalnog urbanog sistema


14/58


apsolutno poveanjebroja stanovnika i

udjela gradskog

stanovnitva(1800. 2,9%gradskoga

stanovnitva, nakontoga stalan porast)


15/58

Industrijsko

razdoblje

velike razlike ustupnju i dinamici

urbanizacije pojedinihzemalja


16/58

Industrijsko

razdoblje

ope obiljeje: velik broj novihgradova + eksplozivan rastpostojeih gradova velikeaglomeracije, milijunskigradovi

1800. najvei Beijing, 1,1 mil. st. 1850. London 2,3 mil., Beijing, Pariz 1875. London 4,2 mil., Pariz 2,3 mil.,

New York 1,9 mil., Beijing, Berlin i Bevie od 1 mil.

1900. London 6,5 mil., New York 4,2mil., zatim Pariz, Berlin, Chicago, Be,Tokyo itd.

1925. najvei New York (7,8 mil.),zatim London, Tokyo, Pariz, Berlin,Chicago itd.

1960-ih najvei postaje Tokyo


17/58

Neka obiljeja industrijskoga grada

velika preobrazba prostorne struktureindustrijskoga grada novi urbani sadraji ikoncentracija stanovnitva prostorno irenjegradova

najznaajniji urbani sadraj su tvornice velikauloga u aglomeriranju stanovnitva

velik priljev radne snage izgradnja radnikih

naselja

stambeno-radne zone s tvornicama iradnikim naseljima nizak standard stanovanja, velika prenaseljenost


18/58

Manchester (Cottonopolis)

dolje desno: Lowry: Manchester,

1830-ih

London, 1840-ih


19/58


kolijevka industrijalizacije bila je VelikaBritanija - 5 etapa razvoja gradova:

1. do 1835. nekontroliran i spontan razvoj;

grad se razvija "prema unutra; razvojgrada bio je ogranien na starogradsku

jezgru


20/58


2. do 1860-ih razvojgrada "prema van";

tvornice se podiu na

rubovima grada, akraj njih velika

radnika naselja

Preston, UK


21/58


specifian tipradnikih kua, tzv.back-to-back houses


22/58


3. od 1860-ih do 1. svj. rata - gradovi dobivajusvoja upravna tijela (City Council) zabranjujese izgradnja back-to-backkua, a propisan jenovi tip kue s viim standardom stanovanja,tzv. bye-law houses

4. od 1. svj. rata do kraja 2. svj. rata - fazaeksplozivnog irenja grada prema van (tzv.urban sprawl)

5. nakon 1945. strogo planski, kontrolirani razvojs velikim sanacijskim programima


23/58


gradnja eljeznikihkolodvora izvan gradskihzidina postupno

nestajanje obrambenihsistema (na njihovommjestu grade se irokekrune ceste, tzv.ringovi, nove zgrade,

parkovi, etalita i dr.)velike promjene ufunkcionalno-prostornojstrukturi grada


24/58

u 19. st. u velikim gradovima

provedene su velikerekonstrukcije; Pariz (E.

Haussmann), Be, Berlin itd.


25/58


26/58


s prostornim irenjem, razvojem novihfunkcija i izgradnjom novih urbanih

sadraja poinju se u gradu diferenciratipojedini funkcionalni dijelovi: industrijsko-stambene, industrijske, stambene,

poslovne zone itd.


27/58


zbog sredinjeg poloaja i velikedostupnosti u gradskoj jezgri se lociraju

trgovina, financije i druge poslovne

funkcije; istodobno sve vie se gubistambena funkcija u tim zonama stvara

se sredinja poslovna zona (CBD ili city),

najee u staroj jezgri, unutar bivegobrambenog sustava


28/58


s funkcionalnim promjenama dolo je i doprerazmjetaja stanovnitva

mijenja se gustoa naseljenosti i socijalnatopografija bogatije stanovnitvo seliprema rubovima grada, a oko poslovne

zone koncentrira se siromanije

stanovnitvo; radnici esto stanuju i daljeblizu tvornica, u radnikim naseljima


29/58


eljeznica je pospjeila razvoj grada prema van(tzv. klasian oblik suburbanizacije ili radijalnoirenje uzdu eljeznikih pruga uz koje su serazvijala predgraa)

gradski promet se postupno usavravao (najprijetramvaj s konjskom zapregom, zatim elektrinitramvaj, a u velikim gradovima podzemnaeljeznica + automobilizacija)

ekoloki problemi stvaranje slamova


30/58


ideje o novim, humaniziranijim ifunkcionalnijim oblicima gradova i

njihovom unutranjem ureenju

dva glavna pristupa:

1. gradnja novih satelitskih (tzv. vrtnih)

gradova (garden cities, Ebenezer Howard)

2. gradnja visokih stambenih zgrada sa

zelenim povrinama (Le Corbusier)


31/58

Vrtni gradovi


32/58

Vrtni gradovi


33/58

Welwyn, Hertfordshire


34/58

Metropolitansko razdoblje

u razvijenim zemljama mijenja se prostornastruktura grada i njegovo znaenje u prostoru

razvoj tercijarnih djelatnosti i novih industrija ija

lokacija ovisi o kupovnoj moi, a ne o bliziniizvora sirovina i energije prostorni razmjetajnovih radnih mjesta slijedi razmjetajstanovnitva (proces suprotan onome u

industrijskoj fazi)


35/58


raste znaenje srednjih slojeva stanovnitvagradnja obiteljskih kua na rubu grada promjena socijalne topografije grada srednji ivii slojevi ive na rubu grada i u prigradskim

naseljima, a nii slojevi u sredinjim dijelovima to je potaknuto razvojem automobilskog prometa razvoj prometa dnevna migracija socijalno

prestrukturiranje stanovnitva okolice i njezinaurbanizacija nastanak metropolitanskih(gradskih) regija, tj. dnevnih ili lokalnih urbanihsistema


36/58


odnos grada i okolice - nekoliko faza: 1. klasian oblik suburbanizacije eljeznica

potie razvoj predgraa grad se iri radijalno,uzdu prometnica

2. utjecaj grada na okolicu zbog jakogautomobilskog prometa - nastaju stambenanaselja, tzv. suburbiji viih slojeva stanovnitva(simboli: obiteljska kua u zelenilu i automobil)

3. jae dnevne migracije radne snage iz okoliceu grad irenje urbanizacije dalje u prostor stvaranje gradskih regija


37/58


proces metropolitanizacije najraniji inajizraeniji u razvijenim zapadnimzemljama formiraju se razliiti tipovi

gradskih regija u Angloamerici najranije, vrlo intenzivno

izmeu dva svjetska rata, u VB poinjeizmeu dva svjetska rata, ali intenzivnijenakon drugog, u Njemakoj ezdesetihgodina 20. st., nakon poslijeratne obnove


38/58


u sklopu metropolitanskih regijanajrazvijenijih zemalja Europe 1970. je

ivjelo vie od 88% stanovnitva

do 1960.-ih godina veina stanovnitva ivjelaje u jezgrama, a manji dio u okolicama;

nakon 1960. broj stanovnitva okolice znatno

bre raste od stanovnitva jezgre, tj. matinoggrada - obiljeje tercijarne (metropolitanske)faze urbanizacije


39/58

Neka obiljeja europskih

nacionalnih urbanih sistema razlike izmeu pojedinih

zemalja posljedica supovijesnog razvoja, prirodno-geografskih obiljeja, opegstupnja razvijenosti i sl.

neke zemlje imaju pravilne, a

neke nepravilne sisteme;ponegdje je urbana primarnost

jako naglaena urbana primarnost: odnos

broja stanovnika najveegagrada i drugoga po veliini

(G1/G2) prema pravilu redaveliine, pravilan je odnos 1:2(u nekim zemljama je mnogovei)


40/58

red veliinegradova


41/58


nacionalnih urbanih sistema u svojoj prostornoj dimenziji,

veina nacionalnih sistemapokazuje veu ili manjunepravilnost urbane mreesu asimetrine, a gustoacentara nije jednaka; glavnigrad je esto periferno poloen

najguu mreu centara imajugospodarski najvredniji krajevi(plodne ravnice, rudarskeregije i sl.); takoer veliko

znaenje obala (proceslitoralizacije)


42/58


nacionalnih urbanih sistema

velik utjecaj najnovijih politikih promjena (npr.njemakim ujedinjenjem stvoren jedinstveniurbani sistem s Berlinom kao gl. gradom)

nove nacionalne drave imaju razliit stupanjurbanizacije i nasljeene uglavnom nepravilneurbane sisteme

razlog: njihovi urbani sistemi bili su sastavnidijelovi veih urbanih sistema vienacionalnihdrava; njihova nepravilnost izraena je i uasimetrinosti urbanih mrea


43/58

Urbani sistemi i integracija

Europe

dezintegracija pojedinih socijalistikih zemalja, aintegracija zapadne Europe (poetkom 21. stoljea nekeod tranzicijskih zemalja ukljuene u proces integracije)

utjecaj na urbane sisteme integracija slobodna cirkulacija kapitala, radne snage,

robe internacionalizacija politikog odluivanja porast znaenja pojedinih gradova funkcionalnopovezivanje velikih gradova

nova tehnoloka revolucija razvoj informatikogadrutva nova uloga gradova globalizacija

ipak, jo uvijek glavno znaenje imaju nacionalni sistemi


44/58


Europe

pojava nekih specifinihprostorno-strukturnih

oblika koncentracije

gradova:

osovine razvoja (u oblikubanane, npr. od Engleske,

preko Porajnja do sjeverne

Italije)

razvojne osovine koje se

meusobno kriaju (tzv.japanski koridori)

policentrini razvoj (oblikgrozda)


45/58


Europe

dva bitna procesa u budunosti: prostorna polarizacija - prednost pojedinih

gradova jezgre u odnosu prema europskojperiferiji (posebno znaenje globalnih gradova);

takoer i polarizacija na nacionalnoj, regionalnojili lokalnoj razini prostorna specijalizacija - u skladu s lokalnim i

regionalnim potencijalima i poloajem pojedinigradovi jae se specijaliziraju u pojedinimgranama proizvodnog ili uslunog sektora(najizraenije u automobilskoj industriji,bankarstvu, znanosti itd.)


46/58

Razvoj urbanog sistemaHrvatske

R j b i t


47/58

Razvoj urbanog sistema

Hrvatske

duga tradicija urbanog razvoja, vie od2000 godina

unutranji i vanjski faktori razvoja

unutranji mogunosti razliitih oblikaiskoritavanja prirodnih resursa,mogunosti prometnog povezivanja,stupanj politike samostalnosti, oblicipolitiko-teritorijalne organizacije

vanjski ekonomski i politiki

R j b i t


48/58


Hrvatske

prvi gradovi u antiko doba grke kolonije: najvanija Issa, zatim Pharos, Korkyra

Melaina, Tragurion, Epetion itd.

nakon Grka Rimljani: uspostavili politiko-teritorijalnu

organizaciju (provincije) provincijski centri i druganaselja

najgua mrea na obali (Salona, Parentium, Pola,Flanona, Senia, Apsorus, Jadera, Scardona, Epetium,Epidaurum itd.), u unutranjosti rjea (Siscia, Mursa,

Cibalae i dr.), na vanim prometnicama propau Rimskoga Carstva neki gradovi nestali, a neki

se i dalje razvijaju

R j b i t


49/58


Hrvatske

srednji vijek konsolidacija naseljenosti iorganizacija ivota Hrvata (VII. st.) utjecajgustoe naseljenosti, politiko-teritorijalneorganizacije feudalnog ivota, irenja kranstvai crkvene organizacije

u ranom srednjem vijeku teite u primorskomdijelu fline zone, zaravnjene povrine u kru(u unutranjosti teite naseljavanja su prigorja,

pobra i vie zaravni) glavna sredita: Knin, Nin, Biograd

R j b i t


50/58


Hrvatske

Hrvati u poetku organizirani prema plemenskojpripadnosti; u okviru pojedinih plemenapostojale upanije s razliitim ovlastima (vojne,sudske, vjerske i dr.)

jaanje feudalizma vea politikarascjepkanost podizanje brojnih utvrenihgradova

znaajna uloga crkve sredita crkvenih upa(Josip Buturac: Popis upa Zagrebake biskupije1334.) esto su bila jezgre razvoja gradova

R j b i t


51/58


Hrvatske

razvoj obrta i trgovine od 11. st. potreba zarazvojem samostalnih gradova

u 13. st. pojaana nesigurnost zbog prodoraTatara neki gradovi dobivaju status

slobodnog kraljevskog grada (Varadin 1209.,Vukovar 1231., Virovitica 1234., Petrinja 1240.,Zagreb 1242., Samobor 1242., Jablanac 1251.,Krievci 1252., Jastrebarsko 1257. itd.)

autonomne gradske opine (grad i okolnoagrarno podruje) priznavale stranu vlast(Split, Trogir...) + Dubrovnik

R j b i t


52/58


Hrvatske

srednjovjekovni sistem naseljenostiHrvatske inili su burgovi, slobodnikraljevski gradovi, autonomne gradske

opine te ruralna naselja

R j b i t


53/58


Hrvatske

od 1102. do 1991. urbani sistemi uHrvatskoj razvijali su se kao podsistemi

veih drava (gl. centri Be, Budimpeta,

Venecija, Beograd i sl.) urbani sistemHrvatske nije bio jedinstvena funkcionalna

cjelina

R j b i t


54/58


Hrvatske

od 16. do 19. st. gradnja novih i razvoj postojeihgradova (pod utjecajem politikih promjena)

nove utvrde (ve u 15. st. Austrija poinje graditiobrambeni sustav protiv Turaka sistem utvrda od

mora do umberka; od 16. st. do 1881. Vojna krajina) gradnja Karlovca (1579), Slavonskog Broda, krajikihgradova (Gospi, Bjelovar, Nova Gradika itd.) +prostorno irenje postojeih gradova (barokne etvrti "barokni gradovi: Varadin, Poega...)

mrea gradova na turskom podruju (najvaniji centrisandaka)

R j b i t


55/58


Hrvatske

Zagreb glavni grad, sjedite bana ikraljevskog namjesnikog vijea (polit.funkcija od 16. st.)

Pula glavna austrijska ratna luka Rijeka nakon Austro-Ugarske nagodbe,

glavna maarska luka

Zadar glavno sredite Dalmacije Osijek glavno sredite panonskeHrvatske

R j b i t


56/58


Hrvatske

poetkom 20. st. stvoren urbani sistem kojipoinje funkcionirati kao cjelina, s izraenijomfunkcionalnom hijerarhijom

Zagreb je u pravom smislu postao glavni grad

(snaan demografski i gospodarski razvoj;najvanije gospodarsko sredite novostvoreneKrajevine SHS te Jugoslavije)

jai razvoj Splita (zbog najpovoljnijeggeografskog poloaja u novim uvjetima), Rijeke(postala je glavna luka) i Osijeka

razvoj pojedinih regionalnih centara(gospodarske, administrativne i druge funkcije)



57/58


Hrvatske

u neovisnoj Hrvatskoj stvoren novi nacionalniurbani sistem i nova politiko-teritorijalnaorganizacija

osnovna obiljeja urbanog sistema: nepravilnost:prevlast malih gradova, velika

urbana primarnost, asimetrinost mree

prema kulturno-genetskim obiljejima hrvatskigradovi imaju obiljeja mediteranskog isrednjoeuropskoga kulturnog kruga


58/58

Documents

PPT-Industrijalizacija-razdoblje_od_19._stoljea.pdf