PRAVO OSIGURANJA

PRAVO OSIGURANJA

Osiguranje je gospodarska djelatnost u okviru koje se prua sigurnost svima zainteresiranima iji imovinski interesi ili tjelesni integritet mogu biti ugroeni djelovanjem raznolikih opasnosti. Ta se zatita ostvaruje sklapanjem ugovora o osiguranja. Pravni poslovi vezani uz osiguranje nazivaju se poslovima osiguranja. Skup pravnih normi to se odnose na gospodarsku djelatnost osiguranja nazivamo pravom osiguranja.

U Hrvatskoj je u cijelosti kodificirano ugovorno pravo osiguranja. Ipak, ono nije kodificirano jedinstvenim pravnim aktom. Obveznopravni odnosi iz ugovora o osiguranju ureeni su: Zakonom o obveznim odnosima, Pomorskim zakonikom, Zakonom o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, Zakonom o osiguranju, podzakonskim aktima o primjeni odredaba Zakona o osiguranju i Zakonom o odgovornosti za nuklearnu tetu. Ti zakoni kao lex specialis izvorno ureuju pravne odnose iz osiguranja na koje se odnose i meusobno nisu u subordinirajuem odnosu.

1) Pojam ugovora o osiguranju?Ugovorom o osiguranju osiguravatelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguravatelju platiti premiju osiguranja.

Obiljeja ugovora o osiguranju:

Ugovor o osiguranju je konsenzualni, dvostranoobvezni (sinalagmatini) pravni posao; aleatorni ugovor; naplatnoobvezni (onerozni) ugovor; ugovor s trajnim inidbama; formularni ugovor (ugovor po pristupanju); trgovakopravni posao.

Osiguravatelj Osoba koja se ugovorom o osiguranju obvezuje ugovaratelju osiguranja da e osiguraniku ili korisniku osiguranja, u skladu s odredbama ugovora, isplatiti osigurninu ili na drugi nain ispuniti svoju ugovornu obvezu ako nastane osigurani sluaj. Glavne su ugovorne obveze osiguravatelja izdavanje police ili neke druge isprave o osiguranju i isplata naknade za tetu ili ugovorene svote u ugovorenom ili propisanom roku.

Za bavljenje poslovima osiguranja moraju se ispuniti uvjeti propisani statusnim pravom osiguranja i pribaviti suglasnost nadlenog tijela.

Moe biti d.d. za osiguranje, drutvo za uzajamno osiguranje, vlastito drutvo za osiguranje i javno drutvo za osiguranje.

Ugovaratelj osiguranja Osoba koja u svoje ime sklapa ugovor s osiguravateljem (osiguravajuim drutvom).

Moe biti svaka poslovno sposobna osoba.

Osiguranik Stranka iz ugovora o osiguranju koja je ovlatena od osiguravatelja potraivati naknadu za tetu ili osiguranu svotu u sluaju nastanka osiguranog sluaja.

U njegovu korist se sklapa ugovor o osiguranju. Osiguranik i ugovaratelj osiguranja ista su osoba ako ugovaratelj sklapa ugovor u svoju korist.

Korisnik osiguranja Kod ivotnog osiguranja. Njemu se isplauje osigurnina.

Osigurnina Naknada iz osiguranja.

Osigurani sluaj Dogaaj prouzroen osiguranim rizikom, koji ima za posljedicu gubitak ili oteenje osiguranog predmeta, a kod osiguranja osoba tjelesnu ozljedu ili smrt, ili u osiguranju ivota dogaaj kada se ispune ugovorom predviene pretpostavke.Postojanje osiguranog slaja pravni je uvjet obveze osiguravatelja na isplatu osigurnine. Dok se ne ostvari osigurani sluaj, osiguravatelj nije ni u kakvoj obvezi prema osiguraniku.

Osigurani sluaj se mora ostvariti dok traje osiguranje.Osigurani rizik Osigurani rizik bitan je element ugovora o osiguranju. To je budui, neizvjestan dogaaj nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. To je budui neizvjestan dogaaj s obzirom na kojega je sklopljeno osiguranje. Drugim rijeima, to su opasnosti koje su pokrivene ugovorom o osiguranju.Premija (cijena rizika) Premija osiguranja je novana naknada koju mora platiti osiguravatelj osiguranja u zamjenu za preuzimanje rizika u osiguranju. Premiju osiguranja duan je platiti ugovaratelj osiguranja jer je on ugovorna stranka.Premija osiguranja bitan je element ugovora o osiguranju, pa ugovaratelja osiguranja uvijek tereti dunost plaanja premije. Ne postoji besplatno osiguranje. Visina premije raste proporcionalno s poveanjem rizika.

2) Na koja se osiguranja nee primjenjivati odredbe iz ZOO?Nee se primjenjivati na pomorsko osiguranje, jer se na njega primjenjuju odredbe Pomorskog zakonika, kao ni na druge vrste osiguranja na koje se primjenjuje PZ.

Osiguranje odvjetnika od odgovornosti dio je odreen Zakonom o odvjetnitvom, a dio je preputen uvjetima osiguranja od samih ugovaratelja.

Osiguranje odgovornosti Zakon o javnom biljenitvu.

Osiguranje potraivanja, osiguranje odnosa u reosiguranju, osiguranje u zranom prijevozu, osiguranje stvari u kopnenom prijevozu.

3) Sklapanje ugovora o osiguranju?Sklapanjem ugovora o osiguranju zasniva se obveznopravni odnos, pa ugovor o osiguranju spada u ugovore obveznog prava. Sklapanjem ugovora nastaje obveza ispunjenja ugovorom predvienih inidbi uzajamno za obje ugovorne stranke. Svaka od tih ugovornih strana javlja se istodobno kao vjerovnik i dunik. Osiguratelj je obvezan isplatiti osigurninu u zamjenu za plaenu premiju osiguranja. Prava i obveze stranaka mogu proizlaziti iz ugovora ili propisa.

Ugovor o osiguranju je sklopljen kada je ponuda prihvaena. Ugovor je zakljuen kada osiguravatelj prihvati ponudu osiguranja (tada je ugovor konsenzualan i neformalan) ili kada stranke potpiu policu osiguranja (kod osiguranja osoba, tada je ugovor strogo formalan).

4) to je polica osiguranja?Sklapanje ugovora o osiguranju redovito prati izdavanje neke od uobiajenih isprava o osiguranju, neovisno o tome je li izdavanje takve isprave uvjet nastanka i valjanosti ugovora ili ne. Osnovni su oblici isprava o osiguranju: polica osiguranja, list pokria i potvrda o sklopljenom ugovoru o osiguranju.

Redovita i najvanija isprava o osiguranju jest polica osiguranja. Ona moe biti u papirnatom ili elektronikom obliku.

Prema ZOO, polica osiguranja se izdaje nakon trenutka perfekcij ugovora. Njezino izdavanje nije uvjet nastanka i valjanosti ugovora. ZOO propisuje policu osiguranja kao obvezatan oblik isprave o sklopljenom osiguranju. Privremeno se moe ispostaviti i neki drugi oblik isprave (list pokria ili potvrda o sklopljenom osiguranju).Policu osiguranja ispostavlja osiguravatelj, ali je potpisuju obje stranke.

Policu osiguranja moemo definirati kao ispravu potpisanu od stranaka, koja potvruje postojanje i sadraj ugovora, to znai pisani dokaz o ugovoru.

Obvezatni sastojci police osiguranja: ugovorne strane (osiguratalj i ugovaratelj osiguranja), osigurana osoba ili osigurana stvar odnosno neki drugi osigurani predmet, osigurani rizik, trajanje osiguranja i vrijeme pokria, iznos osiguranja (osigurana svota) ili da je osiguranje neogranieno, premija osiguranja ili doprinos (ulog), nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana.

Vrste police osiguranja: na ime odreene osobe, po naredbi, na donositelja ili za raun koga se to tie.

Polica na ime je polica u kojoj je osiguranik poimenino oznaen. Primjenjuje se u svim vrstama osiguranja.

Policom po naredbi osiguranik se odreuje po naredbi ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Primjenjuje se u imovinskim osiguranjima i u osiguranju ivota.

Prema polici na donositelja, osiguranik je osoba koja predstavlja policu osiguratelju.

Polica na donositelja je polica po naredbi s bjanko indosamentom.

5) Obveze ugovaratelja osiguranja prema ZOO? Dunost prijaviti sve okolnosti bitne za ocjenu rizika koje su mu poznate.

Ako ih namjerno preuti, osiguravatelj moe zahtijevati ponitaj ugovora (rok 3 mj. od saznanja). Ima pravo naplatiti sve premije do ponitaja.

Ako ih nenamjerno preuti, rok za raskid je 1 mj., ili moe traiti poveanje premije razmjerno riziku.

(Kod raskida ugovor prestaje vaiti 14 dana nakon to je osiguravatelj svoju odluku o raskidu priopio ugovaratelju osiguranja)

Kod promjene rizika u sluaju osiguranja imovine, duan je odmah obavijestiti, dok kod osiguranja osoba samo u sluaju promjene zanimanja.

Osiguranik mora obavijestiti osiguravatelja u roku od 3 dana od nastanka osiguranog sluaja.

Dunost plaanja premije.

6) Obveze osiguravatelja prema ZOO?Isplata osigurnine u roku koji je odreen ugovorom, ali koji ne moe biti dui od 14 dana, osim ako iznos naknade nije izvjestan. U tom se sluaju rok produljuje na 30 dana od dana primitka odtetnog zahtjeva.

Iznimka: Osiguravatelj nee isplatiti osigurninu ako je osigurani sluaj nastao namjerno ili prijevarom osiguranika.

7) to je interes osiguranja?Interes osiguranja ima osoba koja u nekom pravno doputenom odnosu prema imovini trpi tetu zbog njenog gubitka ili oteenja, pa je zato osigurava. Naime, ta osoba ima materijalni, novani interes da ne nastupi osigurani sluaj. Osiguranik moe traiti naknadu samo ako je imao interes na osiguranom predmetu u trenutku nastanka tete (nastupa osiguranog sluaja). U pomorskom osiguranju moe se traiti naknada tete i ako je interes stekao nakon ustupanja osiguranog sluaja.

8) Koje su tete pokrivene osiguranjem? tete koje su uzrokovane sluajno ili krivnjom osiguranika (ugovaratelja osiguranja i korisnika osiguranja). tete koje su nastale namjerno nee se naknaditi, kao ni one koje su ugovorom izriito iskljuene

Ako je teta uzrokovana od osobe za koju osiguranik odgovara, naknauje se.

tete nastale uslijed ratnih operacija, tete nastale zbog nedostatka stvari nee se naknaditi.

9) to je nadosiguranje, a to podosiguranje?Ako je osiguranje provedeno na stvarnu vrijednost, govorimo o punom osiguranju.

Provede li se osiguranje na veu vrijednost os stvarne, to je nadosiguranje.

Ako je osiguranje provedeno na manju vrijednost od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta, radi se o podosiguranju.

Osigurati se moe i samo dio ugovorene vrijednosti osiguranog predmeta, pa tada imamo djelomino osiguranje.

Za svaki od tih sluajeva pravo osiguranja poznaje posebna pravila za odreivanje visine naknade iz osiguranja: U sluaju nadosiguranja, osnovno je pravilo da se iz osiguranja naknauje teta u visini stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. Nitko ne moe ostvariti korist iz nadosiguranja. Slino tome, ako je vrijednost osiguranog predmeta ugovorena, a osigurana je svota vea od te vrijednosti, iz osiguranja se naknauje samo ugovorena vrijednost.

Podosiguranje (obrnut sluaj od nadosiguranja) postoji kad je osigurani iznos manji od vrijednosti osigurane stvari. I dok je nadosiguranje pravom osiguranja zabranjeno, jer je suprotno naelu naknade tete, podosiguranje je pravno valjano. Podosiguranje moe postojati u trenutku sklapanja ugovora ili moe nastati kasnije, dok osiguranje traje. Prema pravilu proporcionalnosti, ako je osigurana suma manja od vrijednosti osigurane stvari, osiguratelj je obvezan naknaditi tetu samo u omjeru koji postoji izmeu osigurane sume i osigurane stvari.

10) to je dvostruko, a to viestruko osiguranje? Dvostruko osiguranje: isti predmet je osiguran kod dvaju ili vie osiguravatelja, od istih rizika, za isto vrijeme, u korist istog osiguranika, ali osigurane svote prelaze stvarnu (ugovorenu) vrijednost osiguranog predmeta. Kad nastupi dvostruko osiguranje, osiguranik moe traiti potpunu ili djelominu naknadu od osiguranja po vlastitom izboru, ali ukupni iznos naknade ne smije prijei svotu tete koja se moe pokriti osiguranjem. Nakon isplate naknade osiguraniku, svaki osiguratelj snosi dio naknade na koji se obvezao, a ako je platio vie, ima pravo regresa prema ostalim osiguravateljima.

Viestruko osiguranje: zbroj osiguranog iznosa ne prelazi vrijednost osigurane stvari. Svaki osiguravatelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza nastalih iz ugovora koji je on sklopio.

11) to je suosiguranje?O suosiguranju se radi kada je isti predmet osiguran kod dva ili vie osiguravatelja koji su se sporazumjeli o zajednikom snoenju rizika. Kod suosiguranja svaki osiguravatelj naznaena u polici odgovara za pun iznos naknade solidarno.

12) to je subrogacija?Surogacija je pravo osiguravatelja da stupi u pravnu poziciju osiguranika u vezi sa tetom za koju je isplaena osigurnina. Stupanje u pravnu poziciju osiguranika podrazumijeva da osiguravatelj stjee prava i obveze koje je imao njegov prednik (osiguranik) u odnosu na konkretnu tetu. Osiguravatelj stjee pravo potraivanja naknade od treih osoba u cijelosti ili djelomino odgovornih za tetu. Osiguravatelj ima pravo potraivanja u onom obimu koliko je isplatio osiguraniku.

Subrogacija ne moe ii na tetu osiguranika. Osiguranik ne gubi pravo potraivanja os tetnika za tetu za koju nije dobio naknadu iz osiguranja.

Osiguravatelj je duan dokazati: 1) da je isplatio naknadu tete, 2) da je isplatio na knadu na temelju ugovora o osiguranju.

13) Koje podatke sadrava polica osiguranja ivota?Pored osnovnih podataka (stranke, predmet osiguranja, rizik koji je pokriven, vrijeme trajanja), sadri i ime i prezime osobe na iji se ivot odnosi osiguranje, i rok o kojem ovisi nastanak prava na isplatu osigurane svote.

(Osiguranik je osoba iji se ivot osigurava, a korist ima korisnik osiguranja)

14) Posljedice netone prijave starosti osiguranika? Koji su rizici iskljueni kod ugovora o osiguranju osoba?Netona starost. Tri sluaja: 1) Netono je prijavio godine, a one prelaze gornju granicu predvienu uvjetima osiguravatelja. Tada je ugovor nitetan, a osiguravatelj mora vratiti sve primljene premije. 2) Osiguranik ima vie godina nego to je prijavio, ali ne prelaze granicu. Tada ugovor ostaje na snazi, ali se premije poveava. 3) Ima manje godina nego to je prijavio. Tada e se premija smanjiti i osiguravatelj e vratiti razliku izmeu primljenih premija i onih na koje ima pravo.

Iskljueni rizici. 1) Samoubojstvo osiguranika. 2) Namjerno ubojstvo osiguranika od strane korisnika osiguranja. 3) Namjerno prouzroenje nesretnog sluaja od strane osiguranika. 4) Ratne operacije. 5) Ugovorno iskljuenje rizika.

15) Tko je korisnik osiguranja?To je osoba kojoj se naknada isplauje. Nju odreuje ugovaratelj osiguranja, kod sklapanja ili naknadno. Ako se osiguranje odnosi na ivot neke druge osobe, tada treba pismena suglasnost te osobe. Ona je neopoziva od trenutka kada korisnik izjavi da prihvaa.

Iznimka: ako korisnik pokua ubojstvo osiguranika, tada se moe opozvati. Opozvati moe samo korisnik osiguranja.

16) Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja? a) Koji vlasnici moraju zakljuiti ugovor? b) Tko se sve smatra putnikom? c) Kako e putnik ostvariti naknadu iz ovog osiguranja?a) Vlasnici vozila za javni promet duni su ta vozila osigurati radi tete koja bi mogla nastati putnicima njihovom uporabom (taxi, rent-a-car i sl.). b) Putnici osobe koje se radi putovanja nalaze u nekom od tih vozila, neovisno o tome jesu li kupile putnu kartu ili ne, ali i osobe koje se nalaze u krugu kolodvora, pristanita, luke itd., ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije/nakon ukrcavanja, a koje su imale namjeru putovati odreenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovale. c) Putnik trai naknadu od osiguravajueg drutva kod kojeg je vlasnik prijevoznog sredstva zakljuio svoje osiguranje. Ako nije osiguran, onda trai naknadu od Hrvatskog ureda za osiguranje, koje se kasnije moe regresirati za isplaeni iznos naknade od vlasnika neosiguranog prijevoznog sredstva.

17) Osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za tete treim osobama? a) Koje tete pokriva ova vrsta osiguranja? b) Tko ima pravo na naknadu tete po ovom osiguranju? c) Tko e oteeniku naknaditi nastalu tetu?a) Ovo osiguranje mora zakljuiti vlasnik/korisnik motornog vozila za tetu koja uporabom vozila moe nastati treim osobama (smrt, nematerijalne ozljede, naruenje zdravlja, imovinska teta...). b) Te osobe nisu zakonski regulirane, ali je regulirano tko to nije: voza, vlasnik/suvlasnik, korisnik tog vozila. c) tetu naknauje: 1) u sluaju neosiguranog vozila Hrvatski ured za osiguranje, 2) nepoznato vozilo bilo koje drutvo za osiguranje koje se regresira iz garantnog fonda, 3) neovlateni korisnik drutvo e isplatiti naknadu tete osiguraniku te se regresirati od poinitelja. Osiguranik gubi pravo na naknadu: ako dopusti da se prevozi osoba za koju vozilo nije namijenjeno; ako vozilom upravlja osoba bez vozake dozvole; ako je osoba koja je upravljala vozilom imala nedoputenu koliinu alkohola u krvi.

18) Bitne odrednice kasko osiguranja?To je dobrovoljno neivotno osiguranje.

Osiguravatelj se obvezuje naknaditi materijalnu tetu koja nastane na osiguranom vozilu i na drugim osiguranim predmetima na/u vozilu ako ta teta nastane zbog ostvarenja osiguranog rizika.

Moe se zakljuiti kao djelomino (tada obuhvaa samo odreene rizike) i kao potpuno.

Bonus je institut koji omoguava smanjenje premije kasko osiguranja za osiguranike koji su sklopili ugovor o osiguranju u trajanju od najmanje 1 g. i osigurava 10 vozila. Ako osiguranik u razdoblju 1 g. nema prijavljenih teta, u sljedeem e razdoblju imati bonus.

Malus je institut koji zatiuje osiguravatelja od kasko osiguranika koji u osiguranom razdoblju prijavi vie od jedne tete. Jedna teta e se naknaditi u potpunosti, a idue tete e biti umanjene za malus.

19) Specifinosti interesa kod pomorskog osiguranja?Osiguranikom u pomorskom osiguranju moe biti samo osoba koja ima ili se oekuje da e imati opravdani interes da ne nastupi osigurani sluaj. Osiguranik moe traiti naknadu iz osiguranja samo ako je imao interes na osiguranom predmetu u trenutku nastupanja osiguranog sluaja.

Specifinost osiguranik moe traiti naknadu iako je interes na tom predmetu stekao nakon nastupanja osiguranog sluaja.

20) to moe biti predmetom pomorskog osiguranja?Brod, vozarina, roba, i openito svaki interes koji je izloen riziku na moru.

Mora biti naznaen u ugovoru o osiguranju i u polici.

Osiguranje broda obuhvaa trup broda, strojeve, opremu, zalihe goriva, hrane i pia...

Predmet mora biti odreen ili odrediv.

21) to je putativni rizik?Iznimno, osiguranjem se mogu pokriti i tete nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz uvjet da u trenutku sklapanja ugovora osiguravatelj osiguranja i osiguranik nisu znali nii su morali znati da je nastupio osigurani sluaj. Tada se govori o tobonjem ili putativnom riziku.

Putativnim se rizikom smatra i situacija kada su stranke iz ugovora u trenutku sklapanja ugovora znale da je nastupio osigurani sluaj, ali nisu znale koliki je obijam tete.

22) Koje su tete iskljuene iz pomorskog osiguranja?Iskljuene su tete nastale posredno ili neposredno zbog: 1) namjernog postupka osiguranika ili njegove krajnje nepanje, 2) namjernog postupka ili krajnje nepanje osobe za koju osiguranik odgovara, 3) zbog nasupanja ratnih ili politikih rizika ili rizika trajka, 4) tete nastale zbog nastupanja nuklearnih rizika.

Zakonom je mogue i ove rizike osigurati; treba ih posebno ugovoriti.

23) Koje su tete iskljuene iz osiguranja broda?tete nastale posredno ili neposredno zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu. Ako je osiguranik za njih znao ili je morao znati panjom uredna brodara i sprijeiti nastanak tete.

Meutim, ako je osiguravatelj za ove mane znao, ove tete nee biti iskljuene.

24) Podjela rizika u kargo osiguranju?Kargo osiguranje je osiguranje tereta.

Rizici se dijele na: osnovne, dopunske, ratne i politike.

Osnovni izravno ili neizravno proistiu iz plovidbenog pothvata i pokriveni su ako ih se ugovorom ne iskljui. To su: plovidbena nezgoda, elementarna nepogoda, poar, razbojnitvo itd.

Dopunski pokriveni su ako se izriito i posebno ugovore. Rezultat su nekog izvanrednog dogaaja. To su: kraa, neisporuka robe, dodir robe sa slanom vodom, manipulativni rizici itd.

25) Utjecaj promjene rizika na prava i obveze stranaka iz ugovora o osiguranju?Razlikuje se promjena rizika nakon sklopljenog ugovora o osiguranju nastala bez volje i utjecaja osiguranika, i ona promjena na koju je osiguranik utjecao.

Kada je promjena rizika nastala neovisno o volji osiguranika, ona nee utjecati na obveze stranke u ugovoru. Meutim, ako je osiguranik utjecao na promjenu rizika i doe do poveanja rizika, osiguravatelj nije duan naknaditi tako nastalu tetu. Takoer, ako zbog radnje osiguranika doe do smanjenja rizika, osiguravatelj nije obvezan vratiti osiguraniku dio ve plaene premije ili je pak razmjerno smanjiti.

26) Kada e se naplaena premija vratiti u pomorskom osiguranju?Vraa se u dva sluaja: 1) ako osigurani teret nije bio izloen osiguranim rizicima, 2) ako se ugovor o osiguranju poniti, ali bez krivnje ugovaratelja ili osiguranika; osiguravatelj tada ima pravo zadrati tek dio premije za pokrie trokova koje je imao zbog sklapanja osiguranja.

27) O emu ovisi visina premije?Ovisi o veliini rizika, i poveava se odnosno smanjuje proporcionalno s njim. Veliina rizika ovisi o mogunosti nastupanja tetnih posljedica i o jaini rizika.

Visinu premije utvruje osiguravatelj u svojoj tarifi.

28) Kako se nadoknauje sukcesivno nastala teta?Kada za vrijeme razdoblja osiguranja na osiguranom predmetu nastane nekoliko uzastopnih (sukcesivnih) teta, svaka e se teta naknaditi zasebno, neovisno o tome hoe li zbroj tih naknada premaiti iznos osigurane svote.

29) Polica pomorskog osiguranja?Isprava kojom se dokazuje postojanje i sadraj ugovora o osiguranju. Takoer, ona je i legitimacijski papir, jer slui kao legitimacija osiguranika prema osiguravatelju.

Meutim, ona ne slui kao vrijednosni papir, jer osiguranik mora dokazati svoj interes (osim kod tzv. okladne ili asne police, kod koje se interes pretpostavlja).

30) Razlika izmeu nove i stare pomorske police?Za razliku od stare police Lloyd's Ship and Goods koja je sadravala sve uvjete osiguranja, nova pomorska polica puno je jednostavnija i sadri samo podatke nune za utvrivanje obveze osiguravatelja i osnovne podatke o osiguraniku, predmetu osiguranja, iznosu osiguranja i premiji, dok se uvjeti samog osiguranja inkorporiraju u policu putem institutskih klauzula kojima se odnosi meu strankama iz ugovora o osiguranju u potpunosti meusobno ureuju.

31) Vrste polica u pomorskom osiguranju?Polica na vrijeme obuhvaa osigurane rizike za unaprijed odreeno vrijeme. Osiguranje poinje danom naznaenim u polici kao poetak osiguranja, a prestaje minuem ugovorenog roka. Takve police sadre tzv. klauzulu o nastavku putovanja.

Polica na putovanje pokriva osigurane rizike samo za vrijeme putovanja izmeu pojedinih luka. Osiguranje broda poinje od poetka ukrcavanja tereta u polazinoj luci, i traje dok se ne zavri iskrcaj tereta u luci iskrcaja, ali ne dulje od 21 dan nakon dolaska u tu luku.

Valutirana polica u njima je sporazumno oznaena ugovorena vrijednost osiguranog interesa.

Nevalutirana polica osiguranje se sklapa bez unaprijed oznaene ugovorene vrijednosti osiguranog intreresa.

Okladna polica interes se ne dokazuje nego se pretpostavlja. One su neutuive, ali ih osiguravatelji isplauju jer to smatraju pitanjem asti.

32) Koje institutske klauzule poznajemo?Postoje institutske klauzule za brod i institutske klauzule za teret.

Najvanijim institutskim klauzulama za brod smatramo klauzulu na vrijeme i klauzulu na trup, i u njima je najee sadrana klauzula o sudaru.

Glavna podjela institutskih klauzula za teret je ona na klauzule A, B i C, s tim da klauzula A prua najire pokrie.

33) Klauzula o sudaru brodova?Njome se osiguranik (brodar) osigurava protiv kasnije vlastite odgovornosti u sluaju sudara njegova broda s drugim brodom.

Prema ovoj klauzuli osiguravatelj isplauje iznosa koje je platio osiguranik treim osobama na ime svoje odgovornosti. Preostala naknauje se klubskih osiguranja.

34) Klauzula o sudaru brodova u vlasnitvu istog brodara?U tom e se sluaju primjenjivati odredbe o osiguranju od odgovornosti kao da brodovi pripadaju razliitim osobama.

35) Izmjene koje je pretrpjela Continuation Clause?To je klauzula o nastavku putovanja.

Ona se javlja kod police na vrijeme. Prema njoj rok osiguranja automatski se produljuje do dolaska broda u odreenu luku.

Meutim, izmjenama koje su zahvatile staru pomorsku policu (kao i institutske klauzule 80-tih godina 20 st.) i ova klauzula je izmijenjena i sada e se osiguranje automatski produljiti do dolaska broda u prvu sigurnu luku, uz uvjet da je brod bio u plovidbi i u pogibelji, inae e osiguranje prestati u ugovorenom roku.

36) Klauzula o zlonamjernoj teti?Ona se javlja kod institutske klauzule za teret, i to u klauzuli B.

Prema njoj, naknadit e se teta nastala zbog namjernog oteenja osiguranog predmeta protupravnim inom neke osobe.

Ovaj se rizik moe osigurati plaanjem vee premije.

37) to su franize?Franiza je mogunost oslobaanja osiguravatelja od plaanja naknade tete do svote ugovorene franize.

Franizama se ograniava odgovornost osiguravatelja tako to se on oslobaa obveze na naknadu manjih teta, koje su u praksi ee, a koje za osiguranika ne predstavljaju osobit gubitak.

Kvantitativne franize njima osiguravatelj ograniava svoju odgovornost nekim odbitkom, koji se utvruje u postotku ili u utvrenom iznosu.

Kvalitativne franize njima osiguravatelj ograniava svoju odgovornost tako to iz pokria iskljui neke vrste teta.

38) Klubska osiguranja?To su osiguranja uzajamnog tipa. Formirana su kao udruenja poduzetnika u pomorskom prijevozu, a radi pokria onih teta i trokova u vezi s brodom kojih je svakodnevno sve vie, a koje osiguravatelji obino ne pokrivaju. Klubovi osiguravaju ugovornu i izvanugovornu odgovornost brodara koja nastane u plovidbi. lanstvo u klubu stjee se za odreeni brod, a meusobno osiguranje u klubu obavlja se plaanjem doprinosa, a ponekad i putem fiksnih premija.

Najpoznatiji primjer klubskih osiguranja su engleski klubovi P&I koji predstavljaju klub zatite i naknade.

39) to je reosiguranje, a to retrocesija?Reosiguranje je ugovor jednog osiguravatelja s drugim osiguravateljem (reosiguravatelj), ne temelju kojeg reosiguravatelj preuzima obvezu da osiguravatelju plati dio ili ak sav iznos koji je on platio ili mora platiti osiguraniku, a osiguravatelj preuzima obvezu da reosiguravatelju plati odreenu premiju razmjerno visini preuzetog rizika.

Reosiguranje se ugovara u sluaju kada osiguravatelj eli s drugim osiguravateljem podijeliti krupne rizike.

Reosiguranje i osiguranje dva su odvojena i samostalna pravna odnosa, pa se osiguranik u sluaju nastanka tete ne moe obratiti direktno reosiguravatelju. (Ipak, u nekim dravama propisi doputaju i tu mogunost)

Osnovni tipovi ugovora o reosiguranju: Ugovor o reosiguranju razmjernog dijela rizika, ugovor o reosiguranju vika svote osiguranja, ugovor o kvantnoekscedentnom osiguranju, ugovor o reosiguranju vika gubitaka (po ovom ugovoru reosiguravatelj se obvezuje osiguravatelju naknaditi eventualni ukupni gubitak u jednoj vrsti osiguranja u odreenom razdoblju, najee 1 g.).

Retrocesija je daljnje ustupanje reosiguranja. Naime, osiguravatelj moe i sam u vezi s poslovima koje je primio u reosiguranje zakljuiti ugovor o reosiguranju s nekim drugim reosiguravateljem. Tako nastaje niz reosiguranja ili retrocesija.

40) Praktiki postupak zapovjednika u sluaju nastupa osiguranih teta na brodu i ostvarenja klubskih rizika?Kao prvo, zapovjednik mora poznavati uvjete osiguranja svoga broda. Kad nastupi teta, on mora poduzeti sve mogue raspoloive mjere da je ublai ili ogranii. Takoer mora odmah po saznanju o nastaloj teti uputiti iscrpan izvjetaj svom brodaru. Zapovjedniku se moe prepustiti i dunost obavjetavanja osiguravatelja o nastaloj teti. Zapovjednik mora u brodski dnevnik saeto unijeti tijek dogaaja koji je prethodio nastanku tete, te utvrenu i pretrpljenu tetu.

Zapovjednik bi svakako trebao izbjei davanje bilo kakvih izjava o naputanju broda u korist osiguravatelja, jer o tome bi trebao odluivati iskljuivo brodar.

Zapovjednik bi takoer trebao ve pri preuzimanju broda utvrditi u koji je klub brod ulanjen, te se upoznati s pravilima kluba.

Ako procijeni da je neki dogaaj nametnuo ili bi mogao nametnuti obvezu klubu na naknadu, mora odmah o tome obavijestiti upravu kluba ije upute u daljnjem postupku mora slijediti.

PAGE 8