Preuzmite članak u PDF-u

Kartografija u Hrvatskoj 1999-2003

Nacionalni izvještaj za ICA/ACI

Priredili M. Lapaine i N. Franèula

21. meðunarodna kartografska konferencija

i 12. generalna skupština ICA

Durban, 10-16. kolovoza 2003.

hrvatsko kartografsko društvo

croatian cartographic society

Kartografija u Hrvatskoj 1999–2003

Miljenko LAPAINE, Nedjeljko FRANČULAHrvatsko kartografsko društvo

Kačićeva 26, 10 000 Zagreb, [email protected], [email protected]

http://www.kartografija.hr

Sadržaj1. Uvod 2

2. Službena kartografija 22.1. Državna geodetska uprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22.2. Hrvatski geodetski institut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32.3. Gradski zavod za katastar i geodetske poslove, Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42.4. Geodetska i kartografska služba Ministarstva obrane RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52.5. Hrvatski hidrografski institut . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52.6. Institut za geološka istraživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52.7. Hrvatski državni arhiv, Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62.8. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72.9. Hrvatski institut za povijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

3. Akademska kartografija 83.1. Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . 83.2. Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103.3. Geološki odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103.4. Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113.5. Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . 123.6. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . 123.7. Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133.8. Znanstveni projekti u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

4. Komercijalna kartografija 144.1. Zavod za fotogrametriju d.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144.2. Geofoto d.o.o. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154.3. Kartografski laboratorij Križovan (KLK) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164.4. Gisdata d.o.o. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174.5. Hrvatska školska kartografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184.6. Geodetski zavod Rijeka d.d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194.7. galaGIS d.o.o. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

5. Ostale aktivnosti 205.1. Hrvatsko kartografsko društvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205.2. Sekcija za kartografiju Hrvatskoga geodetskog društva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205.3. Hrvatsko geografsko društvo – Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215.4. GIS Forum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215.5. Zvjezdarnica Zagrebačkog astronomskog saveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215.6. Konferencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215.7. Izdavačka djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225.8. Izložbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

6. Zahvala 24

7. Literatura 24

Kartografija u Hrvatskoj 1999–2003, Nacionalno izvješće za ICA

1. Uvod

Hrvatska je primljena u Međunarodno kartografskodruštvo na njegovoj 10. generalnoj skupštini održa-noj 1995. u Barceloni. Tom je prigodom podnesennacionalni izvještaj s podacima o kartama kojima jeHrvatska raspolagala, kartografskim institucijama injihovoj djelatnosti u razdoblju 1991–95. U tom suizvještaju dani podaci o službenim topografskim,pomorskim i tematskim kartama te bazama poda-taka i geoinformacijskim sustavima. Navedena jetakođer djelatnost na području komercijalne i aka-demske kartografije, izdavačka djelatnost i kratkiopis izložbi karata. Izvještaj je objavljen na hrvat-skom i engleskom jeziku (Frančula i dr., 1996a,b).

Za 11. generalnu skupštinu Međunarodnoga kar-tografskog društva, održanu 1999. u Ottawi, izra-đen je novi nacionalni izvještaj, koji je obuhvatiorazdoblje hrvatske kartografije nakon konferencije uBarceloni, dakle od 1995. do ljeta 1999. Osnovna supoglavlja izvještaja službena kartografija, komerci-jalna kartografija, akademska kartografija, Sekcijaza kartografiju Hrvatskoga geodetskog društva i os-tale aktivnosti. Taj je izvještaj objavljen na engle-skom jeziku (Frančula, Lapaine, 1999a).

Ovaj izvještaj pripremljen je za 12. generalnuskupštinu Međunarodnoga kartografskog društva i21. međunarodnu kartografsku konferenciju u Dur-banu 2003. godine, a bit će dostupan na hrvatskomi engleskom jeziku na internetskoj adresi http://-www.kartografija.hr

Autori su svjesni nepotpunosti izvještaja koji sli-jedi zbog neodazivanja pojedinih institucija i osobana poziv za suradnju na izvještaju. Ipak, zahvalju-jući velikom broju kolega koji su se odazvali pozivui kojima na kraju izvještaja posebno zahvaljujemo,smatramo da ovaj izvještaj daje vrlo dobru sliku orazvoju kartografije u Hrvatskoj u razdoblju 1999–2003.

2. Službena kartografija

2.1. Državna geodetska uprava

Državna geodetska uprava (DGU) državna jeupravna organizacija koja obavlja upravne i stručneposlove iz područja geodezije, kartografije, katas-tra i fotogrametrije, također vodi brigu o infor-matizaciji katastra i geodetsko-prostornog sustava,državnoj službenoj kartografiji (1:5000, 1:25 000,1:50 000, 1:100 000, 1:200 000), geodetskoj do-kumentaciji, statističkim podacima o katastru ne-kretnina, prostornim jedinicama i vodovima tegeodetsko-katastarskim poslovima za državnu gra-nicu.

Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekret-nina uređuju se državna izmjera, katastar nekret-nina, registar prostornih jedinica, katastar vodova,geodetski radovi za posebne potrebe, djelokrug iobavljanje poslova državne izmjere i katastra ne-kretnina te ustrojstvo Državne geodetske uprave.

Poslovi državne izmjere i katastra nekretninaobavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjihprograma. Programima se utvrđuju područja nakojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, to-pografske izmjere i izrada službenih karata, iz-mjera i označavanje državne granice, izrada katas-tra nekretnina i izvori financiranja za provedbu pro-grama. Višegodišnje programe donosi Hrvatski dr-žavni sabor, a godišnje programe Vlada RepublikeHrvatske.

Državna geodetska uprava poslove iz svojeg dje-lokruga obavlja u Središnjem uredu u Zagrebu ipodručnim uredima. Iznimno na području GradaZagreba upravne i stručne poslove koji su zakonomstavljeni u djelokrug područnog ureda obavlja uredGrada Zagreba.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Državneuprave u Središnjem uredu u Zagrebu postoje slje-deće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Kabinet ravnatelja

2. Sektor za pravne i računovodstvene poslove teinformacijski sustav

3. Sektor za topografsku izmjeru i državne zem-ljovide

4. Sektor za katastarski sustav

5. Sektor za državnu izmjeru

Sektorima upravljaju pomoćnici ravnatelja. Sek-tori se dalje dijele na odjele, kojima upravljajunačelnici. Sektor za topografsku izmjeru i državnezemljovide sastoji se od dvaju odjela: Odjela za fo-togrametriju i daljinsko pronicanje i Odjela za kar-tografiju (Krpeljević, 2001, 2002).

DGU početkom 2000. god. za potrebe Odjela zadržavne granice započela je i dovršila izradu foto-planova (format 30×50 cm) u mjerilu 1:100 000 gra-ničnog područja s Republikom Bosnom i Hercegovi-nom. Fotoplanovi su izrađeni za granično područjeu duljini od 100 km, na potezu od Bihaća do Ka-menskoga (kraj Imotskoga), a u svrhu identifikacijenavedenog područja, s obzirom na to da na tom po-tezu ne postoji izrađena Hrvatska osnovna karta umjerilu 1:5000.

Na temelju odluke ravnatelja DGU osnovano je 8.prosinca 1999. Povjerenstvo za izradu Pravilnika onačinu topografske izmjere i izradi državnih zemljo-vida. Pravilnik je u zadanom roku izrađen i objav-ljen u Narodnim novinama br. 64/2001.

2


Izrađen je kartografski ključ za kartiranje Hrvat-ske osnovne karte u mjerilu 1:5000 (HOK) i topo-grafske karte u mjerilu 1:25 000 (TK 25) (DGU,2001).

Nastavljen je rad na izradi digitalnih TK 25. Iz-rađena su 62 lista od ukupno 594 (Landek, 2003a).

Ugovoreni su poslovi na izradi DOF-a za podru-čje Zadra i Koprivnice te obnova DOF-a za podru-čje Zagreba.

Nastavljeno je cikličko snimanje Republike Hr-vatske u mjerilu snimanja 1:20 000, tako da je urazdoblju 1999–2000. snimljeno oko 40% teritorijaRepublike Hrvatske, a time je završen ciklus snima-nja iz zraka, tj. snimljen je cijeli teritorij RepublikeHrvatske projektom cikličkog snimanja prvi puta(početak ciklusa 1996. godina). U razdoblju 2001–2003. nastavljen je ciklus snimanja u istome mjerilusnimanja 1:20 000, pa je veći dio teritorija Repu-blike Hrvatske snimljen po drugi puta.

Nastavljen je rad na izradi digitalnog modela re-ljefa DMR 5/0 prema istim elementima kako se ido tada radio. Sve su topografske karte u mjerilima1:25 000 i 1:100 000 transformirane iz formata PDFu TIF.

DGU izdala je 2001. god. prvu publikaciju, prije-vod knjige Elementi kvalitete prostornih podataka.Urednici su S. C. Guptill i J. L. Morrison, a knjigusu preveli D. Tutić i M. Lapaine (Lapaine, 2001).

Krajem 2001. god. DGU izdala je Katalog pro-izvoda (Landek, 2001a), u kojem su navedeni teh-nički opis i cijene sljedećih proizvoda: aerofotogra-metrijski snimci, digitalna ortofoto karta, Hrvatskaosnovna karta, digitalni model reljefa, topografskekarte u mjerilima 1:25 000, 1:100 000, 1:200 000, ka-tastarski planovi u mjerilima 1:1000, 1:2000, 1:2880i 1:2904, katastarski planovi u digitalnom obliku ipodaci iz grafičke baze registra prostornih jedinica.Početkom 2003. objavljeno je drugo izdanje togaKataloga (Landek, 2003a).

U 2000. god. izrađen je za DGU znanstvenostručni projekt Nova kartografika službenih karata uizdanju Državne geodetske uprave (Frangeš, 2001).U 2001. god. izrađeno je za DGU nekoliko znans-tveno stručnih projekata koji spadaju u područjekartografije: Ocjena točnosti DMR-a 5.0 (Pleško,Biljecki 2003), Izradba kartografskog modela poda-taka (Biljecki i dr., 2003a), Uspostava topografskei kartografske baze podataka (Biljecki i dr., 2003b),Grafički i slovno-brojčani kodni sustav državnih to-pografskih zemljovida (Paj, 2003), Kartografska ge-neralizacija sa standardizacijom za državne zemljo-vide (Paj i dr., 2003), Oznake i imena pojedinihlistova državnih topografskih zemljovida te njihovapodjela na listove (Frangeš, 2003a), Toponimika –nazivlje, I. faza (Frangeš, 2003b), Tisak državnihzemljovida (Frangeš, 2003c). O navedenim i svim

drugim znanstveno stručnim projektima što ih fi-nancira DGU može se više saznati iz objavljenihizvještaja (Landek, 2001b, 2003b).

Dovršen je prijedlog nove službene kartografskeprojekcije Republike Hrvatske (Lapaine, 2000), a utijeku je projekt Izrada dokumentacije neophodneza usvajanje prijedloga službenih kartografskih pro-jekcija Republike Hrvatske.

Početkom 2002. godine stavljeni su u službenuupotrebu Model topografskih podataka CROTIS iOznake i imena pojedinih listova državnih topo-grafskih karata te njihova podjela na listove.

Više podataka o djelatnosti Državne geodetskeuprave može se naći na internetskoj adresi http:/-/www.dgu.tel.hr/dgu

2.2. Hrvatski geodetski institut

Hrvatski geodetski institut (HGI) je državna ne-profitna ustanova osnovana za obavljanje određenihposlova državne izmjere i katastra nekretnina kojisu od interesa za Republiku Hrvatsku. Djelatnostinstituta financira se iz sredstava državnog prora-čuna. HGI se sastoji od četri odjela. To su:

1. Odjel za pravne, računovodstvene i financijskeposlove

2. Odjel za osnovne geodetske radove3. Odjel za topografsku izmjeru i nadzor4. Odjel za geoinformacijske sustave i baze poda-

taka.

HGI je osnovan na temelju Zakona o državnojizmjeri i katastru nekretnina, kao državna ustanovas javnošću rada koja bi u okviru svojih redovitihaktivnosti trebala obavljati sljedeće poslove:

• run fundamental geodetic works• voditi osnovne geodetske radove• ustrojavati topografske, kartografske i katas-

tarske baze• voditi topografsku izmjeru• voditi izmjeru i označavanje državne granice• voditi razvojno-istraživačke projekte• raditi na standardizaciji i normiranju geodet-

skih radova i postupaka• ustrojavati i voditi evidenciju geografskih

imena.

Nositelj navedenih aktivnosti (osim posljednje)je Državna geodetska uprava Republike Hrvatske.Od trenutka formalno-pravnog osnivanja (veljača2001) HGI je, na osnovi godišnjih planova rada (za2002. i 2003. godinu) usklađenih s planovima radai programima Državne geodetske uprave i u skladus ovlastima proizašlim iz zakona, na području kar-tografije radio na sljedećim aktivnostima:

3


1. Pregled listova Topografske karte u mjerilu1:25 000 (TK25), koji se obavlja u okviru ured-skih i terenskih radova.

2. Pregled digitalnih ortofoto planova u mjerilu1:5000 (DOF), koji se obavlja u okviru ured-skih radova.

3. Pregled Elaborata fotosignalizacije orijentacij-skih točaka za ciklička snimanja dijelova držav-nog teritorija.

4. Poboljšanje kvalitete kartografskih standaradau obliku izrade prijedloga za poboljšanje pos-tojećih normativa.

5. Sudjelovanje u projektu CRONO–GIP(Croatian–Norwegian Geoinformation Pro-ject), unutar komponenti: b– uspostavadigitalne baze topografskih podataka i kom-ponente c– uspostava kapaciteta za kontrolukvalitete topografskih podataka.

6. Uspostava internih baza podataka u svrhu kva-litetnije izvedbe radova navedenih pod 1 i 2.Do sada su uspostavljene: baza trigonometrij-skih točaka, baza podjela na listove topograf-skih karata, baza georeferenciranih listova To-pografske karte 1:25 000 i baza evidencije pros-tornih jedinica.

7. Priprema za ustrojavanje evidencije toponima.

Više podataka o djelatnosti Hrvatskog geodet-skog instituta može se naći na internetskoj adresihttp://www.hinet.hr/hgi

2.3. Gradski zavod za katastar igeodetske poslove, Zagreb

Kroz svoj dinamični razvoj, a posebice u svrhuoptimalnoga gospodarskog razvitka, Grad Zagrebuvidio je vrijednost geodetsko-katastarskih poda-taka, te je 1991. god. podržao inicijativu Grad-skog zavoda za katastar i geodetske poslove za kon-tinuirani rad na uspostavi modernoga geodetsko-katastarskog informacijskog sustava, koji se temeljina knjižnim i grafičkim podacima katastarskih evi-dencija.

Pokrenut je projekt Digitalni model katastraGrada Zagreba, kojim je u prvoj fazi realizacije us-postavljena digitalna baza podataka grafičkog di-jela katastra, zasnovana na podacima katastarskihplanova mjerila 1:1000 (1337 listova), 1:2000 (62lista) i 1:2500 (14 listova za komasirano područje)izrađenih u Gauß-Krügerovu koordinatnom sus-tavu.

Kako novim katastarskim izmjerama nije obu-hvaćeno cijelo područje Grada Zagreba, još se uvi-jek na približno 37% ukupne površine s oko 118 057katastarskih čestica rabe planovi mjerila 1:2880,ukupno 263 lista, dobiveni prvom katastarskom iz-mjerom (grafička izmjera) izvedenom u razdoblju1853–1913.

Radi pretvorbe svih analognih podataka posto-jećih katastarskih evidencija u digitalni oblik, pro-jektom je bilo nužno obuhvatiti i “stare” planovemjerila 1:2880.

Realizacijom projekta GPS-mreža GradaZagreba stvoreni su preduvjeti za uspostavugeodetsko-katastarskog informacijskog sustava nacjelokupnom području Grada Zagreba, unutarjedinstvenoga koordinatnog sustava.

Radom na sličnim projektima formiranja digital-nih baza podataka stečena su iskustva iz podru-čja informatike o upotrebi različitih alata GIS-a,a analizama postojećih geodetsko-katastarskih evi-dencija o njihovu nastanku, primijenjenim geodet-skim metodama, sadržaju, točnosti te kvaliteti me-dija na kojem se vode. Sve se to primjenjuje uizvedbi projekta Pretvorba analognih katastarskihplanova mjerila 1:2880 u digitalni oblik.

Tehnička su rješenja odabrana primjereno današ-njoj razini tehnologije i kvaliteti podataka što će seobrađivati, pa je tako kao osnovna odabrana foto-grametrijska metoda uz nužna terestrička mjerenja.

Za potrebe poboljšanja kvalitete podataka, ho-mogeniziranja i transformacije u novi koordinatnisustav sadržaja planova “stare” grafičke izmjere kaoosnova je uzet dovoljan broj točaka i granica čes-tica – geometrijskih elemenata plana. Iskustva supokazala da bi optimalan broj zajedničkih (identič-nih) točaka katastarskog plana i stvarnog prostorabio 15 po jednom listu katastarskog plana mjerila1:1000.

Izradom digitalnog ortofota visoke rezolucije od20 cm i njegovim georeferenciranjem u isti sustavomogućen je odabir dovoljnog broja identičnih to-čaka i elemenata za “lokalne” transformacije, ko-jima će se najoptimalnije smanjiti pogreške katas-tarskih planova sistematskog i nesistematskog ka-raktera.

Postojeći katastarski planovi stare izmjere mje-rila 1:2880 postupkom kopiranja prevedeni su najedinstveni papirnati medij, skenirani i transformi-rani u Gauß-Krügerov koordinatni sustav sukladnopoznatim transformacijskim parametrima. Postup-kom vektorizacije planovi su prevedeni u digitalnioblik i kao takvi su osnova na kojoj će se navedenimmetodama izvesti njihovo poboljšanje i najoptimal-nije povezivanje sa stvarnim prostorom.

Realizacija projekta Pretvorba analognih katas-tarskih planova mjerila 1:2880 u digitalni oblik,osim formiranja digitalnih baza grafičkih podatakakatastra, predstavlja i otvara nove mogućnosti uobnovi kartografskih prikaza stare izmjere.

Očekuje se da će se na tako obnovljenim karto-grafskim prikazima, povezivanjem stvarnog stanjas evidencijama, mnogo uspješnije razrješavati vlas-nički odnosi.

4


2.4. Geodetska i kartografska službaMinistarstva obrane RH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH)nastavilo je s postupkom osuvremenjivanja vojnihkarata ranijih izdanja radi povećanja njihove upo-rabne vrijednosti dotiskom mreže projekcije UTMprema podacima WGS 84, te novim izvanokvirnimsadržajem na hrvatskom i engleskom jeziku.

MORH je započeo s održavanjem postojećeg na-vigacijskog priručnika u suvremenom stanju izda-vanjem nove digitalne inačice priručnika svaka trimjeseca, odnosno mjesečnim izdavanjem obavijestiza analognu inačicu.

MORH je izradio novu zrakoplovnu kartu u mje-rilu 1:500 000 u Lambertovoj konformnoj konusnojprojekciji u analognom i digitalnom obliku.

U tijeku je izrada 18 listova karte mjerila1:25 000, a započinje izrada 4 lista u mjerilu1:50 000 u projekciji UTM prema podacima WGS84 u analognom i digitalnom obliku.

U početnoj je fazi izrada 4 lista karte JOG/A(Joint Operations Graphic/Air) mjerila 1:250 000.

Pri kraju je izrada prvog izdanja Kataloga trigo-nometrijskih točaka u digitalnom obliku.

Nastavljeno je poboljšanje GIS-a Hrvatske vojskeizradom novih vojnih tematskih baza podataka.

2.5. Hrvatski hidrografski institut

Hrvatski hidrografski institut obavlja znanstve-noistraživačke, razvojne i stručne radove vezaneuz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, pomorsku geodeziju,projektiranje i izradu pomorskih i drugih karata tenautičkih publikacija i pomagala, oceanološka istra-živanja, ispitivanje geologije podmorja, razvoj in-formacijskih sustava i izdavačko-tiskarske radove.

U razdoblju 1999–2003. u Kartografskom odjeluHrvatskoga hidrografskog instituta u Splitu zavr-šeni su sljedeći projekti:

1. Peljar – istočna obala Jadranskog mora2. Plan 14, Plominska luka, u mjerilu 1:75003. Karte 401, Jadransko more, sjeverni i srednji

dio te 402, Jadransko more, srednji i južni dio,obje u mjerilu 1:400 000

4. Plan 16, Podurinj, u mjerilu 1:30005. Karta 102, Jonsko more, u mjerilu 1:850 0006. Plan 83, Dubrovnik, u mjerilu 1:10 0007. Dvije verzije kataloga pomorskih karata i na-

vigacijskih publikacija8. Živi arhipelag u Hrvatskoj, I., II. i III. dio.9. INT 301, 302 u mjerilu 1:2 250 000

10. Plan 47, Split – Kaštelanski zaljev, u mjerilu1:15 000

11. Peljar za male brodove12. Znaci i kratice na hrvatskim pomorskim kar-

tama13. Split – centar jadranske hidrografije i pomor-

ske kartografije, izložba s katalogom14. Kozličić, M.: Panorame Dalmacije Giuseppea

Riegera15. Peljar za male brodove, drugi dio

Započeti su, ali zbog obujma posla nisu dovr-šeni dodatni poslovi: prevođenje postojećih karatai publikacija u digitalni oblik, radovi na kartamai publikacijama izrađenim za Ministarstvo obranete radovi na rasterskim i vektorskim elektroničkimnavigacijskim kartama.

Načelnica Kartografskog odsjeka Hrvatskoga hi-drografskog instituta, mr. sc. Tea Duplančić Lederčlanica je Povjerenstva za pomorsku kartografijuMeđunarodnoga kartografskog društva (ICA Com-mission on Marine Cartography).

Više podataka o djelatnosti Hrvatskoga hidro-grafskog instituta može se naći na internetskojadresi http://www.dhi.tel.hr

2.6. Institut za geološka istraživanja

Institut za geološka istraživanja u Zagrebu uteme-ljen je 1909. godine pod nazivom Geologijsko povje-renstvo za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. DanasInstitut ima 120 znanstvenika, inženjera i tehnič-kog osoblja, a formiran je u tri zavoda: Zavod zageologiju i paleontologiju, Zavod za hidrogeologijui inženjersku geologiju te Zavod za mineralne siro-vine.

Već početkom 19. st. izrađuju se prve geološkekarte hrvatskih područja. Godine 1958. započela jeizrada Osnovne geološke karte u mjerilu 1:100 000,po jedinstvenoj tehnologiji, kakvoći i razini obradeza cjelokupni teritorij Republike Hrvatske. Ta jekarta temelj za projekte izrada kojih je u tijeku.

Kartografske djelatnosti u Institutu za geološkaistraživanja za razdoblje 1999–2003:

1. Osnovna geološka karta RH u mjerilu 1:50 000– završena je karta Dugi otok. U izradi su Cres,Hvar i Brač. U mjerilu 1:100 000 izrađeni suvektorizacijom uz pridruživanje odgovarajućihlitostratigrafskih podataka sljedeći listovi: Ča-kovec, Novo Mesto, Daruvar, Orahovica, Na-šice, Sisak, Kostajnica, Gradiška, Nova Ka-pela, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar (prijeBačka Palanka), Brčko, Bjeljina, Crikvenica,Delnice, Črnomelj, Rab, Otočac, Gospić, Bi-hać, Udbina, Obrovac, Knin, Drniš, Imotski i

5


Metković. Do sada je završeno 59 od 72 listakoji pokrivaju teritorij RH.

2. Osnovna hidrogeološka karta RH u mjerilu1:100 000, završene su karte: Sisak, Crikvenica,Delnice, Rab, Otočac, Gospić, Bihać i Udbina.U mjerilu 1:200 000 izrađen je list Mostar.

3. Osnovna inženjerskogeološka karta RH u mje-rilu 1:100 000, završene su karte: Ivanić Grad,Varaždin, Trst, Rovinj, Ilirska Bistrica (Ri-jeka), Pula, Labin, Cres i Crikvenica.

4. Karta mineralnih sirovina i prognozna kartaRH u mjerilu 1:100 000/1:200 000, završenesu karte (30’×30’): Požega, Šibenik, Gračac,Varaždin, Pula, Cres, Drvar, Split i Ptuj.

5. Geokemijska karta RH u mjerilu 1:100 000, iz-rada Geokemijskog atlasa Republike Hrvatskeprovodi se u sklopu projekta Osnovna geoke-mijska karta Republike Hrvatske. Završene suradne verzije geokemijskih atlasa za zapadnu isjeverozapadnu Hrvatsku te za srednju i južnuDalmaciju.

Također se radi na Geotermalnoj karti RH u mje-rilu 1:100 000 i Strukturno-geomorfološkoj karti RHu istome mjerilu.

Uz navedene osnovne karte, u Institutu se izra-đuju mnoge studije i projekti, koji uz digitalno spre-manje podataka rezultiraju i kartografskim prika-zima. Tako su izrađene studije, projekti tunela iautocesta (Bregana–Zagreb, Dubrovnik, Jadranskaautocesta (JAC), obilaznice Plitvičkih jezera, Slu-nja itd.) u mjerilima 1:1000 i 1:5000, Hidrogeološkei inženjerskogeološke podloge za GUP grada Rijeke,Inženjerskogeološka podloga za Prostorni plan Za-grebačke županije. Izrađeni su i GIS Jadro i Žr-novnica s pripadajućom kartografijom, hidrogeolo-ška karta otoka Visa u mjerilu 1:25 000 i GIS gor-njeg toka rijeke Kupe s otisnutim kartama u mjerilu1:50 000.

Više podataka o djelatnosti Instituta za geolo-ška istraživanja može se naći na internetskoj adresihttp://www.igi.hr

2.7. Hrvatski državni arhiv, Zagreb

Hrvatski državni arhiv (HDA) kao središnji i ma-tični državni arhiv čuva, zaštićuje, stručno obra-đuje i daje na upotrebu arhivsko i registraturnogradivo državnih tijela, državnih i javnih ustanovai poduzeća te pravnih osoba, obitelji i pojedinacakojih se djelatnost prostirala ili se prostire na cije-lom ili većem dijelu Republike Hrvatske, odnosnoima značenje za cijelu Republiku Hrvatsku. U nas-tojanju da memoriju hrvatskoga naroda učini štodostupnijom cjelokupnoj javnosti, HDA omogućujeupotrebu gradiva svim istraživačima pod jednakimuvjetima.

U Hrvatskom državnom arhivu čuva se katastar-sko gradivo nastalo u razdoblju od 1847. do 1963.,koje čini fond Državne geodetske uprave u Od-sjeku za gradivo državne geodetske uprave. Fond jeobrađen i dostupan za korisnike. Tiskan je inventarfonda (Slukan-Altić, 2000).

Izrađena je informatička baza podataka Karto-grafske zbirke HDA s podacima za oko 5000 kar-tografskih jedinica u programu Microsoft Access.Baza obuhvaća sve kartografske jedinice Zbirke Hr-vatskoga državnog arhiva u rasponu do 15. do 20.stoljeća. Sve karte obrađene su u skladu s međuna-rodnom normom za obradu kartografskoga gradiva– ISBD(CM), International Standard BibliographicDescription for Cartographic Materials.

HDA redovito obavlja zaštitno snimanje karto-grafskoga gradiva, a time je otpočelo digitaliziranjestarih katastarskih planova prve izmjere i reambu-lacije. Do sada je digitalizirano kartografsko gra-divo za oko 100 katastarskih općina.

HDA obavlja sustavno prikupljanje i snimanjekartografske građe koje se odnosi na hrvatske zem-lje, a nalazi se izvan granica Hrvatske. Od 1998. ot-počelo je sustavno snimanje gradiva katastra Istre,koje se čuva u Državnom arhivu u Trstu (Archiviodi Stato). Do sada je snimljeno gradivo za 60 ka-tastarskih općina. Karte su spremljene na CD-ove,a pisano je gradivo snimljeno na mikrofilmove.

U Hrvatskom državnom arhivu radi se na poti-cajnom projektu Ministarstva znanosti i tehnolo-gije Prva sustavna katastarska izmjera i njena vri-jednost kao izvora za hrvatsku povijest, nositelj kojeje M. Slukan-Altić, a dio je glavnog projekta Izvoriza hrvatsku povijest, voditelja J. Kolanovića.

Projekt Povijesni atlas gradova jedan je od pro-jekata Ministarstva znanosti i tehnologije Repu-blike Hrvatske koji realizira Zavod za arhivistiku,pomoćne povijesne znanosti i filmologiju Hrvat-skog državnog arhiva. Projekt vodi pročelnica Za-voda, dr. sc. Mirela Slukan Altić. Projekt se baviprikupljanjem, znanstvenom obradom i objavljiva-njem kartografskih izvora za povijest hrvatskih gra-dova. Temelji se na arhivskom gradivu koje se čuvau hrvatskim i stranim arhivskim i muzejskim us-tanovama čijim bi se objavljivanjem i interpreta-cijom unaprijedile dosadašnje spoznaje o prostor-nom razvoju hrvatskih gradova te skrenula pozor-nost znanstvene i stručne javnosti na važnost kar-tografskih izvora kao izvora za hrvatsku povijest.Povijesni atlas gradova zamišljen je kao zbirka pla-nova i karata hrvatskih gradova od kojih je svakisvezak posvećen jednom gradu, a sastojat će se, kaoi svaki atlas, od kartografskog i tekstulanog dijela.Na taj će se način po prvi puta na jednom mjestunaći svi relevantni kartografski izvori za povijestjednoga grada. Analiza i interpretacija navedenihkartografskih izvora u tekstualnom dijelu, omogu-

6


ćit će nove spoznaje o prostornom razvoju hrvat-skih gradova kao i sagledavanje razvoja hrvatskihgradova u europskom kontekstu. Gradovi su iza-brani po principu “case study”. Izabrani su karak-teristični historijsko-geografski modeli gradova, bi-rajući među njima one slabije kartografski i ekohis-torijski istražene. U prvom razdoblju istraživanjapredviđena je obrada sljedećih gradova: Bjelovar,Sisak, Varaždin, Karlovac i Zagreb. Svaki svezakpredstavit će razvoj odabranog grada u povijesnom,urbanističkom, gospodarskom, demografskom, po-litičkom i kulturnom kontekstu, primjenjujući pritome interdisciplinarni pristup. Projekt se realizirau suradnji s ostalim državnim arhivima i muzejskimustanovama u Hrvatskoj.

U povodu 300. obljetnice Karlovačkog mira Za-vod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Fi-lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u surad-nji s Hrvatskim državnim arhivom u Zagrebu or-ganizirao je znanstveni kolokvij i prigodnu izložbuKartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma.Osobito je značajno da je objavljena i istoimenapublikacija, koja sadrži autoričinu studiju i kata-log izložbe na hrvatskom, engleskom i njemačkomjeziku (Slukan Altić, 1999b).

Voditeljica Kartografske zbirke HDA M. SlukanAltić članica je Povjerenstva za povijest kartografijeMeđunarodnoga kartografskog društva (ICA Com-mission on the History of Cartography).

Više podataka o djelatnosti Hrvatskoga državnogarhiva može se naći na internetskoj adresi http://-zagreb.arhiv.hr

2.8. Nacionalna i sveučilišnaknjižnica, Zagreb

Zbirka zemljopisnih karata i atlasa je kao zasebniodsjek Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) uZagrebu osnovana 1945. godine odabirom karto-grafske građe iz fonda knjižnice, darovima i ostav-štinama znamenitih pojedinaca i mnogobrojnih ins-titucija.

U fondu Zbirke zastupljene su sve vrste karata– pregledne, tematske, topografske u svim mjeri-lima, pomorske, astronomske, stare geografske i ru-kopisne karte, planovi i sve vrste atlasa. Zbirka sus-tavno izgrađuje i podjednako popunjava fond posvim geografskim područjima. Najveći dio fondaodnosi se na područje srednje, južne i jugoistočneEurope od čega je najviše karata Hrvatske. U čita-onici Zbirke nalaze se priručnici i referentna građaiz područja kartografije i specijalnog knjižničarstva.U sklopu fonda nalazi se oko 33 000 listova geograf-skih karata, oko 900 svezaka atlasa, oko 1000 listovastarih karata i stotinjak atlasa osobite vrijednosti(nastalih u 16., 17. i 18 stoljeću) te oko 500 ruko-pisnih karata.

Korisnicima su dostupni katalozi na listićimaza cjelokupan fond Zbirke, a to su: stručni (regi-onalni), mjesni i abecedni katalozi. Kartografskagrađa od 1991. godine obrađuje se pomoću raču-nala te je dostupna online, lokalno (OPAC) i prekointerneta WebPAC.

God. 1999. zbirci je darovana Topografska kartaHrvatske u mjerilu 1:25 000, u dva ukoričena sve-ska. God. 2001. u sklopu pilot projekta digitaliza-cije građe NSK, odabrana je i priređena građa izfodna stare i vrijedne kartografske građe (pet ka-rata iz 16. stoljeća, dvije iz 17. stoljeća i jedna ru-kopisna karta iz 19. stoljeća). Digitalizirane su slje-deće karte: Histria tabula / Pietro Coppo, 1575. Izatlasa: Theatrum orbis terrarum, A. Orteliusa; Za-rae et Sebenici descriptio / Natale Bonifacio, oko1575. Iz atlasa: Theatrum orbis terrarum, A. Orteli-usa; Schlavonia, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniaefinitimarumque regionum nova descriptio / Augus-tino Hirsvogelio, 1573. Iz atlasa: Theatrum orbisterrarum, A. Orteliusa; Descrittione dell’Istria /-Tomaso Porcacchi, oko 1590. Iz djela: L’isole piufamose del Mondo (1600), T. Porcacchi; Sclavoniaoder Windisch Mark (Bossen) Crabaten / Sebas-tian Münster, oko 1550. Iz djela: Geografija, Pto-lemej, izd. S. Münstera; Sclavonia, Croatia, Bos-nia cum Dalmatiae parte / Gerard Mercator, oko1630. Iz djela: Atlas novus I. Iansonniusa; Statt Ra-gusa...Cataro / A. Merian, 1665. Iz djela: TheatrumEuropeaum vol. 10, A. Meriana; Situs particularisComitatus Sebeniciani..../ Merian, Teodoro de Bry,M. Zeiller, oko 1650. Iz djela: Theatrum Europe-aum vol. 10, A. Meriana; Ideal Plan der Zenger,Modruser,.../ M. Zergollern, 1814.

Tijekom 2002. i 2003. digitalizirana je građabibliografski obrađena u online katalogu NSK, auskoro će biti dostupna i preko web stranica knjiž-nice.

Realizirana je nabava rijetke i vrlo vrijedne ba-krorezne karte W. Laziusa: Ducatus Carnioliae etHistriae..., 1563., te 4 vrlo vrijedne bakroreznekarte prostora Hrvatske: Plan des Environs DeRagusa, 1809., Nova Dissegno Della Dalmatia etCrovatia/F. Bertelli, 1566., La nueva e fidele dis-crittione di tutto il Contado di Zara et Sebenico/-P. Forlani, 1570., Corso del Fiume Narenta DallaCitta di ciclut/V.M. Coronelli, 1699.

Više podataka o Zbirci zemljopisnih karata iatlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za-grebu može se naći na internetskoj adresi http:/-/www.nsk.hr/usluge/citaonice_i_zbirke.html

2.9. Hrvatski institut za povijest

Istraživanje historijske geografije na Hrvatskom ins-titutu za povijest obuhvaćeno je projektom Opis ze-malja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama 18. i

7


19. stoljeća. Do 2002. se godine ta tema istraživalau okviru projekta Vojna krajina – građa i studije, aod te se godine vodi kao samostalan projekt. Vodi-telj projekta je M. Valentić, suradnice na projektusu I. Horbec i I. Jukić.

Osnovna istraživačka smjernica projekta okre-nuta je prikupljanju i objavljivanju arhivske građevezane uz opise i kartografske prikaze područja Hr-vatske u 18. i 19. stoljeću. Pritom je težište usmje-reno prema istraživanju djelatnosti državnih ins-titucija u kartiranju i opisivanju tih prostora zavojne potrebe, osobito djelatnosti Glavnog stožeraintendanture (Generalquartiermeisterstab) i, pos-lije, Vojno-geografskog instituta u Beču (Militärge-ographisches Institut). Stoga se veći dio istraživanjaprovodi u Ratnom arhivu u Beču, kojega kartograf-ska zbirka čuva bogatstvo opisa, karata, planova iskica za područje Hrvatske.

God. 1999. Hrvatski institut za povijest započeoje izdavanje serije knjiga Hrvatska na tajnim zem-ljovidima 18. i 19. stoljeća. U seriji se objavljujusekcije Jozefinske izmjere Habsburške Monarhije zapodručje Civilne Hrvatske i Slavonije te Vojne kra-jine s pratećim opisima što se čuvaju u Zbirci karatau Ratnom arhivu u Beču. Izmjeru je vodio Glavnistožer intendanture od 1763. do 1787. godine i to jepodručje Hrvatske kartirano sljedećim redom: Ban-ska krajina 1774–1775., Karlovački generalat 1775–1777., Slavonski generalat 1780–1781., Varaždinskigeneralat 1781–1782., Civilna Slavonija 1781–1783.te Civilna Hrvatska 1783–1784. Pojedina knjiga se-rije obrađuje jedno upravno područje (pukovniju iližupaniju), a obuhvaća reprodukcije sekcija izmjeretoga područja u mjerilu 1:28 800, suvremenu topo-grafsku kartu cijelog područja u mjerilu 1:192 000te opis koji prati pojedinu sekciju – u translitera-ciji s njemačke gotice i u hrvatskom prijevodu. Opisobogaćuju radovi M. Slukan-Altić iz Hrvatskogadržavnog arhiva, R. Rilla, voditelja Kartografskezbirke u Ratnom arhivu u Beču, A. Buczynskoga,M. Kruheka i M. Valentića. Knjiga je opremljenatoponimijom pojedinih sekcija i kazalom toponimaiz opisa.

Dosad su izašli sljedeći svesci te serije:

Sv. 1.: Gradiška pukovnija (Zagreb, 1999, pripre-mili A. Buczynski, M. Kruhek i M. Valentić)

Sv. 2.: Brodska pukovnija (Zagreb, 1999, pripre-mili A. Buczynski, M. Kruhek i M. Valentić)

Sv. 3.: Petrovaradinska pukovnija (Zagreb, 2000,pripremili A. Buczynski, M. Kruhek i M. Va-lentić)

Sv. 4.: Srijemska županija (Zagreb, 2001, pripre-mila I. Horbec)

Sv. 5.: Virovitičke županija (Zagreb, 2002, pripre-mile I. Horbec, I. Jukić)

Sv. 6.: Požeška županija (Zagreb, 2002, pripremileI. Horbec, I. Jukić)

U tisku su sv. 7. (Križevačka pukovnija) i sv. 8.(Ðurđevačka pukovnija).

Budući da Jozefinska izmjera nije obuhvatila po-dručje Istre i Dalmacije, koje su tada bile u sastavuVenecije, to će područje u toj seriji biti pokrivenosekcijama Franciskanske topografske izmjere Hab-sburške Monarhije, koju su 1808–1869. godine pro-vodili Glavni stožer intendanture i Vojno-geografskiinstitut u Beču. U sklopu te izmjere područje Is-tre kartirano je 1825–1835., a područje Dalmacije1851–1854. godine. Sekcije te izmjere čuvaju se ta-kođer u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču.

Cijela će serija Hrvatska na tajnim zemljovidima18. i 19. st. obuhvatiti više od 20 svezaka enciklo-pedijskog formata. Izvedba projekta planira se tije-kom idućih pet godina, a vrijeme realizacije dobrimdijelom ovisi o financijskim mogućnostima.

Više podataka o djelatnosti Hrvatskoga institutaza povijest može se naći na internetskoj adresihttp://misp.isp.hr

3. Akademska kartografija

3.1. Zavod za kartografijuGeodetskog fakulteta Sveučilištau Zagrebu

Zavod za kartografiju jedan je od pet zavoda Ge-odetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Premanovome nastavnom planu i programu iz 1994., na-kon zajedničkih prvih šest semestara, studenti usedmom i osmom semestru mogu birati Fotograme-triju i kartografiju kao jedno od tri usmjerenja. Uprvom semestru svi studenti imaju Geodetsko cr-tanje (0+2), u petom semestru svi slušaju Općukartografiju (2+2) i u šestom semestru Kartograf-ske projekcije (2+2).

Na usmjerenju Fotogrametrija i kartografija usedmom semestru obvezatan je predmet Digitalnakartografija (2+2), a u osmom semestru Kartograf-ska vizualizacija (2+2). Na tom usmjerenju stu-denti imaju na izbor još i sljedeće kartografskepredmete: Geoinformacijski sustavi, Multimedijskakartografija, Kartografija i GIS, Kartografska gene-ralizacija, Topografska kartografija, Tematska kar-tografija, Transformacije u kartografiji, Kartograf-ska reprodukcija i dva seminara Kartografija i GISte Praktična kartografija.

U razdoblju 1999–2003. nastavnici Zavoda zakartografiju izradili su skripta za predmete Digi-talna kartografija (Frančula, 2001), Kartografskeprojekcije (Frančula, 2000a), Kartografska generali-zacija (Frančula, 2000b) te priručnike Kartografijai AutoCAD Map (Lapaine i dr., 1999, 2001) i Uvodu GIS (Tutić i dr., 2002).

8


Poslijediplomski znanstveni studij geodezije naGeodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ustro-java se i izvodi kao studij za stjecanje akademskogstupnja magistra znanosti iz geodezije te za stjeca-nje akademskog stupnja doktora znanosti iz geode-zije.

Nastavne se obveze na poslijediplomskom stu-diju sastoje od izbornih i fakultativnih predmeta.Izborni se predmeti dijele u dvije skupine: općipredmeti te predmeti smjera studija. Skupina općihpredmeta zajednička je svim smjerovima studija.Student samostalno bira jedno od tri usmjerenja.Izborni su predmeti na usmjerenju Fotogrametrijei kartografije: Računalna grafika u geodeziji, Faksi-mili karata, Službeni topografsko-kartografski infor-macijski sustav RH, Geodetska kartografija, Karto-grafsko nasljeđe, Daljinska istraživanja, Automati-zacija u fotogrametriji, Modeliranje u GIS-u i Di-gitalni modeli reljefa.

U razoblju 1999–2003. obranjeno je na Geodet-skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pet magis-tarskih radova iz područja kartografije (Duplančić-Leder 2000, Kljajić 2001, Javorović 2001, Racetin2002, Poslončec-Petrić 2002) i jedan doktorat (Vu-četić, 2001).

U 1999. i 2000. organizirani su seminari za osobeiz prakse. U tri navrata održani su sljedeći seminari:

1. Uvod u digitalnu kartografiju i GIS, namijenjensvima koji nisu imali prilike upoznati ta novapodručja kartografske djelatnosti (15 sati pre-davanja)

2. Digitalna kartografija i AutoCAD Map, nami-jenjen stručnjacima koji žele produbiti svojeznanje iz digitalne kartografije i naučiti osnoveAutoCAD Mapa (10 sati predavanja i 20 sativježbi na računalima).

Projekti

Hrvatska kartografija – znanstvene osnoveOd 1996. do 2002. kartografska su se is-

traživanja u Zavodu za kartografiju odvijala usklopu znanstvenoga projekta Hrvatska kartografija– znanstvene osnove, što ga je financiralo Ministar-stvo znanosti i tehnologije RH. Voditelj projektabio je N. Frančula. Opći je cilj toga znanstvenogprojekta bio unaprijediti znanstvene osnove razvojakartografije u Hrvatskoj. Zbog toga je bilo nužnoistražiti doprinos hrvatskih kartografa razvoju kar-tografije u svijetu. Ciljevi su projekta bili, također,dopuniti hrvatsku znanstvenu terminologiju na po-dručju kartografije i srodnih znanosti suvremenimterminima te dati vlastite doprinose na područjimadigitalne kartografije: istraživanju lokalnih i global-nih deformacija, kartografske generalizacije i grafikekarte.

Detaljniji podaci o tome projektu mogu senaći na internetskoj adresi: http://www.mzt.hr/-projekti9699/2/007001.htm.

Kartografija i nove tehnologijeRad na projektu započeo je u kolovozu 2002.

godine, a voditelj projekta je M. Lapaine. Istražitće se i dalje unaprijediti primjena novih tehnolo-gija (geoinformacijskih sustava, geomatike, geome-dija, interneta, multimedija, ekspertnih sustava,umjetne inteligencije i dr.) u hrvatskoj kartografiji.Izradit će se kartografski prikazi primjereni suvre-menim digitalnim kartografskim postupcima, su-vremenoj komunikaciji i vizualizaciji prostora. Oče-kuju se i vlastiti doprinosi istraživanjima na podru-čju digitalne kartografije, posebno na područjimakartografike, kartografskih projekcija i transforma-cija te kartografske generalizacije. Hrvatska karto-grafska baština je bogata, ali nedovoljno poznata inedovoljno zaštićena. Radi toga sustavno će se pri-kupljati i sređivati biografsko i bibliografsko gra-divo o hrvatskim kartografima. Posebna pozornostbit će usmjerena na suvremenu hrvatsku znans-tvenu terminologiju na području kartografije i srod-nih područja.

Projekti za DGUZa Državnu geodetsku upravu dovršeni su u

razdoblju 1999–2003. sljedeći projekti:

• Hrvatski kartografi (Lapaine i dr. 1995, Kljajić2001, Frančula i dr. 2001)

• Hrvatska geodetska terminologija (Frančula,Lapaine 2003)

• Prijedlog službenih kartografskih projekcija Re-publike Hrvatske (Lapaine, 2000)

• Nova kartografika službenih karata u izdanjuDržavne geodetske uprave (DGU 2001, Fran-geš 2001)

• Oznake (nomenklature) i imena pojedinih lis-tova državnih topografskih zemljovida te nji-hova podjela na listove (Frangeš 2003a)

• Toponimika – nazivlje, I. faza (Frangeš 2003b)• Tisak državnih zemljovida (Frangeš 2003c).

Stručna i društvena djelatnost

Izrađena je turistička karta Hrvatska – Slovenija –Bosna i Hercegovina (autori I. Birin i S. Štefanac),novo izdanje karte Nacionalni park Mljet (autori S.Frangeš, P. Lovrić i Z. Križovan), planovi gradovaRovinja, Cresa i Dubrovnika (autori S. Frangeš i R.Župan), faksimili starih karata grada Zadra i Splita(urednik S. Frangeš), pregledne karte nacionalnihparkova i parkova prirode (autori S. Frangeš, R.Župan, D. Tutić i M. Lapaine), tematska karta po-ložaja visokih učilišta Sveučilišta i ostalih ustanova

9


1999, 2000, 2001, 2002 i 2003 za Vodič za budućestudente Sveučilišta u Zagrebu (autori S. Frangeš iN. Frančula).

U listopadu 2001. osnovano je Hrvatsko karto-grafsko društvo, kojega je prvi predsjednik M. La-paine, a jedan od dopredsjednika S. Frangeš. Hrvat-sko kartografsko društvo izdaje časopis Kartografijai geoinformacije. M. Lapaine je glavni urednik. Prvibroj objavljen je 2002. god.

M. Lapaine član je Povjerenstva za normeprostornih podataka Međunarodnoga kartograf-skog društva (ICA Commission on Spatial DataStandards) i član Međunarodnog društva skupljačakarata (IMCoS). N. Frančula redoviti je član Aka-demije tehničkih znanosti Hrvatske, a M. Lapainečlan suradnik i od 2003. glavni tajnik.

Geodetski list jedini je geodetski časopis u Hr-vatskoj. Izlazi u Zagrebu četiri puta godišnje bezprestanka od 1947. Međutim, geodetska se glasilapojavljuju kod nas mnogo prije. Prvi broj Gla-sila geometara izlazi u Zagrebu 1919., a njegov jeglavni urednik bio Vladimir Filkuka, profesor ta-dašnje Kraljevske visoke tehničke škole. DanašnjiGeodetski list glasilo je Hrvatskoga geodetskog druš-tva, a objavljuje znanstvene i stručne članke, termi-nološke priloge, prikaze knjiga i časopisa i geodetskevijesti. Članci objavljeni u Geodetskom listu refe-riraju se u nekoliko sekundarnih publikacija i bazapodataka. Dugogodišnji glavni i odgovorni urednikGeodetskog lista bio je N. Frančula, a sada je to S.Frangeš.

O Zavodu za kartografiju Geodetskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu može se više saznati na in-ternetskoj adresi http://www.geof.hr

3.2. Geografski odsjek PMF-aSveučilišta u Zagrebu

Geografski je odsjek jedan od sedam odsjekaPrirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. U sklopu triju nastavnih smjerova naGeografskom se odsjeku predaje i Kartografija kaojedan od temeljnih kolegija na prvoj godini stu-dija. Program kolegija Kartografija prilagođen jesvakom pojedinom nastavnom smjeru na kojima jepod istim nazivom zastupljen s različitim brojemsati: smjer profesor geografije (2+2, 2+2), profesorgeologije i geografije (2+1, 2+1) i smjer geografija-povijest (2+1, 2+1).

Osnovna je koncepcija programa iz kolegija Kar-tografija upoznati geografsku kartu te osposobitistudente za pravilnu upotrebu geografskih karata unastavi geografije. Posebna je pozornost posvećenatopografskim kartama kao sredstvu bez kojeg je ne-moguće zamisliti geografski znanstveno-istraživačkirad. Naglašena je uloga topografskih radova u pri-premi i provedbi terenskog rada.

Predavanja su popraćena i dopunjena vježbama(čitanje i interpretacija topografskih karata, kar-tometrijski postupci, izrada profila, konstrukcijaobičnih projekcija i dr.) kao i terenskim izlascima(upotreba topografskih karata u terenskom radu,usporedba geografskog sadržaja na karti i u prirodi,orijentacija, određivanje stajališta, kretanje po azi-mutu i dr.).

Na dodiplomskom studiju Geografskog odsjekavalja istaknuti još dva kolegija prve godine na ko-jima se obrađuju kartografske teme, poglavito izpodručja tematske kartografije: Osnove statistike sgeografskim grafičkim metodama (2+2, 2+2) i Ge-ografski informacijski sustavi (0+0, 0+2). Čine seposebni napori kako bi se opremila računalna uči-onica koja bi omogućila da se nastava iz osnovaGIS-a proširi i na sve nastavne smjerove, ali i nabudući stručni studij.

Članovi Geografskog odsjeka potaknuli su us-postavu stručnoga geografskog smjera (inženjer ge-ografije), gdje je predviđena veća zastupljenost kar-tografskih kolegija, posebice Tematske kartografijei GIS-a.

Kartografija se predaje i na poslijediplomskomstudiju Geografskog odsjeka u kolegiju Tematskopredočavanje u prostornom planiranju i uređenju.

Osim nastavnih aktivnosti članovi Geografskogodsjeka aktivno su se uključili kao urednici, stručniredaktori i recenzenti u različite izdavačke karto-grafske projekte, posebice vezane uz školsku karto-grafiju (školski atlasi i karte). Na području znans-tvene djelatnosti članovi Geografskog odsjeka su-djelovali su na domaćim i međunarodnim znanstve-nim skupovima (Fürst-Bjeliš, 1999, 2001b) i obja-vili niz znanstvenih radova, posebice iz historijskegeografije Hrvatske i povijesti kartografije (Fürst-Bjeliš, 1999/2000, 2000; Fürst-Bjeliš i dr., 2000) teprimjene GIS-a u prostornim analizama i izradi te-matskih karata (Njegač, Toskić, 1999; Toskić, 1999;Nejašmić, Toskić, 2000; Ilić, 2000; Orešić, 2000; Ilić,2001). Jedna od tematskih karata (Njegač, Toskić,1999) objavljena je na naslovnici poznatoga među-narodnog geografskog časopisa GeoJournal.

Više podataka o djelatnosti Geografskog odsjekaPMF-a Sveučilišta u Zagrebu može se naći na in-ternetskoj adresi http://www.pmf.hr

3.3. Geološki odsjek PMF-aSveučilišta u Zagrebu

Geološki odsjek jedan je od sedam odsjekaPrirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Na tom se odsjeku održava nastava izrazličitih kolegija koji sadrže kartografske sadržaje.To su npr. Geološko kartiranje, Geološke karte, Ge-ologija mora itd. Nastava se izvodi za studente

10


smjera dipl. inž. geologije i prof. geologije i ge-ografije. Diplomanti na tim smjerovima izrađuju di-plomske radove kojima u pravilu topografska kartasluži za orijentaciju na terenu i kao osnova za iz-radu različitih specijalističkih geoloških karata. Ta-kođer treba spomenuti da su nastavnici Geološkogodsjeka nositelji ili suradnici na različitim znans-tvenim temama. U gotovo svim istraživanjima ve-zanima za spomenute znanstvene teme potreban jeterenski rad, a kao podloga služe topografske karterazličitih mjerila.

Od 1990. na Geološkom odsjeku PMF-a sustavnose istražuju različita područja hrvatskih Vanjskih(ili krških) Dinarida u okviru projekata Ministar-stva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Iakosvrha i cilj projekata nije geološko kartiranje samopo sebi, ono je neophodan temeljni korak u sva-kom geološkom istraživanju. Koriste se različite to-pografske podloge, najčešće 1:25 000 ili krupnije,po mogućnosti nadopunjene i fotogramima. Iakomnogi dobiveni podaci mogu poslužiti kao osnovaza detaljnije litostratigrafsko (formacijsko) kartira-nje, oni se prikazuju kao skice pojedinih odabranihmanjih područja, s težištem na karakteru geološkihkontakata (rasjedi, diskordancije i dr.), facijesnim(lateralnim i vertikalnim) promjenama i sl., a naj-češće u obliku geoloških stupova koji omogućujulakšu vizualnu korelaciju.

Geološka istraživanja u okviru znanstvenih proje-kata 119303 i 0119401 što ih financira Ministarstvoznanosti i tehnologije Republike Hrvatske obuhva-ćaju geološko kartiranje u cilju izrade litostratigraf-skih karata uz koje se vežu detaljna opažanja pri-kazana na velikom broju detaljnih sedimentološkihstupova. Kartiranje se provodi u mjerilu 1:5000 i1:12 500 pričem se koriste postojeće topografskepodloge HOK 1:5000 i topografske karte mjerila1:25 000. Do sada su detaljnim istraživanjima obu-hvaćena područja Splitsko-Kaštelanskoga prostora,poluotok Lopar na Rabu, područje Velikog Rujnana Velebitu i otok Krk. Jedna od važnih kompo-nenti tih istraživanja na navedenim projektima jeanaliza reljefa koja se provodi izradom digitalnihmodela reljefa na osnovi digitaliziranih topograf-skih karata u različitim mjerilima.

U istraživanjima koja se provode za potrebe naf-tne industrije, izrađuju se digitalne dubinske kartekoje prikazuju raspored rezervoarskih, odnosno iz-olatorskih naslaga, te digitalne modele paleoreljefapo elektrokarotažnim reperima. Digitalni modelidubinskog paleoreeljefa na osnovi podataka iz naf-tnih bušotina napravljeni su za središnji i sjevernidio Sjevernoga Mora (UK i Norveški sektor) i zapodručje Bjelovarske depresije.

U okviru projekta Sedimenti jadranskog pod-morja i priobalja financiranog od Ministarstva zna-nosti i tehnologije Republike Hrvatske istražuju sesedimenti i sedimentacija u moru. U okviru pro-

jekta, na temelju dosadašnjih podataka, načinjenaje karta sedimenata morskog dna kvarnerskog po-dručja u mjeriolu 1:500 000 (Juračić i dr., 1999;Benac i dr., 2000). Kao podloga su služile batime-trijske ili hidrografske karte.

U okviru znanstvenog projekta Paleostudies andreconstructions of dinosaur populations and theirenvironments in Istria and adjacent islands (Cro-atia) during the Upper Jurassic and Cretaceous pe-riods (170 – 90 Mya) koji financira Swiss NationalScience Foundation u okviru projekta Scientific Co-operation between Eastern Europe and Switzerland(SCOPES 2001–2003) znanstvenici s Geološkog od-sjeka za svoja istraživanja upotrebljavaju topograf-ske karte mjerila 1:25 000, 1:50 000 i 1:100 000 kaoi postojeće karte (OGK mjerila 1:100 000) – koje seondose na područje Istre s otocima.

Više podataka o djelatnosti Geološkog odsjekaPMF-a Sveučilišta u Zagrebu može se naći na in-ternetskoj adresi http://www.pmf.hr

3.4. Odjel za geografiju Sveučilišta uZadru

Godine 1994. pri Filozofskom fakultetu u Zadruustrojen je Odsjek za geografiju na kojemu se, uzostalo, izvodi nastava sveučilišnoga dodiplomskogstudija geografije. Odsjek za geografiju Filozofskogfakulteta u Zadru ostvarivao je uspješno predvi-đeni nastavni i znastveno-istraživački rad i tije-kom razdoblja od 1999. do 2003. Od osnutka Od-sjeka znatno je potaknut i unaprijeđen razvoj ge-ografije u Hrvatskoj, nadopunjujući za geografijustožerni Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu. Re-zultati rada očituju se u velikom broju diplomira-nih studenata, koji su mahom zaposleni u južno-hrvatskim školama, ali i fakultetima, potom u iz-davačkoj djelatnosti (znanstveni časopis Geoadria,Geografski rječnik, posebna izdanja), znanstveno-istraživačkoj djelatnosti profesora i asistenata (pu-bliciranje znanstvenih i stručnih radova, sudjelova-nje djelatnika Odsjeka na brojnim domaćim i me-đunarodnim znastvenim skupovima, uspješno dje-lovanje na tri znanstvena projekta odobrena od Mi-nistarstva znanosti i tehnologije i dr.). Znanstveniprojekti su Geografske osnove razvoja malih hrvat-skih otoka, voditelj prof. dr. sc. Damir Magaš, Kre-tanje stanovništva, naseljenosti i naselja Dalmatin-ske Zagore, voditelj doc. dr. sc. Martin Glamuzina iGeografski uvjeti razvoja ekopoljoprivrede u Hrvat-skoj, voditeljica doc. dr. sc. Željka Šiljković.

Godine 2003., nakon obnavljanja Sveučilišta uZadru koje baštini šeststoljetnu sveučilišnu tradi-ciju, zadarski je Odsjek za geografiju preustrojenu sveučilišni Odjel za geografiju. U sklopu studijana Odjelu za geografiju postoji i zaseban kolegijOsnove kartografije, jedan od najvažnijih (uvjet-

11


nih) predmeta studija. Nastavni plan predavanjai vježbi većim je dijelom podudaran nastavnomplanu za dodiplomski dvopredmetni studij geogra-fije na PMF-u u Zagrebu. Godine 2003. dijelom jeizmijenjen i dopunjen nastavni plan kolegija, a po-većana je i satnica, što čini bitnu osnovui za dalj-njim unaprjeđenjem nastave kartografije.

Kabinetska je nastava dopunjena praktičnimodrednicama. Ponajprije treba istaknuti radne po-sjete Državnom hidrografskom instututu, Karto-grafskoj zbirci Državnog arhiva u Zadru, te više-djelne terenske izlaske (orijentacija i kartiranje, ut-vrđivanje urbane osnove Zadra na osnovi mjernič-kih aktivnosti u starom vijeku /cardo maximus idecumanus maximus, centurijacija/ i sl.). Nažalost,nedostatak adekvatne informatičke opreme uvje-tovao je slabiju obradu pojedinih, makar i uvod-nih, sadržaja iz suvremene digitalne kartografije, aliu akad. god. 2003/04 planirana je implementacijavažnih poglavlja o pojedinim temama iz suvremenekartografske znanosti. Kartografija je promicana iu nastavi drugih kolegija geografskog studija u Za-dru.

Od samoga osnutka Odsjeka za geografiju uteme-ljena je Kartografska zbirka. U razdoblju od 1999.do 2003. god. zbirka je upotpunjavana kartama, po-najprije donacijom pomorskih karata Hrvatskogahidrografskog instituta u Splitu te Hrvatske os-novne karte.

Od veljače 2001. Odjel za geografiju djeluje u no-vim prostorijama u obnovljenoj zgradi nekadašnjevojarne u ulici dr. Franje Tuđmana 24. Zasluge zauređenje novih prostorija Odsjeka velikim dijelompripadaju aktualnom rektoru Zadarskog sveučilištai utemeljitelju Odsjeka/Odjela za geografiju D. Ma-gašu.

Od akad. god. 2002/03 pri Odjelu za geografijuustrojen je poslijediplomski studij Geografske os-nove litoralizacije Hrvatske. Jedan od temeljnih ko-legija na studiju je Primjena digitalne kartografijeu geografiji litorala. Nositelj je kolegija M. Lapaine.

Više podataka o djelatnosti Odjela za geografijuSveučilišta u Zadru može se naći na internetskojadresi http://www.unizd.hr/

U neposrednoj vezi s Odjelom za geografiju Sve-učilišta u Zadru je i djelovanje Hrvatskoga geograf-skog društva – Zadar.

3.5. Zavod za pedologijuAgronomskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu

Djelatnici Zavoda za pedologiju Agronomskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavili su s in-tenzivnom kartografskom djelatnošću i u razdob-lju 1999–2003. godine, u okviru koje primjenjuju

suvremenu tehnologiju GIS-a. Od 1999. godine dodanas završeno je više geoinformatičkih projekatana temelju kojih je zatim izrađen i veliki broj raz-nih namjenskih i/ili tematskih karata za razne ko-risnike.

U spomenutom razdoblju izrađena su četirivrlo značajna projekta u obliku Geografskih izemljišnih informacijskih sustava, i to za Kar-lovačku, Brodsko-posavsku, Sisačko-moslavačku iVirovitičko-podravsku županiju. Ti su informacij-ski sustavi izrađeni na temelju kriterija i norma-tiva za izradu karata mjerila 1:50 000. Njihovomje upotrebom moguće izraditi veliki broj tematskihkarata za razne korisnike, pa su stoga osnovna pod-loga za razvoj poljoprivrede, prostorno planiranje,zaštitu čovjekova okoliša, u vodnom gospodarstvu,šumarstvu itd.

U 2000. godini završen je trogodišnji projekt pro-cjene rizika od erozije tla vodom u Hrvatskoj premametodi CORINE. U sklopu toga izrađene su kartepotencijalnog i stvarnoga rizika od erozije tla vo-dom u mjerilu 1:300 000. Karte su izrađene u digi-talnom i tiskanom obliku, a mogu se rabiti na naci-onalnoj i regionalnoj razini te na razini županija, ito za planiranje održivog razvoja i zaštite tla, gdjeti rezultati mogu biti jedna od temeljnih podloga zarazna planiranja u poljoprivredi, šumarstvu, pros-tornom planiranju, graditeljstvu i zaštiti čovjekovaokoliša.

Tijekom 2001. godine započela je izrada pro-jekta Hidropedološka karta Republike Hrvatske mje-rila 1:300 000. S time u svezi u 2002. završena jeHidropedološka karta vodnog područja sliva Save, au 2003. Hidropedološka karta sliva Drave i Dunava.Preostaje izrada Hidropedoloških karata za Istarskii Dalmatinski sliv.

Više podataka o djelatnosti Zavoda za pedologijuAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu možese naći na internetskoj adresi http://www.agr.hr

3.6. Odsjek za povijest Filozofskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za povijest jedan je od 20 odsjeka Filozof-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na tom je od-sjeku od akad. god. 2000/2001. uveden izborni ko-legij Kartografski izvori za europsku i hrvatsku po-vijest Novog vijeka. Nositelj je kolegija M. Slukan-Altić, a satnica dva sata tjedno (predavanje + se-minar), dvosemestralno. Za taj su kolegij priređenaskripta koja će studentima olakšati pripremanje is-pita (Slukan-Altić, 2000a).

Akad. god. 2001/2002. na istom su Odsjeku odr-žavana predavanja izbornog kolegija Kartografskiizvori za vjersku povijest. Nositelji su bili D. Rok-sandić i M. Slukan-Altić, a satnica dva sata tjedno(predavanje + seminar), dvosemestralno.

12


Na poslijediplomskom studiju povijesti Filozof-skog fakulteta u kolegiju Pomoćne povijesne zna-nosti dio je nastave posvećen kartografskim izvo-rima (4 nastavna sata), a predaje M. Slukan-Altić.

U povodu 300. obljetnice Karlovačkog mira Za-vod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Fi-lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u surad-nji s Hrvatskim državnim arhivom u Zagrebu or-ganizirao je znanstveni kolokvij i prigodnu izložbuKartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma.Na izložbi su prikazane karte habsburške, hrvatske,mletačke i osmanske provenijencije, nastale u raz-doblju od 16. do kraja 18. stoljeća. Izložbu je osmis-lila i uspješno ostvarila M. Slukan-Altić. Osobitoje značajno da je objavljena i publikacija Karto-grafski izvori za povijest Triplex Confiniuma, kojasadrži autoričinu studiju i katalog izložbe na hr-vatskom, engleskom i njemačkom jeziku (Slukan-Altić, 1999b). Referati sa znanstvenoga kolokvijapriređeni kao znanstveni radovi objavljeni su kaoposebna cjelina Triplex Confinium u RadovimaZavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, dvobroj 32–33 za razdoblje1999–2000. (Slukan-Altić, 2001k; Roksandić, 2001;Moačanin, 2001; Fürst-Bjeliš, 2001a; Grünfelder,2001; Jurišić, 2001; Holjevac, 2001; Štefanec, 2001;Lazanin, 2001; Mlinarić, 2001).

Projekt Atlas vjerske povijesti jugoistočneEurope od prapovijesti do suvremenog doba u fazije prijave Ministarstvu znanosti i tehnologije RH,a voditelji su D. Roksandić (Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu i Srednjoeuropsko sveučilišteu Budimpešti) u suradnji s M. Mitterauerom(Bečko sveučilište).

Više podataka o djelatnosti Odsjeka za povijestFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu može senaći na internetskoj adresi http://www.ffzg.hr

3.7. Odjel za povijest Sveučilišta uZadru

Odjel za povijest jedan je od odjela Sveučilišta uZadru. Na području istraživanja povijesti karto-grafije na tom su Odjelu vrlo aktivni M. Kozli-čić i znanstveni novak M. Pavić, koji su objaviliveći broj radova (Kozličić, 1999a–c, 2000, 2001a–b, 2003; Kozličić, Duplančić-Leder, 2003; Pavić,2000).

Više podataka o djelatnosti Odjelu za povijestSveučilišta u Zadru može se naći na internetskojadresi http://www.unizd.hr

3.8. Znanstveni projekti u Hrvatskoj

Podaci o znanstvenim projektima koje je financi-ralo Ministarstvo znanosti i tehnologije RH u raz-

doblju 1996–2002 mogu se naći na internetskojadresi:http://www.mzt.hr/projekti9699/index.htm

Među njima se u područje kartografije u cijelostiili djelomice ubrajaju sljedeći projekti:

• Vegetacijska karta Hrvatske, voditelj I.Šugar, Farmaceutsko-biokemijski fakultet,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-006280.htm

• Povijest istočnojadranskog pomorstva, voditeljM. Kozličić, Filozofski fakultet, Zadar, http:/-/www.mzt.hr/projekti9699/6/070002.htm

• Hrvatska kartografija – znanstvene osnove,voditelj N. Frančula, Geodetski fakultet,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/2/-007001.htm

• Geološka karta RH 1:50 000, voditelj M.Šparica, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810101.htm

• Osnovna hidrogeološka karta, voditelj B.Biondić, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810102.htm

• Osnovna inženjerskogeološka karta RH, vodi-telj K. Braun, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810103.htm

• Karta mineralnih sirovina RH, voditelj J.Benić, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810104.htm

• Geotermalna karta RH, voditelj A. Ši-munić, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810105.htm

• Osnovna geokemijska karta RH, voditelj J.Halamić, Institut za geološka istraživanja,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-01810106.htm

• Strukturno-geomorfološka karta RH 1:100 000,voditelj I. Hečimović, Institut za geolo-ška istraživanja, Zagreb, http://www.mzt.hr/-projekti9699/1/01810107. htm

• Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnimkartama, voditelj M. Valentić, Hrvatski insti-tut za povijest, Zagreb, http://www.mzt.hr/-projekti9699/6/00190101.htm

• Hrvatski dijalektološki atlas, voditelj M. Lon-čarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/6/-02120103.htm

• Hrvatska ekonimija, voditelj M. Nosić, Peda-goški fakultet u Rijeci, http://www.mzt.hr/-projekti9699/6/000905.htm

13


• Geomorfološko kartiranje RH, voditelj A.Bognar, Prirodoslovno-matematički fakultet,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-119352.htm

• Granice RH u Jadranu i gospodarski odnosi ve-zani uz more, voditelj D. Rudolf, Pravni fakul-tet, Split, http://www.mzt.hr/projekti9699/-5/018002.htm

• Geografske osnove razvoja malih hrvatskihotoka, voditelj D. Magaš, Filozofski fakul-tet, Zadar, http://www.mzt.hr/projekti9699/-1/070001.htm

• Sedimenti Jadrana, Znanstvene osnovegeološkog kartiranja, voditelj M. Jura-čić, Prirodoslovno-matematički fakultet,Zagreb, http://www.mzt.hr/projekti9699/1/-119301.htm

4. Komercijalna kartografija

4.1. Zavod za fotogrametriju d.d.

Zavod za fotogrametriju d.d. Zagreb, Borongajskacesta 71, jedna je od najznačajnijih institucija hr-vatske geodezije, i to ne samo zbog opsega i količineizvedenih geodetskih radova, već i zbog pionirskeuloge koju je u više od 40 godina postojanja, odutemeljenja 1961. godine, imao pri uvođenju i pri-mjeni suvremenih tehnologija u struci te razvojugeodetske djelatnosti u Hrvatskoj.

Tvrtka je tehnički i stručno osposobljena za izvo-đenje svih geodetskih radova, a svojom djelatnošćuobuhvaća područja:

• osnovnih radova i više geodezije,• katastra i praktične geodezije,• inženjerske i primijenjene geodezije,• fotogrametrije i topografske izmjere,• kartografije i prostornih informacijskih sus-

tava.

Zavod za fotogrametriju d.d. zapošljava 75 dje-latnika, pretežito inženjera i tehničara geodetskestruke, i sastoji se od tehničkog i financijsko-općegodjela. Tehnički je odjel podijeljen na dva sektora –sektor izmjere i obrade – koji su ustrojeni od teren-skih i specijaliziranih radnih jedinica – ekipa. U sek-toru izmjere obavljaju se radovi vezani uz geodet-sku izmjeru na terenu, katastar, te GPS-izmjeru.U sektoru obrade izvode se svi fotogrametrijski ra-dovi, digitalna obrada podataka te izrada i finali-zacija planova i karata (Paj, 2002).

U proteklom razdoblju Zavod za fotogrametrijuizvršio je snažan iskorak u poboljšanju i modernizi-ranju proizvodnje nabavkom tri digitalne fotogra-metrijske stanice, dva GPS uređaja nove generacije,

skanera u boji formata A0 i druge geodetske i in-formatičke opreme, kao i profesionalnih softvera zadigitalni ortofoto, aerotriangulaciju, te GIS i kar-tografiju. Pokrenut je postupak uvođenje sustavaočuvanja kvalitete ISO 9001 u proizvodne procesetvrtke, a dovršenje se očekuje u 2003. godini.

U razdoblju 1999–2003. Zavod za fotogrametrijud.d. radio je na sljedećim kartografskim zadacima:

Topografska karta 1:25 000

1. Istra – zapad: 20 listova TK25; nositelj radovaZavod za fotogrametriju, kooperanti: Geodet-ski zavod Rijeka (5 listova), Geofoto Zagreb (4lista). Dovršeno i otisnuto u prosincu 2000.

2. Velika Gorica: 3 lista, dovršeno i predano 2000.

3. Zagreb: 4 lista, nositelj Geofoto. Dovršeno ipredano 2000.

4. Istra – istok: 6 listova, dovršeno i predano2001.

5. Varaždin – Čakovec: 4 lista, dovršeno i predano2001.

6. Križevci: 4 lista, dovršeno i predano 2001.

7. Bjelovar: 6 listova, 2001.

8. Sisak: 8 listova, 2001.

9. Krapina: 5 listova, 2001.

10. Bjelovar II: 6 listova, 2002.

11. Bjelovar III: 5 listova, 2003.

12. Kornati: 12 listova – u radu.

Topološka obrada podataka TK25 za potrebe služ-bene topografske baze podataka pri DGU (dovrše-nje u 2003). Prema istraživanjima projektnog timaCRONO GIP-a Zavod za fotogrametriju izradio je38,5% od svih topografskih karata TK25 (u Hrvat-skoj TK25 izrađuje šest tvrtki).

Hrvatska osnovna karta 1:5000

1. Zagreb: 25 listova, nositelj radova Geofoto. Do-vršeno i predano 2000.

2. Zagreb: 25 listova, nositelj radova Geofoto. Do-vršeno i predano 2000.

3. Čakovec: 24 lista, dovršeno i predano 2000.

4. Varaždin: 12 listova, dovršeno i predano 2000.

5. Velika Gorica: 6 listova, dovršeno i predano2000.

6. Topusko: 6 listova, dovršeno i predano 2000.

7. Samobor: 11 listova, dovršeno i predano 2001.

14


Digitalni ortofoto (DOF)

Oko tisuću listova 1:5000 na raznim područjima:

1. Varaždin, Križevci, Topusko (1999–2000)2. Za potrebe razminiranja Lika i Banovina – 110

listova (2001)3. Istočna Slavonija – 100 listova (2002)4. Samobor – 11 listova (2002)5. Velika Gorica – 70 listova u boji (2002)6. Varaždinska županija – 230 listova u boji

(2003)7. Za potrebe razminiranja Lika – 80 listova

(2003)8. Karlovačka županija – 150 listova (2003)9. Državna granica s BiH – oko 100 listova u boji

(dovršetak u 2003)

Više zadataka DOF-a u raznim mjerilima:

1. Plinovod Lučko – Ivanja Reka mjerilo 1:1000 uboji (2001)

2. Rijeka Drava mjerilo 1:10 000 (2002)3. AC Zagreb – Sisak mjerilo 1:5000 (2002)4. AC Split – Ploče mjerilo 1:1000 (dovršetak u

2003)5. AC Beli Manastir – Svilaj 1:1000 (dovršetak u

2003) itd.

Tematska kartografija

1. Križevci – Plan grada – 1999.2. Karlovačka županija – Auto-turistički zemljo-

vid – 2001.3. Statistički ljetopis – tematske karte s pregle-

dima tema po županijama i pregledne kartežupanija – 1999., 2000., 2001., 2002.

4. Varaždin – Plan grada – 2002.5. Više različitih tematskih karata za potrebe Hr-

vatskih autocesta d.o.o. Zagreb – 2002.

Projekti i ostalo

Zavod za fotogrametriju izradio je radni postupakza izradu TK 25, na kojem se i dalje stalno radi ikoji se dalje usavršava. Taj je postupak prihvatilavećina ostalih izvođača radova na TK 25, a neki sudali i svoj prilog. Zavod za fotogrametriju izradioje prve verzije novoga kartografskoga ključa za TK25 i HOK. Djelatnici Zavoda za fotogrametriju su-djeluju u radu na više projekata vezanih uz uspos-tavu Službenoga topografsko-kartografskog infor-macijskog sustava kao što su: Kartografska genera-lizacija sa standardizacijom za državne zemljovide,Grafički i slovno-brojčani kodni sustav državnih to-pografskih zemljovida, te na projektima CRONO

GIP I i CRONO GIP II. Rad na projektima Euro-Geographicsa: Seamless Administrative Borders ofEurope (SABE – 1999, 2001) i Euro Global Map(EGM – 2003).

Više podataka o djelatnosti Zavoda za fotogra-metriju d.d. može se naći na internetskoj adresihttp://www.zzf.hr

4.2. Geofoto d.o.o.

Sjedište je tvrtke u Zagrebu, a podružnica u Rovi-nju. Tvrtka je počela s aktivnošću 1993. god. kaoprva hrvatska služba aerofotogrametrijskog snima-nja. Osim aerofotogrametrijskog snimanja, posebnoje aktivna na području digitalne kartografije, ana-litičkoga fotogrametrijskoga kartiranja, katastarskeizmjere i uspostave geoinformacijskih sustava.

Geofoto ima 28 zaposlenih i 5 djelatnika po ugo-voru, najmoderniji i najbolje opremljen fotolabo-ratorij u jugoistočnoj Europi, vlastiti zrakoplov,aerofotogrametrijsku mjernu kameru visoke teh-nologije Leica RC20, dva analitička stereoinstru-menta, precizni fotogrametrijski skener, više digi-talnih fotogrametrijskih radnih stanica, snažnu in-formatičku infrastrukturu, veliko međunarodno is-kustvo te mlade visokoobrazovane stručnjake.

U razdoblju 1999–2001. tvrtka Geofoto radila jena sljedećim poslovima:

1. Izrada zadataka TK 25 prema narudžbi Dr-žavne geodetske uprave, ukupno 21 list

2. Izrada fotokarata (city light panoa) 115×170cm grada Zagreba, ukupno 60 naselja

3. Izrada DOF-a (digitalnog ortofota) za sljedećegradove/područja:

Poreč 1:25 000 crno/bijelo 1 listUmag 1:25 000 boja 1 listZagreb 1:5 000 crno/bijelo 55 listovaPula 1:5 000 crno/bijelo 18 listovaMakarska 1:5 000 crno/bijelo 18 listovaZagreb 1:2 000 boja 180 listovaLabin 1:2 000 boja

1:5 000 boja 280 km2

Rijeka 1:5 000 bojar 17 listovaRovinj 1:5 000 crno/bijelo 23 listova

4. Izrada i uvođenje u uporabu projekta CROTIS– Topografsko-informacijski sustav RepublikeHrvatske

5. Izrada HOK-a 1:5000 (Hrvatska osnovnakarta)

Zagreb 55 listovaMakarska 18 listovaPula 18 listovaKarlovac 15 listova

15


6. Izrada fotokarata 1:5000 “Posebne namjene”,područja granice Republike Hrvatske te Bosnei Hercegovine, ukupno 111 listova

7. Pokretanje i ugovaranje izvedbenog projektaSTOKIS (Službeni topografsko-kartografskiinformacijski sustav), te 10 potprojekata.

Na Međunarodnoj kartografskoj izložbi održanoj usklopu 19. međunarodne kartografske konferencijeu Ottawi 1999. god. fotokarta Grad Velika Gorica,autora dr. sc. S. Frangeša i Z. Biljeckoga, dobila jepohvalu (Honourable Mention) za izvrsnost u kar-tografiji (Excellence in Cartography) službenog ži-rija u skupini karata gradova.

Na Međunarodnoj kartografskoj izložbi održanoju sklopu 20. međunarodne kartografske konferen-cije u Pekingu 2001. god. fotokarta Gornji GradZagreb, što ju je izradila tvrtka Geofoto, dobilaje nagradu za izvrsnost u kartografiji (Award forExcellence in Cartography) žirija publike u skupinikarata za orijentaciju i rekreaciju.

Više podataka o djelatnosti tvrtke Geofoto d.o.o.može se naći na internetskoj adresi http://www.geofoto.hr

4.3. Kartografski laboratorijKrižovan (KLK)

Kartografski laboratorij Križovan privatna jetvrtka sa sjedištem u Zagrebu, osnovana 1991. god.U njemu se karte izrađuju uz pomoć računala i ču-vaju u digitalnom vektorskom zapisu. U razdoblju1999–2001. izrađene su sljedeće karte:

1. Auto i turistički zemljovid Zagrebačke župa-nije, mjerilo 1:115 000, format B1, 5 boja, izda-vač Turistička zajednica Zagrebačke županije,Zagreb, 1999.

2. Pregledni topografski zemljovid, mjerilo1:500 000, format B0, 9 boja, izdavač Minis-tarstvo obrane RH, Uprava za graditeljstvo izaštitu okoliša, Zagreb, 1999.

3. Auto-karta Hrvatske, Slovenije i BiH, s plano-vima gradova, mjerilo 1:500 000, format B0, 6boja, izdavač Trsat-Polo d.o.o. Zagreb, 1999. i2001, drugo obnovljeno izdanje.

4. Digitalna reljefna karta RH, mjerilo1:1 000 000, 4 boje, izdavač TV Mrežad.o.o., Zagreb, 1999.

5. Auto– und Wanderkarte, otok Zakinthos(Grčka), mjerilo 1:50 000, format B1, 5 boja,izdavač Freytag & Berndt, KartographischeAnstalt, Wien, Austria 1999.

6. Auto– und Wanderkarte, otoci Karpathos iKasos (Grčka), mjerilo 1:75 000, format A0,5 boja, izdavač Freytag & Berndt, Kartograp-hische Anstalt, Wien, Austria 1999.

7. Digitalna hipsometrijska karta RH, mjerilo1:2 000 000, format A3, 4 boje, izdavač CroatiaAirlines, Zagreb, 2000.

8. Auto– und Wanderkarte, otoci Hios, Psara iAntipsara (Grčka), s planovima gradova Mi-tlini i Hios, mjerilo 1:50 000, format A0, 5boja, izdavač Freytag & Berndt, Kartograp-hische Anstalt, Wien, Austria, 2000.

9. Auto– und Wanderkarte, otok Lesvos (Grčka),mjerilo 1:75 000, format A0, 5 boja, izdavačFreytag & Berndt, Kartographische Anstalt,Wien, Austria, 2000.

10. Auto– und Wanderkarte, otoci Paros i Anti-paros (Grčka), mjerilo 1:50 000, format A0, 5boja, izdavač Freytag & Berndt, Kartographis-che Anstalt, Wien, Austria, 2000.

11. Auto– und Wanderkarte, otoci Mykonos, N.Rinia i N. Dilos (Grčka), mjerilo 1:50 000, for-mat A0, 5 boja, izdavač Freytag & Berndt,Kartographische Anstalt, Wien, Austria, 2000.

12. Auto– und Wanderkarte, otoci Naxos, Iraklia,Ilaria, Konfonisi (Grčka), mjerilo 1:50 000, for-mat A0, 5 boja, izdavač Freytag & Berndt,Kartographische Anstalt, Wien, Austria, 2000.

13. Auto– und Wanderkarte, otoci Santorin iThira (Grčka), mjerilo 1:30 000, format A0, 5boja, izdavač Freytag & Berndt, Kartographis-che Anstalt, Wien, Austria, 2000.

14. Auto–karta RH, mjerilo 1:600 000, format A0,5 boja, izdavač Trgojež d.o.o., Zagreb, 2000.

15. Auto– und Wanderkarte, Island, mjerilo1:500 000, format A0, 5 boja, izdavač Freytag& Berndt, Kartographische Anstalt, Wien,Austria, 2000.

16. Auto– und Wanderkarte, otok Menorca (Špa-njolska), mjerilo 1:50 000, format A0, 5 boja,izdavač Freytag & Berndt, KartographischeAnstalt, Wien, Austria, 2000.

17. Auto– und Wanderkarte, otok Ibiza (Španjol-ska), mjerilo 1:50 000, format A0, 5 boja, izda-vač Freytag & Berndt, Kartographische Ans-talt, Wien, Austria, 2000.

18. Ilustrirani atlas Hrvatske, zemljopisna kartaRH i pregledna karta Hrvatske mjerila1:2 000 000, mjerilo 1:500 000, izrezi karte na24 lista formata 189×235 mm, 4 boje, opsegatlasa 90 stranica, tvrdi uvez, izdavač NakladaZadro d.o.o., Zagreb, 2000.

19. Školski atlas Hrvatske, obavezni školski udžbe-nik, karte Hrvatske, Europe i ostalih dijelovasvijeta, tematske karte, planovi gradova, raz-nih mjerila, satelitski snimci, perspektivni kar-tografski prikazi, digitalni modeli reljefa, po-pratne fotografije u boji uz tematske karte, tu-mač znakova i kratica te kazalo, 216 stranicaformata 296×215 mm, 4 boje i 8 boja, tvrdiplastificirani uvez, izdavač Alfa d.o.o., Zagreb,2000.

16


20. Auto–karta Hrvatske, mjerilo 1:750 000, for-mat B1, 5 boja, izdavač Naklada Zadro d.o.o.,Zagreb, 2001.

21. Cestovni atlas Hrvatske, mjerilo 1:750 000, 80stranica formata 120×170 mm, 5 boja, tvrdiuvez, izdavač Naklada Zadro d.o.o., Zagreb,2001.

22. Auto– und Wanderkarte, otok Lefkada(Grčka), mjerilo 1:50 000, format B1, 5 boja,izdavač Freytag & Berndt, KartographischeAnstalt, Wien, Austria, 2001.

23. Auto– und Wanderkarte, otok Kefalonia(Grčka), mjerilo 1:50 000, format A0, 5 boja,izdavač Freytag & Berndt, KartographischeAnstalt, Wien, Austria, 2001.

24. Auto– und Wanderkarte, Kapverdische Inseln(Zelenortski otoci), mjerila 1:150 000, 1:80 000,1:30 000, format A0, 5 boja, izdavač Freytag &Berndt, Kartographische Anstalt, Wien, Aus-tria, 2001.

25. Vojni zrakoplovni zemljovid, mjerilo 1:500 000,2 lista (Zagreb–Zadar i Osijek–Split) formataB1, 9 boja, izdavač Ministarstvo obrane RH,Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša.

4.4. Gisdata d.o.o.

Gisdata je međunarodna, privatna tvrtka, osno-vana u Zagrebu 1989. godine i jedno od vodećihpoduzeća za uspostavljanje GIS-a ne samo u Hr-vatskoj, nego i u širokoj regiji srednje i jugois-točne Europe. Prvu podružnicu tvrtka je otvorila uLjubljani (1992), zatim u Sarajevu (1996) i Skopju(1998), pa u Rijeci, Beogradu, te u Münchenu, Bečui Washingtonu. Zapošljava više od 70 ljudi, uglav-nom mladih stručnjaka s područja primjene infor-matičke tehnologije, geoinformacijskih sustava, sa-telitskih snimaka i GPS-a, koji surađuju s grupomvanjskih suradnika iz redova vrhunskih eksperata spodručja pojedinih tematskih disciplina. Već dva-naest godina tvrtka ima i svoj specifičan način ško-lovanja kadrova u području geoinformacijskih teh-nologija. Cijeli posao te tvrtke, čiji se godišnji pro-met danas mjeri u milijunima eura, pokrenuli su uZagrebu 1989., otac i sin, prof. fizike Josip Lončarić,i dipl. ing. elektrotehnike Boran Lončarić (danaspredsjednik Uprave). Najveću vrijednost tog pro-jekta u koji su smjelo krenuli i bili pioniri toga poslau vremenu kada je tip tehnologije kojom se bavebio velika novost i u svijetu, čine kadrovi i sustavškolovanja tih kadrova. Danas je Gisdata zamjetnageoinformatička tvrtka europske veličine i snage sastalnim trendom daljnjeg širenja poslovanja i mrežesvojih podružnica.

U posljednjih nekoliko godina Gisdata je pro-izvela niz kartografskih proizvoda, među kojima su:

1. Digitalni model reljefa Hrvatske u mjerilu1:25 000

2. Pokrov i upotreba zemljišta Hrvatske3. Digitalni atlas Hrvatske u mjerilu 1:100 0004. Satelitski atlas Hrvatske u mjerilu 1:100 0005. Digitalni atlas Hrvatske u mjerilu 1:300 0006. Digitalna ortofoto karta otoka Krka u mjerilu

1:50007. Digitalni atlas hrvatskih gradova8. Hrvatski gradovi – centroidi adresa, kkućni

brojevi9. Hrvatski gradovi – pokrov i upotreba zemljišta

za opću upotrebu10. Hrvatski gradovi – digitalni model reljefa11. Hrvatski gradovi – pokrov i upotreba zemljišta

za telekomunikacije12. Hrvatski gradovi – 2D model zgrada13. Hrvatski gradovi – 3D model zgrada14. Hrvatski gradovi – 3D model Zemljine površine

s objektima15. Hrvatski gradovi – usluge prema položaju16. Hrvatski gradovi – digitalna ortofotokarta

1:500017. Digitalni atlas Bosne i Hercegovine u mjerilu

1:300 00018. Digitalni atlas Bosne i Hercegovine u mjerilu

1:200 00019. Digitalni model reljefa Bosne i Hercegovine u

mjerilu 1:200 00020. Digitalni atlas Sarajeva u mjerilu 1:500021. Digitalni atlas Makedonije u mjerilu 1:200 00022. Digitalni model reljefa Makedonije u mjerilu

1:200 00023. Digitalni atlas Skopja u mjerilu 1:500024. Makedonski gradovi – 3D model zgrada25. Makedonski gradovi – pokrov i upotreba zem-

ljišta26. Makedonski gradovi – digitalni model reljefa27. Digitalni atlas SR Jugoslavije u mjerilu

1:300 00028. Digitalni atlas Srbije u mjerilu 1:300 00029. Digitalni atlas Crne Gore u mjerilu 1:200 00030. Digitalni atlas Crtne Gore u mjerilu 1:300 00031. Digitalni model reljefa Jugoslavije u mjerilu

1:200 00032. Digitalni atlas Crne Gore u mjerilu 1:50 00033. Digitalni model reljefa Crne Gore u mjerilu

1:200 00034. Digitalni model reljefa Crne Gore u mjerilu

1:50 00035. Pokrov i upotreba zemljišta Crne Gore u mje-

rilu 1:50 00036. Digitalni atlas Podgorice u mjerilu 1:10 00037. Digitalni atlas Kosova u mjerilu 1:200 00038. Digitalni atlas Albanije u mjerilu 1:200 000

Više o djelatnosti tvrtke Gisdata d.o.o. može se naćina internetskoj adresi http://www.gisdata.com

17


4.5. Hrvatska školska kartografija

U razdoblju 1999–2000. u Hrvatskoj školskoj karto-grafiji radilo se na zemljopisnom atlasu za osnovneškole, koji je izdan za školsku godinu 2000/2001. Zataj atlas izrađene su sljedeće nove karte:

1. Republika Hrvatska – Hrvati u Republici Hr-vatskoj (tematska karta o stanovništvu Hrvat-ske po narodnosti, vjeroispovijesti i materin-skom jeziku)

2. dvije tematske karte: narječja Republike Hr-vatske i pregledni list Republike Hrvatske zadaljnju obradu po regijama

3. Republika Hrvatska – nizinska Hrvatska, novakarta u mjerilu 1:900 000, koja je obuhvatilaprostor istočne Hrvatske i sjeverozapadne Hr-vatske

4. Republika Hrvatska – gorska Hrvatska u mje-rilu 1:900 000, nova karta prostora gorske Hr-vatske i tri karte nacionalnih parkova: Plitvičkajezera, Sjeverni Velebit i Risnjak u mjerilu1:200 000 koje su sadržajno potpuno nove.

5. Republika Hrvatska – sjeverno hrvatsko primo-rje u mjerilu 1:900 000 i nove karte nacionalnihparkova: Brijuni, Paklenica i Krka u mjerilu1:200 000.

6. Republika Hrvatska – primorska Hrvatska –južno hrvatsko primorje u mjerilu 1:900 000 tedvije sadržajno nove karte nacionalnih parkovaKornati i Mljet u mjerilu 1:200 000

Sve te karte sadržajno su obrađene podacima kojimogu pomoći učeniku u osnovnoj školi za savlada-vanje postojećih sadržaja u okviru nastavnog planai programa. Svrha je tih karata što jednostavnijiprikaz regionalne obrade prostora Hrvatske radi os-novnog snalaženja u prostoru i proučavanja onogašto se danas kao bitno može uočiti na prostoru Hr-vatske. Važno je napomenuti da je to osam stranicanovih karata rađenih ručno.

7. Republika Hrvatska – podneblje, padaline ibiljni pokrov

8. Republika Hrvatska – gospodarska karta i Re-publika Hrvatska – srednja gustoća naselje-nosti (prema 1997. god.)

9. Hrvati u svijetu u mjerilu 1:125 000 00010. Otkrića zemalja u XV. st. s malom karticom:

Hrvatska u doba otkrića novoga svijeta 1493.god.

Osim toga, atlas za osnovnu školu sadržajno je zacijeli svijet obrađen istim kartama, s tim da je do-dana kartica otočja Falkland, a umjesto samo gos-podarske karte svijeta dodana je i karta Svijet –vremenski pojasi.

Mora se spomenuti da su nove karte izrađeneručno: šest velikih karata i devet nešto manjih, štoje u odnosu na 33 velike fizičke karte u tome atlasupriličan broj. Treba uzeti u obzir i vrijeme u kojemse to moralo izvesti da bi uredno bilo spremno zatiskaru u svibnju 2000. godine.

Za zemljopisni atlas za gimnazije i srednje škole urazdoblju od 1998. na 1999. godinu rađene su karteAljaske 1:24 100 000 i Hawaja 1:23 300 000 kaosadržajni dodatak karti SAD-a. Te su kartice bile uizdanju za šk. god. 1999/2000. One su obogaćenjeu sadržajnom smislu jer povezuju sve cjeline kojeulaze u sastav SAD-a.

U razdoblju od 1999. na 2000., kada se inten-zivno radio osnovnoškolski zemljopisni atlas, do-dana je karta otoka Timora u Indonezijskom pros-toru u mjerilu 1:6 000 000, što je zahtijevalo i neketehničke zahvate na atlasu.

I jedan i drugi zemljopisni atlas izdani su kaoizmijenjena i dopunjena izdanja, iako je osnovno-školski atlas dobio novoobrađenu kartografsku slikuHrvatske, što bi zapravo trebao biti novi proizvod.

U razdoblju od 1999. na 2000. radilo se i na slje-dećim kartama: priručna karta svijeta 1:40 000 000,koja je tada bila priređena za tiskanje, međutim jošnije otisnuta. Radilo se na karti Hrvatske u mje-rilu 1:750 000, priručnoj fizičkoj, no potrebno je jošdosta zahvata da bi bila spremna za tisak.

U razdoblju od 2000. na 2001. radile su se samoobavezne korekture na zemljopisnim atlasima za os-novne škole i na zemljopisnom atlasu za gimnazijei srednje škole. Puno se intenzivnije radilo na pri-ručnoj karti Europe fizičkog i političkog sadržaja.Također se radilo na povijesnoj zidnoj karti RazvojOsmanlijskog Carstva. U tom su razdoblju tiskanezidna fizička karta Europe 1:3 000 000 i mala kartaHrvatske u mjerilu 1:2 680 000, koja svake godineizlazi u izdanju Statističkog ljetopisa Republike Hr-vatske.

U 2002. god. tiskane su sljedeće karte, odnosnoatlasi: Republika Hrvatska – županijsko ustrojstvo(zemljopisna zidna karta), Republika Hrvatska – zastolnu mapu (zemljopisna karta 1:1 100 000), Ra-zvoj osmanlijskog carstva – zidna povijesna karta,Europa u periodu 1815.–1849. – zidna povijesnakarta, Bosna i Hercegovina – zemljopisna zidnakarta 1:300 000, Zemljopisni atlas za osnovnu školu,Zemljopisni atlas za gimnazije i srednje škole, Hr-vatski povijesni zemljovidi.

U 2003. tiskane su sljedeće karte: Južna Ame-rika – zemljopisna zidna karta, Svijet – zemljopisnazidna karta.

Izrađena su dva nova atlasa koji su trebali bitiobjavljeni za školsku godinu 2003/04. To su Zem-ljopisni atlas za osnovnu školu i Povijesni atlas zaosnovnu školu.

18


Povijesni atlas za osnovnu školu izrađen je cijelinovoj računalnoj tehnici. Izradile su ga dr. AgnezaSzabo i prof. Marija Raić uz sudjelovanje recenze-nata i djelatnika Hrvatske školske kartografije. Na53 stranice obrađena je cjelokupna svjetska povi-jest odgovarajući na pitanja gdje se i u kakovimuvjetima nalazila Hrvatska u pojedinim povijesnimperiodima.

Zemljopisni atlas za osnovnu školu izrađen snovim i postojećim podlogama uz preinake i do-datke s obzirom na potrebe nastavnog plana i pro-grama. Obogaćen je novim tematskim kartama.Djelomično je izrađen ručno, a djelomično na raču-nalu. Izradili su ga djelatnici Hrvatske školske kar-tografije uz suradnju stručnih suradnika i recenze-nata. Međutim, zbog toga što se stari Zemljopisniatlas za osnovnu školu smatra za ovu školsku go-dinu obaveznim u školama, nije se išlo u tisak s no-vim izdanjem. Novo izdanje čeka sljedeću školskugodinu 2004/05 kako bi olakšalo učenicima i nas-tavnicima nastavu zemljopisa u osnovnim školama.

Od novih izdanja u pripremi su: Europa – pri-ručna zemljopisna karta, Europa – priručna poli-tička karta, Svijet – priručna zemljopisna karta,Svijet – priručna politička karta, Hrvatska – pri-ručna zemljopisna karta. Sve su to karte koje suveć dugo u radu, ali je neizvjesno da li će i kadabiti otisnute.

4.6. Geodetski zavod Rijeka d.d.

U Geodetskom zavodu Rijeka u razdoblju 1999–2001. osnovna je kartografska djelatnost bila izradalistova Hrvatske osnovne karte i topografske karteu mjerilu 1:25 000.

Hrvatska osnovna karta (HOK) izrađuje se u di-gitalnom obliku i u mjerilu 1:5000. Za područje di-jela Ličko-senjske županije izrađena su 143 detaljnalista. Naručitelj je Državna geodetska uprava i lis-tovi su na pregledu. Za područje grada Rijeke izra-đuje se 16 listova. Naručitelji su Državna geodetskauprava i Poglavarstvo grada Rijeke.

Listovi topografske karte izrađuju se u mjerilu1:25 000. Za područje zapadne Istre to su listovi:Otok M. Brijun, Vodnjan, Marčana, Pula i Medu-lin. Naručitelj je Državna geodetska uprava, listovisu tiskani. Za područje sjeverne Dalmacije izrađenisu listovi: Ninski zaljev, Ljubačka vrata, Nin. Naru-čitelj je Državna geodetska uprava. Listovi su tako-đer na pregledu. Za područje Kvarnera izrađuju selistovi: Rupa, Klana, Opatija, Rijeka, MošćeničkaDraga po narudžbi Državne geodetske uprave. Zapodručje sjevernojadranskih otoka izrađuju se lis-tovi: Dragozetići, Brzac, Krk, Vrbnik po narudžbiDržavne geodetske uprave.

4.7. galaGIS d.o.o.

galaGIS d.o.o. je internacionalno orijentiranatvrtka, osnovana krajem 2000. godine kako bi ponu-dila specijalizirana rješenja i usluge za geoinforma-cijske sustave, primjenjujući vodeće geoinformacij-ske tehnologije. galaGIS je prva tvrtka u Hrvatskojkoja je implementirala potpuno WebGIS rješenjeza distribuciju geoprostornih podataka putem in-terneta. Tvrtka je usko poslovno i tehnološki pove-zana s tvrtkom GISquadrat Ltd. iz Beča, jednom odvodećih GIS tvrtki u Europi. Sa preko 80 zaposle-nih i sa mnogobrojnim referencama u gradovima/-općinama, inženjerskim tvrtkama, elektroprivre-dama, državnim geodetskim upravama i ministar-stvima u centralnoj i istočnoj Europi, GISquadrati galaGIS čine snažnog i kompetentnog davateljausluga i rješenja u GIS-u.

Tvrtka je službeni Team GeoMedia RegisteredSolutions Provider tvrtke Intergraph za Hrvatskui Bosnu i Hercegovinu, i isporučuje softverska rje-šenja, utemeljena na tehnologiji Intergraphove Ge-oMedie, koja objedinjuju postojeće inženjerske, ge-oprostorne i poslovne informacije, a omogućujupristup podacima kroz cijelu organizaciju putemintraneta i interneta. galaGIS razvija i implemen-tira aplikacije za zemljišne informacijske sustave,elektroenergetske mreže, plinovodne mreže, teleko-munikacijske mreže, prometne mreže, vodovodnei odvodne mreže, upravljanje podacima poduzeća,položajno vezane usluge, itd.

Dva vodeća proizvoda: WebSolutions i ResPu-blica omogućuju pristup geoprostornim podacimaizravno preko weba, a zahvaljujući revolucionar-noj tehnologiji Data Warehouse, ispunjavaju kom-pleksne zahtjeve integracije i povezanosti s razli-čitim podacima i aplikacijama, i osiguravaju pris-tup različitim izvorima informacija na običnoj plat-formi PC-a. Rješenje ResPublica namijenjeno je zagradske službe i komunalne tvrtke, a sastoji se odmodula za katastar, za prostorno planiranje, in-frastrukturne mreže, objekte, situacijske planovei vodovod i odvodnju. Osim navedenih proizvodatvrtka pruža usluge za cjeloviti razvoj i profesi-onalni rad s geoinformacijskim sustavima, od teh-ničke podrške, edukacije, do treninga i savjetovanja.

galaGIS ima posebno dokazani GIS know-howu zemljišnim informacijskim sustavima, odnosno ukatastru: održavanje prostornih i atributnih poda-taka u jedinstvenoj bazi podataka kojoj se jednos-tavno može pristupiti iz bilo kojeg dijela organiza-cije i preko interneta, praćenje kompletne povijestipromjene zemljišnih informacija, upravljanje dugimtransakcijama, vođenje verzija i vremensko uprav-ljanje podacima u okolišu GeoMedia Professional/-Oracle9iTM.

Najvažnije reference su u Državnoj geodetskojupravi RH, gdje je prvi puta u Hrvatskoj implemen-

19


tirano rješenje za upravljanje, analizu i održavanjekatastarskih podataka putem interneta i intraneta.U prehrambenom poduzeću Gavrilović d.o.o. tvrtkaje razvila GIS za upravljanje i praćenje infrastruk-turnih promjena i stanja u pogonima, instalaci-jama, vodovima, mjernim mjestima, itd. U Bosni iHercegovini izrađen je projekt GIS-a za Elektropri-vredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EPHZHB)koji prati i podržava: poslovanje/održavanje, izvje-štavanje o kvarovima, analizu usluga i marketing,analizu nestanaka struje, analizu mreže, upravlja-nje projektiranjem, itd. Tvrtka je partner u imple-mentaciji nacionalnog projekta GIS-a za mađarskešume.

Upotreba vodećih geoinformacijskih tehnologija,tehničko znanje i praktično iskustvo djelatnika, teostvarena strateška partnerstva s vodećim tvrtkamau GI tehnologijama, čine galaGIS jedinstvenomtvrtkom u sektoru GIS-a u Hrvatskoj.

Više podataka o djelatnosti tvrtke galaGIS d.o.o.može se naći na internetskim adresama http://-www.galagis.com i http://www.galagis.hr

5. Ostale aktivnosti

5.1. Hrvatsko kartografsko društvo

Osnivačka skupština Hrvatskoga kartografskogdruštva (HKD) bila je 10. listopada 2001. Ciljevisu HKD-a:

• doprinos razvoju kartografije i srodnih podru-čja

• promicanje kartografije i srodnih područja• poticanje stvaralaštva i primjena znanstvenih

dostignuća u praktičnom i stručnom radu usvim oblicima kartografske djelatnosti

• podupiranje i izdavanje publikacija iz kartogra-fije i srodnih područja

• osnivanje zbirki karata, planova, knjiga, foto-grafija i drugih publikacija te briga o njima

• povezivanje sa sličnim institucijama u Hrvat-skoj i inozemstvu

• davanje mišljenja i ocjene o kartografskomradu organizacija i pojedinaca kada to zatražetijela vlasti ili neposredno zainteresirani gra-đani.

HKD ostvaruje svoje ciljeve obavljanjem sljedećihdjelatnosti:

• organiziranjem znanstvenih i stručnih preda-vanja, skupova, seminara, savjetovanja i sl.

• izdavanjem časopisa, stručnih i znanstvenihpublikacija, priopćenja i sl.

• međunarodnom suradnjom

• članstvom u međunarodnim kartografskimdruštvima

• dodjelom nagrada i priznanja• usavršavanjem i specijalizacijom članova u Hr-

vatskoj i inozemstvu.

Za prvoga predsjednika društva izabran je M. Lapa-ine. God. 2002. društvo je počelo s izdavanjem pr-vog hrvatskog kartografskog časopisa Kartografija igeoinformacije. Časopis izlazi jednom godišnje, nahrvatskom i engleskom jeziku.

HKD preuzelo je od Sekcije za kartografiju Hr-vatskoga geodetskog društva pripremanje sudjelo-vanja hrvatskih kartografa na međunarodnim kar-tografskim konferencijama. Tako su tijekom 2002.i 2003. obavljene pripreme za sudjelovanje Hrvat-ske na 21. međunarodnoj kartografskoj konferencijii 12. generalnoj skupštini u Durbanu u Južnoafrič-koj Republici. Hrvatska će aktivno sudjelovati nageneralnoj skupštini, na konferenciji s referatima iposterima, na međunarodnoj kartografskoj izložbii na međunarodnoj izložbi dječjih radova.

Više o djelatnosti Hrvatskoga kartografskog druš-tva može se saznati na internetskoj adresi http://-www.kartografija.hr

5.2. Sekcija za kartografijuHrvatskoga geodetskog društva

Sekcija za kartografiju pripremila je sudjelovanjehrvatskih kartografa na 19. međunarodnoj karto-grafskoj konferenciji i 11. generalnoj skupštini uOttawi 1999., i na 20. međunarodnoj kartografskojkonferenciji u Pekingu 2001.

Sekcija se brine o sudjelovanju Hrvatske na iz-ložbi dječjih crteža na temu Karta svijeta za na-gradu Barbare Petchnik, što se svake druge go-dine održava za vrijeme međunarodnih kartograf-skih konferencija. Krajem 1999. održana je sve-čana sjednica Sekcije, na kojoj su uručena prizna-nja i prigodni pokloni odgojno-obrazovnim institu-cijama što su sudjelovale na natječaju dječjih crtežaza konferenciju u Ottawi 1999. (Frangeš, Lapaine,1999a; Frangeš i dr., 2001; Lapaine, 2000c, d, f).

18. sjednica Sekcije za kartografiju održana je4. veljače 1999. s predavanjem dr. sc. Mi-lana Pelca pod naslovom Informacijski aspektiu grafikama Martina Kolunića-Rote i NataleaBonifacija (Geodetski list 2000, 1, 15-28).

19. sjednica Sekcije za kartografiju HGD-a odr-žana je 24. ožujka 1999. Dr. sc. Stanislav Fran-geš održao je predavanje Kartografika u digital-noj kartografiji.

20. sjednica Sekcije na kojoj su prof. dr. sc. MatkoBogunović i mr. sc. Stjepan Husnjak održali

20


predavanje Primjena GIS tehnologije u gos-podarenju zemljišnim prostorom održana je 8.travnja 1999.

21. sjednica Sekcije za kartografiju održana je 10.lipnja 1999. Dr. sc. Brankica Malić održala jepredavanje Fiziološki i tehnički aspekti karto-grafske vizualizacije na ekranu.

22. sjednica Sekcije za kartografiju održana je 6.prosinca 1999. s izvješćem doc. dr. sc. Mi-ljenka Lapainea o 19. međunarodnoj kartograf-skoj konferenciji i 11. općoj skupštini Međuna-rodnoga kartografskog društva – Ottawa 1999.

23. i svečana sjednica Sekcije održana je 20. pro-sinca 1999. i na njoj su podijeljena priznanjaodgojno-obrazovnim institucijama koje su su-djelovale na natječaju dječjih radova na temuKarta svijeta.

24. sjednica Sekcije održana je 6. travnja 2000. uzizvješće Roberta Paja o konferenciji ISPRS –Bridging the Gap – Ljubljana 2–5. 2. 2000. iuz prikaz Topografsko-kartografski sustav Re-publike Slovenije.

25. sjednica Sekcije za kartografiju održana je 24.svibnja 2000. Mirko Husak održao je predava-nje Digitalni povijesni atlas Varaždina.

26. sjednica Sekcije na kojoj je Ivka Kljajić održalapredavanje Hrvatski kartografi održana je 27.ožujka 2001.

O aktivnostima Sekcije za kartografiju može seviše saznati iz Geodetskog lista ili na internetskojadresi http://www.geof.hr

5.3. Hrvatsko geografsko društvo –Zadar

U suradnji s Odjelom za geografiju Sveučilišta u Za-dru Hrvatsko geografsko društvo (HGD) – Zadar jeod 1999. do 2003. izdalo četiri broja časopisa Ge-oadria, a u pripremi je za tisak 8. broj. Godine 2002.objavljeno je jedinstveno leksikografsko djelo Ge-ografski rječnik autora prof. Alfonsa Cvitanovića,koji, među ostalim, sadrži i velik broj natuknica izgeodezije i kartografije.

Djelatnost HGD – Zadar očitovala se i u prire-đivanju javnih predavanja, kojima je cilj populari-zacija geografije i srodnih znanosti. Između desetakdobro posjećenih predavanja i predstavljanja knjiga(s ukupno oko 1000 posjetitelja) mogu se izdvojitipredavanja M. Lapainea Hrvatski kartografi, preda-vanje Z. Bićanića Problemi generalizacije pomor-skih karata, predavanje M. Lapainea Kartografskei geodetske teme u udžbenicima geografije te pred-stavljanje knjige M. Markovića Hrvatski gradovi nastarim planovima i vedutama (predstavljači su biliM. Marković, D. Magaš i M. Kozličić).

Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru te Hrvat-sko geografsko društvo – Zadar posebno su se uklju-čili i u djelovanje Hrvatskoga kartografskog druš-tva. Zadarska geografska jezgra, uz ostalo, u svomplanu djelovanja ima zadaću aktivno surađivati skartografskim ustanovama i udrugama u Hrvatskoji inozemstvu.

5.4. GIS Forum

GIS Forum je društvo koje se bavi promicanjem irazvojem geoinformatike u Hrvatskoj, a djeluje usklopu Hrvatskog informatičkog zbora već niz go-dina. Od 1996. god. GIS Forum jednom godišnjeorganizira konferencije na kojima sudjeluju struč-njaci iz različitih područja, ali kojima je zajedničkaneka od primjena GIS-a. Uz svaku konferenciju re-dovito se objavljuju obimni zbornici radova. Povre-meno GIS Forum postavlja izložbe tematskih ka-rata i grafika izrađenih digitalnim postupcima, hr-vatskih i inozemnih autora i institucija. Na taj senačin populariziraju kartografska i geoinformatičkadostignuća u Hrvatskoj i inozemstvu.

Do sada je GIS Forum bio organizator ili suorga-nizator međunarodnih skupova u Zagrebu, Osijeku,Krakovu, Splitu, Trogiru, Yorku, Varšavi, Katovi-cama, Lonjskom Polju, Dubrovniku itd. Međuna-rodna konferencija GIS Odiseja 2002 održana je uSplitu, Trogiru, Korčuli, Mljetu i Dubrovniku. Me-đunarodna konferencija GIS Silesia 2003 održat ćese u rujnu 2003. u Šleziji u južnoj Poljskoj.

5.5. Zvjezdarnica Zagrebačkogastronomskog saveza

God. 2000. izdana je zidna karta zvjezdanog nebaG. Krena (7. izdanje) tiskana u dva dijela u časo-pisu Drvo znanja. Format je svake polovice 70×100cm, u četiri boje. Uz kartu je objavljen prigodničlanak (Kren, 2000). Osmo izdanje iste karte, pro-mijenjeno u manjim detaljima i jezično dotjerano,objavljeno je iste godine u četverobojnom tisku, uizdanju tvrtke Lapis d.o.o., uz upute za upotrebuna četiri stranice formata A4.

U proljeće 2001. objavljena je nova zidna kartaneba autora D. Hržine.

Više podataka o djelatnosti Zvjezdarnice Zagre-bačkog astronomskog saveza može se naći na inter-netskoj adresi http://www.zrs.hr/zgastro.html

5.6. Konferencije

U razdoblju 1999–2003. održani su sljedeći znans-tveni ili stručni skupovi na kojima su i hrvatskikartografi dali svoj doprinos:

21


• Državne geodetske osnove i zemljišni informa-cijski sustavi, u organizaciji Hrvatskoga ge-odetskog društva, u Opatiji od 12. do 14. V.1999., sa zbornikom radova što su ga uredili Z.Kapović i M. Roić

• 18. međunarodna konferencija o povijesti kar-tografije u Ateni u srpnju 1999., s knjigom sa-žetaka

• 19. međunarodna kartografska konferencija i11. generalna skupština Međunarodnoga karto-grafskog društva u Ottawi u kolovozu 1999., sazbornikom radova u dvije knjige i na CD-u

• Kartografski izvori za povijest Triplex Confi-niuma, znanstveni kolokvij i prigodna izložbau Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, 29.X. 1999., katalog uz izložbu uredila M. Slukan-Altić, referati s kolokvija objavljeni u Rado-vima Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 32–33

• 2. hrvatski geografski kongres, u organizacijiHrvatskoga geografskog društva, u Lovranu 30.IX. – 3. X. 1999., sa zbornikom radova što gaje uredio D. Pejnović

• Spatial Information Management in the NewMillennium, međunarodna konferencija u or-ganizaciji GIS Foruma, Krakov, Poljska, stu-deni 1999., sa zbornikom radova što su ga ure-dili G. Szpor i D. Kereković

• Ekohistorija Triplex Confiniuma, znanstvenakonferencija održana u Zadru, svibanj 2000.

• GIS Croatia 2000, međunarodna konferencijau organizaciji GIS Foruma, Zagreb, Osijek iLonjsko polje, rujan 2000., sa zbornikom ra-dova što ga je uredio D. Kereković

• 19. međunarodna konferencija o povijesti kar-tografije, Madrid, srpanj 2001., s knjigom sa-žetaka i zbornikom na CD-u

• 20. međunarodna kartografska konferencija,Peking, kolovoz 2001., sa zbornikom radova upet knjiga i na CD-u

• GIS Polonia 2001, međunarodna konferencijau organizaciji GIS Foruma, Varšavskoga tehno-loškog sveučilišta i Geodetskog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu, listopad 2001., zbornik ra-dova u obliku knjige i na CD-u, urednici E.Nowak i D. Kereković

• 2. hrvatski kongres o katastru, u organizacijiHrvatskoga geodetskog društva u Zagrebu, lis-topad 2001., sa zbornikom radova u oblikuknjige i CD-a, u uredništvu M. Roića i Z. Ka-povića

• 1. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti,u organizaciji Društva povjesničara umjetnostiHrvatske i Instituta za povijest umjetnosti, Za-greb, studeni 2001., objavljena Knjiga sažetaka

• Znanstveni skup sa Zbornikom Geodetskog fa-kutleta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40. ob-ljetnice samostalnog djelovanja, urednik T. Ba-šić, Geodetski fakultet, Zagreb, rujan 2002.

• Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i su-sjednih zemalja, međunarodni znanstveni skupu organizaciji Hrvatskoga geografskog društva,studeni 2002., Knjiga sažetaka i vodič teren-skog izlaska, urednici Z. Curić i dr.

• GIS Odiseja 2002, Split, Trogir, Korčula,Mljet, Dubrovnik, međunarodna konferencijau organizaciji GIS Foruma, Šleskog sveučilištai Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,rujan 2002., zbornik radova u obliku knjige ina CD-u, Proceedings, urednik D. Kereković.

5.7. Izdavačka djelatnost

Osim izdanja navedenih u prethodnim poglavljimaovoga izvještaja različiti su izdavači u razdoblju1999–2003. objavili sljedeća izdanja, koja se u pot-punosti ili djelomice mogu ubrojiti u područje hr-vatske kartografije.

Champuis, O.: A la mer comme au ciel,Beautemps-Beaupré & la naissance del’hydrographie moderne (1700–1850), Pressesde l’Université de Paris-Sorbonne.

Cowan, J.: San crtača zemljovida, Meditacije fraMaura kartografa na mletačkom dvoru, prije-vod s engleskoga G. Vujasinović, Biovega, Za-greb, 1999.

Filipčić, A. (urednica): Školski atlas Republike Hr-vatske, Znanje, Zagreb, 2000.

Jeny, R. (urednik): Veliki školski atlas, Znanje, Za-greb, 2000.

Lapaine, M. (urednik hrvatskog izdanja): Atlassvijeta za 21. stoljeće, ISSBN 953–6750–59–7,Naklada Fran, Zagreb, 2003.

Magaš, D.: Vinjerac, HAZU Zavod za povijesneznanosti u Zadru i Hrvatsko geografsko druš-tvo Zadar, 1999.

Marković, M.: Descriptio Bosniae et Hercegovine,AGM, Zagreb, 1998.

Marković, M.: Hrvatski gradovi na starim plano-vima i vedutama, AGM, Zagreb, 2001.

Marković, M.: Kartograf Ivan Klobučarić i Ri-jeka, Adamić, Naklada Benja, Povijesno druš-tvo otoka Krka, Rijeka, 2002.

Marković, M.: Hrvatska na starim zemljovidima,Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

Marković, M.: Klaudije Ptolemej, Jesenski i Turk,Zagreb, 2002.

Marković, M., Vuković, M.: Zagrebačka šokadija,Šokadija–Zagreb, 2002.

Matvejević, P.: Druga Venecija, VBZ, Zagreb,2002.

22


Obad, S., Dokoza, S., Martinović, S.: Južne gra-nice Dalmacije, Državni arhiv u Zadru, Zadar,1999.

Oluić, M.: Snimanje i istraživanje Zemlje iz sve-mira, HAZU i Geosat, Zagreb, 2001.

Petrač, B. (urednik): Školski atlas, Alfa, Zagreb,2000.

Radovinović, R., Karađole, N.: Satelitski atlas Hr-vatske 1:100 000, Naklada Ljevak i Gisdata,Zagreb, 2001.

Sobel, D.: Longituda, prijevod s engleskoga S. Iv-čević, Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Tomašević, N. (urednica): Zemljopisni školskiatlas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000.

Topalović, D.: Balkanska Europa, Diorama, Za-greb, 2000.

Digitalni povijesni atlas Varaždina od 12.do 20. stoljeća

Digitalni povijesni atlas Varaždina od 12. do20. stoljeća prvi je takve vrste u Hrvatskoj, a uje-dinjuje 16 karata i planove iz zbirke Gradskog mu-zeja Varaždin, katastarski plan i suvremenu topo-grafsku kartu iz Područnog ureda za katastar Va-raždin te 3 skice iz knjige Lentić-Kugly, I.: Povi-jesna urbana cjelina grada Varaždina, Društvo po-vjesničara Hrvatske, Zagreb, 1977. Karte su pore-dane kronološki, a završavaju prikazom Varaždinau današnje doba. Bibliografski opisi preuzeti su izkataloga izložbe Planovi i vedute Varaždina od 14.do 19. stoljeća, održane u Gradskome muzeju u Va-raždinu (Klemm, M.: Planovi i vedute Varaždinaod 14. do 19. stoljeća, katalog izložbe. Gradski mu-zej Varaždin, Varaždin, 1984). Atlas je izrađen učetiri oblika:

1. Slide show kronološki poredanih karata: varaz-din.ppt

2. Touch-Screen-System – interaktivni sustavupravljan dodirom ekrana

3. CD ROM

4. Internet: http://www.varazdin.hr – službenainternetska stranica grada Varaždina.

Atlas je prvi put prikazan u javnosti (kao Touch-Screen-System) za trajanja izložbe Županija vara-ždinska u srednjem vijeku u Starom gradu u Vara-ždinu od 8. rujna do 6. prosinca 1999. godine (Te-žak, S.: Županija varaždinska u srednjem vijeku,katalog izložbe. Gradski muzej Varaždin, Varaždin,1999). Prikazan je i na stručnom skupu Spatial In-formation Management in the New Millenium uKrakovu, u Poljskoj, studeni 1999. (Husak, 1999c).

Turistička i gospodarska karta NovogMarofa, plan Varaždinskih Toplica

Rajko Milić iz Ureda za katastar u NovomeMarofu izradio je 1999. godine turističku kartugrada Novoga Marofa u mjerilu 1:50 000. Sastavnije dio te karte i posebni isječak središta grada No-voga Marofa u mjerilu 1:5600. God. 2001. isti jeautor objavio Gospodarsku kartu Novog Marofa.God. 2002. objavljena je karta Varaždinske Topliceu mjerilu 1:20 000 istog autora. Na karti su posebnoprikazane pješačke i biciklističke staze u okolici Va-raždinskih Toplica. Na poleđini je karta središta Va-raždinskih Toplica u mjerilu 1:5000.

5.8. Izložbe

Katastarski planovi u Državnom arhivu uPazinu

Izložba u povodu Tjedna arhiva i 180. obljet-nice katastra zemljišta u Istri, Pazin, 26. travnja– 30. lipnja 1999. Autor je izložbe i kataloga Mla-denka Hammer, a katalog je izdao Državni arhiv uPazinu.

Šibenik na starim crtežima i gravuramaOrganizator Županijski muzej Šibenik, od 20.

svibnja do 15. lipnja 1999. Istoimeni katalog uredioje Slavko Grubišić, a izdao Županijski muzej u Šibe-niku. Prikaz izložbe moguće je naći na internetskojadresi http://public.srce.hr/muzej_sibenik

Kartografski izvori za povijest TriplexConfiniuma

U povodu 300. obljetnice Karlovačkog mira Za-vod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Fi-lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u surad-nji s Hrvatskim državnim arhivom u Zagrebu or-ganizirao je znanstveni kolokvij i prigodnu izložbuKartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma.Na izložbi su bile prikazane karte habsburške, hr-vatske, mletačke i osmanske provenijencije, nastaleu razdoblju od 16. do kraja 18. stoljeća. Izložbuje osmislila i uspješno ostvarila dr. sc. M. Slukan-Altić. Ista je izložba postavljena u proljeće 2001. naCentral European University, History Departmentu Budimpešti. Osobito je značajno da je objavljenai publikacija Kartografski izvori za povijest TriplexConfiniuma, koja sadrži autoričinu studiju i kata-log izložbe na hrvatskom, engleskom i njemačkomjeziku (Slukan-Altić, 1999b).

Slike mira – oživljena Hrvatska u vrijemeKarlovačkog mira 1699.

U povodu 300. obljetnice Karlovačkog mirau Hrvatskom povijesnom muzeju organizirana jeod 18. XI. 1999. do 15. V. 2000. izložba Slikemira – oživljena Hrvatska u vrijeme Karlovačkog

23


mira 1699. Objavljen je istoimeni katalog (Pandžić,1999).

Stari zemljovidi otoka CresaIzložbu Stari zemljovidi otoka Cresa organizi-

rao je Centar za održivi razvoj – Ekopark Pernatu mjestašcu Lubenice na otoku Cresu u razdobljuod 8. srpnja do 3. rujna 2000. Autorica izložbe bilaje dr. sc. Mirela Slukan-Altić iz Zagreba (Husak,2000).

Na izložbi su prikazane reprodukcije 23-ju sta-rih karata, od najstarijeg prikaza otoka Cresa naPtolemejevoj karti Europe, koja potječe iz II. st.(sačuvana u kopiji iz 15. st.), i na Idrizijevoj kartisvijeta iz 12. st., pa do prvoga katastarskog planagrada Cresa iz 1821. Uz izložbu je objavljen vrlolijep četverojezični (!) katalog na hrvatskom, tali-janskom, njemačkom i engleskom jeziku, sa 75 stra-nica teksta i 8 ilustracija u boji na kvalitetnu sjajnupapiru (Slukan-Altić, 2000b).

Kukuljevićevi dani 2001.U organizaciji HAZU, Zavoda za znanstveni

rad iz Varaždina i Matice hrvatske iz VaraždinskihToplica održan je od 5. do 11. XI. 2001. znanstveniskup i priređena velika izložba geografskih karata iizvornih dokumenata Varaždinskog arhiva..

Split – centar jadranske hidrografije ipomorske kartografije, Značajne obljetniceistraživanja mora i podmorja

U organizaciji Hrvatskoga hidrografskog insti-tuta u Splitu, a pod visokim pokroviteljstvom pred-sjednika Republike Hrvatske održana je u Zagrebuu Gliptoteci HAZU od 24. do 30. travnja 2003. go-dine izložba pomorskih karata. Povijesni prikaz ra-zvoja pomorske kartografije s posebnim osvrtom nagrad Split i njegovu luku dali su u popratnom ka-talogu M. Kozličić i T. Duplančić-Leder (2003).

Martin Rota Kolunić i Natale Bonifacio –djela u hrvatskim zbirkama

Koncepciju ove izložbe i izbor radova napora-vio je dr. sc. Milan Pelc, također autor monogra-fija o dvojici hrvatskih umjetnika iz 16. stoljeća.Martin Rota Kolunić zauzimao je visoko mjestokao dvorski portretist u doba habsburških careva.Samo proslavljeno i potvrđeno umijeće moglo je do-dijeliti Natalu Bonifaciju ulogu i odgovornost glav-nog ilustratora premještanja obeliska ispred vati-kanske bazilike, promatranog i bilježenog diljemEurope. Ovom izložbom željelo se usmjeriti pozor-nost na pripadnost i udio hrvatske kulturne i umjet-ničke baštine u velikom renesansnom i maniristič-kom europskom naslijeđu. Uz izložbu objavljen jelijep katalog (Marković, 2003).

6. Zahvala

Autori zahvaljuju osobama koje su pomogle u pri-kupljanju podataka za ovaj izvještaj, a to su abe-cednim redoslijedom: prof. dr. sc. Zlatan Bajrak-tarević s Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu,Zvonko Biljecki, dipl. inž. iz tvrtke Geofoto, prof.dr. sc. Matko Bogunović iz Zavoda za pedologijuAgronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Da-mir Delač, dipl. inž. iz Geodetskog zavoda Rijeka,mr. sc. Tea Duplančić Leder iz Hrvatskoga hidro-grafskog instituta, Josip Faričić, dipl. prof. s Odjelaza geografiju Sveučilišta u Zadru, doc. dr. sc. Sta-nislav Frangeš s Geodetskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu, doc. dr. sc. Borna Fürst-Bjeliš iz Geograf-skog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Snje-žana Haiman iz Hrvatske školske kartografije, IvanaHorbec iz Hrvatskog instituta za povijest, doc. dr.sc. Stjepan Husnjak iz Zavoda za pedologiju Agro-nomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc.Vladimir Jakopec iz Varaždina, mr. sc. Ivka Kljajićs Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gus-tav Kren sa Zvjezdarnice Zagrebačkog astronom-skog saveza, Zvonimir Križovan, dipl. inž. iz Karto-grafskog laboratorija Križovan, Ivan Landek, dipl.inž. iz Državne geodetske uprave, Jarmila Maksi-mović, dipl. ing. iz tvrtke galaGIS d.o.o., MiljenkoMarinac iz Instituta za geološka istraživanja, mr.sc. Mira Miletić-Drder iz Zbirke zemljopisnih ka-rata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice uZagrebu, Robert Paj iz Zavoda za fotogrametrijud.d., prof. dr. sc. Nevio Rožić iz Hrvatskoga ge-odetskog instituta, Davorin Singer iz Instituta zageološka istraživanja, dr. sc. Mirela Slukan Altić izHrvatskoga državnog arhiva i Odsjeka za povijestFilozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. sc. Jasenka Sremac s Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Zlatko Šurina, dipl. inž. iz Gradskogzavoda za katastar i geodetske poslove, dr. sc. Vla-dimir Tomić s Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu,doc. dr. sc. Aleksandar Toskić iz Geografskog od-sjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, Željko Želez-njak, inž. iz Ministarstva obrane RH.

Autori zahvaljuju Državnoj geodetskoj upravi nafinancijskoj potpori s pomoću koje je rad na ovomeizvještaju uspješno priveden kraju.

7. Literatura

Benac, Č., Juračić, M., Crmarić, R. (2000): Sedi-menti u podmorju Kvarnera. In: Vlahović, I.,Biondić, R. (eds.) Proceedings of the SecondCroatian Geological Congress. Cavtat – Du-brovnik, 17–20. 5. 2000. Institut za geološkaistraživanja, Zagreb, 115–118.

Bićanić, Z., Solarić, R. (2002): Cartographic Ge-neralization and Contributions to its Automa-

24


tion, Kartografska generalizacija i prilozi nje-zinoj automatizaciji, Geoadria, 7/2, 5–21.

Biljecki, Z., Halapija, H., Osmanagić, A., Franjić,S., Tonković, T., Piskor, D., Perić, D. (2003a):Izradba kartografskog modela podataka, Iz-vješća o znanstveno-stručnim projektima iz2001. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 97–106.

Biljecki, Z., Piskor, D., Tonković, T., Halapija,H., Osmanagić, A., Franjić, S. (2003b): Uspos-tava topografske i kartografske baze podataka,Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz2001. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 107–116.

Bogunović, M., Husnjak, S. (1999): Application ofGIS Technology in Soil Inventories and Prepa-ring of Special Thematic Maps, Geodetski list,2, 143–149.

Butorac, D. (1999): Elektronička obrada podatakakatastra zemljišta u sjedištu Županijskog uredaza katastarsko-geodetske poslove u Splitu, Ge-odetski list, 4, 271–283.

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnojinfrastrukturi prostornih podataka, Master’sthesis, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakul-tet.

Cetl, V., Tutić, D. (2002): Automatska vektori-zacija katastarskih planova, Geodetski list, 2,103–116.

Dadić, V., Srdelić, M., Gržetić, Z. (2002): Analysisof Oceanographic Properties of the AdriaticSea by GIS Techniques, Analiza oceanograf-skih svojstava Jadranskoga mora s pomoćutehnike GIS-a, Kartografija i geoinformacije,1, 46–59.

DGU (2000a): Pravilnik o određivanju stvarnihtroškova uporabe podataka državne izmjere ikatastra nekretnina, Narodne novine br. 26 od3. 3. 2000., str. 775–781.

DGU (2000b): Pravilnik o određivanju stvarnihtroškova uporabe podataka državne izmjere ikatastra nekretnina, Narodne novine br. 19 od2003.

DGU (2001): Kartografski ključ s uputama za iz-radu i primjenu znakova za Hrvatsku osnovnukartu (HOK) mjerila 1:5000, ver. 1.3, Sveučili-šte u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Duplančić-Leder, T. (2000): Elektroničke karte upomorskoj kartografiji, Master’s thesis, Sveuči-lište u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Duplančić-Leder, T. (2002): Cartographic Rulesand Differences in Nautical Data Visualizationon Paper and Electronic Nautical Charts, Kar-tografska pravila i razlike u vizualizaciji na-utičkih podataka na papirnatoj i elektroničkojnavigacijskoj karti, Kartografija i geoinforma-cije, 1, 40–45.

Faričić, J. (1999): Stijepo Obad, Serđo Dokoza,Suzana Martinović, Južne granice Dalmacije,Državni arhiv u Zadru, Zadar, 1999, Geoadria,vol. 4, 105–107.

Faričić, J. (2000): The Triplex Confinium on Mer-cator’s Map from the end of the 16th century,report on Eco-History of the Triplex Confi-nium (c. 1500–1800), Third International Pro-ject Conference, Zadar, 3–7. 5. 2000.

Faričić, J., Glamuzina, M. (1999): Donjoneretvan-ski kraj na Coronellijevim katama u “Atlantedella Republica di Venezia”, Acta GeographicaCroatica, 34; 89–125.

Feletar, D., Glamuzina, M. (2001): Die kroatisch-ungarische Grenze auf alten Landkarten, Gra-nica Mađarske i Hrvatske na starim kartama,Geoadria, vol. 6, 81–91.

Frančula, N. (1999a): Brankica Malić, doktoricatehničkih znanosti, Geodetski list 1, 61–62.

Frančula, N. (1999b): Atlas svijeta, pripremioZdenko Marković, Naklada Zadro, Geodetskilist, 3, 243.

Frančula, N. (2000a): Kartografske projekcije,Lecture notes, Sveučilište u Zagrebu, Geodet-ski fakultet, 215 pp.

Frančula, N. (2000b): Kartografska generalizacija,Lecture notes, Sveučilište u Zagrebu, Geodet-ski fakultet, 113 pp.

Frančula, N. (2001a): Ralf Bill und Frank Schmidt(Redaktion und Seminarleiter) ATKIS – Standund Fortführung, Geodetski list, 2, 165–166.

Frančula, N. (2001b): Web Cartography – deve-lopments and prospects, Menno-Jan Kraak iAllan Brown, editors, Geodetski list, 3, 245–246.

Frančula, N. (2001c): Framework for the World,David Rhind, editor, Geodetski list, 3, 249–251.

Frančula, N. (2001d): Digitalna kartografija, 3rdrevised edition, Lecture notes, Sveučilište u Za-grebu, Geodetski fakultet, 206 pp.

Frančula, N. (2002): Mapping Cyberspace, Karto-grafija i geoinformacije, 1, 158–161.

Frančula, N., Lapaine, M. (1999a): Cartographyin Croatia 1995–99, Report to the Internati-onal Cartographic Association, Geodetski list,2, 111–126.

Frančula, N., Lapaine, M. (1999b): Budućnost ge-odezije, lecture, Inženjer budućnosti, Profe-sije budućnosti, 4th Multidisciplinary Coloqu-ium Education for Information Society. Publi-shed in: Education for Information Society, 3rdpart, Future Professions, Future Engineer (ed.J. Božičević), Croatian Academy of Engine-ering and Croatian Society for Systems, Za-greb, 73–79.

Frančula, N., Lapaine, M. (2000a): Nacionalna iz-vješća na 11. generalnoj skupštini Međunarod-noga kartografskog društva, Geodetski list, 1,48.

Frančula, N., Lapaine, M. (2000b): Tea DuplančićLeder, magistrica znanosti, Geodetski list, 3,216–217.

25


Frančula, N., Lapaine, M. (2001): Površina hrvat-skoga mora, Hrvatska revija, 1, 107–111.

Frančula, N., Lapaine, M. (2002): Budućnost ge-odezije, Geodetski list, 1, 19–32.

Frančula, N., Lapaine, M. (2003): Geodetski rječ-nik, Konačni izvještaj, Državna geodetskauprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fa-kultet, 348 str.

Frančula, N., Lapaine, M., Kljajić, I. (2001): Hr-vatski kartografi, Final Report, Državna ge-odetska uprava, Sveučilište u Zagrebu, Geodet-ski fakultet, 314 pp.

Frančula, N., Lapaine, M., Lovrić, P. (1996a): Kar-tografija u Hrvatskoj 1991–95, Geodetski list,special issue, 31–40.

Frančula, N., Lapaine, M., Lovrić, P. (1996b): Car-tography in Croatia 1991–95, Geodetski list,special issue, 79–89.

Frančula, N., Lapaine, M., Vučetić, N. (2000):Auswahl einer geeigneten kartographischenAbbildung für kleinmaßstäbige Karten, in: PerAspera ad Astra, Festschrift für Fritz Kelnho-fer zum 60 Geburtstag (Eds. M. Lechthaler, G.Gartner), Geowissenschaftlichen Mitteilungen,Heft Nr. 52, Technische Universität Wien, 33–42.

Frančula, N., Tutić, D. (2002): Cartography, GISand Internet, Kartografija, GIS i internet, Kar-tografija i geoinfromacije, 1, 170–185.

Frančula, N., Vučetić, N., Tutić, D. (2002): Karto-grafske projekcije na internetu, in: Zbornik Ge-odetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po-vodom 40. obljetnice samostalnog djelovanja1962.–2002. (ur. T. Bašić), Geodetski fakultet,Zagreb, 43–50.

Frangeš, S. (1999): Turistička karta pastirskihstaza Punat – Stara Baška (otok Krk), Geodet-ski list, 3, 251.

Frangeš, S. (2000a): Nagrada Josip Juraj Stros-smayer ’99 Geodetskom fakultetu Sveučilištau Zagrebu, Geodetski list, 1, 52–54.

Frangeš, S. (2000b): How Maps Work – A. M. Ma-cEachren, Geodetski list, 2, 145–146.

Frangeš, S. (2000c): Minimalne veličine signaturakao uvjet čitljivosti karte, Geodetski list, 2, 83–92.

Frangeš, S. (2000d): Faksimili karata Istre iz drugetopografske izmjere, Istarski geodet, III, 1, 18–23.

Frangeš, S. (2000e): New Map Graphics, Proce-edings of the workshop – International Co-operation and Technology Transfer, VolumeXXXII, Part 6W8/1, Ljubljana, 55–59.

Frangeš, S. (2000f): Zagreb – plan grada, revised2nd edition, Laper.

Frangeš, S. (2001a): Zagreb – plan grada, revised3rd edition, Laper.

Frangeš, S. (2001b): Nova kartografika službenihkarata u izdanju Državne geodetske uprave,Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz2000. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 65–70.

Frangeš, S. (2002): 40. obljetnica Geodetskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu. Geodetski list 4,265–268.

Frangeš, S. (2003a): Oznake i imena pojedinih lis-tova državnih topografskih zemljovida te nji-hova podjela na listove, Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2001. godine, Državnageodetska uprava, Zagreb, 137–147.

Frangeš, S. (2003b): Toponimika – nazivlje, I. faza,Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz2001. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 149–156.

Frangeš, S. (2003c): Tisak državnih zemljovida,Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz2001. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 157–167.

Frangeš, S., Beban–Brkić, J., Lapaine, M. (1999):Crtež u geodeziji, Geodetski list, 1, 27–41.

Frangeš, S., Frančula, N., Lapaine, M. (2001):Cartographic Education at the Institute forCartography, Faculty of Geodesy, Universityof Zagreb, in: Benjamin Cohen and Sta-nislav Vasilev, editors, Cartographic Educa-tion, E-mail Seminar of Cartography, Vol. 3,University of Architecture, Civil Engineeringand Geodesy, Sofia, 73–82. Published on theInternet address http://www.uacg.acad.bg/-UACEG_site/sem_geo/Seminar_ of_ Carto-graphy.htm

Frangeš, S., Frančula, N., Lapaine, M. (2002): TheFuture of Cartography, Budućnost kartogra-fije, Kartografija i geoinformacije, 1, 6–21.

Frangeš, S., Ivić-Mastelić, S. (1999): Kartogra-fika digitalnog katastarskog plana danas i ju-čer, Državne geodetske osnove i zemljišni in-formacijski sustavi, Zbornik radova, Hrvatskogeodetsko društvo, Zagreb, 37–45.

Frangeš, S., Lapaine, M. (1999a): SudjelovanjeHrvatske na Međunarodnoj izložbi dječjih ra-dova, Geodetski list, 2, 165–167

Frangeš, S., Lapaine, M. (1999b): Usage of Spa-tial Data and Their Protection in Croatia, Spa-tial Information Management in the New Mil-lenium, Katowice, Proceedings (Eds. G. Szpor,D. Kereković), Stowarzyszenie SILGIS Center,Katowice, 428–438.

Frangeš, S., Lapaine, M. (1999c): Kartografski iz-vori za povijest Triplex Confiniuma, Geodetskilist, 4, 296–297.

Frangeš, S., Lapaine, M. (2000): Current Usage ofSpatial Data, in: Benjamin Cohen, ed., Chan-ges in Cartography, E-mail Seminar of Carto-graphy, Vol. 2, University of Architecture, Ci-vil Engineering and Geodesy, Sofia, 37–45.

26


Frangeš, S., Lapaine, M., Bogunović, M., Husnjak,S. (2000): Crtež u kartografiji i pedologiji, Ge-ografski horizont, 1998, 2, 77–82.

Frangeš, S., Lapaine, M., Frančula, N. (2003): Pro-mocija magistrica i magistara znanosti na Ge-odetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu., Ge-odetski list, 1, 57–59.

Frangeš, S., Lapaine, M., Husak, M. (2001): Sudje-lovanje Hrvatske na Međunarodnoj izložbi dje-čjih radova u Pekingu, Geodetski list, 2, 147–148.

Frangeš, S., Lapaine, M., Husak, M. (2002): Cro-atia at the International Exhibition of Chil-dren’s Drawings in Beijing, Hrvatska na Me-đunarodnoj izložbi dječjih crteža u Pekingu,Kartografija i geoinformacije, 1, 82–87.

Frangeš, S., Lapaine, M., Paj, R. (1999a): Sudje-lovanje Hrvatske na Međunarodnoj kartograf-skoj izložbi u Ottawi, Geodetski list, 2, 168–174.

Frangeš, S., Lapaine, M., Paj, R. (1999b): Usu-sret Međunarodnoj kartografskoj konferencijii izložbi u Ottawi, Geodetski list, 1, 57–60.

Frangeš, S., Lapaine, M., Paj, R. (2001): Sudje-lovanje Hrvatske na Međunarodnoj kartograf-skoj izložbi u Pekingu, Geodetski list, 2, 142–146.

Frangeš, S., Lapaine, M., Paj, R. (2002): Croatiaat the International Cartographic Exhibitionin Beijing, Hrvatska na Međunarodnoj karto-grafskoj izložbi u Pekingu, Kartografija i ge-oinformacije, 1, 78–81.

Frangeš, S., Lapaine., M., Poslončec-Petrić, V.(2000): Current Changes in Cartographic Vi-sualisation, WSCG’ 2000, 8th InternationalConference in Central Europe on ComputerGraphics, Visualization and Interactive Digi-tal Media, University of West Bohemia, Pl-zen, Czech Republic, Proceedings (N. Magne-nat Thalmann, V. Skala, eds.), 17–21.

Frangeš, S., Lapaine, M., Tutić, D. (2000): The-matic Maps and GIS, International Conferenceand Exhibition Proceedings, GIS Croatia 2000,34–39.

Frangeš, S., Landek, I. (1999): Zagreb – Središte(Zagreb – Centre), map, Tourist Office of theCity of Zagreb.

Frangeš, S., Poslončec-Petrić, V. (1999): Map Fac-simile of the Old Maps Presenting the CroatianCoast of the Adriatic Sea, 18th InternationalConference on the History of Cartography, At-hens, Abstracts, 74.

Frangeš, S., Tonšetić, A., Paj, R. (2001): New MapGraphics of Topographic Maps of the Repu-blic of Croatia, 20th International Cartograp-hic Conference, Proceedings, Vol. 2, 974–982.

Frangeš, S., Tonšetić, A., Paj, R. (2002): New MapGraphics of Topographic Maps of the Republicof Croatia, Nova kartografika topografskih ka-rata Republike Hrvatske, Kartografija i geoin-formacije, 1, 22–31.

Frangeš, S., Župan, R. (2001a): New Encoura-gement on Cartographic Visualisation, Proce-edings of the 2nd International Symposiumon Image and Signal Processing and Analysis,Pula, 368–372.

Frangeš, S., Župan, R. (2001b): Obrada katastar-skih podataka za potrebe turističke kartogra-fije, The second Croatian Congress on Cadas-tre, Proceedings, Zagreb, 59–66.

Frangeš, S. Župan, R. (2001c): Faksimili starih ka-rata – kič ili umjetnost, The First Congress ofCroatian Art Historians, Book of Abstracts,Zagreb, 39–40.

Frangeš, S., Župan, R. (2001d): Rovinj – karta ri-vijere i plan grada (Rovinj – Riviera Map andCity Plan), Garmond.

Frangeš, S., Župan, R. (2001e): Rovinj – plangrada (Rovinj – City Plan), Turistička nak-lada.

Frangeš, S., Župan, R., Lapaine, M. (2000a): Parkprirode “Medvednica”, a map at the scale of1:110 000 in Z. Ðurek: Medvednica, Park pri-rode, Vodič, Ekološki glasnik, Donja Lomnica.

Frangeš, S., Župan, R., Lapaine, M. (2000b): Na-cionalni park “Plitvička jezera”, a map at thescale of 1:120 000 in Z. Ðurek: Plitvička jezera,Nacionalni park, Vodič, Ekološki glasnik, Do-nja Lomnica.

Frangeš, S., Župan, R., Lapaine, M. (2001): Gene-ral Maps of National Parks, Nature Parks andStrict Wildlife Refuges of the Republic of Cro-atia, GIS Polonia 2001, Warsaw, CD–ROM.

Fürst-Bjeliš, B. (1999): Morlacca – The VelebitMountain Region on the old Maps (16th–18thCentury, The Ninth Croato-Hungarian Ge-ographical Colloquium Physical-geographicaland social-geographical problematics of Repu-blic Croatia and Republic Hungary, Starigrad– National Park Paklenica – National ParkKornati.

Fürst-Bjeliš, B. (2000): Cartographic Perceptionsof the Triplex Confinium and State Power In-terests at the Beginning of the 18th Century,Constructing Border Societies on the TriplexConfinium (D. Roksandić, N. Štefanec, eds.),CEU History Department, Budapest, WorkingPaper Series 4, 205–220.

Fürst-Bjeliš, B. (2001a): Toponimija i percepcijau prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Ra-dovi Instituta za hrvatsku povijest, Filozof-ski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Vol. 32–33,349–354.

Fürst-Bjeliš (2001b): Grimani cadastral surveyand the Mediterranean geographical environ-ment (A case study in Dalmatia), 19th Inter-national Conference on the History of Carto-graphy, Madrid.

27


Fürst-Bjeliš, B., D’Alessio, G., Diklić, O. (2000):Venetian Cadastre and the Eco-Historical Eva-luation of Triplex Confinium (18th Century),Eco-history of the Triplex Confinium (c. 1500–1800), Zadar.

Fürst-Bjeliš, B., Mlinarić, D. (2002): XIXth Inter-national Conference on the History of Carto-graphy, 19. međunarodna konferencija o povi-jesti kartografije, Kartografija i geoinformacije,1, 92–95.

Graovac, V. (2000): Atlas svijeta 2000, Mozaikknjiga, Zagreb, 1998., Geoadria, vol. 5, 141.

Grubišić, S. (ed., 1999): Šibenik na starim crte-žima i gravurama, Catalogue of the exhibitionorganised by the County Museum of Šibenik,from 20 May till 15 June 1999.

Grünfelder, A. M. (2001): Karte kao izvori za pro-učavanje senjskih uskoka, Radovi Instituta zahrvatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučili-šte u Zagrebu, Vol. 32–33, 355–363.

Gržetić, Z. (ed., 2003): Peljar za male brodove,drugi dio, Hrvatski hidrografski institut, Split.

Hammer, M. (1999): Katastarski planovi u Držav-nom arhivu u Pazinu, Catalogue of the exhibi-tion organised on the occasion of Archive weekand 180 years of land cadastre in Istria, Pazin,26 April – 30 June 1999, Državni arhiv u Pa-zinu.

Holjevac, Ž. (2001): Odnos narativnih i kartograf-skih izvora prema ekohistoriji Triplex Confi-niuma, Radovi Instituta za hrvatsku povijest,Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Vol.32–33, 371–382.

Horvat, S., Duplančić. T., Železnjak, Ž. (2001):Thematic Nautical Charts and Handbooks forthe Sea Area of the Eastern Adriatic Coast,Geodetski list, 2, 151–156.

Horvat, S., Železnjak, Ž. (1999): Vrlo uspješan iplodonosan nastup izaslanstva MORH-a, Ve-lebit of 9 September 1999, 6–7.

Husak, M. (1999a): Radovi Zavoda za znanstvenirad HAZU, Geodetski list, 4, 309.

Husak, M. (1999b): Zbornik radova GIS CRO-ATIA ’98 (Proceedings of GIS CROATIA ’98),Geodetski list, 4, 310–311.

Husak, M. (1999c): Digital Historical Atlas of Va-raždin from the 12th to the 20th Century, Spa-tial Information Management in the New Mil-lenium, University of Katowice, Cracow, Pro-ceedings, 258–270.

Husak, M. (2000): Stari zemljovidi otoka Cresa,Geodetski list, 4, 302–305.

Husak, M., Frangeš, S. (2000): Konferencija “Spa-tial Information Management in the New Mil-lennium”, Geodetski list, 2, 112–115.

Husak, M., Lapaine, M. (2000): Svečana sjednicaSekcije za kartografiju Hrvatskoga geodetskogdruštva, Geodetski list, 2, 109–111.

Husnjak, S., Bogunović, M. (2002): Possibility ofPreparing Thematic Maps Through Develo-ping of the Geographic Information System(GIS), Mogućnosti izrade tematskih karata natemelju izrade geografskog informacijskog sus-tava (GIS-a), Kartografija i geoinformacije, 1,60–70.

Ilić, M. (2000): Željeznički putnički promet Središ-nje Hrvatske, Hrvatski geografski glasnik 62,Zagreb, 67–80.

Ilić, M. (2001): Prigradski prometni sus-tavi Središnje Hrvatske, Doctoral thesis,Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučili-šte u Zagrebu.

Javorović, I. (2001a): Prilog rječniku iz područjadaljinskih istraživanja, Bilten Savjeta za da-ljinska istraživanja i fotointerpretaciju HAZU,Zagreb, No. 15.

Javorović, I., (2001b): Osuvremenjivanje karatapomoću satelitskih snimaka, Master’s thesis,Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Javorović, I., Lapaine, M., Lampek-Pavčnik, I.(2001): Research on Topographic Map Up-dating, The 20th International Cartograp-hic Conference, Beijing, China, August 6–10,2001, Proceedings, Vol. 3, Eds. Li Li et al.,1649–1654. Published also on CD-ROM.

Javorović, I., Lapaine, M., Lampek-Pavčnik, I.(2002): Research on Topographic Map Upda-ting, Istraživanje osuvremenjivanja topograf-skih karata, Kartografija i geoinformacije, 1,32–39

Juračić, M., Benac, Č., Crmarić, R. (1999): Se-abed and surface sediment map of the Kvar-ner region, Adriatic Sea, Croatia (Lithologi-cal map, M 1:500 000). Geologia Croatica, 52,131–140.

Jurišić, I. (2001): Ekohistorija fortifikacijskih am-bijenata u Karlovačkom generalatu početkom18. stoljeća, Radovi Instituta za hrvatsku povi-jest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu,Vol. 32–33, 365–369.

Kanajet, B. (2001): Povodom obilježavanja 45. pa-ralele u Puntu na otoku Krku, Geodetski list,3, 244.

Kanajet, B., Oštrek, D. (1999): Terminološki rječ-nik geodezije, kartografije i katastra, Geodetskilist, 3, 244.

Kapović, Z., Frangeš, S. (2002): Second CroatianCongress on Cadastre, Drugi hrvatski kongreso katastru, Kartografija i geoinformacije, 1,100–105.

Kljajić, I. (2001): Hrvatski kartografi, Master’sthesis, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakul-tet.

Kljajić, I. (2002): Slavonia – History of the Set-tlements and the Origins of Inhabitants by M.Marković, Slavonija – povijest naselja i podri-jetlo stanovništva, Kartografija i geoinforma-cije, 1, 160–163.

28


Kljajić, I., Lapaine, M. (2002): Faustus Verantius,450 Anniversary of His Birth, Faust Vrančić,450. obljetnica rođenja; Kartografija i geoin-formacije, 1, 164–167.

Kozličić, M. (1999a): “Tabella” G. A. Vavassorea– tehnologijska prekretnica u pomorskoj karto-grafiji Jadrana 16. stoljeća (G. A. Vavassore’s“Tabella” – Tehnological Turning-point in the16th Century Nautical Cartography of theAdriatic), in: 6th International scientific con-ference Society and Technology 99 – 6. Inter-national Scientific Gathering Society and Tec-hnology 99, Virtual society – Virtualno druš-tvo, Informatologia, Separat Speciale, No. 8,Zagreb, 60–63.

Kozličić, M. (1999b): Izmjere dubina istočnog Ja-drana tijekom 16.–19. stoljeća (16th–19th Cen-tury Depth Surveys in the Eastern Adriatic),in: 2nd Croatian Conference on Waters, Cro-atian Waters from the Adriatic to the Danube,Proceedings, Zagreb, 1999, 325–333.

Kozličić, M. (1999c): “Tabvula Sinvs Venetici” vonW. Barents und ihre Geschichtliche und Ge-ographische Bedeutung, Geoadria, Vol. 4, Za-dar, 21–32.

Kozličić, M. (2000): Presentazioni panoramichedell’Adriatico orientale nel corso della storia,Archivio Storico Italiano, Vol. 158, No. 583 (1),Firenze, 119–140.

Kozličić, M. (2001a): Vjetrulje u Coronellijevu“Corso Geografico” iz 1693. godine. (TheWind-roses in Coronellis “Corso Geografico”published in 1683), Informatologia, Vol. 34,No. 3–4, pp. 183 and 309.

Kozličić, M. (2001b): Vjetrulje u Coronellijevu“Corso Geografico” iz 1693. godine (The Wind-roses in Coronellis “Corso Geografico” publi-shed in 1683), in: The 8th International scien-tific conference Society and Technology 2001– 8. International Scientific Gathering Societyand Technology 2001, Informatologia, SeparatSpeciale, No. 9, Zagreb, 173–176.

Kozličić, M. (2003): Panorame Dalmacije Giusep-pea Riegera, Hrvatski hidrografski institut,Split.

Kozličić, M., Duplančić-Leder, T. (2003): Split –centar jadranske hidrografije i pomorske karto-grafije, Značajne obljetnice istraživanja mora ipodmorja, katalog uz istoimenu izložbu u Glip-toteci HAZU, Zagreb, travanj 2003.

Kren, G. (2000): Karta zvjezdanog neba, Drvoznanja, veljača 2000.

Krpeljević, Z. (ed., 2001): Geodetski informator,Državna geodetska uprava, Zagreb.

Krpeljević, Z. (ed., 2002): Geodetski informator 2,Državna geodetska uprava, Zagreb.

Kužić, K. (2001): Four Lakes from Mercator’s Mapof Croatian Regions and Causes of their Extin-ction, Četiri jezera s Mercatorova zemljovidahrvatskih krajeva i razlog njihova nestanka,Geoadria, vol. 6, 5–15.

Lambaša, G. (ed., 1999): Šibenik na starim crte-žima i grafikama, the catalogue of the exhibi-tion, Županijski muzej Šibenik.

Landek, I. (ed., 2001): Katalog proizvoda, Dr-žavna geodetska uprava, Zagreb.

Landek, I. (ed., 2003): Katalog proizvoda 2003,Državna geodetska uprava, Zagreb.

Landek, I., Frangeš, S. (1999): Aerial Photographsfor the Purpose of Local Administration andSelf-government, Spatial Information Manage-ment in the New Millennium, Proceedings, Ka-towice, 367–374.

Landek, I., Frangeš, S. (2000): Usage of AerialPhotographs. Proceedings of the workshop– International Co-operation and TechnologyTransfer, Volume XXXII, Part 6W8/1, Ljub-ljana, 101–104.

Lapaine, M. (1999a): Određivanje granica razredametodama aritmetičkog i geometrijskog niza,Geodetski list, 3, 197–208.

Lapaine, M. (1999b): Jozefinska izmjera 1763.–1787. na području Slovenije, 4th vol., VincencRajšp and Aleksandra Serše editors, Geodetskilist, 3, 245–246.

Lapaine, M. (1999c): Kemija i kartografija, Ga-zophylacium, 1–2, 125–135.

Lapaine, M. (1999d): 18. međunarodna konferen-cija o povijesti kartografije, Atena, 11–16. 7.1999, Geodetski list, 4, 299–301.

Lapaine, M. (1999e): Dječja karta svijeta, Među-naordna izložba, Školske novine, No. 27 from14 September 1999, p. 11.

Lapaine, M. (1999f): Primjena AutoCAD Mapa ukonstruktivnoj geometriji i računalnoj grafici,lecture at the 5th Scientific and ProfessionalColoquium of the Croatian Society for Cons-tructive Geometry and Computer Graphics,27–28 September 1999, the abstract was pu-blished in: HDKGKG, 5th Scientific and Pro-fessional Colloquium, Abstracts, without pagenumbering. Paper published in KoG 1999, 4,43–50, titled Primjene AutoCAD Mapa.

Lapaine, M. (1999, 2000): Pohvaljena hrvatskafotokarta na Međunarodnoj kartografskoj iz-ložbi, Geodetski list 2000, 1, 49–51, and Ge-ografski horizont 1999, 1–2, 111–113.

Lapaine, M. (2000a): Prijedlog službenih karto-grafskih projekcija Republike Hrvatske, Dr-žavna geodetska uprava, Sveučilište u Zagrebu,Geodetski fakultet, pp. 88+105.

Lapaine, M. (2000b): Mirela Slukan, doktorica pri-rodnih znanosti, Geodetski list, 1, 59–61.

Lapaine, M. (2000c): Darovi za kreativnost, Sve-čanost na Geodetskom fakultetu u Zagrebu,Školske novine, No. 11 of 21 March 2000, p.6.

Lapaine, M. (2000d): Poziv hrvatskim učeni-cima, Međunarodno natjecanje za kartu svi-jeta, Školske novine, No. 18 of 9 May 2000, p.4.

29


Lapaine, M. (2000e): Primjene AutoCAD Mapa,4th Multidisciplinary Symposium Modelling inScience, Technique and Society, Rijeka, Pro-ceedings “Kreativno rješavanje zadataka”, edi-tors Juraj Božičević, Alojz Caharija, CroatianAcademy of Engineering, Croatian Society forSystems, Zagreb, 111–117.

Lapaine, M. (2000f): Natječaj za dječju kartu2001, Geodetski list, 3, 215–216.

Lapaine, M. (2000g): Matematička osnova karteHrvatske u Lambertovoj konformnoj konusnojprojekciji u mjerilu 1:500 000, a study madefor the Križovan Cartographic Laboratory, Za-greb, 12 pp.

Lapaine, M. (2000h): Rainbow Bridge, Ispod dugemost, Regenbogen-Brücke, Miriam Sperber,Vladimir Cvetnić, editors, Geodetski list, 4,310–311.

Lapaine, M. (2000i): Prijenos prostornih poda-taka, Geodetski glasnik, Sarajevo, vol. 34, 5–14.

Lapaine, M. (2000, 2001): Digitalna kartografijaby Nedjeljko Frančula, Geodetski list, 4, 306–307; Ekscentar 2001, 4, 78.

Lapaine, M. (2001a): Ivka Kljajić, magistrica zna-nosti, Geodetski list, 1, 59–60.

Lapaine, M. (2001b): Inventar Državne geodetskeuprave 1847.–1963., Geodetski list, 1, 70–72.

Lapaine, M. (2001c): Jozefinska izmjera 1763.–1787. na području Slovenije, 6th vol., VincencRajšp and Vladimir Kološa editors, Geodetskilist, 2, 168–169.

Lapaine, M. (ed., 2001d): Elementi kvalitete pros-tornih podataka (Elements of Spatial Data Qu-ality), editors S. C. Guptill and J. L. Morrison;translated by D. Tutić and M. Lapaine; Dr-žavna geodetska uprava, Zagreb, 211 pp.

Lapaine, M. (2001e): Kartografske projekcije, Ne-djeljko Frančula, Geodetski list, 3, 252–253.

Lapaine, M. (2001f): Ivana Javorović, magistricatehničkih znanosti, Geodetski list, 4, 313–314.

Lapaine, M. (2001g): Osnovano Hrvatsko karto-grafsko društvo, Geodetski list, 4, 320.

Lapaine, M. (2001h): Map Projections, in: Annual2001 of the Croatian Academy of Engineering,(Ed. D. Aničić), Croatian Academy of Engine-ering, Zagreb, 29–45.

Lapaine, M. (2002a): Stjepan (Esteban) Horvat,in: Distinguished Croatian Scientists in theWorld, Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu,ed. J. Herak, Hrvatsko-američko društvo, Za-greb, 29–71.

Lapaine, M. (2002b): 19. međunarodna konferen-cija o povijesti kartografije, Madrid, 1–6. srp-nja 2001., Geodetski list, 1, 59–61.

Lapaine, M. (2002c): GIS Polonia 2001, Geodet-ski list, 1, 61–62; Geodetski glasnik, Sarajevo,2001, 35, 56–61.

Lapaine, M. (2002d): Mira Miletić-Drder, magis-trica informacijskih znanosti, Geodetski list, 2,131–133.

Lapaine, M. (2002e): Malo kartografije, Matka, 41,14–19.

Lapaine, M. (2002f): Razvoj visokoškolske geodet-ske nastave, in: Exercitationes Gaeodeticae –Geodetske vježbe (ed. M. Lapaine), Hrvatskogeodetsko društvo, Zagreb, 100–105.

Lapaine, M. (ed., 2002g): Exercitationes Gaeode-ticae – Geodetske vježbe, Hrvatsko geodetskodruštvo, Zagreb.

Lapaine, M. (2002h): Prva diferencijalna forma ikonformne parametrizacije plohe, in: ZbornikGeodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebupovodom 40. obljetnice samostalnog djelovanja1962.–2002. (ed. T. Bašić), Geodetski fakultet,Zagreb, 193–204.

Lapaine, M. (2002i): Ivana Racetin, magistricatehničkih znanosti, Geodetski list, 3, 2002–203.

Lapaine, M. (2002j): Dječja karta svijeta 2003, Po-ziv na natječaj, Geodetski list, 3, 205–206.

Lapaine, M. (2002k): Editorial, Riječ urednika,Kartografija i geoinformacije, 1, 4.

Lapaine, M. (2002l): 20th International Carto-graphic Conference, 20. međunarodna karto-grafska konferencija, Kartografija i geoinfor-macije, 1, 72–75.

Lapaine, M. (2002m): Ivana Wechselberger, MScin Geodesy, Ivana Wechselberger, magistricageodezije; Kartografija i geoinformacije, 1,112–115.

Lapaine, M. (2002n): Mira Miletić-Drder, MSc inInformation Sciences, Mira Miletić-Drder, ma-gistrica informacijskih znanosti; Kartografija igeoinformacije, 1, 114–119.

Lapaine, M. (2002o): Ivka Kljajić, MSc in Ge-odesy, Ivka Kljajić, magistrica geodezije; Kar-tografija i geoinformacije, 1, 118–121.

Lapaine, M. (2002p): Joseph II Land Survey atthe Territory of Slovenia at the End of the18th Century, Jozefinska izmjera na područjuSlovenije krajem 18. stoljeća, Kartografija i ge-oinformacije, 1, 150–153.

Lapaine, M. (2002q): Children’s World Map 2003,Dječja karta svijeta 2003, Kartografija i geoin-formacije, 1, 186–187.

Lapaine, M. (2002r): Kartografske projekcije, Kar-tografija i geoinformacije, 1, 188–189.

Lapaine, M. (2002s): Karta i/ili zemljovid? Kar-tografija i geoinformacije, 1, 194.

Lapaine, M. (2002t): Map Projections for Air Na-vigation, Annual 2002 of the Croatian Aca-demy of Engineering (ed. D. Aničić), 51–62.

Lapaine, M. (2002u): Geodezija u Tehničkoj en-ciklopediji, Geodetski list, 1, 17–28.

Lapaine, M. (editor of the Croatian edition,2003a): Atlas svijeta za 21. stoljeće, ISSBN953–6750–59–7, Naklada Fran, Zagreb.

Lapaine, M. (2003): O prijedlogu nove službenekartografske projekcije za Hrvatsku, Ekscen-tar, 5, 36–39.

30


Lapaine, M., Frančula, N. (1999): Seminari o di-gitalnoj kartografiji i GIS-u, Geodetski list, 4,298.

Lapaine, M., Frančula, N. (2000a): Koordinatnisustavi u geografiji, 2. hrvatski geografski kon-gres, Lovran, 1999, Hrvatsko geografsko druš-tvo, Zbornik radova, (ed. D. Pejnović), Zagreb,61–71.

Lapaine, M., Frančula, N. (2000b): Cartographyin Croatia 1991–1999, Annual 2000 of the Cro-atian Academy of Engineering (ed. D. Aničić),Croatian Academy of Engineering, Zagreb, 21–39.

Lapaine, M., Frančula, N. (2001a): Točka u poli-gonu, Geodetski list, 3, 207–222.

Lapaine, M., Frančula, N. (2001b): Nada Vučetić,doktorica tehničkih znanosti, Geodetski list, 3,234–235.

Lapaine, M., Frančula, N. (2001c): O pojmovimaanalogno i digitalno. Bilten Znanstvenog vi-jeća za daljinska istraživanja i fotointerpreta-ciju HAZU, vol. 15–16, 135–144.

Lapaine, M., Frančula, N. (2001d): Kartografija idaljinska istraživanja. Bilten Znanstvenog vi-jeća za daljinska istraživanja i fotointerpreta-ciju HAZU, vol. 15–16, 145–154.

Lapaine, M., Frančula, N. (2001e): Nacionalno iz-vješće međunarodnoj kartografskoj zajednici,Državna geodetska uprava, Sveučilište u Za-grebu, Geodetski fakultet, 46 str.

Lapaine, M., Frančula, N. (2002a): Izbor karto-grafske projekcije za prikaz regija, sažetak u:(urednici Z. Curić i dr.): Problemi regionalnograzvoja Hrvatske i susjednih zemalja, međuna-rodni znanstveni skup, 28–30. 11. 2002., Knjigasažetaka i vodič terenskog izlaska, 18.

Lapaine, M., Frančula, N. (2002b): Nada Vuče-tić, PhD in Technical Sciences, Nada Vučetić,doktorica tehničkih znanosti; Kartografija i ge-oinformacije, 1, 110–113.

Lapaine, M., Frančula, N., Tunjić, I. (1999): Cro-atian Cartographers, poster presented at the18th International Conference on the Historyof Cartography, Athens. Abstract published in:18th International Conference on the Historyof Cartography, Abstracts, 79.

Lapaine, M., Frangeš, S. (2002): New Cartograp-hic Textbooks by Professor Frančula, Novi kar-tografski udžbenici prof. Frančule, Kartogra-fija i geoinformacije, 1, 136–141.

Lapaine, M., Frangeš, S., Župan, R. (2000): Visu-alisation of Thematic Data, International Con-ference and Exhibition Proceedings, GIS Cro-atia 2000, 27–33.

Lapaine, M., Kljajić, I. (2001a): Baza podatakao hrvatskim kartografima, lecture at the 1stCongress of Croatian Art Historians, Zagreb,15–17 November 2001, the abstract publishedin the Book of Abstracts (prepared by IrenaKraševac, Milan Pelc and Mirjana Repanić-Braun), 38–39.

Lapaine, M., Kljajić, I. (2001b): CROCART – ADatabase on Croatian Cartographers, invitedlecture to the 19th International Conference onthe History of Cartography, International So-ciety of the Curators of Early Maps (ISCEM),29. 6. – 8. 7. 2001., Madrid.

Lapaine, M., Kljajić, I. (2002): Korčula’s Car-tographers, GIS Odyssey 2002, Split, Trogir,Korčula, Mljet, Dubrovnik, Proceedings (ed.D. Kereković), 42–53.

Lapaine, M., Lovrić, P., Frančula, N., Frangeš, S.,Vučetić, N. (1995): Hrvatski kartografi, Idejniprojekt, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fa-kultet, 47 pp.

Lapaine, M., Tunjić, I. (1999): Hrvatska državnagranica na moru, symposium on the State Ge-odetic Base and Land Information Systems,Opatija, Hrvatsko geodetsko društvo, Zbornikradova, 27–35.

Lapaine, M., Tutić, D. (1999a): Hrvatska dr-žavna kartografska projekcija, symposium onthe State Geodetic Base and Land InformationSystems, Opatija, Hrvatsko geodetsko društvo,Zbornik radova, 155–164.

Lapaine, M., Tutić, D. (1999b): Određivanje ula-ska u teritorijalno more u realnom vremenu,Automation in Transportation ’99, Pula, Tri-este, Proceedings (ed. Ž. Šakić), 101–104.

Lapaine, M., Tutić, D. (2001a): Relationshipsbetween the Old Gauss-Krüger Projection andUTM Projection for Croatia, poster at theEuropean Reference Frame – EUREF2001,Symposium of the IAG Commission X, Sub-commission for Europe, organized by the StateGeodetic Administration of the Republic ofCroatia. Published in: EUREF PublicationNo. 10, Mitteilungen des Bundesamtes fürKartographie und Geodasie, Frankfurt amMain, 2002, Band 23, 308–312.

Lapaine, M., Tutić, D. (2001b): Katastar i pro-mjena službene kartografske projekcije, in:Roić, M., Kapović, Z. (eds.): Zbornik radova2. hrvatskog kongresa o katastru, Zagreb, 231–240.

Lapaine, M., Tutić, D. (2003): Microsoftov Map– mogućnosti i ograničenja, 26. međunarodniskup MIPRO 2003, Opatija 19–23. 5. 2003.,Zbornik radova Računala u obrazovanju, 92–97.

Lapaine, M., Vučetić, N., Kljajić, I. (2000): Iz-bor parametara za Lambertovu konformnu ko-nusnu projekciju Hrvatske u mjerilu 1:500 000,the study made for the Križovan CartographicLaboratory, Zagreb, 21 pp.

Lapaine, M., Vučetić, N., Tutić, D. (1999, 2001):Kartografija i AutoCAD Map, manual, Sveuči-lište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1st edition,1999, 69 pp., 2nd edition, 2001, 70 pp.

31


Lazanin, S. (2001): Kartografski i narativni izvoriza Karlovački generalat u prvoj polovici 18.stoljeća, Radovi Instituta za hrvatsku povijest,Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Vol.32–33, 399–407.

Lechthaler, M. (1999): Nizozemsko-njemački kar-tografski kongres i 48. njemački dani karto-grafa, Geodetski list, 3, 240–242.

Magaš, D. (2000): Geographic Determinants inthe Conception of Mateo Pagano’s Map: TheWhole District of Zadar and Šibenik (Tvto elCótado. di. –Zara et Sebenicho–), Venice, c.1525, report at the Eco-History of the TriplexConfinium (c. 1500–1800), Third InternationalProject Conference, Zadar, 3–7 May 2000.

Magaš, D. (2000): Sedamdesetpet godina života,Želimir Meštrović, Geoadria, vol. 5, 156–157.

Marković, M. (2001): Hrvatski gradovi na starimplanovima i vedutama, AGM, Zagreb.

Marković, M. (2002a): Kartograf Ivan Klobuča-rić i Rijeka, Adamić, Naklada Benja, Povijesnodruštvo otoka Krka, Rijeka.

Marković, M. (2002b): Hrvatska na starim zemljo-vidima, Jesenski i Turk, Zagreb.

Marković, M. (2002c): Klaudije Ptolemej, Jesenskii Turk, Zagreb.

Marković, M., Vuković, M. (2002): Zagrebačka šo-kadija, Šokadija–Zagreb.

Marković, S. (ur., 2003): Martin Rota Kolunić iNatale Bonifacio: djela u hrvatskim zbirkama,katalog uz istoimenu izložbu u Kabinetu gra-fike HAZU, Zagreb, ožujak–travanj 2003.

Matvejević, P. (2002): Druga Venecija, VBZ, Za-greb.

Medak, D. (2002): Elementi kvalitete prostornihpodataka, Elements of Spatial Data Quality,Kartografija i geoinformacije, 1, 152–155.

Medak, D., Car., A. (2002): Geoinformacijska zna-nost danas i sutra, in: Zbornik Geodetskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40.obljetnice samostalnog djelovanja 1962.–2002.(ed. T. Bašić), Geodetski fakultet, Zagreb, 35–42.

Miletić-Drder, M. (2001): Sustav zemljopisnihpredmetnih odrednica za predmetno označiva-nje kartografske građe, Master’s thesis, Zagreb.

Miljković, V., Šamanović, S. (2002): Geoinfor-macijski sustavi kao okosnica suvremene ana-lize podataka, in: Zbornik Geodetskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40. obljet-nice samostalnog djelovanja 1962.–2002. (ed.T. Bašić), Geodetski fakultet, Zagreb, 17–23.

Mlinarić, D. (2001): Novovjekovne kartografske in-terpretacije prostora tromeđe na temelju iz-vora iz Zbirke Novak, Radovi Instituta za hr-vatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilišteu Zagrebu, Vol. 32–33, 409–419.

Mlinarić, D. (2002a): Croatian Towns on OldPlans and Panoramic Views by M. Marković,Hrvatski gradovi na starim planovima i vedu-tama, Kartografija i geoinformacije, 1, 154–157.

Mlinarić, D. (2002b): Različite percepcije rano-novovjekovnog prostora hrvatskih zemalja udomaćih i stranih kartografa, in: Etničnost istabilnost Europe u 21. stoljeću, Mežnarić, S.(ed.). Zagreb: Institut za migracije i narod-nosti, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 131–142.

Moačanin, N. (2001): O problemima kartograf-ske identifikacije obavijesti iz osmanskih po-pisa bosanskih krajišta, Radovi Instituta za hr-vatsku povijest, Filozofski fakultet, Sveučilišteu Zagrebu, Vol. 32–33, 345–347.

NN (2001): Pravilnik o načinu topografske izmjerei o izradbi državnih zemljovida, Narodne no-vine No. 64.

NN (1999): Zakon o državnoj izmjeri i katastrunekretnina, Narodne novine No. 128.

Nejašmić, I., Toskić, A. (2000): Razmještaj sta-novništva u Republici Hrvatskoj – dio općihdemografskih i društveno-gospodarskih pro-cesa, Geoadria, vol. 5, Zadar, 93–104.

Novosel-Žic, P., Richter-Novosel, Ž. (2000): Našikartografi 16. i 17. stoljeća, Geodetski list, 1,1–13.

Njegač, D., Toskić, A. (1999): Rural Diversifi-cation and Socio-economic Transformation inCroatia, GeoJournal 46, Dordrecht, 263–269.

Orešić, D. (2000): Hidrogeografske značajke irazvoj Krapinsko-zagorske županije, Docto-ral thesis, Prirodoslovno-matematički fakultet,Sveučilište u Zagrebu.

Paj, R. (1999): 17. sjednica Sekcije za kartografijuHrvatskoga geodetskog društva, Geodetski list,2, 161–164.

Paj, R. (2003): Grafički i slovno-brojčani kodnisustav državnih topografskih zemljovida, Iz-vješća o znanstveno-stručnim projektima iz2001. godine, Državna geodetska uprava, Za-greb, 117–124.

Paj, R., Frangeš, S., Vučetić, N. (2003): Kar-tografska generalizacija sa standardizacijomza državne zemljovide, Izvješća o znanstveno-stručnim projektima iz 2001. godine, Državnageodetska uprava, Zagreb, 125–135.

Pandžić, A. (ed., 1999): Slike mira – oživljena Hr-vatska u vrijeme Karlovačkog mira 1699, cata-logue of the exhibition, Hrvatski povijesni mu-zej, Zagreb.

Pavić, M. (2000): Plovidbena ruta sjevernim Ja-dranom u izolaru Giuseppea Rosaccija, RadoviInstituta za povijesne znanosti Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti u Zadru, Vol. 42,173–194.

32


Pejnović, D. (ed., 2000): Zbornik radova 2. hrvat-skoga geografskoga kongresa, Lovran, 30 Sep-tember – 3 October 1999, Hrvatsko geografskodruštvo, Zagreb.

Pelc, M. (2000): Informacijski aspekti u graficiMartina Rote Kolunića i Natalea Bonifacija,Geodetski list, 1, 15–28.

Pelc, M. (2001): Martin Rota Kolunić: addenda etcorrigenda, Radovi Instituta za povijest umjet-nosti, 25 (2001[i.e. 2002]) ; 119–124.

Pleše, Lj., Miljković, V., Šamanović, S. (2002):GIS Polonia 2001, Kartografija i geoinforma-cije, 1, 96–99.

Pleško, J., Biljecki, Z. (2003): Ocjena točnostiDMR-a 5.0, Izvješća o znanstveno-stručnimprojektima iz 2001. godine, Državna geodet-ska uprava, 91–95.

Poslončec-Petrić, V. (2002): Uspoređivanje pro-gramskih paketa za automatsko sjenčanje re-ljefa, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu,Geodetski fakultet.

Poslončec-Petrić, V., Frangeš, S., Župan, R.(2002): Prikaz reljefa na kartama sjenčanjem,in: Zbornik Geodetskog fakulteta Sveučilišta uZagrebu povodom 40. obljetnice samostalnogdjelovanja 1962.–2002. (ed. T. Bašić), Geodet-ski fakultet, Zagreb, 61–70.

Racetin, I. (2002): Terminologija suvremene po-morske kartografije, Master’s thesis, Sveučili-šte u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Racetin, I., Lapaine, M. (2001a): Suvremena po-morska kartografija u izvaneuropskim drža-vama, Geodetski list, 2, 121–135.

Racetin, I., Lapaine, M. (2001b): Suvremeni tren-dovi u digitalnoj pomorskoj kartografiji europ-skih država, Hrvatske vode, 37, 357–365.

Roić, M., Zekušić, S. (1999): Normizacija digital-nih prostornih informacija, Geodetski list, 3,209–226.

Roksandić, D. (2001): Dinara kao ekohistorijskiproblem – ranonovovjekovni kartografski as-pekti (Dinara: Problemi pristupa povijesti pla-nine) Radovi Instituta za hrvatsku povijest,Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Vol.32–33, 333–343.

Slukan, M. (1999): Prostorni razvoj Zagreba odpolovice 19. stoljeća na temelju katastar-skih izvora, Doctoral thesis, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu,pp. 356.

Slukan-Altić, M. (1999a): Dvorci i kurije zaprešić-kog kraja u katastarskim izvorima 19. stoljeća,Zaprešićki godišnjak 1998, god. VIII, Maticahrvatska Zaprešić, 71–90.

Slukan-Altić, M. (1999b): Kartografski izvori zapovijest Triplex Confiniuma, Scientific mono-graph and the exhibition catalogue, CroatianState Archives and the Department of the Cro-atian History at the History Department of theFaculty of Philosophy, University of Zagreb,Zagreb.

Slukan-Altić, M. (ed., 2000): Državna geodetskauprava 1847–1963, edicija Povijest hrvatskogkatastra: I Hrvatska i Slavonija. Hrvatski dr-žavni arhiv, Zagreb.

Slukan-Altić, M. (2000a): Kartografski izvori zaeuropsku i hrvatsku povijest Novoga vijeka, I.i II. dio, lecture notes, Odsjek za povijest, Fi-lozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

Slukan-Altić, M. (2000b): Stari zemljovidi otokaCresa (Old Maps of the Island Cres), exhi-bition catalogue Center for Possible Develop-ment – Ecopark Pernat, Lubenice.

Slukan-Altić, M. (2001a): Brdovečki kraj u katas-tarskim izvorima 1862. godine, Zaprešićki go-dišnjak, 1999, god. IX, Matica hrvatska Zapre-šić, Zaprešić, 107–118.

Slukan-Altić, M. (2001b): Povijest mletačkog ka-tastra Dalmacije (Morlaci u mletačkim katas-tarskim izvorima), Arhivski vjesnik, No. 43,Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 139–155.

Slukan-Altić, M. (2001c): Hidrografske karte rijekakao izvori za proučavanje dinamike hidrograf-skih odnosa, Hrvatske vode, No. 34, Zagreb,15–30.

Slukan-Altić, M. (2001d): Povijest kartografskogupoznavanja radobiljskog kraja od starog vi-jeka do pojave suvremenih karata, Materialand contribution for the history of Dalmatia,No. 16, Državni arhiv u Splitu, Split, 5–27.

Slukan-Altić, M. (2001e): Kartografski izvori zapovijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvat-skih zemalja, Zbornik Pravnog fakulteta, Za-greb.

Slukan-Altić, M. (2001f): Kartografski izvori zapovijest upravno-teritorijalnog ustroja IstočneHrvatske, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje,No. 6, Državni arhiv u Osijeku, Osijek.

Slukan-Altić, M. (2001g): Povijest kartografskihradova na području grada Koprivnice, Podrav-ski zbornik 2000.–2001, dvobroj 26/27. Muzejgrada Koprivnice, Koprivnica, 63–73.

Slukan-Altić, M. (2001h): Katastar Istre, edicijaPovijest hrvatskog katastra, Hrvatski državniarhiv, Zagreb.

Slukan-Altić, M. (2001i): Vegetacijske karte i os-tali kartografski izvori za proučavanje transfor-macije vegetacijskog pokrova, Historijski zbor-nik, Zagreb, in print.

Slukan-Altić, M. (2001j): Kartografski izvori zapovijest Kosova, Institut za hrvatsku povijest,Zagreb, in print.

Slukan-Altić, M. (2001k): Karte kao izvor za eko-historijska istraživanja tromeđe (Uvod u istra-živanje kartografskih izvora Triplex Confini-uma), Radovi Instituta za hrvatsku povijest,Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Vol.32–33, 323–332.

33


Slukan-Altić, M. (2001m): Geografske i demograf-ske značajke općine Pokupsko, kao dio mono-grafije Pokupsko – povijest i sadašnjost, GradPokupsko i Matica hrvatska Pokupsko, Pokup-sko, in print.

Slukan-Altić, M. (2001n): Entwicklung und Eigen-schaften der habsburgischen Militärkartograp-hie in the edition Croatia on Secret Maps of the18th and 19th Centuries, vol. Srijemska župa-nija, History Institute, Zagreb, 9–25.

Slukan-Altić, M. (2001p): Historický atlas mistČeské Republiky, svezek č. 8 – Jihlava, EvaSmetanová, editor, Geodetski list, 3, 247.

Slukan-Altić, M. (2001r): Aspeti storico–urbaninell’Istria Veneta dai disegni dell’Archivio diStato di Venezia, Marino Budicin, editor, Ge-odetski list, 3, 248–249.

Slukan-Altić, M. (2001s): Kartografski izvori u po-vijesti umjetnosti, lecture at the 1st Congressof Croatian Art Historians, Zagreb, 15–17 No-vember 2001, the abstract was printed in theBook of Abstracts (prepared by I. Kraševac,M. Pelc and M. Repanić-Braun), 39.

Slukan-Altić, M. (2002a): Kartografski izvoriotoka Mljeta. Građa i prilozi za povijest Dal-macije, br. 17, Državni arhiv u Splitu, Split,299–325.

Slukan-Altić, M. (2002b): Hidroregulacije Dravei njezini utjecaji na transformaciju prirodnogi kulturnog pejsaža Podravine, časopis Podra-vina, br. 2, Koprivnica, 128–152.

Slukan-Altić, M. (2002c): Croatia on Secret Mapsfrom the 18th and 19th Centuries, Hrvatskana tajnim zemljovidim 18. i 19. stoljeća, Kar-tografija i geoinformacije, 1, 142–143.

Slukan-Altić, M. (2002d): Száz Várrajz Wűrttem-bergergben = Hundert Festungspläne in Wür-temberg, Kartografija i geoinfromacije, 1, 144–145.

Slukan-Altić, M. (2002e): Historic Maritime MapsUsed for Historic Exploration 1290–1699, Kar-tografija i geoinformacije, 1, 146–147.

Slukan-Altić, M. (2002f): Klis on Old Drawings,Engravings and Photographs, Klis na starimcrtežima, gravurama i fotografijama, Karto-grafija i geoinfromacije, 1, 148–149.

Šimičić, K. (2002): Ispitivanje točnosti izrade ka-tastarskih planova i računanja površina klasič-nim metodama, in: Zbornik Geodetskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu povodom 40. obljet-nice samostalnog djelovanja 1962.–2002. (ed.T. Bašić), Geodetski fakultet, Zagreb, 293–300.

Škalamera, Ž., Magaš, O. (2002): Brseč na kar-tografskim prikazima, Državni arhiv u Rijeci,studeni – prosinac 2002. Državni arhiv u Ri-jeci.

Štefanec, N. (2001): Kartografske obavijesti o gra-dovima na širem prostoru Triplex Confiniuma1550.–1700., Radovi Instituta za hrvatsku po-vijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Za-grebu, Vol. 32–33, 383–397.

Težak, S. (1999): Županija varaždinska u srednjemvijeku, Exhibition catalogue, Muzej grada Va-raždina, Varaždin.

Toskić, A. (1999): Političko-teritorijalna organi-zacija i urbani sistem Hrvatske, Zbornik ra-dova 2. hrvatskog geografskog kongresa, Lo-vran, 109–120.

Tuđman, M. (2002): Priča o Paddyju Ashdownu iTuđmanovoj salveti, Naklada Pavičić, Zagreb.

Tunjić, I., Lapaine, M. (1999): Croatian State Bo-undary at the Adriatic Sea, 19th Internati-onal Cartographic Conference, Ottawa, Proce-edings (ed. C. Peter Keller), University of Vic-toria, Canada, Vol. 2, 1721–1730; CD-ROM,Section 12, pdf format.

Tutić, D. (2002a): 17th Electoral Meeting of theRemote Sensing and Photointerpretation Sci-entific Council in the Croatian Academy of Sci-ences and Arts, 17. izborna skupština Znans-tvenog vijeća za daljinska istraživanja i fotoin-terpretaciju HAZU, Kartografija i geoinforma-cije, 1, 106–109.

Tutić, D., (2002b): Foundation of Croatian Carto-graphic Society, Osnovano Hrvatsko kartograf-sko društvo, Kartografija i geoinformacije, 1,168–169.

Tutić, D., Lapaine, M. (2002): Ulice na multime-dijskoj i interaktivnoj karti sjeverozapadnogdijela grada Zagreba, Automatizacija u pro-metu 2002, Rijeka/Lovran, 20–23. 11. 2002.,Zbornik radova (ed. Ž. Šakić), 75–78.

Tutić, D., Vučetić, N., Lapaine, M. (2002): Uvod uGIS, Student’s manual, Sveučilište u Zagrebu,Geodetski fakultet, Zagreb.

Vučetić, N. (2001): Generalizacija linijskih eleme-nata karte po kriteriju maksimalne sličnosti,Doctoral thesis, Sveučilište u Zagrebu, Geodet-ski fakultet.

Vučetić, N., Lapaine, M. (2001a): Primjena Auto-CAD Mapa u kartografskoj generalizaciji li-nija, Geodetski list, 4, 259–272.

Vučetić, N., Lapaine, M. (2001b): Line Generali-sation and AutoCAD Map, Geoadria, Vol. 6,17–30.

Vučetić, N., Petrović, S., Lapaine, M., Frančula,N. (2002): Pojednostavljenje linija na temeljukoeficijenta linearne korelacije, in: Zbornik Ge-odetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po-vodom 40. obljetnice samostalnog djelovanja1962.–2002. (ed. T. Bašić), Geodetski fakultet,Zagreb, 51–60.

34

Documents

Preuzmite članak u PDF-u