Prilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa - obz.hr razvoja VI.pdf · Strategija razvoja Osje ko-baranjske županije Prilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa str

Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županijePrilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa

str. 198

Prilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa

Prof. dr. sc. Ante LaucSveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Ljubo Milovi�

mr. Mario Bogdanovi�

Magdalena Babi�

Željko Požega

Sadržaj:

1. Uvod ................................................................................... 199

2. Razvoj ljudskih resursa ...................................................... 202

3. Razvoj tehnoloških resursa ................................................ 207

4. Razvoj ekonomsko-financijskih resursa ............................. 209

5. Provedena znanstvena istraživanja u svrhu izrade

strategije razvoja Osje�ko-baranjske županije ................... 213

6. Zaklju�ak ........................................................................... 221


str. 199

Uvod

Prvi je korak izrade strategije razvoja Osje�ko-baranjske županije kreiranjezajedni�ke vizije (dva do pet puta ve�i BDP Osje�ko-baranjske županije), nakon�ega je potrebno odrediti ciljeve zadanog projekta, a to su, izme�u ostaloga:razvijanje proizvodnje, zapošljavanje, razvoj ljudskih resursa, podizanje moralnog,intelektualnog i socijalnog kapitala ljudi, ulaganje u znanje i obrazovanje,vrednovanje rada, vrednovanje kapitala, u�inkovitija zakonska regulativa,osiguranje socijalne sigurnosti i budu�nosti na visokoj ekonomskoj razini,realizacija profitabilnih investicijskih projekata, završetak privatizacije uzosiguranje ve�inskog vlasništva od strane zaposlenih djelatnika, i sl.Viziju treba postaviti na temeljima suvremenog na�ina razmišljanja kako u odnosuna znanje niti jedna županija, industrija, poduze�e ili pojedinac, nemaju prirodnuprednost: prednosti su u želji za u�enjem, inventivnosti pojedinaca, sposobnostimanagera da motiviraju, pove�avaju i iskoriste individualno znanje.Izradi strategije razvoja Osje�ko-baranjske županije prišlo iz nekoliko pravaca:

istraživanjem postignute razine razvijenosti (Koje je pouke mogu�e izvu�i izpovijesti gospodarskog razvitka županije?)istraživanjem iskustava drugih regija u svijetu suo�enih sa problemima sa kojimase u ekonomskom razvoju susrela i Osje�ko-baranjska županija (Što su u�inili usjevernoj Engleskoj suo�eni sa nezaposlenoš�u koja je bila posljedica zatvaranjavelikih rudnika i brodogradilišta, što su u�inili u Finskoj suo�eni sa gubitkom tržištabivšeg Sovjetskog Saveza; što su u�inili u Irskoj suo�eni sa op�om ekonomskomnerazvijenoš�u?)istraživanjem stavova i mišljenja socijalnih partnera u realizaciji nove strategije:mladih ljudi; eksperata za pojedina gospodarska podru�ja; te predstavnicimapoliti�ke mo�i koji �e interese utjecajnih �imbenika povezati i koordinirati (Kakva jepercepcija budu�nosti Slavonije i Baranje od strane razli�itih socijalnih partnera?)

U procesu istraživanja stavova i mišljenja sudjelovalo je 511 osoba, od kojih je407 u uklju�eno u završnu analizu i to:

311 mladih do 25 godina76 predstavnika lokalne/podru�ne samouprave20 gospodarstvenika

U cilju poticanja otvorene rasprave o razvojnim problemima i razvojnim idejama,održano je nekoliko videokonferencija, u kojima je sudjelovalo oko 10 do 15eksperata po svakoj konferenciji, iz Osijeka, Splita, Rijeke i Zagreba:

Slobodna zona u Osijeku, 2003. godineZajednica povratnika, 2003. godineLjudski kapital, 2003.godineHrvatsko društvo na principima autopoiesisa, 2003. godineKultura mira, 2004. godineHrvatska od 50 mld eura, prosinac 2004. godine


str. 200

Razvoj Osje�ko-baranjske županije mora obuhva�ati sve segmente života idjelovanja ljudi, koje je potrebno utvrditi na tri razine:

sadašnjosti, koja predstavlja startnu poziciju razvoja, sa svim svojim prednostima iproblemima koji se pokazuju u Županiji u ovom trenutku (pad bruto društvenogproizvoda, nezaposlenost, izostanak razvojne politike i investicija, demografskakriza, siromaštvo stanovništva i sl.), a koji su rezultat ratnih godina, ali i pogrešnoprovedene privatizacije, pomanjkanja razvojne strategije i koncepcije te grešaka uekonomskoj politici u zadnjih 10-ak godina,bliske budu�nosti, u kojoj se pojedini problemi moraju rješavati interventnimmjerama, ne �ekaju�i ni maksimalna, niti optimalna rješenja (primjerice,nezaposleni ne mogu �ekati idu�i razvojni ciklus koji se može pokrenuti zanekoliko godina, njima treba posao odmah),dugoro�no, u daljoj budu�nosti, u kojoj se mogu na temelju strategije vršitistrukturne promjene.

�imbenici koji definiraju strategiju razvoja Osje�ko-baranjske županije su:

ciljevi razvitka, koji se moraju postaviti multidisciplinarno,pretpostavke od kojih se kre�e u utvr�ivanju strategije razvoja, a koje se posebnoodnose na prostor i vrijeme, startnu poziciju od koje se kre�e u razvoj tedjelovanje okruženja (posebno me�unarodnog i me�uregionalnog),sredstva koja se mogu koristiti za razvoj (postoje�a i planirana, kapital, kapaciteti,infrastruktura i ljudi),izbor odgovaraju�ih gospodarskih i društvenih djelatnosti, koje, polaze�i odpostoje�eg stanja, mogu izvršiti promjenu strukture gospodarstva,sustav ekonomskih i pravnih mjera kojima se stvaraju uvjeti za razvoj i sl.

Strategiju Osje�ko-baranjske županije treba postaviti na osnovama trenutnogstanja naših prirodnih, ljudskih i tehni�kih potencijala, a njen razvoj u skladu sprirodnim, psihosociološkim i božanskim zakonitostima. Potrebno je preciznoodrediti ciljeve te poticati samou�e�e i samoorganiziraju�e timove s projektimarazvitka proizvoda i usluga kao i osigurati da se materijalne potrebe moguzadovoljiti radom i u�enjem. Naša su istraživanja pokazala da smo razvijanjemmotivacije, znanja i odnosa u stanju zna�ajno podizati organizacijsku u�inkovitosti humanost, a na takvim osnovama i slobodu kao temeljnu kategoriju. Cilj je daOsje�ko-baranjska županija osigura da okolina prepozna moralno i intelektualnoja�e individue koje mogu povu�i kako tehnološki, tako i ekonomski i politi�kirazvitak. Nužno je prona�i na�in kako da, kao Županija, proizvedemo što više onihkoji su visoko motivirani, visokostru�ni, spremni za timsku organizaciju idemokratsku zajednicu, drugim rije�ima, trebamo otkrivati potencijalne stvaratelje,razvijati ih, potpomagati i voljeti. Gotovo u svim visokorazvijenim tehnološkimsredištima u svijetu shvatilo se da treba razvijati cjelokupnu organizaciju kaosamou�e�i sustav te da �e upravo takvi sustavi koji se budu najboljesamoorganizirali i procesirali informacije najvjerojatnije opstati. Management ugospodarstvu i politici treba što prije ovladati teorijom motivacije, znanja iinterakcije elemenata u danom sustavu. Stvaranje bogate i sretne Osje�ko-baranjske županije zahtijeva angažiranje svakog pojedinca bez obzira na to kojiposao obavlja, a osobni �e razvoj rezultirati organizacijskim, ekonomskim ikulturnim razvojem cijele zajednice. Bitno je razviti svijest o stvaranju zajedni�kih


str. 201

vizija, koje neprestano treba produbljavati, proširiti i uzvisiti u nešto bolje, istinitije iljepše u odnosu na dosadašnje rezultate. Mreže timova sve �e to potencirati, a izinstituticija lokalne samouprave (teritorijalno) i poduze�a (funkcionalno) to �edovesti do kona�ne sinteze na Županijskoj razini. Odgovorni ljudi u Županijimoraju iz strategije prepoznati ono što je temelj za daleko ve�e ulaganje ustanovnike Osje�ko-baranjske županije. Za ostvarenje vizije Osje�ko-baranjskežupanije od 1,5 do 3,5 milijardi dolara BDP-a trebaju nam mreže timova upoduze�ima i državnim institucijama. Interdisciplinarno sastavljeni timovi, u kojemmoraju biti inženjeri, ekonomisti i pravnici, a po potrebi zadatka i drugi stru�njaci,moraju raditi na na�in koji �e voditi do poštenih, pametnih i lijepih rješenja. Za totrebamo osigurati digitalno u�enje, gdje �e sve što je najbolje u fizici, kemiji,biologiji, filozofiji, psihologiji, tehnici, ekonomiji, pravu, politologiji i umjetnosti bititransparentno zvukom, slikom i tekstom preko Interneta. Županijske vlasti trebajudonijeti odluku kojom �e direktno financirati ulaganje u ljude.Društveni razvitak Osje�ko-baranjske županije u strategiji je potrebno razraditi u tripravca: preko razvoja ljudskih resursa, razvoja ekonomsko-financijskih resursa irazvoja tehnoloških resursa.


str. 202

Razvoj ljudskih resursa

U svim oblastima ljudskih djelatnosti na razini Osje�ko-baranjske županije odlukese trebaju prepustiti stru�njacima, dokazanim autoritetima u svom podru�judjelovanja. Hijerarhijski ustrojena zajednica mora cijeniti upravo ljudsku posebnosti koristiti je za op�u korist naroda na svome podru�ju. Problem kadrova u javnimslužbama potrebno je rješavati kvalitetnom selekcijom postoje�ih kadrova,zapošljavanjem najboljih mladih stru�njaka i uvo�enjem obvezne izobrazbetijekom rada. Najve�i su resursi Županije u ukupnom ljudskom radnom ikreativnom potencijalu, gdje treba tražiti našu šansu u procesima stalnih globalnihpromjena, koje karakteriziraju prijelaz u postindustrijsko - informati�ko društvo.Ve�u pažnju posvetiti traženju, izboru i razvijanju potrebnog kadra (pogotovomanagerskog) kako bi se osiguralo kvalitetno kadrovsko prestrojavanje i zamjenanedovoljno sposobnih. Treba provoditi usavršavanje zaposlenih kao podru�jekadrovske politike kojim jako utje�emo na rast efikasnosti poduze�a. Zaposlenese prati pomo�u posebnih programa, otkrivaju se njihovi potencijali, tuma�e im sevještine koje su potrebne da napreduju u struci ili karijeri, mijenja im seorganizacijska uloga, time im poduze�e omogu�ava da se razviju što više mogu teviše zarade za sebe i poduze�e.Kadrovska politika Osje�ko-baranjske županije treba se zasnivati na:

predvi�anju kadrovskih potrebaevidenciji talentiranih i perspektivnihplanu popunjavanja radnih mjestaosposobljavanju kadrova, gdje naglasak mora biti na:individualnom, grupnom i cjeloživotnom obrazovanju,poticanju kreativnosti i samostalnosti.stimuliranju i motivaciji, gdje je potrebno uvesti i osigurati:bonuse na pla�u,sudjelovanje u profitu i dodjelu dionica,napredovanje u poslu,kvalitetne uvjete rada.

Potrebno je definirati odgovornost �elnih ljudi za rezultate sustava i kvalitetuprocesa rada putem ugovaranja rada. Ugovori o radu vode�ih ljudi morajusadržavati osiguranje budu�nosti sustava kojim rukovode i njihovu odgovornost.Za regulaciju ugovora predlaže se uvo�enje Zakona o kontroli efikasnosti radamanagera te Zakona o kontroli efikasnosti vlasti. Zakonom o kontroli efikasnostirada managera se, izme�u ostaloga, kontrolira uspješnost rada svakogmanagera, a njegov ostanak na toj funkciji uvjetuje koeficijentom produktivnostikapitala (KPK), koji na kraju svakog odre�enog vremenskog razdoblja mora bitiiznad unaprijed odre�ene razine. Koeficijent produktivnosti kapitala (KPK)izra�unava se tako da se dobit na tržištu (realizacija) podijeli sa ukupnimtroškovima proizvodnje. Zakonom o kontroli efikasnosti vlasti se, izme�u ostaloga,kontrolira uspješnost rada vlasti na podru�ju Osje�ko-baranjske županije, a njezinostanak u poziciji uvjetuje koeficijentom efikasnosti administrativne djelatnosti(KEAD), koji tako�er na kraju svakog odre�enog vremenskog razdoblja mora biti


str. 203

iznad unaprijed odre�ene razine. Koeficijent efikasnosti administrativne djelatnosti(KEAD) izra�unava se tako da se zbroj ukupne štednje gra�ana i ukupnostvorenog profita podijeli sa troškovima funkcioniranja administracije. Vlast se unašoj Županiji nametnula kao odvojeni društveni podsustav izvan intenzivnedruštvene kontrole te ona, ne samo da ne stvara novododanu vrijednost, što jojmora biti primarni zadatak u strategiji, ve� i uništava novododanu vrijednost drugihsubjekata društva odnosno usporava ih u razvoju.Nadalje, treba poboljšati radno zakonodavstvo koje �e u sebi sadržavatisistematizaciju radnih mjesta. Županija mora osigurati transformaciju na�inaupravljanja svih sustava na na�in da �elni ljudi prvi trebaju zapo�eti transformacijukoja se ostvaruje u�enjem, a na razini cijele Županije pokrenuti širu akcijudoškolovanja i prekvalifikacije postoje�ih zaposlenih i nezaposlenih kadrova.Posebnu je pozornost potrebno obratiti na školstvo koje je gotovo zanemariloulogu roditelja, stoga preobrazba školstva mora biti u na�inu rada s u�enicima, sasadašnjeg na�ina obrazovanja prisilom i nadmetanja me�u u�enicima za ocjene inagrade, u�ionice se trebaju preobraziti u mjesto u kojem u�enici rado borave, ukojem se u�e raditi u grupama, me�usobno se podržavati i biti kreativni. Uvestiobavezu pou�avanja i stalne edukacije u�itelja, kao i razvijanje svijesti kodu�enika o važnosti cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja nakon završetkaškolovanja.Ako Županija želi progres, u školstvu se mora posti�i slijede�e:

u�enici trebaju stjecati vještine, a ne pamtiti informacije,u�enicima treba pružati samo one informacije koje se direktno odnose i važne suza život,u�enicima pružiti mogu�nost da izražavaju što bi željeli nau�iti,nastavni program u školama prilagoditi aspiracijama svakog u�enika i potrebamaza daljnje školovanje,cijeli školski sustav mora biti u funkciji kvalitetnog rada u�itelj-u�enik, pri �emu suu�itelji inicijatori poboljšavanja na�ina rada,u�itelji djecu moraju voditi, a ne prisiljavati, pou�avati, biti prijatelji s djecom isavjetovati ih,ravnatelji škola trebaju pratiti razvijanje društvene zajednice i u tom smjeruusmjeravati procese rada,u�enike u�iti kako imati kontrolu nad svojim životom, kako zara�ivati i što zna�ibiti odgovoran prema sebi i prema drugima.

U vremenskom razdoblju od pet godina u školstvu Osje�ko-baranjske županijepotrebno je ostvariti slijede�e rezultate:

školski sustav ima odre�enu svrhu i dugoro�nu viziju,s birokratsko-centralisti�kog upravljanja školama prešlo se na individualan na�inkvalitetnog rada s u�enicima,provedena je selekcija i edukacija kadrova sukladno svrsi cijelog sustava,škola je integrirani dio društva koja edukacijom u�enika zadovoljava zahtjevepojedinca i društva, uz stalnu potrebu poboljšavanja postoje�ih rezultata,u�enici su osposobljeni prakti�no primjeniti nau�eno i preuzeti odgovornost zasvoje u�enje,osigurano je primanje i rad volontera u nastavnom procesu,vrši se stalna razmjena znanja i iskustava s kvalitetnim školama u svijetu,


str. 204

formirana je razvojna pedagoško-psihološka služba isklju�ivo orjentirana kapomo�i u�iteljima na unapre�enju nastavnog procesa,osigurani su besplatni udžbenici i pristup Internetu,upisi u srednje škole i fakultete obavljaju se prema potrebama za odre�enozanimanje, selekcijom koja podrazumijeva testiranja, intervjue i analizu dosadostvarenih rezultata, a osigurat �e izbor najboljih kadrova,provode se programi prevencije ovisnosti i niz drugih programa izra�eni u suradnjis drugim komponentama društva.

Strategija razvoja Osje�ko-baranjske županije mora se temeljiti na jednadžbirazvitka:

Y = ax1 + bx2 + cx3 + dx4 + ex5 + fx6,

gdje varijancu društvenog razvitka objašnjavaju motivacija ljudi, njihova znanja ivještine, timski rad, tehnologija, novac i okolina, a a-f su ponderi uz nezavisnevarijable �iji je odnos a>b>c>d>e>f. U skladu s tim, treba zahtijevati od Vlade teMinistarstva znanosti, obrazovanja i sporta, da Osje�ko-baranjska županija budepoligon za razvoj ljudskih resursa i podizanje moralnog, intelektualnog i socijalnogkapitala ljudi. Njihovom odlukom svakome tko želi u�iti trebaju se osiguratifinancijska sredstva za podmirenje svih troškova koji se odnose na pove�anjerazine motivacije, znanja i timskog rada, tako da novac nikome tko se želi razvijatine predstavlja problem, kao i osigurati metodologiju i mehanizam kojim �e sepratiti efekti takvih investicija u unapre�ivanje ljudskih potencijala, uz napomenuda se o�ekuju, a što je potkrijepljeno znanstvenim dokazima, od 8 do 25 putave�e stope povrata (ovisno o tome koliko dobro postavimo temelje i osiguramosredstva isklju�ivo i za što u�inkovitije podizanje varijabli x1, x2 i x3), što biosiguralo brži gospodarski razvoj Osje�ko-baranjske županije i pove�anježivotnog standarda stanovništva. Ulaganja u ljude osigurati preko stipendija idrugih oblika financijske pomo�i talentiranim stanovnicima Županije koji žele u�itiza njihov daljnji nastavak procesa edukacije, pritom vode�i ra�una o osiguranjupovrata novca u slu�aju neuspješnog obavljanja procesa školovanja, kao iobveznim radom i boravkom u naselju u odre�enom vremenskom razdoblju uslu�aju uspješnog procesa školovanja. Financijsku pomo� davati najprijeobrazovanju i usavršavanju stanovništva u onim stru�nim spremama koje suŽupaniji i naselju iz kojega dolazi najneophodnije.Osnova je za brži razvoj ljudskih resursa, osim sustavnog podizanja varijabli x1, x2 ix3, razviti zajedni�ku viziju Osje�ko-baranjske županije i svih njenih gospodarskihsubjekata kao u�e�ih organizacija, te primijeniti Grafikon ulaganja u ljudski i fizi�kikapital i znatno pove�ati ulaganja u ljudske resurse, �ime �e se osigurati znatnove�e stope povrata. Tako�er, primijeniti Model ABCD, odnosno osmisliti mehanizamkoji �e osigurati traženje, prepoznavanje i poštivanje boljih pojedinaca sa visokomrazinom moralnog, intelektualnog i socijalnog kapitala, njihovu samoorganizaciju inadvladavanje C igra�a. Strategiju ljudskih resursa postaviti na teoretskimspoznajama Osje�ke škole koja tvrdi kako je rast društvene stope povrata ve�i odrasta osobne stope povrata. Uvesti obvezu pra�enja i iskazivanja intelektualnogkapitala i znanja zaposlenika svakog gospodarskog subjekta te pratiti njegov trendpreko konta 21 Algoritma kapitala u prirodnom dvojnom knjigovodstvu poduze�a.

Sveu�ilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao temeljni pokreta�razvitka naše Županije, prije odluke o koracima koje je potrebno poduzeti da bi se


str. 205

unaprijedio sustav obrazovanja na svim njenim fakultetima, potrebno je adekvatnoanalizirati parametre kao što su razvijenost, u�inkovitost, doprinos društvu, rad poznanstvenim na�elima, razvijenost proizvoda i usluga, korištenje potencijalaokoline i sl. Strategiju razvoja Sveu�ilišta potrebno je postaviti tako da cilj budebrži razvoj društva, boga�enje stanovništva Županije te podizanje životnogstandarda. Potrebno je napraviti studiju koja �e pokazati koliko se u sustavuobrazovanja i visokog školstva polaznicima pružaju korisna znanja te posebicenajnovija i najmanje rasprostranjena znanja koja se razvijaju ili su razvijena zavrijeme koje dolazi, kao i postaviti temelje za preustroj Sveu�ilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku, tako da se studenti na fakultetima obrazujumultidisciplinarno, a ne da budu specijalizirani za svoje zanimanje i nespremni zaprihva�anje znanja iz drugih znanstvenih disciplina. Razmisliti o oformljivanjugrupe stru�njaka koji �e u Županiji sustavno izu�avati i širiti temeljna znanjapotrebna za upravljanje razli�itim sustavima, a istovremeno na fakultetimaosje�kog Sveu�ilišta unijeti u programe temeljna znanja o upravljanju sustavima uokviru postoje�ih kolegija, kojima �e se napustiti teorijski zastarjela znanja oklasi�noj organizaciji rada.Fakulteti osje�kog Sveu�ilišta moraju biti upravljani s aspekta kvalitete studenata,razvoja znanja i u�inkovitosti. Vlast kao predstavnik društva koja daje novacsveu�ilištu/fakultetima od njih mora dobiti odre�en volumen rada premadogovorenim zada�ama, standardima kvalitete i troškovima. Odnos vlasti isveu�ilišta/fakulteta pravno bi trebao biti sli�an odnosu NO i uprava, gdje upraveimaju zada�u ostvariti dogovorene ciljeve s dogovorenim mjerama u rokovima, aNO utje�e na izbor ciljeva i standarda rada, strategiju, planove, bitne projekte iprovjerava da li u prijedlozima uprave ima dovoljno kvalitetnih ciljeva, podciljeva imjera za ostvarenje namjeravanog. Sveu�ilište je glavni podsustav za razvojŽupanije i ono mora biti najviše kontrolirano.Najbitnije je poboljšati kvalitetu znanja za studente osje�kog Sveu�ilišta. Znanjekoje naši studenti dobivaju, pogotovo na društvenim fakultetima, sadrži mnogonepotrebnog znanja, znanstveno nedokazanih modela, nedovoljno razjašnjenihmodela te premalo novih modela koji odgovaraju budu�im potrebama društva.Županija mora voditi ra�una i o poboljšanju kvalitete znanja za društvo, budu�i jeobim novog znanja kojeg naši znanstvenici daju svjetskoj praksi premala uodnosu na njihovo u�eš�e u znanosti i financijskim resursima koje dobivaju.Pogotovo je problemati�no što društvena znanost ne analizira i ne predlažerješenja za sustizanje najrazvijenijih društava. Obim novog znanja koje samimoramo razviti kao odgovor na našu specifi�nu situaciju je jako važan jer samo snovim spoznajama možemo smanjiti razvojni jaz i zauzeti potrebni normalnipoliti�ki i ekonomski položaj na vrhu s razvijenim društvima. Osje�ko Sveu�ilištemora udvostru�iti broj studenata, a posebno pove�ati broj studenata prirodnihznanosti, kako bi se ostvario brži razvoj. Smanjiti trošak obuke jednog studenta za50% cilj je koji treba rasteretiti budžet i porezne obveznike, a novi rukovodni iorganizacijski sustavi te tehnologije distribucije i uvježbavanja u korištenju znanjato omogu�avaju. Potrebno je promijeniti zakone, strategiju Sveu�ilišta i pravneodnose te obu�iti nastavnike kako bi se to ostvarilo. Nastavni dio znanosti nesmije dobivati više novca jer novac mora biti sa�uvan za istraživanje i razvoj.Potrebno je riješiti i problem besplatnih udžbenika za sve one koji žele u�iti. Akouzmemo u obzir �injenicu da je jedanput usvojeno znanje vlasništvofakulteta/društva i besplatno svima na raspolaganju, trebalo bi donijeti odluku dave�ina fakultetskih udžbenika na e-mediju košta neku manju cifru novca ili je na


str. 206

downloadu za sve gra�ane besplatna. To bi se odnosilo na prevo�enje, izdvajanjebitnog te interpretaciju drugih autora, izdvajanje bitnog te interpretaciju drugihautora, preslagivanje re�enica i paragrafa iz postoje�ih tekstova uz promjenurije�i, ne i na autohtonu proizvodnju novog znanja. Profesor zadržava autorskopravo samo nad onim što je stvorio novo, što potvr�uje posebna komisija. Ovimse izvlaš�uje profesora od preprodaje javnog dobra i usmjeruje na bolje korištenjevlastitih potencijala. Ako je profesor radom na projektu fakulteta koristioinfrastrukturu fakulteta i za radnog vremena “proizveo novo znanje” – tadaautorsko pravo pripada fakultetu. Ako je profesor izvan fakulteta stvorionovododanu vrijednost, tada autorsko pravo pripada profesoru. U tom slu�ajudržava treba, putem za to zaduženog tijela ili preko fakulteta, kupiti od autoraautorsko pravo i dozvoliti studentima da ga besplatno dobivaju na download ili zaneznatnu svotu na e-mediju.Uz izmijenjene zakone te poboljšan rukovodni i organizacijski sustav, a sa istimresursima, osje�ko Sveu�ilište može posti�i slijede�e rezultate:

obu�iti 30% više studenata za 3 godine, umjesto za 4,za 4 godine, osim znanja fakulteta, isporu�iti i znanje MBA,osigurati besplatne udžbenike za studente i sve gra�ane na e-mediju,dati 50% više novostvorenog znanja,smanjiti troškove studiranja studentu za 20%,omogu�iti godišnje 3.000 besplatnih ispita po pojedinim predmetima u programuživotnog obrazovanja.

Karakteristike sustava visokog obrazovanja u Osje�ko-baranjskoj županiji kojetreba popraviti su:

udio izvoza u proizvodnji, koji je neznatan,sustav rukovo�enja je nerazvijen,ne postoje standardi za sustav u�inkovitosti,nema formaliziranih standarda za sustav kontrole kvalitete,velik je postotak nezavršenih objekata rada,prosje�na je kvaliteta završenih objekata,ne postoje instrumenti mjerenja doprinosa društvu,sustav nagra�ivanja je nerealan i monopolan.

Na tržištu treba pokrenuti projekt osnivanja brand portala (centra znanja) kaoservisa proizvodnje i servisa kupaca. Portal treba biti, prije svega, jamac kvaliteteproizvoda i usluga i pouzdan vodi� kupcima. Na taj bi se na�in osiguralo da natržište mogu do�i samo provjereni proizvodi i usluge koji zadovoljavaju odre�enekriterije (kvaliteta, cijena, rokovi isporuke, dizajn, promidžba i sl). Polaze�i odpotreba tržišta, gospodarski se subjekti trebaju umrežiti sklapanjem ugovora (npr.kroz model clustera) u optimalne procese. Poduzetnici pritom trebaju ostatisamostalni gospodarski subjekti, a portal ne�e biti niti upravni niti nadzorni organniti u bilo kojem obliku participirati u vlasništvu umreženih tvrtki, ve� �e bitiprojektant i detektor njihove uspješnosti, a od prodaje prozvoda i usluga na tržištu,portal �e ubirati svoj ugovoreni dio.


str. 207

Razvoj tehnoloških resursa

Kao klju�an preduvjet pra�enja svakog razvoja, pa tako i tehnološkog razvojaOsje�ko-baranjske županije, nužno je osigurati tehnologiju pomo�u koje �e seomogu�iti svim stanovnicima Županije koji žele u�iti edukacija uz što niže troškove.U tu svrhu potrebno je realizirati projekt "Global Autopoietic University", putem kojeg�e se od najboljih katoli�kih sveu�ilišta u svijetu te najboljih i najpoznatijih sveu�ilištau zemljama EU dobiti digitalne baze najrelevantnijih znanja, posebice iz biologije,filozofije, psihologije, tehnologije, ekonomije i prava. Realizacija ovoga projekta bilabi podloga za uspostavljanje Hrvatske edukacijske mreže, kroz koju bi se provelainformatizacija sustava obrazovanja i visokog školstva u Županiji te osigurali uvjetisvakom tko želi u�iti da se samoodgaja, samoobrazuje i samoorganizira putemintegriranih digitalnih baza znanja na Internetu.Takav pristup informacijama i znanju podrazumijeva osiguravanje pristupaInternetu širokoj populaciji stanovništva Županije, uz omogu�avanje kupnjeinformati�ke opreme svim institucijama i ustanovama sukladno njihovimpotrebama. To je nužan preduvjet za razvijanje cjelokupnog poslovanja putemInterneta koje svima omogu�ava potpunu dostupnost tu�e i vlastite ponude,sniženje troškova poslovanja, brzinu prijenosa informacija, lojalnost klijenata, boljeupravljanje zalihama i dr. Razvojem ovakvog na�ina poslovanja izravno se utje�ena pove�anje prihoda poduze�a i Županije te smanjenje nezaposlenosti. Toujedno dovodi do povezivanja sektora obrazovanja, poslovanja i vlasti u skladnucjelinu putem e-learninga, e-businessa i e-governmenta.Gospodarski subjekti moraju pristupiti organizacijskom restrukturiranju idecentralizaciji proizvodnoga procesa preko modela formiranja clustera, kojegžupanijske vlasti trebaju primijeniti. Na taj �e se na�in osigurati kontinuitetproizvodnoga procesa i kontinuirani rast poslovanja, a formiranje �e clusteraŽupaniji olakšati odgovor na pitanja gdje locirati i uložiti slobodne i raspoloživeresurse.Nepovoljni su subjektivni �imbenici u industriji primarno odre�eni nedostatkomodgovaraju�ih znanja i iskustava, tj. nepoduzetnim managerskim kadrom,nedovoljnim ulaganjima u istraživanje i razvoj i tehnološku osnovicu,nefleksibilnim poslovnim ponašanjem, prevelikim oslanjanjem na pomo� države idrugim sli�nim �imbenicima. Kao nužnim se name�e daljnje razvijanje ipoboljšanje mreže institucionalnih poticaja i potpora, kreiranje poticajnijih mjeramakroekonomske i lokalne politike, iniciranje poslovne suradnje izme�u velikih imanjih poduze�a te ekonomskih najsnažnijih i manjih poduze�a, poboljšanjepoduzetni�ke klime te poboljšanje obrazovne razine malih poduzetnika -posebice, unapre�enje managerskih i poduzetni�kih znanja. Samo razvijena imoderna industrija utemeljena na znanju koja neprestano inovira svoje sveukupneprocese i ulaže u nove tehnologije, istraživanje i razvoj, organizaciju i upravljanje iuop�e u znanje može biti nositelj gospodarskih aktivnosti, napretka i izgradnjekonkurentskih prednosti.Konkretni u�inci formiranja clustera za Osje�ko-baranjsku županiju mogli bi sesažeti kroz nekoliko temeljnih prednosti:

zna�ajan porast industrijske proizvodnje,pozitivno gospodarsko restrukturiranje,razvitak poduzetništva i ja�anje sektora malih i srednjih poduze�a,


str. 208

rast konkurentnosti gospodarstva,pove�anje izvoza.

U poslovanju gospodarskih subjekata mora se težiti primijeni novih organizacijskih itehnoloških odnosa sa naglaskom na e-business, fleksibilnost proizvodnje,smanjenje vremena pripreme i obrade, nižim proizvodnim troškovima, ZeroDefect, Just In Time, virtualnoj organizaciji, kontroli kvalitete, uvo�enju standardaISO 9000, ISO 14000, Total Quality Management, Kaizen te posebno stavitinaglasak na pove�anje znanja, intelektualnog kapitala i permanentnu edukaciju(tzv. cjeloživotno obrazovanje). Za uspostavu takvog pristupa proizvodnji potrebnoje uvesti ra�unalom integriranu proizvodnju (CIM), odnosno primijeniti integriraneinformacijske sustave u proizvodnim poduze�ima budu�i da oni pove�avajuukupnu organiziranost i u�inkovitost proizvodnih sustava. Uvo�enjem tehnologijeracionalnog upravljanja riješili bi se problemi izme�u rada i managementa tekapitala i managementa, i to u tri koraka: stimuliranjem subjekata upravljanja naracionalizacije, provo�enjem mjera racionalizacije i uvo�enjem informacijskihtehnologija.Županija se nužno mora zalagati za uvo�enje unutar gospodarskih subjekatasustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, budu�i su bez tog sustava znanjadjelatnika mnogo manje iskoristiva jer se poslovi obavljaju na banalan, nepovezani nesustavan na�in.Najvažnije su koristi za poduze�e koje je poslovanje uskladilo sa zahtjevimanorme ISO 9001:

garancija kvalitete proizvoda doma�im i inozemnim poslovnim partnerima,prednost u odnosu na konkurenciju koja ne posjeduje certifikat ISO 9001,poboljšanje veza poduze�a, kupaca i dobavlja�a,pove�anje motiviranosti, komunikacije i sinergije u poduze�u,sustavno spre�avanje/smanjenje pojavljivanja grešaka (Zero Defect),poboljšanje u�inkovitosti upravljanja,kra�e vrijeme razvoja i plasiranja traženoga proizvoda na tržište,dugoro�no upravljanje kvalitetom poduze�a,minimalizaciju ukupnih troškova poduze�a.

Provo�enje racionalizacije rada i kapitala uklju�uje provedbu reinženjeringaposlovnih procesa pomo�u "principa kratkih ciklusa", tako da se racionalizacijaposlovanja provede na na�in da se vrijeme od promjena na tržištu do upravlja�keodluke te od odluke do njenog provo�enja maksimalno skrati. Time �e do izražajado�i netroškovno na�elo, prema kojemu je jedini na�in da se ostvari profitracionalizacija troškova. Racionalizaciju troškova potrebno je primijeniti krozskra�ivanje ciklusa proizvodnje i poslovanja (od poslovne ideje, preko izrade donaplate potraživanja). U novom pristupu proizvodnji naglasak treba staviti navisoku produktivnost uz korištenje visoko produktivne tehnologije, planiranje,organiziranje i motiviranje cijelog kolektiva, �ime se uspostavlja sa tržištemuskla�ena proizvodnja, osiguravaju se visoka kvaliteta, konkurentna cijenaproizvoda i veliko tržište.


str. 209

Razvoj ekonomsko-financijskih resursa

Razvoj ekonomsko-financijskih resursa Osje�ko-baranjske županije mora setemeljiti na Planu dugoro�nih investicija koji �e biti u službi perspektivnog razvoja,a plan je potrebno donijeti za sve potrebe Županije, za dugoro�no razdoblje i toza: energetiku, elektrifikaciju, vodovod, plinovod, putove, ceste, željeznice,planirane proizvodne djelatnosti prema raspoloživim resursima Županije, bolnice,škole, vrti�e, fakultete, stanogradnju, robne, uslužne i kulturne centre zapoboljšanje op�eg standarda gra�ana i dr. Strateški razvoj Županije može sepokrenuti samo novim investicijama, otvaranjem novih gradilišta i pokretanjemproizvodnje, posebice u brojnim neiskorištenim kapacitetima, što �e dovesti dozapošljavanja radnika. Svaki zamah proizvodnje pokre�e i proizvodnju drugihindustrijskih djelatnosti, malog obrta i svih drugih oblika uslužnih djelatnosti.Ekonomski razvoj oslanja se na vlastiti rad i Županija mora što je manje mogu�euvoziti, a što je više mogu�e izvoziti svoje viškove, iz �ega bi se najve�im dijelommogla servisirati dugovanja. Sivu ekonomiju Županijske vlasti trebaju nastojatismanjiti socijalnom politikom koja �e voditi brigu o svakom pojedincu iprovo�enjem zakona koji predvi�aju stroge mjere za one koji se bave sivomekonomijom.Promjene u kreditnoj politici su nužne i moraju biti u službi osloba�anja kreativnihproizvodnih snaga pojedinaca i cijelog društvenog kolektiva, pri �emu se ne�edijeliti masovno i bez kriterija, a pogotovo u po�etnoj fazi razvoja gospodarstva.Najprije �e se davati isklju�ivo krediti namijenjeni proizvodnji, a tek sapokretanjem i barem minimalnim razvojem doma�e proizvodnje (i poljoprivredne iindustrijske), mogu se po�eti davati namjenski potroša�ki krediti koji �e pratitiproizvodnju. Subvencijama je potrebno osigurati kamatno rastere�enje koje �e i�iu prilog uglavnom proizvodnji i poduzetništvu, bilo za modernizaciju, proširivanjeproizvodnje, informacijske sustave, sofisticiranu tehnologiju, istraživanje i razvoj isl., bilo u neke nove poduzetni�ke poduhvate. Zbog pove�ane potražnje zakreditima mo�i �e se provoditi selekcija najboljih programa proizvodnje i uslugašto nužno dovodi do pove�anja kvalitete i konkurentnosti na doma�em, ali i navanjskom tržištu roba i usluga. Kredite trebaju dobivati prvenstveno oni koji imajuodre�eno znanje, sposobnost, inovativnost, ugled, iskustvo (nikako ne trebasitni�ariti i zahtijevati da sve bude idealno, nego treba i�i i na odre�eni rizik), a sveprezentirano u konkretnim i razra�enim programima i bez pretjerane potrebe zahipotekama i/ili jamcima. Županija mora osigurati, s obzirom na poljoprivrednepotencijale kojima rasplažemo, najve�u dostupnost i subvencioniranu kamatu natržištu kapitala upravo poljoprivrednih kredita, a u manjem obujmu i kredite za svevrste poduzetništva u industrijskoj proizvodnji.Kada se pokrene proizvodnja i pove�a izvoz te se kroz poreze, prireze, trošarine,carine i ostala davanja prihodi podignu na primjerenu razinu, bit �e stvoreni uvjeti,a bude li politi�ke volje u Vladi RH, za smanjenje PDV-a i poreza na dohodak teukidanje poreza na dobit, stimuliraju�i na taj na�in još više razvoj doma�eproizvodnje i poduzetništva u Osje�ko-baranjskoj Županiji.Koncepcija razvoja Osje�ko-baranjske županije zahtijeva dogradnju postoje�einfrastrukture, posebno prometne, kako cestovne, tako i željezni�ke i rije�ne.Razvitak Županije ovisi i o stvarnoj valorizaciji prostora budu�i se, s geostrateškog


str. 210

i geoekonomskog stanovišta, radi o vrlo vrijednom prostoru kojeg definiraju glavnieuropski prometni pravci: zapad - istok i sjever - jug. U valorizaciju prometapotrebno je uklju�iti plovne rijeke (Sava, Dunav, Drava) te izgradnju kanalaŠamac – Vukovar i Koridora Vc, kao i dovršenje posavske autoceste te izgradnjuceste pravca Budimpešta - Osijek - Sarajevo – Plo�e.Osje�ko-baranjska županija prema svim obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima treba provoditi ekonomsku politiku kojom �e se osiguratisufinanciranje primarne proizvodnje te otkup proizvoda nakon proizvodnje, što nepredstavlja zna�ajniji iznos sredstava iz prora�una. Pove�anje broja proizvodnihjedinica u poljoprivredi je nužno, iz mnogo razloga, od kojih su najvažniji �injeniceda suvremena poljoprivredna proizvodnja zahtijeva sve manje djelatnika te dasamo otvaranje novih proizvodnih kapaciteta može riješiti krucijalni problemnezaposlenosti. No, najprije je potrebno obnoviti i modernizirati tradicionalnuproizvodnju, što podrazumijeva osiguranje informatizacije, automatizacije, novihmaterijala i sl., a to iziskuje velika ulaganja i vrijeme, dok se velik dio problemavezanih uz modernizaciju odnosi i na ljudski potencijal, kojeg je potrebno stru�noosposobiti i specijalizirati. Tek kada Županija postigne zavidnu razinu proizvodnje,treba razmišljati o novim automatiziranim i robotiziranim proizvodnjama. Da bi serealizirale komparativne prednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, potrebno je u�initiproizvod konkuretnim i to po svim elementima tržišta: cijeni, kvaliteti, distibuciji,specifi�nostima i sl. Za postizanje konkurentnosti na stranim tržištima i otvaranjumogu�nosti izvoza potrebno je postaviti kvalitetnu organizaciju proizvodnje,stru�ni marketing te brzu i jeftinu distribuciju, uz prethodno definiranu paletuproizvoda koji imaju stvarnu komparativnu prednost te proizvo�a�a koji su ustanju organiziranosti koja omogu�ava proizvodnju za strana tržišta. Imenovatistru�ni tim koji �e izraditi program za poticaj proizvo�a�a i prera�iva�apoljoprivrednih proizvoda, otvaranje pogona visokokvalitetne i sigurne zdravehrane te povezati proizvo�a�e zdrave hrane s turisti�kim objektima u RH.Stvarni problemi se nalaze gotovo u cijelosti u izgubljenoj industriji. Prehrambenaindustrija u Županiji mora biti u sprezi s poljoprivredom, dobivati jeftinu sirovinu,postizati visok koeficijent obrta kapitala te dosti�i visoku kvalitetu proizvoda, što jemogu�e samo pod uvjetom organiziranosti svih �imbenika i pra�enja sžupanijskim mjerama ekonomske politike. Potrebno je na županijskoj razini boljeiskoristiti drvoprera�iva�ke kapacitete, tako da eksploatacije šuma služe zarazvitak regije. Šumarstvu i drvnoj industriji treba osigurati osnivanje dizajnerskihcentara koji �e stvarati “slavonski namještaj”, prije �ega je potrebno riješitiproblem gubitka ingerencija Županije u šumarstvu i sve ve�e udaljenosti drvneindustrije od iskorištavanja šuma. Stoga je nužno razjasniti odnose na relacijiodgovornog Ministarstva i županijskih vlasti glede korištenja šuma, zatim oja�atiposlovne veze izme�u drvne industrije i šumarstva, tehnološki modernizirati drvnuindustriju i stvoriti vlastiti dizajn proizvoda od drveta, uz obrazovanje stru�njaka zadizajn. Vidjeti mogu�nost osnivanja šumarskog fakulteta pri Sveu�ilištu JosipaJurja Strossmayera u Osijeku (dislociran u Vinkovcima).Metaloprera�iva�ku industriju u regiji treba redefinirati, pojedine kapacitetezadržati na postoje�oj razini, druge rekonstruirati i promijeniti im proizvodnuorijentaciju. U okviru ove grane treba razvijati male pogone po selima, uz visokuspecijalizaciju proizvodnje. Tijekom vremena u takve pogone treba uvoditiproizvodnju elektronike, ali i procesne opreme za potrebe poljoprivrede i sl.Razvitak ove industrije treba biti dugoro�no definiran, uz predvi�anje stalnihpromjena, ali nikad više s velikim brojem zaposlenika.


str. 211

Ostale grane industrije, posebice industrija gra�evinskih materijala, kao i kemijskaindustrija, traže konstantnu tehnološku obnovu, ali nisu na glavnom pravcurazvoja Županije i regije. Industrija gra�evinskih materijala mora biti vezana uzgra�evinarstvo, koje ima vrlo dobru perspektivu zbog obnove razrušenih objekatatijekom Domovinskog rata te razvoj prometa. Zahtjevi su koji se postavljaju predindustriju u svakom slu�aju postupna modernizacija, rješavanje dijela problemanezaposlenosti, omogu�avanje demografske obnove te smanjenja demografskogodljeva iz Županije.Proizvodnom obrtništvu i malom poduzetništvu Županija mora osigurati sljede�euvjete za njihov napredak:

kooperantski ili tržišni odnosi na “otvorenom tržištu” sa velikim gospodarskimsustavima,postojanje domicilnog tržišta za njihove proizvode i usluge u krajnjoj potrošnji.

Županija treba otvarati inkubatore za poduzetnike po�etnike, poduzetni�ke centre,tehnološke centre i gospodarske zone, u ve�im gradovima i slobodne zone,pružati stru�nu pomo� kod izrade poslovnih planova i investicijskih studija. Sustavobrtništva i malog poduzetništva ne može biti dominantan pravac razvojaŽupanije, ali može biti zna�ajan izvor novih radnih mjesta.Ugostiteljstvo i turizam ovise o atraktivnosti ponude, koju Županija treba u okvirusvojih mogu�nosti poticati, ali i o kupovnoj mo�i stanovništva, koja je u ovomtrenutku mala. Budu�i su trgovinu na malo preuzeli strani trgova�ki lanci, Županijabi trebala poticati trgovinu na veliko koje je gotovo nestala, a posebno nove obliketrgovine, primjerice produktne burze, diskonte za promet poljoprivrednimproizvodima i sl. Na razvoj trgovine županijske vlasti zna�ajno mogu utjecatirazvojem slobodnih zona te malograni�nog prometa sa susjedinim zemljama.Kod ustroja gospodarskih subjekata u državnom vlasništvu optimalno rješenjetreba biti u tzv. multidivizionalnoj organizaciji, prema kojemu je poduze�epodijeljeno na autonomne jedinice prema proizvodima ili geografskoj lokaciji, kojeimaju operativnu autonomiju i odgovornost, ali su centralno koordinirane,kontrolirane i razvijane. Cilj je izgraditi mrežu kongruentnih i komplementamihaktivnosti unutar poduze�a u skladu s realnim materijalnim i ljudskim resursima,kao i financijskim mogu�nostima i izvorima, gdje strategija razvitka nije u velikiminvesticijama i megalomanskim programima, ve� u kreativnim inovativnimkadrovima, novim idejama i novim metodama vo�enja poduze�a.

Na tržištu nemamo dovoljno kvalitetnih rukovoditelja, što zna�i da nemamosposobnu strukturu koja može oplemeniti ljudski potencijal. Vještina rukovo�enjanije dovoljno razvijena i postoji mnogo potpuno pogrešnih pristupa za rješavanjesloženosti organizacija. Osnovni model razvoja bi trebao biti doprinos stru�nomrazvoju svake osobe i njenom samoostvarenju te na taj na�in razvijanjeorganizacijskih sustava. Pri tome se u sustav unosi samo primijenjeno znanje uinstant obliku.

Županija mora poticati suvremene visokorazvijene savjetni�ke metode tevisokoefikasne rukovodne, administrativne i edukativne sustave za oblikovanjenovih strategija za institucije, poduze�a i osobe, kojima se nastoji pove�atiefikasnost svakog zaposlenika, a pojedinac se stavlja u centar zbivanja. Visokuu�inkovitost Županija ne može posti�i bez standardizacije rada, optimalizacijeradnih procesa i postavljanja standarda (normi) za rad. Pri tome norma nije samoosnova za odre�ivanje pla�e, ona je i mjera za razvoj podsustava.


str. 212

Razviti kod gospodarskih subjekata svijest o financijskom planiranju kao osnovipostojanog financijskog ponašanja, a izbor unutrašnjih i vanjskih financijskih alata,postavljanje sustava za procjenu rizika i selekciju projekata, porezno ira�unovodstveno balansiranje, kao preduvjet financijske stabilnosti poduze�a.Osje�ko-baranjska županija mora se orjentirati na ekonomsku politiku koja �esmanjiti javnu potrošnju i reducirati deficit županijskog prora�una, stimuliratiprivatnu štednju i ubrzati akumulaciju kapitala. Kao strateške smjernice trebapostaviti smanjenje poreza, liberalizaciju tržišta, privatizaciju preostalih poduze�au državnom vlasništvu te generirati uvjete za pove�anje proizvodnje i ostvarenjevisokih stopa gospodarskog rasta.Za svako poduze�e na podru�ju Županije u apsolutnom, ve�inskom ilimanjinskom državnom vlasništvu, izraditi prijedlog koraka koje rukovodstvopoduze�a treba poduzeti kako bi se poboljšalo stanje u poduze�u i ostvarili ve�iprofiti, poboljšalo stanje ljudskih resursa, uz napomenu kako je svako ulaganjenovca u ljudske resurse i njihovo obrazovanje potrebno osigurati povratom novcau slu�aju neuspješnog obavljanja stru�ne obuke i usavršavanja, kao i obveznimradom u poduze�u u odre�enom vremenskom razdoblju u slu�aju uspješnestru�ne obuke i usavršavanja, osiguranjem izvora u�enja i isticanjem nužnostipotrebe stalne edukacije postupno uvo�enje procesa permanentne edukacije istvaranja u�e�e organizacije. Za gospodarstvenike organizirati seminare putemkojeg �e im se ukazati na nužnost permanentne edukacije njihovih zaposlenika zaopstanak na tržištu, predložiti i objasniti mjere za razvoj poslovanja i poticanjezapošljavanja, kao i eventualnu mogu�nost dobivanja kreditnih sredstava (pomogu�nosti subvencioniranih) kojima �e mo�i potaknuti ulaganje u svojezaposlenike, kao i razvoj proizvodnje i novozapošljavanje.U okviru strategije razvoja Županije važno je napraviti programe razvoja svihgrana gospodarstva te ih povezati sa bankarskim sustavom, kvartarnimdjelatnostima te s jedinicama lokalne samouprave.


str. 213

Provedena znanstvena istraživanja u svrhu izrade strategijerazvoja Osje�ko-baranjske županije

Istraživanje potreba stanovnika Osje�ko-baranjske županije

U okviru šireg ispitivanja javnog mnijenja gra�ana Osijeka mjerili smo stupanjzadovoljenja potreba gra�ana, ocjenu funkcioniranja javne uprave i lokalnesamouprave, mišljenje o na�inu rada i upravljanju javnim poduze�ima. Uz pomo�studenata Pravnog fakulteta u Osijeku prikupljeni su podaci na slu�ajnoizabranom uzorku iz bira�kih popisa te je istraživanjem obuhva�eno 1337 bira�agrada Osijeka, rasprostranjenih u svim kotarima i mjesnim odborima gradskogpodru�ja, �ime je pružena teorijska mogu�nost svakom �lanu statisti�ke mase dabude izabran u uzorak.Tako nam rezultati ankete pokazuju kako gra�ani Osje�ko-baranjske županijeukupno stanje u Županiji prosje�no ocjenjuju ocjenom 3.58 (u sustavu ocjenjivanjaocjenama od 1 – potpuno je nezadovoljavaju�e, do 5 – potpuno jezadovoljavaju�e), kvalitetu cesta na podru�ju Županije ocjenom 3.17, dok velikunezaposlenost stanovnika Županije drže jednim od goru�ih problema (1.94).Najzanimljiviji i najvažniji su pokazatelji stupnja zadovoljenosti potreba stanovnikanaše Županije, koji nam pokazuju osnovna polazišta koja treba imati strategijarazvoja kao i prioritete u njihovu zadovoljavanju. Tako stanovnici Osje�ko-baranjske županije, izme�u ostaloga, u podru�ju prehrane svoje potrebezadovoljavaju u prosjeku ocjenom 3.29, zdravstvene usluge i njegu ocjenjujuocjenom 3.1, kvalitetu opskrbe sa 3.22, usluge transporta ocjenom 3.05,obrazovni sustav i kvalitetu obrazovanja mladih ljudi u Županiji u prosjekuocjenom 3.33, kulturu te kvalitetu i ponudu kulturnih doga�aja u Županiji sa niskih2.79, stupanj zadovoljenosti potrebe odijevanja sa 3.02, mogu�nosti za razvijanje ipoticanje stvaralaštva i kreativnosti u Županiji sa prosje�nom ocjenom 2.53,zadovoljenost potrebe kvalitetnih stambenih uvjeta sa ocjenom 3.18, komunalneusluge sa 3.02, stanje infrastrukture u Županiji ocjenjeno je s 2.71, ponuda isadržaji prilago�eni djeci dobili su ocjenu 3.04, stanje i o�uvanost okoliša napodru�ju Županije ocjenjeno je ocjenom 2.67, kvaliteta socijalne skrbi saprosje�nom ocjenom 2.52, stanje u sportu sa 3.06, vodovodne usluge sa 3.02,odvoz i deponiranje sme�a ocjenom 3.38, kvalitetu gradskog prijevoza sa 3.16, astupanj zadovoljenosti potreba parkinga sa najmanjom prosje�nom ocjenom,2.16.Zanimale su nas i interakcije izme�u potreba odnosno utjecaji i korelacije izme�uzadovoljavanja pojedinih, najvažnijih potreba stanovnika naše Županije, pa smostatisti�kim programom za ra�unanje korelacija dobili sljede�e pokazatelje:

Prehrana : +++Opskrba : +++Zdravlje : ++-Transport : +-+Stanovanje : +-+Obrazovanje : -+Kultura : -+Stvaralaštvo : --


str. 214

Iz rezultata je vidljivo kako su potrebe prehrane i opskrbe u visokoj korelaciji te binjihovom kvalitetnijem zadovoljavanju trebalo pristupiti istodobno i prioritetno,zatim bi trebalo poboljšati zdravstvene usluge, a zadovoljavanjem potrebatransporta i stanovanja, koje se tako�er nalaze u visokoj korelaciji, zaokružili bi sekvalitetni uvjeti za razvijanje i zadovoljavanje potreba koje garantiraju brzigospodarski rast i razvoj Osje�ko-baranjske županije, obrazovanja i stvaralaštva,koje zajedno sa kulturom visoko koreliraju i antipod su potrebama prehrane,opskrbe i zdravstva. Naime, i ovo je istraživanje pokazalo, iako su obrazovanje istvaralaštvo najvažniji �imbenici koje je strategijom razvoja Županije potrebnoobuhvatiti i razvijati, da kod stanovnika naše Županije, nažalost, nisu dovoljnokvalitetno zadovoljeni elementarni uvjeti za egzistenciju te �e se najprije moratipristupiti njihovom kvalitetnijem zadovoljavanju. Ovi su rezultati prili�no u skladusa priznatom Maslowljevom hijerarhijom potreba, koja nam govori da je najprijepotrebno zadovoljiti egzistencijalne potrebe, zatim potrebe sigurnosti idruštvenosti, potom prestiža, nakon �ega je nužno kod svakog pojedinca razvijatipetu potrebu, potrebu samoaktualizacije, koja jam�i samousavršavanje i rad izljubavi.

Istraživanje o stanju i budu�nosti Slavonije i Baranje

U istraživanju, koje je proveo ekspertni tim Ekonomskog fakulteta u OsijekuSveu�ilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, u sklopu izrade strategije razvojaOsje�ko-baranjske županije, a �iji je cilj bio istražiti stavove gra�ana,gospodarstvenika i politi�ara naše Županije vezane uz stanje i budu�nostSlavonije i Baranje u cilju kreiranja i usmjeravanja razvoja Osje�ko-baranjskežupanije, rezultati su pokazali kako ispitanici smatraju da je osje�ko Sveu�ilište dosada utjecalo na razvitak Slavonije i Baranje u prosjeku ocjenom 2.57 (ocjenamaod 1 – ne mogu utjecati na razvitak, do 5 – imaju presudan zna�aj za razvitak),dok drže da bi utjecaj Sveu�ilišta u idu�ih pet godina trebao biti prosje�no �ak4.23. Perspektivu djelatnosti obrazovanja i istraživanja ispitanici ocjenjuju visokomprosje�nom ocjenom 4, kao i djelatnosti povezane s informati�kim tehnologijama,ocjena 3.61 (ocjenama od 1 – nema perspektivu, do 5 – najperspektivnijadjelatnost).Gospodarstvenici ne percipiraju viziju o Slavoniji i Baranji kao najbogatijoj regiji uHrvatskoj ostvarivom u slijede�ih 5 godina, dijelom zbog kratkog vremenskogroka, dijelom zbog loših startnih pozicija; a dijelom zbog sustavnog centraliziranjagospodarske i politi�ke mo�i, te sustavnog zanemarivanja ove regije. VizijaOsijeka kao najprivla�nijeg grada za življenje, 40% ispitanika smatra ostvarivom,a 50% ispitanika neostvarivom. Nasuprot tome, �ak 80% ispitanika smatra daOsijek može postati najprivla�nijim gradom za poslovanje.Iako je pogled na budu�nost županije optimisti�na, ispitanici identificiraju brojneprepreke razvitku sredine u kojoj žive, te probleme s kojima se suo�ava županijau gospodarskom razvitku. Percepcija problema županije i prepreka razvitkupojedinih gradova je gotovo identi�na, a kre�e se u rasponu od sistemskezapostavljenosti Slavonije i Baranje u odnosu na ostatak Hrvatske (snažnacentralizacija, nerazumijevanje države, nedostatna potpora i financiranje, slabapovezanost države sa lokalnim vlastima, i sl.); preko visoke nezaposlenosti; ratnihšteta; neadekvatnih obrazovnih programa; do nepostojanja vizije i razvojnestrategije; te odsustva poduzetni�kog duha kod lokalnog stanovništva. S ciljem


str. 215

da se utvrdi odgovornost za ovakvo stanje, te identificiraju institucije koje bi moglepreuzeti ve�u ulogu i odgovornost u razvitku županije, ispitanici su pristupilivrednovanju uloge pojedinih organa vlasti, potpornih institucija i gospodarskihsubjekata u razvitku Slavonije i Baranje.Procjenjuju�i ulogu i važnost pojedinih institucija za slijede�ih pet godina, ispitanicisu znatno optimisti�niji, te smatraju da �e sve navedene institucije moraju imative�i utjecaj i odgovornost u razvitku. Presudnu ulogu u razvitku u slijede�ih 5godina ispitanici pripisuju malim i srednjim poduze�ima, lokalnoj/podru�nojsamoupravi; Vladi, sveu�ilištu, bankama; Centrima za poduzetništvo (svenavedene institucije ocijenjene su prosje�nim ocjenama 4-5); dok se komore ivelika poduze�a percipiraju važnijima nego do sada, ali još uvijek tek osrednjevažnima za razvoj županije.Uspješnost strategije ovisi o podržavaju�em utjecaju klju�nih nositelja razvitka, pri�emu sve navedene institucije moraju djelovati koordinirano. Ohrabruje podatakda politi�ke strukture prepoznaju, odnosno postaju svjesne svog «dioni�arstva» urazvitku regije, no svijest o njihovoj ulozi ne smije ostati samo deklarativnogkaraktera. Uz nositelje legitimne mo�i na razvitak (politi�ke strukture; znanstvenestrukture; ekonomski subjekti), potrebno je stvoriti motivaciju i posve�enostrealizaciji strategije i u segmentu društvenih, kulturnih i socijalnih �imbenika.Budu�nost Slavonije i Baranje temelji se na njezinim tradicionalnim industrijama ivrijednostima. Njihovim osuvremenjivanjem, restrukturiranjem i naglaskom napoduzetnike kao nositelje razvoja, usustavljenjem i organizacijom logistike ipristupa tržištu mogu�e je pove�ati zaposlenost, te ubrzati gospodarski razvojžupanije. S druge strane, velike prepreke realizaciji ovih snaga privla�enja susnage otpora: "oslonjenost" na pomo� države, velike poslovne sustave, straneulaga�e i sl, te osje�aj bespomo�nosti, frustriranosti i zanemarenosti zbogisisavanja kapitala, kvalitetnih stru�njaka i poreznih prihoda. Snage otporamogu�e je grupirati na financijske i institucionalne okvire funkcioniranja malogpoduzetništva; kulturne i socijalne norme; te vladine programe i politike, teobrazovanje. mogu�e je smanjivati edukacijom ljudi za poduzetni�ko ponašanje,ulaganjem u znanost i istraživanja, te potporom i osnaživanjem uklju�enostilokalnih struktura u oblikovanje autonomnih rješenja kroz lokalne programe ipoticaje, neovisne o volji i dinamici politi�kih centara.

Istraživanja BDP-a po županijama RH, rezidualne dobiti, novostvorenevrijednosti i konta 21 po pojedinim granama djelatnosti u Osje�ko-baranjskoj županiji

Proveli smo istraživanja pomo�u službenih statisti�kih financijskih podataka FINE,kojima smo utvrdili proizvodno-prometni BDP po županijama u RepubliciHrvatskoj �ime je utvr�en raskorak sa službenim podacima BDP-a po županijamaRH, a isti za Osje�ko-baranjsku županiju iznosi samo 2.137 eura per capita (2001.godina). Udio Županije u ukupnom bruto doma�em proizvodu (BDP) Hrvatskerelativno je nesrazmjeran potencijalnim razvojnim mogu�nostima utemeljenim nastanovništvu i prirodnim resursima. Primjerice, ukupnom BDP-u Hrvatske1999.godine od 20 milijardi USD Županija je pridonijela sa tek 4,59%, (tj. 922milijuna USD). Time je zauzela 5. mjesto me�u rangiranim hrvatskim županijama.Situacija je bila daleko nepovoljnija za Županiju kada su se županije rangiraleprema ostvarenom BDP-u per capita, obzirom da je tada Županija zauzela tek 10.


str. 216

mjesto. U 2002. godini ekonomska snaga Županije, mjerena BDP/per capita, uodnosu na ostale hrvatske županije bila je blago pogoršana jer se sa 2.686 USD(što je daleko manje od hrvatskog prosjeka koji je iznosio 5.056 USD), nalazila na11. mjestu. U razdoblju I.-IX. 2003 godine Županija je ponovo pogoršala svojupoziciju me�u hrvatskim županijama; nalazila se sa 2.775 USD na 12. mjestu. Diorazloga malom BDP-u i novostvorenoj vrijednosti je u niskoj razini efikasnostiintelektualnog kapitala, niskoj razini poduzetni�kih aktivnosti, nekonkurentnojproizvodnji, niskoj razini doma�e potrošnje, doma�ih ulaganja te nedovoljnojizvoznoj propulzivnosti Županije.

Tablica 1. BDP po stanovniku po županijama Republike Hrvatske.

BDP po stanovniku (u USD)

Županija2001. 2000. 2003.

(I. – IX.)Grad Zagreb 14.253(9.080)* 15.162 19.125Istarska županija 6.071 (5.301) 6.981 9.147Primorsko-goranska županija 3.772 (3.658) 4.100 5.662Koprivni�ko-križeva�ka županija 3.275 (2.617) 3.749 4.461Varaždinska županija 3.243 (2.919) 3.748 4.225Karlova�ka županija 3.015 (2.375) 2.778 4.470Me�imurska županija 2.983 (2.642) 3.412 4.115Dubrova�ko-neretvanska županija 2.505 (2.422) 2.704 3.992Splitsko-dalmatinska županija 2.385 (2.663) 2.977 3.832Osje�ko-baranjska županija 2.366 (2.137) 2.686 2.775Zagreba�ka županija 2.354 (2.298) 3.210 3.326Zadarska županija 2.255 (2.187) 1.929 3.542Krapinsko-zagorska županija 1.960 (2.105) 2.228 2.724Požeško-slavonska županija 1.912 (1.533) 1.854 2.429Viroviti�ko-podravska županija 1.721 (1.878) 1.517 2.369Sisa�ko-moslava�ka županija 1.704 (1.638) 1.583 1.045Bjelovarsko-bilogorska županija 1.680 (1.710) 2.197 2.305Šibensko-kninska županija 1.300 (1.621) 1.631 1.992Brodsko-posavska županija 1.208 (1.557) 1.527 1.650Vukovarsko-srijemska županija 991 (1.283) 1.606 1.496Li�ko-senjska županija 617 (1.449) 1.462 1.350Hrvatska … (3.615) 5.056 6.305* Podaci u zagradama odnose se na BDP per capita za 2001. godinu za županijeRepublike Hrvatske. Istraživanje kojim se došlo do ovih rezultata provedeno je usklopu znanstveno-istraživa�kog projekta «Hrvatska od 100 mlrd USD GNP-a» natemelju službenih podataka FINA-e.

Tako�er smo izra�unavali rezidualnu dobit po pojedinim granama djelatnosti uOsje�ko-baranjskoj županiji, �ime smo utvrdili u kojim je granama djelatnostitrošak vlastitog kapitala uz odre�enu kamatnu stopu ve�i od neto dobiti zbog �egabi razvijanje upravo tih grana djelatnosti trebao biti prioritetan u strategiji razvojaŽupanije. Grane djelatnosti u kojima je utvr�ena pozitivna rezidualna dobit su:rudarstvo i va�enje, prera�iva�ka industrija, prijevoz, skladištenje i veze,poslovanje nekretninama, obrazovanje, trgovina na veliko i malo, zdravstvena


str. 217

zaštita i socijalna skrb te ostale uslužne djelatnosti, dok su grane djelatnosti snegativnim rezidualnim dobitima: poljoprivreda, lov i šumarstvo, ribarstvo, opskrbaelektri�nom energijom, plinom i vodom, gra�evinarstvo, hoteli i restorani,financijsko poslovanje te fizi�ke osobe bez šifre djelatnosti. Izra�unavali smo ikonto 21 prema Algoritmu kapitala po pojedinim granama djelatnosti i tvrtkama uOsje�ko-baranjskoj županiji, �ime smo utvrdili u kojim granama djelatnosti i ukojim poduze�ima se stvara, a u kojima uništava znanje. Grane djelatnosti ukojima se stvara znanje su: poslovanje nekretninama, obrazovanje, prera�iva�kaindustrija, prijevoz, skladištenje i veze te rudarstvo i va�enje, a grane djelatnosti ukojima bi trebalo potaknuti ulaganje u ljude, podizanje njihove razine motivacije,znanja i timskog rada su: financijsko poslovanje, gra�evinarstvo, hoteli i restorani,opskrba elektri�nom energijom, plinom i vodom, poljoprivreda, lov i šumarstvo,ribarstvo, trgovina te zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Intenzivno radimo i naprojektu virtualnog sveu�ilišta za kojeg držimo da treba biti uklju�en u strategijurazvoja Županije, posebice u dijelu strategije koji se odnosi na razvoj ljudskihresursa u Županiji, a putem kojeg bi aktivnosti i materijali najpriznatijih doma�ih isvjetskih stru�njaka u svako doba transparentne bile svima, dok od katoli�kihsveu�ilišta u svijetu i najboljih sveu�ilišta EU nastojimo dobiti digitalne bazenajrelevantnijih znanja, posebice iz biologije, filozofije, psihologije, tehnologije,ekonomije i prava, kako bismo svima koji žele u�iti osigurali edukaciju uz što nižetroškove. U brojnim istraživanjima koja smo sa studentima proveli (EPI test,eneagram, geometrijski test), utvrditi smo da neke od njihovih pozitivnihkarakteristika nisu dovoljno razvijeni (inkorporacija, konvergentna i divergentnainteligencija, radost i dr.), te da je nužno stru�no raditi na smanjivanju utjecajanegativnih varijabli (strah, tuga, destrukcija i dr.).

Istraživanje utjecaja stru�ne spreme stanovništva Osje�ko-baranjskežupanije na BDP

Istraživanjem stru�ne spreme stanovništva Osje�ko-baranjske županije i njihovogutjecaja na BDP pokazala su nam još jednom zna�aj obrazovanja i ulaganja uljude i njihove potencijale, što mora biti prioritet i u strategiji razvoja Županije.

konstanta : -15902.3464530kvadrat koeficijenta : 0.9872968standardna greska regresije : 251.1041410broj promatranja : 22stupnjeva slobode : 11zavisna varijabla : BDP (11)

magisterij : 1447886.875000doktorat : 758048.187500VŠS : 142723.562500bez škole : 34338.367188NKV : 31900.958984SSS : 18379.1640634-7 razred osnovne škole : 10080.7656251-3 razred osnovne škole : 1011.730530nepoznato : -8319.552734VSS : -101640.250000


str. 218

Matrica korelacija ovog istraživanja pokazuje nam, o�ekivano, da, uz pretežnovisoke koeficijente, svaki �ovjek, neovisno o stru�noj spremi, pozitivno utje�e nadruštveni standard. Multipla korelacija otkrila nam je da su u najve�oj pozitivnojkorelaciji sa bruto društvenim proizvodom županija RH, i to uz vrlo visokekoeficijente, broj osoba sa magisterijem znanosti, doktoratom znanosti i višomstru�nom spremom. Potom slijede osobe bez škole, NKV i SSS radnici, osobe sazavršena 4-7 te 1-3 razreda osnovne škole. Zanimljivo je da su u negativnojkorelaciji samo broj osoba sa nepoznatom i visokom stru�nom spremom. I iz ovogistraživanja možemo vidjeti veliki zna�aj ulaganja u znanje i obrazovanje te njegovutjecaj na društveni standard, dok negativnu korelaciju osoba sa VSS-ommožemo objasniti na više na�ina, a jedan je od mogu�ih da naši fakulteti ne dajupotrebna znanja i ne proizvode kvalitetne stru�njake, te da je nužno poraditi napodizanju kvalitete visokog školstva u Županiji, odnosno na Sveu�ilištu JosipaJurja Strossmayera u Osijeku. Iako, treba i to spomenuti, u linearnoj korelaciji ivisoka sru�na sprema djeluje pozitivno na BDP, dok u interakciji s drugimvarijablama rezultat je neo�ekivano negativan.Naši raspoloživi podaci pokazuju da je svega oko 3% stanovnika sa završenomvisokom stru�nom spremom (fakultetsko obrazovanje) što je vrlo malo u odnosuna ono što je našoj zajednici potrebno kako bi mogli govoriti o društvu znanja i baro težnji prema njemu. Time tvrdnje o tome da su funkcije važnijih menadžera,nastavnika i profesora, politi�ara, lije�nika i sl., danas pokrivene ljudima visokestru�ne spreme (iako ona sama po sebi ništa ne jam�i) o�ito padaju u vodu jerbroj ljudi na vode�im funkcijama nikako ne može u�i u taj postotak.Ono što se može dalje zaklju�iti je da je struktura novih potencijala vrlo sli�na porazini kvalifikacije trenutnim zaposlenicima što ne daje obe�avaju�e pomake.�injenica je da mladi potencijali nemaju motivacije za daljnje u�enje iusavršavanje.Da bi se netko odlu�io na stjecanje novih znanja mora, prije svega, postojati klimaza u�enje, poticaj, kvalitetne obrazovne ustanove, te interes pojedinaca da u�e.�ini se da interesa nema previše, kao što nema niti izražene potražnje zaznanjem. No, nažalost, još uvijek se premalo ulaže u istraživanja koja bi nam dalaodgovore na pitanja zašto je to tako, što je potrebno u�initi da se proces okrene ida se shvati važnost ulaganja u ljudski �imbenik. Zbog toga je potrebno izvršitibrze i temeljite promjene u tehnološkoj opremljenosti obrazovnih ustanova,organizaciji, kvaliteti i konkurenciji i to ostvarivanjem povezanosti izme�u sektoraobrazovanja, gospodarstva i struktura vlasti.Rješenje problema financiranja obrazovanja može se, velikim dijelom, riješitive�im udjelom izdataka za obrazovanje i istraživanje i razvoj u sredstvimažupanijskog prora�una, te razvijanjem svijesti naših privrednika o potrebicjeloživotnog u�enja i ve�im izdvajanjima za dodatno znanstveno i stru�nousavršavanje njihovih managera i zaposlenika.Prema tome, raspoloživa sredstva Županija mora prvenstveno usmjeriti ueduciranje novih, mladih kadrova koja �e biti u mogu�nosti pridonijeti pove�anjuproduktivnosti i profitabilnosti, pokriti podru�ja deficitarnih zanimanja i osigurati imadekvatan posao nakon završene stru�ne naobrazbe kao poticaj za njihov razvoj.


str. 219

Istraživanje korelacija klju�nih pojmova za strategiju razvojaOsje�ko-baranjske županije

Prilikom prou�avanja i istraživanja materijala sa stranice budu�eg virtualnogsveu�ilišta (http://gau.psp.efos.hr), koji se odnose na koncepte strategija razvojaneke zemlje ili regije, uvrštavanjem spomenutih tekstova u statisti�ki program zara�unanje korelacija, dobili smo sljede�e odnose izme�u klju�nih pojmova uspomenutim tekstovima koji bi trebali biti relevantni i pri izradi strategije razvojanaše Županije:

autopoiesis: ++++++++++++intelekt: ++++++++++++poštenje: +++++++++++-motivacija: ++++++++++-vizija: +++++++++-ekonomija: ++++++++-istina: +++++++-pamet: +++++++-kreativnost: ++++++-+psihologija: ++++++--razvoj: ++++++--tehnologija: +++++-Crkva: ++++-+svijet: ++++-+tim: ++++--znanost: ++++--obrazovanje: +++-+u�enje: +++-+povratak: +++--cilj: ++-+okolina: ++-+društvo: ++--++država: ++--+-++pravo: ++--+-+-sociologija: ++--+-+-politika: ++--+--moral: +---sloboda: ++---dohodak: +-++profit: +-++poduzetništvo: +-+-kapital: +--+tržište: +--+strategija: +---biskup: -++++++katolici: -++++++�ovjek: -+++++-Krist: -+++++-molitva: -++++-


str. 220

vjera: -++++-Bosna: -+++-rat: -+++-Bog: -++-+grijeh: -++-+ljubav: -++--budu�nost: -+-strah: -+-Hrvat: --+Vlada: ---zajednica: ---

Iz rezultata dobivenih ovim istraživanjem, možemo, izme�u ostaloga,zaklju�iti kako je u strategiji razvoja naše Županije potrebno ekonomiju igospodarski rast te napredak Županije povezati sa autopoiesisom, vizijom,poštenjem, motivacijom i intelektualnim kapitalom, razvoj op�enito povezati sasuvremenom tehnologijom, kreativnoš�u i pameti svakog pojedinca, ne zanemaritiutjecaj Crkve i vjere, u znanosti i obrazovanju poticati cjeloživotno u�enje isklonost timskom radu, povezati pravo i sociologiju, osigurati da se u politiku i navlast probiju moralni pojedinci, osigurati slobodno poduzetništvo u Županiji,ostvarivanje profita i svježi kapital, ljude više okrenuti vjeri i molitvi, te osigurati dapoliti�ari koji budu vodili Županiju, osim spomenutog moralnog kapitala, imajuviziju Županije kakva treba biti, motivaciju i potrebna znanja i vještine da toostvare.

Documents

Prilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa - obz.hr razvoja VI.pdf · Strategija razvoja Osje ko-baranjske županije Prilog 6: Razvoj ljudskih i organizacijskih resursa str