Radno Pravo II Skripte

7/25/2019 Radno Pravo II Skripte

1/14

OSNOVE RADNOG PRAVA

Radno pravo je samostalna grana prava. Rp je vezano za osnovno ljudsko pravo na rad. Prava poosnovu rada i u vezi s radom. Sutina rp je reguliranje radnopravnog odnosa! reguliranjeindividualni" i kolektivni" prava! reguliranje prava i o#aveza u vezi s radom.

POSE$NOS% RADNOG PRAVA & $i'

Rp je pose#na nauka koja se #avi izu(avanjem odnosa i propisa koji se odnose na radnike!poslodav)e! sindikat i sudove. Pravni sistem i rp se ogleda u nazivu! predmetu i metodi.

NAS%ANA* + RA,VO- RP

'istorijski nastanak i odvajanje rp od graanskog pravagraanski zakoni)i. Po(etni periodrazvoja rpkraj /0.vijeka. Radni(ka udru1ivanja! o#espravvljenost i #ijeda radnika i nji"ova#or#a za najosnovnija prava.

PRV+ PO2E%N+ PER+OD

Do polovine /0.vijekao#espravljenost radnika! nedostatak propisanepodnoljivi uslovi rada.$ijeda i napor u radudje)e1ene i no3ni radneispla3ivanje naknada za rad! rad #ez zatiterevoltradnika. Polovinom /0.vijeka dr1ave pod pritiskom radni(ki" #untova donose 4zatitnozakonodavstvo5 6Engleska!Njema(ka!7ran)uska8.

DR&G+ PER+OD kraj /0.vijekakraj + svjetskog rata

Dr1ave donose vie propisa 4zatitnog zakonodavstva5. -a(aju dogovori poslodav)a i radnika uutvrivanju elemenata rada. /0/9.7ran)uska prva donosi li#eralni zakon o radu. -a(aju radni(kaudru1enjaja(aju pregovori.

%RE:+ PER+OD +,;E dr1avapropisima regulie rad i odnose prema radu! simdikalna prava i slo#ode ja(aju! kolektivnougovaranje u zama"u! ;OR i uvoenje meunarodni" standarda. Nastanak so)ijalne pravde koja

titi so)ijalnu pravdu.SAVRE;ENO RP

Slo#oda irenja prava na rad! sindikalna prava i slo#ode! kolektivno ugovaranje! integrativnost.


2/14

RP & $+V?O- S7R- + $i'

Do /@@%ursko zakonodavstvo u $i' 6$erlinski kongres8! /@@/OG,Austro&garskozakonodavstvorudarski zakon! /0B9OG,,akon o vrenju o#rta! /09/Prvo radnozakonodavstvo u staroj -ugoslaviji gdje je ona (lan ;ORa.

RP & $i'

S7R-C perioda>

/0C//0C Ratno zakonodavstvo Period do /0B.propisima regulisani radni odnosi &voenje samoupravljanja poslije /0B.godine Radni(ki amandmanide)entraliza)ija i garan)ija prava radnikaradni)i samostalno

odlu(uju i upravljaju &DR&EN+ RAD

VRS%E RADA

%eku3i i minuli rad! Apstraktni i stvarno potre#ni rad! +ndividualni i drutveni! -ednostavni islo1eni! Produktivni i neproduktivni! 7izi(ki i umni.

DE7+N+F+-E RP

Skup pravni" propisa koji reguliu rad. Norme o regulisanju radni" odnosa i ugovorni" odnosa.Propisi regulisanja radni" odnosa koji ureuju pot(injeni zavisni rad.

NA2EA ;ORa

Rad nije ro#a. Siromatvo je opasno za svakoga. Potre#a meunarodne saradnje. Slo#odaizra1avanja i udru1ivanja.

NA,+V RP

7a#ri(koindustrijsko pravo! radni(ko pravo! so)ijalno pravo! sindikalno pravo! radno pravo.

POD-EE RP

Op3e i pose#no! materijalno i pro)esno! individualno i kolektivno! doma3e i meunarodno.Povezanost rp s drugim granama prava i to. &stavnim! graanskim! upravnim! privrednim!krivi(nim. Rp i ekologijaHERGOSHRAD! OGOSHNA&*A. O#jedinjavanje rezultata uspe)ijalnim podru(jima radapsi"ologija rad! =ilozo=ija rada! ekonomika rada..

;OR;E


3/14

Generalna kon=eren)ija! administrativni savjet! meunarodni #iro rada! komisije i komiteti.

A*%+ ;ORa

Deklara)ije! konven)ije i ugovori.

+,VOR+ RPDr1avni propisiustav! zakoni! kolektivni ugovori! op3i akti poslodav)a! o#i(ajno pravo! sudskapraksa! meunarodni propisi! konven)ije! deklara)ija smjerni)e! ugovori! primjena i suko#konven)ija i doma3i" zakona! &n i njeni organi iz o#lasti rada sa svojim aktima iz o#lasti rada.

*OE*%+VNO RP

*olektivno i individualno pravouzajamna povezanost! *olektivni radni odnosiradni)iposlodav)idr1ava! *olektivno pravo>slo#oda pregovaranja! pravo kolektivnog izjanjavanja!pravo na stav o opravljanju! pravo na samostalno rjeavanje kolektivni" sporova! pravo na trajk!pravo u(e3a udonoenju op3i" akata radnog odnosa. Pravo na protest da ne doe do

diskrimina)ije.*ARA*%ER+S%+*E RADA & E&

Slo#oda kretanja radnika za poslom u (lani)ama E&. -ednakost u pristupu poslu! kao i jednakostmukara)a i 1ena u pravu na rad. *arta Evropske zajedni)e OSNOVN+' SOF+-AN+' PRAVAiz de)em#ra /0@0 za (lani)e E&. Na)ionalna radna zakonodavstva prioritetno tre#aju #itiusklaena sa standardima E&. Prin)ipi supsidijariteta i srazmjernosti za (lani)e. Standardi zaprimjenu tr1inog kon)epta rada. Evropska so)ijalna poveljaprimjena standarda.

RP + SOF+-ANA ,A?%+%A

Evropsko rp i prava u vezi s radom. Sta#ilnost institu)ija koje osiguravaju ljudska prava istandarde iz o#lasti rada. %r1ini uslovi rada i stalne provjere u radu i nagraivanju. Dr1ave(lani)e moraju pri"vatiti da u svom radnom zakonodavstvu reguliu E& standarde iz o#lasti radai po osnovu rada. Pravni izvori E& zakonodavstva su ustav E&! osniva(ki ugovori! konven)ije!sporazumi u okviru E&! akti Savjeta E& i *omisija ministara E&! ured#e smjerni)e!odluke!uputstva koje sadr1e odred#e iz o#lasti rada. E& i radno zakonodavstvo kao standard mogu3e jeza potre#u tr1inog osnova u pogledu prin)ipa ograni(enog mandata! prin)ipa supsidijarnosti iprin)ipa srazmjernosti! a sve u )ilju da se dr1avama (lani)ama ostavi prostor slo#odnogdjelovanja u spe)i=i(nosti! a istovremeno o(uvanja jedinstva E& u ovoj o#lasti.

E&+ND+V+D&ANO + *OE*%+VNO RP

Radnopravno u(e3e u ponudama za zaposlenje u (lani)ama E&! Slo#odno kretanja i pravo narad! Pravo #oravka dok se tra1i posao! Pravo nastanjivanja u dr1avi (lani)i kada apli)ira i zasnujeradni status! Pravo so)ijalne zatite u dr1avi (lani)i! Nadna)ionalno pravo na rad regulusanozakonodavstvom legislativom E&.

+ND+V+D&ANO PRAVO RADA & E&


4/14

-ednakopravnost i ravnopravnost u pravu na rad! ,atita na radu i u pro)esu rada! Pravo naosnovnu so)ijalnu zatitu! Pravo na druga davanja po osnovu rada. Akti koji garantujuindividualna prava rada> smjerni)e E& #roj> //I! 9BIK! I0! @I@K! K/JI@K! odlukeFI9BJI@K! KI@0! 9BI0B! /BCI09! JJI0/. Pravo na nesmetan rad u sindikatu7redelingsmjerni)e E&.

RADN+S%A%&SODNOS

%o je drutvenopravni odnos i radnopravni odnos. Ro#ovlasni(ki pro)es proizvodnje i rada6ro#ro#ovlasnik8. 7eudalni sistem rada 6=eudala)kmet8. Najamni radni odnos staleki sistem rada.Rani kapitalizam i radni status 6esna=i! industijaliza)ija! izra#ljivanjeradnikakrvavozakonodavstvo. Savremeni tr1ini kapitalizam i radni odnos.

RADN+ ODNOSPRAVN+E*ONO;S*+ + SOF+-AN+ ASPE*% *RO, %EOR+-E +,O$AS%+ RADA

Do po(etka 9B.vijekaradni statusi prosti i neureeni. %eorije ugovoraradni odnos radnik

prodaje radnu snagu a poslodava) pla3a naknede! uzajamni do#rovoljni sporazum. %eorijainstitu)ije7ran)uska rad za institu)iju i nivo prava odreuje institu)ija koja daje ugovor o raduradnika. Njema(ka teorija rada! period =aizma raad za vie )iljeve za dr1avu od koje suodreena jednaka prava za jednak rad.

SAVRE;EN+ RADN+ ODNOS

Stvaranje RADNOG S%A%&SAzona zajedni(kog interesameu stranama radnog odnosa iuslovi pregovaranja. Radni odnos je odnos najmanje dva su#jekta sa pravima i o#avezama uskladu sa pravnim propisima. Radni odnos kao ugovorni odnos! imovinski odnos ili kao =akti(kiodnos o zaposlenju sa pravima i o#avezama. Radni odnos je uklju(enje u pro)es rada podzakonom propisanim uslovima. Do#rovoljnost! saglasnost za &slove radai prava u vezi sa radom.

RADNO ,A*ONODAVS%VO $i' + RADN+ ODNOS+

Propisi $i'! 7#i'!RS i Distrikta $r(ko iz o#lasti rada. Osnove rada su su#ordina)ija!nepostojanje monopola na radno mjesto i usloovi za konkuren)iju znanja i sposo#nosti. Osnovnana(ela radni" odnosa u $i'> slo#oda rada! pravo rada! pravo na naknade za rad i u vezi s radom.

,ASN+VAN-E RADNOG ODNOSA

Poslodava)posloprima)! po propisima iz o#lasti rada u $i'. Poslodav)ipravna i =izi(ka li)a.Posloprim)iradnik! slu1#enik! namjetenik zaposlenik po ugovoru o radu. Pretpostavke usloviza zasnivanje radnog odnosa op3i i pose#ni.

Op3i> godine 1ivota! psi"o=izi(ka i zdravstvena sposo#nost! dr1avljanstvo.

Pose#ni> znanjekvali=ika)ija i li(na svojstva! radno iskustvo! spe)ijaliza)ije i neka1njavanja.

&N&%RA?N-A ORGAN+,AF+-A + PRAV+A RADA


5/14

Sistematiza)ija opis radnog mjesta. Pravilnik o radu i druga pravila za rad. Smetnje za zasnivanjeradnog odnosa. 7aze u zasnivanju radnog odnosa odluka o potre#i za radnim mjestom!apli)iranje! provjere radni" sposo#nostioda#ir i odlu(ivanje o prijemu u radni odnosugovor oradu! rjeenja za rad u dr1avnoj slu1#i! stupanje na rad i 1al#eni postup)i.

VRS%E RADN+' ODNOSA

*riteirj za razlikovanje radni" odnosa>op3i i pose#ni re1im radaugovorni! postavljenja!imenovanja i ugovori o slu1#i!radni odnos doma3i" i strani" dr1avljana!radni odnos u privredi!ustanovama! kod o#rtnika i meunarodnim institu)ijama u $i'!vrijeme trajanja radnog odnosa!du1ina trajanja radnog vremena!spe)i=i(nosti rada u odreenim o#lastima!radni odnos sastranim dr1avljanima!radni odnos na odreeno vrijeme!pripravni)i i volonteri.

RADN+ ODNOS & DRAVNO- S&$+

&slovi za rad u dr1avnoj slu1#i su op3i i pose#ni. Radna mjesta su rukovode3a i ostala. Agen)ijaza dr1avnu slu1#u i nji"ova uloga. Prijem i rasporeivanje zaposlenika u dr1avnu slu1#u.

Napredovanjanazadovanja! o)jene rada!! preko#rojnost i restanak radnog odnosa.RADNO VR+-E;E

Nau(ni pristupvrijeme rada i vrijeme van rada i to e=ektivni rad! o#aveza prisutnosti na radu islo#odno vrijeme. 'istorijat #or#e za osnosatno radno vrijeme! puno i nepuno radno vrijeme!vrijeme du1e od propisanog! no3ni rad. Preraspodjela i prera(unavanje radnog vremena.

OD;OR+! ODS&S%VA + ;+ROVAN-E RADNOG ODNOSA

Odmor u toku rada! dnevni odmor! sedmi(ni i godinji odmor. Odsustva uz naknadu i #eznaknade! vjerske potre#e! trudni(ka odsustva. ;irovanje radnog odnosa! vojni rok! rezervni

sastav poli)ije! imenovanje na javnu du1nost! nepla3eno odsustvo po odo#renju.,A?%+%A NA RAD&

ivota i zdravlja zaposlenika! sigurnost na radu za sve! otklanjanje opasnosti po zdravlje!"umaniza)ija uslova rada! zatita na radu zavisno od djelatnosti! opasnosti i mjesta radazaposlenika ili zaposleni)e! rad u du#ini zemlje! pod vodom! na visini! toploti! "ladno3i!"emijskim pro)esima.

PRAVO NA PA:&

Pla3a predstavlja ekonomsku! so)ijalnu! pravnu i moralnu kategoriju. Pojam pla3e je osnovna itemeljni motiv z#og kojeg zaposlenik zasniva radni odnos. Pla3a je uvijek nov(ani iznos koji seispla3uje za u(injeni rad. Pravo na pla3u je li(no pravo svakog zaposlenika. %eorije o pla3isu>teorija ponude i potra1nje! teorija o pla3i prema radu! mjeovite teorije o pla3i.

NA2EA ,A &%VR


6/14

Na(elo individualiza)iji pla3e! na(elo nediskrimina)ije! na(elo motiva)ije i neposrednematerijalne zainteresovanosti! na(elo neutraliza)ije! na(elo zakonitosti i legaliteta! na(eloimpresionalnosti pla3e tj.pla3a se svodi na utvrivanje i drugi" li(ni" elemenata koji uti(u napla3u.

OS%AA DAVAN-A ,APOSEN+*& NA RAD&

Pravo na regres za godinji odmor! Pravo na otpremnine! Pravo na razne vidove pomo3i! Pravona ju#ilarne nagrade! Pravo na kolektivno osiguranje. Ovakva davanja i ovi elementi va1e i zazaposlenike dr1avni" alu1#i.

EE;EN%+ RADA

Stru(no o#razovanje i usavravanje! kultura rada! radni moral! radna dis)iplina! dis)iplinskaodgovornost.

POVREDA RADN+' DR&NOS%+

ake i te1e radne du1nosti. ,a lake povrede radni" du1nosti mogu3e je izre3i dis)iplinskemjere a za te1e povrede izri(u se dis)iplinske kazne.

;aterijalna odgovornost. &tvrivanje tete u ukupnom iznosu za povredu radne du1nosti.&daljevanjesuspenzija zaposlenika sa rada. &daljenje dr1avnog slu1#enika iz slu1#e. Prestanakradnog odnosa. Prestanak radnog odnosa po volji ili protiv volje zaposlenika. Prestanak radnogodnosa protiv volje zaposlenika jeste otkaz od strane poslodav)a ili prestanak radnog odnosa pozakonu! ili prestanak radnog odnosa z#og sti)anja uslova za penziju. Razrjeenje sa du1nosti.Dr1avnim slu1#eni)ima prestaje radni odnos po zakonu o dr1avnoj slu1#i. Pravo na otpremninu.Status preko#rojni" dr1avni" slu1#enika.

PROFESNO RADNO PRAVO,aposleni)i u toku pro)esa rada imaju pravo da podnesu 1al#u po osnovu rada. Osnovna na(elaravnopravnog postupka koji se vodi po 1al#i mogu #iti> na(elo zakonitosti! na(elo materijalneistine! na(elo sasluanja radnika odnosno zaposlenika! na(elo slo#odne o)jene dokaza! na(elosamostalnosti u odlu(ivanju! na(elo svostepenosti! na(elo pravosna1nosti! na(elo o=i)ijelnosti.

,A?%+%A PRAVA +, RADNOG ODNOSA

Osnovna zatita prava iz radnog odnosa ogleda se u sljede3em> internoj zatiti u okviru pravnogsu#jekta! sudska zatita! vanredna zatita koja se ogleda u mirenju ili ar#itra1i! upravna zatitakroz inspek)ijski nadzor! krivi(na i prekrajna zatita prava iz radnog odnosa.

SOF+-ANO PRAVO

So)ijalno pravo kao dio radnog prava. Prvi za(e)i so)ijalnog prava poti(u od prvi" po(etakaranog kapitalizma. Osiguranje! zdravlje i vidovi zatite zdravlja radnika. %eorije iz o#lastiso)ijalnog prava su> so)ijalno osiguranje u Njema(koj koje nastaje /@@0.godine! so)ijalnoosiguranje protiv nesre3e na poslu Engleska /@0.godine! osiguranje od nezaposlenosti


7/14

Engleska /0//.identi(no i u Njema(koj! porodi(na osiguranja$elgija /0JB.godine i /0J/.godineNjema(ka. -ugoslovensko odnosno so)ijalisti(ko so)ijalno osiguranje.

7A*%OR+ SOF+-ANE PO+%+*E

Ekonomski! demogra=ski i so)ijalno politi(ki =aktor.

;ODE+ SOF+-ANE PO+%+*E

;oderni li#eralni metod SAD! SDP modelvedska demokra)ija! ;oderni konzervativni modelNjema(ka.

V+DOV+ SOF+-ANE PO+%+*E

So)ijalno osiguranje!

So)ijalna zatitao#avezno osiguranje koje propisuje dr1ava! so)ijalno pravo koje se izvodi iznajvii" pravni" akata! meunarodni so)ijalni ugovori i konven)ije koje usvaja meunarodnaorganiza)ija rada i druge meunarodne organiza)ije! na(ela so)ijalnog osiguranja.

Osnovi so)ijalne zatite graana

Osnovi zatite porodi)a sa dje)om

Osnovi prava )ivilni" 1rtava

Osnovi so)ijalne zatit ljudi sa so)ijalnim potre#ama.

,DRAVS%VENO OS+G&RAN-E

& evropskim i drugim zemljama postoje tri vida osiguranja>o#avezno zdravstveno osiguranje!proireno zdravstveno osiguranje! do#rovoljno zdravstveno osiguranje.

,dravstvena zatita> "itna medi)inska pomo3! lije(enje zarazni" #olesti! lije(enje akutni""roni(ni" #olesti! zdravstvena zatita dje)e! zdravstvena zatita redovni" u(enika i studenata!otkrivanje i lije(enje pose#no zarazni" #olesti! lije(enje maligni" o#oljenja! lije(enje i zatitatrudni)a i zdravstvena zatita duevni" #olesnika! pose#na zdravstvena zatita graana iznad Kgodina 1ivota! lije(enje narkomanije! slu1#a prikupljanja krvi u okviru zdravstvene zatite.

Pravo na zdravstvenu zatitu o#u"vata>primarnu zdravstvenu zatitu! spe)ijalisti(kokonsultativnu zdravstvenu zatitu! #olni(ko lije(enje i zdravstvenu zatitu u okviru institu)ijazdravstvenog sistema.

7inansiranje zdravstvenog osiguranja> doprinosa iz pla3a zaposlenika! doprinosa na pri"od li)akoja o#u"vataju privrednu i neprivrednu djelatnost! doprinosa koje pla3a svi oni koji stje(upri"ode po osnovu autorski" prava! doprinosa iz pri"oda od samostalne djelatnosti! doprinosali)a koja sama pla3aju zdravstvenu zatitu.


8/14

PEN,+-S*O+NVA+DS*O OS+G&RAN-E

Penzijskoinvalidsko osiguranje u $i' provodi se po pose#nom zakonu o perzijskoinvalidskomosiguranju. Penzioni =ond o#ez#jeuje sredstva za penzionere koji su po zakonom propisanimuslovima stekli pravo na penziju kao i koritenje drugi" prava po osnovu penzinisanja.

/. *olektivno pregovaranje

Svako pitanje koje nije regulisano zakonom regulie se kolektivnim ugovorom.. *on=igura)ijapravnopoliti)ki" elemenata vezani" za uredjivanje prava iz o#lasti rada! tj. Regulisanje ve)inepitanja kroz zakone kao pojedina)ne pravne norme i odredjivanje grupe krupni" pitanja koja supromjenjiva zavisno o vremenskog perioda i okolnosti sa odredjenim vremenskim trajanjem kaosto su odredjivanje najnize satni)e za odgovaraju)i rad. *olektivno pregovaranje ima i drugielement! a to je doprinosenje normalnom odvijanju ekonomski" pro)esa u proizvodnji najedinstven na)in u smislu da i radni)i i poslodav)i posve)uju punu paznju pro)esu rada kako #ina #azi ti" rezultata mogli kvalitetnije utvrditi uzajamne odnose kroz kolektivno pregovaranje iza radnike i za poslodav)e. E=ekti kolektivnog pregovaranja u u evropskom pravu ianglosaksonskom pravu onda mozemo kazati da anglosaksonsko pravo pre=erira ve)i zna)ajkolektivnog pregovaranja i ve)i #roj pitanja koja se regulisu kroz kolektivno pregovaranje odovoga koji je prisutan u evropskom pravnom sistemu. & tom kontekstu $i' je do#ar primjer usmislu da se najve)i #roj pitanja regulise pravnom normom tj. ,akonom i na ta ja na)in suradni)i najve)im dijelom zasti)eni u ostvarivanju svoji" prava a da se se ona ustaljena pitanjaregulisu kroz pro)es kolektivnog pregovranja. $osni i 'er)egovini danas postoje op3i kolketivniugovori na entitetskom nivou! na nivou regija! kao i op3i kolektivni ugovori na nivou odreeni"

djelatnosti i kolektivni ugovori ili sporazumi vezano za jedno ili vie pravni" li)a. *olektivnoradno pravo prije svega kroz (itav pro)es pregovaranja podrazumijeva slijede3e prin)ipe>

L postojanje slo#ode uzajamnog pregovaranja!

L postojanje prava kolektivnog pregovaranja i iznoenje elemenata za regulisanjeodreenog pitanja!

L postojanje i garan)ija prava na stav u ureenju odreenog pitanja da se slo#odno iznese ida #ude #ez pose#ni" prinuda i uslovljavanja!

L postojanje jedinstvenog prava na rjeavanje kolektivni" sporova!

L postojanje zakonski" mogu3nosti da se u odsustvu pro)esa kolketivnog pregovaranjamo1e organizirati i trajk kao sredstvo za rjeavanje odreeni" pitanja radnika i

L pravo u(e3a radnika u donoenju drugi" op3i" akata vezano za ureivanje pravni"odnosa u pro)esu kolektivnog pregovaranja.


9/14

9. Evropsko kolektivno radon pravo radno pro)esno pravo

Evropsko kolektivno radno pravo za osnovu ima sta#ilnost institu)ija koje osiguravaju ljudskaprava i standard iz o#lasti rada! a prije svega ljudsko pravo na rad i pravo na dostojanstven 1ivoti naknade za u(injeni rad. %r1ini uslovi rada i stalne provjere u radu kao i prin)ip nagraivanjatakoe predstavljaju vrrijednst evropskog kolektivnog adnog prava.Sam sistem nagraivanja uevropskom radnom pravu je veoma slo1en i on prakti(no nastoji da se postigne to ve3i nivopravednosti u sistemu nagraivanja za rad koji se provodi na odreenom random mjestu. ,#ogtoga postoje osnovni elementi ureivanja! nagraivanja u skladu sa pravnim normama! a ve3i dioelemenata koji se odnosi na odreiivanje najni1e satni)e za rad i drugi" elemenata vezani" zanagraivanje ostavlja se kao pro)tor za evropsko M kolektivno ureivanje tog dijela prava izmeuradnika i poslodav)a i u(e3a sindikata u de=iniranju jasni" elemenata kako #i se postigla tove3a pravednost u nagraivanju. Evropsko radno zakonodavstvo kao standard koji je univerzalani koji je mogu3e primjeniti za potre#e tr1inog prin)ipa prije svega ogleda se u primjeni prin)ipaograni(enog mandata! prin)ipa supsidijariteta i prin)ipa srazmjernosti! a sve u )ilju da sedr1avama (lani)a ostavi prostor slo#odnog djelovanja u nji"ovim spe)i=i(nostima! a istovremeno

i o(uvanja jedinstva Evropske unije u o#lasti rada. &pravo ova orijenta)ija Evropske unije usmislu postojanja op3eg okvira u regulisanju radnopravni" i statusa vezani" za rad i radneodnose je veoma pozitivna s tim da se ostavlja velika mogu3nost da se kroz pro)ess kolektivnogpegovaranja reguliu i zavisno od spe)i=i(nosti nivo prava za odreene o#lasti #ilo da se radi ogeneralnom! kolektivnom pregovaranju ili individualnom ili (ak pregovaranju grupe poslodav)akoji 1ele pose#nim regulisanim sporazumima stimulisati ve3u proizvodnju i ve3u e=ikasnost.

J. +nterni pravni akti 6Pravilnik o radu8

Pavilnik o radu donosi poslodava)! ako zapoljava vie od / zaposlenika. & skladu sa zakonomi ovim ugovorom! pravilnikom se ureuju pitanja radnog vremena! odmori i odsustva! pla)e!

organiza)ija rada i druga pitanja zna(aja za zaposlenike i poslodav)a. Prilikom donoenjapravilnika o radu poslodava) se o#avezno konsultuje s vije3em zaposlenika! odnosnoSindikatom. Pravilnik o radu ne ogu se urediti pitanja pla3a i drugi" uslova nepovoljnije oduslova pod kojima su ta pitanja #ila ureena na dan zaklju(ivanja ovog ugovoraa. Vije3ezaposlenika! odnosno sindikalni povjerenik mo1e od nadle1nog suda zatra1iti da nezakonitipravilnik o radu ili neke njegove odred#e oglasi neva1e3im.

Sudjelvanje zaposlenika u odlu(ivanju M Poslodava) koji redovno zapoljava najmanje /zaposlenika! mo1e =ormirati vije3e zaposlenika koje 3e zastupati zaposlenike kod poslodav)a uzatiti nji"ovi" prava i interesa. Vije3e zaposlenika =omira se na za"tjev najmanje 9Bzaposlenika ili Sindikata. Ako kod poslodav)a nije =ormirano vije3e zaposlenika! Sindikat ima

o#aveze i ovlatenja kojja se odnose na ovlatenja vije3a zaposlenika u skladu sa zakonom.

&slovi za rad sindikata M Radi zatite svoji" ekonomski" i so)ijalni" prava i interesa! zaposleniimaju pravo organizovati sindikalnu orgainizaa)iju ili drugi o#lik sindiklanog organizovanja kodposlodav)a. Poslodava) se o#avezuje da svojim djelovanjem i aktivnostim ni na koji na(in ne3eonemogu3iti sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposleni". Sindikat se o#avezuje da 3esvoje aktivnosti provoditi! a poslodava) iste respektovati u skladu sa rati=ikovanimkonven)ijama! zakonom i ugovorm. Poslodoav) se o#avezuje da 3e uva1avati potre#e Sindikatta!


10/14

a sindiklani povjernik o#avlja svoje kativnosti u random vremenu i prima naknadu pla)e u skladusa vim ugovorom i ugovorom o radu.

Rjeavanje sporova M & slu(aju kolektivnog radnog spora nastalog izmeu potpisnika ovogugovor! sprovodi se postupak mirenja u skladu sa ,akonom o radu. ;irenje provodi mirovnovije3e. ;irovno vije3e sastoji se od tri (lana i to predstavnika poslodav)a! Sindikata ipredstavnika kojeg iza#eru strane u sporu sa liste koju utvruje =ederalni ministar o#lasti za kojuse zaklju(uje ovaj ugovor. ;irovno vije3e =ormira se za period primjene ovog ugovora.

?trajk M &koliko Sindiikat o)ijeni da se ne ostvaruju prava uaposlenika utvrena ovim ugovoromstupi3e u pregovore sa poslodav)em i za"tijevati da se preduzmu odgovaraju3e mjere. Akosporna pitanja ne #udu rijeena putem pregovora i mirnog rjeavanja spora sindikat 3e tra1itiizjanjavanje zaposlenika M (lanova Sindikata o stupanju u trajk. ?traajk organizuje i vodiSindikat u skladu sa ,akonom o ?trajku.

C. Osnovna na(ela deklara)ije ;ORa

;eunarodna organiza)ija rada osnovana je na ;irovnoj kon=eren)iji u Parizu /0/0 god. &Deklera)iji se navode osnovni prin)ipi na kojima po(iva ;OR! a oni su sistematizovani izrazzadataka i )iljeva ove Organiza)ije. %i prin)ipi su>

da rad nije ro#a! to tre#a da zna(i da radna saga ne smije da #ude ro#a koja se kupuje iprodaje.

da #ijeda! ma gdje postojala predstavlja opasnost za prosperitet svi". %o zna(i dokle godzaostale zemlje pate od niski" proizvodni" snaga! razvijene zemlje su! kao i mir u svijetuugor1eni.

da je neop"odna meunarodna saradnja! kao i saradnja vlada radnika i poslodava)a na #azijednakosti u slo#odnoj diskusiji i diskusijama demokratskog karaktera u )lju unapreivanjazajedni(ke stvari

da je slo#oda izra1avanja i slo#oda udru1ivanja neop"odan uslov za jedan stalan progress!odosno so)ijalni napredak.

. 7aze zasnivanja radnog odnosa

,asnivanje radnog odnosa prije svega usovljeno je pose#no3u uslova za upotavljanje radnogodnosa. ,asnivanje radnog odnosa je pro)eduralno ureen pro)es u zakonu o radu!podzakonskim aktima i internim pravnim aktima! pravilnikom o radu i pravilnikom osistematiza)iji poslova i zadataka u su#jketu u kojem se o#avlja prijem zaposlenika. &slovi zauspostavljanje radnopravnog statusa prije svega mogu se posmatrati u dva smjera> materijalnopravni uslovi! =ormalnopravni uslovi. & materijalnopravne uslove prije svega u#rajaju se


11/14

o#jektivni uslovi koji se prije svega uslovi koji su predvidjeni u normantivnopravnim aktima ukojima se propisuje potre#a za radnim mjestom i pose#nost uslova za popunjavanja tog radnogmjesta. &slovi koji su neop"odni da #udu ispunjeni i u materjalnopravnim i =ormalnopravnomsmislu prije svega se dijele na su#jektivne i o#jektivne! sto sve se testira kao dio ravnopravni"sposo#nosti #udu)eg zaposlenika. Su#jektivni uslovi se dijele na op)e i pose#ne. Op)i uslovi

neop"odni su za uspostavljanje radnopravnog statusa koji se odnose na godine zivota #udu)egzaposlenika. Pose#ni uslovi za uspotavljanje radnopravnog statusa jesu uslovi )iju sadrzinu )inestru)na znanja i sposo#nostiskolska sprema! stru)na sprema! radno iskustvo! stru)ni ispit!pose#na znanja za rad na tom radnom mjestu. 7ormalnopravni uslovi prije svega su uslovi ojimoraju da #udu ispunjeni kroz vodjenje postupka i na)ina zasnivanjaradnog odnosa sto upotpunosti iziskuje pose#nu nadleznosti organa koji vodi takav =ormalnopravni postupak zazasnivanje radnog odnosa. & =ormalnopravne uslove spada>

L donosenje odluke o potre#i za zasnivanjem radnopravnog odnosa

L uspostavljanje konkretne aktivnosti vezane izmedju poslodav)a i kandidata za zasnivanje

radnog odnosa u provjeri odredjeni" =omalnopravni" uslova za uspostavljanje radnopravnogstatusa

L podnosenje prijava i aplika)ija na javni konkurs ili interni oglas

L provjera spos#nosti kandidata i provodjenje odredjeni" vrsta intervjua

L odluka o oda#iruiz#oru kandidata zaklju)ivanje ugovora o radu ili izdavanje rjesenja zao#avljanje odredjeni" poslova raspored oda#ranog zaposlenika na radno mjesto i uvodjenje upro)es rada u jasno utvrdjenim datumima.

+spunjavanje pose#ni" uslova za zasnivanje radnog odnosa prije svega motivirano je postojanjeodredjeni" spe)i=i)ni" znanja kod #udu)eg zaposlenika za odredjeno radno mjesto.

7aze zasnivanja radnog odnosa koja se tretira kao =aza provjere radni" sposo#nosti i uttvrivanjeosnovni" elemenata i kvalite zaposlenika da #i se izvrio oda#ir i uspostavio redoslijed kvalitetazaspolenika je jedna d najslo1eniji" =aza uspostave i zasnivanja radnog odnosa. Provjerakandidata je prije svega uo#i(ajena u smislu posmtranja i o)jenjivanja ispunjeniosti opti" ipose#ni" uslova! a samim tim ii povoenje dodatni" provjera koje poslodav)u tre#a da #udu odkoristi da #i izvrio prvi oda#ir.%i postup)i mogu #iti razli(ite vrste intervjua! anketa i o#avljanjepro#ni" poslova. Slijede3a =aza u uspotavljanju radnopravnog statusa poslodav)a i zaposlenikajeste potpisivanje ugovora o radu ili rjeenje o postavjanju u organima dr1avne lsu1#e. POslije te=aze utvruje se datum i vrijeme kada zaposlenik stupa a du1nost adnog odnosa za koje je

apli)irao s tim da ne postoji ikslju(enost po osnovu 1al#eni" postupaka u pogledu zakonitstiprevedenog postupka za uspotavljanje radnopravnog odnosa.

K. Radno vrijeme

Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik! prema ugovoru o radu! o#avezan o#avljatiposlove za poslodav)a. Puno radno vrijeme zaposlenika u organima drzavne sluz#e i uprivrednim su#jektima traje C9 sata sedmi)no i to je evropski standard. Na poslovima na kojimase uz primjenu mjera zastite na radu nije mogu)e zastiti zaposlenika od stetni" uti)aja radno


12/14

vrijeme se skra)uje srazmjerno stetnim uslovima i uti)ajima na zdravlje zaposlenika i uti)aj nanjegovu ukupnu radnu sposo#nost. & slu)aju pozara! potresa! poplava i drugi" pojava koje nijemogu)e kontrolisat zaposlenik na za"tjev poslodav)a o#avezan je da radi i duze od punog radnogvremena sto se u postupku prera)unavanja radnog vremena dovodi u zakonske okvire. Rad uvrijeme izmedju 99" uve)er i K" ujutro idu)eg da#a a u poljoprivredi izmedju 99" i " ujutro

smatra se no)nim radom tako da vaze pose#ne kvali=ika)ije i okolnosti za rad u no)nim satima.,a#ranjen je no)ni rad za zene u industriji koje su u situa)iji da ne mogu izdrzati niti na propisanna)in o#avljati poslove u toku no)nog rada. ,a#ranjen je no)ni rad i maloljetni)ima. ,amaloljetne zaposlenike u industriji rad u vremenu od /0" uve)er i " ujutru idu)eg dana smatrase no)nim radom. Prera)unavanje radnog vremena je pose#na kategorija sto u potpunosti tre#ada odgovara zakonom propisanom najve)em #roj radni" sati u toku jednog mjese)a! tako da=orma prera)unavanja radnog vremena ima zna)ajnu ulogu da se radno vrijeme koristi nazakonom propisan na)in.

. Dis)iplinska odgovornost radnika

Dis)iplinska odgovornost kao sistem odgovornoti zaposlenika 6radnika8! namjetenika islu1#enika na radu i u vezi sa radom spada u jedno od pravni odgovornosti! jer o#u"vata iprimjenu pravni" sank)ija u propisanom postupku to je pretpostaavka za pozivanje nekog li)ana odgovornost 6ostale pravne odgovornosti su>krivi(nopravna! graanskopravna! idr.8! za azlikuod nprave odgovornosti kada se primjenjuju sankije vanpravnog karaktera.

@. Organi ;ORa.

&temeljena na meunarodnoj kon=eren)iji u Parizu /0/0.

Osnovna organiza)iona struktura >

OP:A *ON7ERENF+-A PREDS%AVN+*A> najvii organ ;ORa i ona je u suptini generalnaskuptina dr1ava (lani)a ;ORa. & generalnoj skuptini u istom #roju su zastupljeni poslodav)i!radni)i i vlada i oni vode razli(ite de#ate na #azi pred"odno pripremnjeni" izvjetaja grupe!poslodav)a! radnika iv lade. Dokumenti ;ORa> konven)ije za o#last rada! preporuke ;ORa irezolu)ije.

AD;+N+S%RA%+VN+ SAV-E%> tijelo koje je ustanovljeno na ;ORu u Parizu /0/0 imalo tada9C (lana a danas K (lanova. &nutranja struktura administrativnog savjeta jested a 9@predstavnika (ine predstavni)i vlade! /C predstavnika predstavnike radnika i /C poslodava)a.Glavni zadatak administrativnog radnika jested a o#avlja poslove izmeu dva zasjedanja op3ekon=eren)ije te nadgledanje primjene doneseni" dokumenata i predlaganje odgovaraju3i" mjeraukoliko se takva primjena u na)ionalnim zakonodavstvima iz o#lasti rada se primjenjuje.


13/14

;E pose#an organ u okviru op3e kon=eren)ije rada! izvrnoadministrativno te"ni(ki organ koji o#avlja sve poslove ;ORa u toku i izmeu zasjedanja. Ovajorgan o#ez#jeuje pose#no pitanje uslova za rad op3e kon=eren)ije za rad! administrativnogsavjeta i druga stalna i povremena tijela koje =ormira op3a kon=eren)ija rada. rukovoenjenarodnim #iroom rada je od strane generalnog direktora kojeg imenuje administrativni savjet i

naglaava ulogu o#avljanja ovi" poslova na #azi meunarodnog karaktera.*O;+S+-A + *O;+%E% ;ORA> *omisije> #ud1etska! administrativna komisija! komisija zaprogramske aktivnosti! komisija eksperata za pojedine o#lasti i istra1iva(ka komisija. *omiteti>komitet za sindikalne slo#ode! komitet za diskrimina)iju!! komitet za 1al#e. ;OR je =ormirala isvjetsku zdravstvenu organiza)iju.

0. Ar#itra1a je pravna mogu)ost da strane u sporu mogu rijesavati kolektivne radne sporovesporazmno u smislu povjeravanja svoji" za"tjeva ar#itrazi. +menovanje ar#itra ili ar#itraznogvije)a je mogu)nostda se i druga pitanja u vezi sa ar#itraznim postupkom utvrde kako #i se ona

na druga)iji na)in ili sporazumno od dvije strane promjenile u individualnom ugovoru o radu i zaposlodav)a i za radnika koje #i #ile pri"vatljive. Ar#itraza se temelji na zakonu! kolektivnimugovorima i sporazumu ugovorni" strana. Protiv ar#itraze nije dopustena zal#a! i o#je stranekolektivnog spora moraju u potpunosti pri"vatiti odluku ar#itraze! koja je kona)na i izvrsna.

;edija)ija je postupak pregovaranja uz pomo3 tre3e neutralne strane 6medijator8 koja olakavasuprotstavljenim stranama da pronau rjeenje u sopstvenom interesu. ,a medija)iju jespe)i=i(no to to se medijator pojavljuje u ulozi posrednika koji poma1e stranama u suko#u daunaprede komunika)iju i pronau naj#olje mogu3e rjeenje za nji"ov spor.

;edijator uspostavlja i olakava razgovor izmeu stranaka! kako #i one postigle ovaj )ilj.

;edijator ne donosi odluke o tome kako 3e spor #iti rijeen. ;edija)ija nije ni ar#itra1a nisuenje. ;edijator ne reava pro#lem i ne nudi rjeenja! ve3 poma1e stranama u suko#u da kroz#olje razumjevanje rijee pro#lem na o#ostrano zadovoljstvo.

& toku pro)esa svaka strana u sporu mo1e iznijeti svoje stavove! pojasniti kako trenutni sporuti(e na nju! te kakve #i op)ije zadovoljile njene interese. ;edijator 3e pa1ljivo sluati!usmjeravati stranke da razgovaraju o klju(nim pitanjima! uo(avati zajedni(ka stanovita iinterese stranaka i pomagati strankama da na njima #aziraju svoj dogovor.

;o#ing predstavlja spe)i=i(nu =ormu ne=izi(kog uznemiravanja na radnom mjestu kojepodrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili vie li)a psi"i(ki zlostavlja i poni1ava drugo

li)e! a (ija je svr"a ili posljedi)a ugro1avanje njegovog ugleda! (asti! dostojanstva! integriteta!degrada)ija radni" uvjeta ili pro=esionalnog statusa.

/B. ;odeli rada

Ameri(ki model rada> zasnovan isklju(ivo na tr1inom prin)ipu! ima sve elemente ro#usnogmodela koji #ez ikakvi" drugi" elemenata isklju(ivo analizira u(injene poslove! izvrene


14/14

o#aveze ili eventualne odgovore za ne izvrene o#aveze! nastao u okrilju anglosaksonskogpravnog sistema! karakteriu ga slijede)i elementi> kratkotrajnost ugovora o radu! e=ikasannadzor nad izvrenim poslovima!! izvreno odgovaranje za ne izvrene poslove! e=ikasnostnagraivanja za u(injene poslove. Ovaj model je zasnovan na prin)ipu stimula)ije gdje seostvaruje prin)ip da kvalitet i vrijednost radni)i i oni koji na propisan na(in izvravaju svoje

o#aveze do#ivaju i #ene=i)ije u smislu trajanja ugovora o radu koji se produ1ava! a i u smislunagra1ivanja..

-apanski model> model #lagostanja! dva osnovna elementa> ta(nost u izvravanju poslova uskladu sa propisaima 6zakonskim ili ugovornim8 i moralnost u o#avljanju poslova u pro)esurada. zemlje koje slijede modle> vedska! danska! i =inska.

Europski> predstavlja srednju orjenta)iju izmeu pred"odna dva! temelji se na> srednjovje(nimtrajanjem ugovora o radu! mogu3nost progresivnog ostvarivanja prava i o#aveza i e=ikasnonagraivanje. ;odel koji i ma umjerenu distan)u prema radni)ima a to zna(i da je potre#nosagledati psi"o=izi(ku i zdravstvenu sposo#nost radnika u odreivanju vremena da li mo1e radnik

odg odreenim radnim o#avezama u smislu da mu se pru1i ansa da kroz jedan ne takokratkoro(an period pokaze stvarne mogu3nosti vezani za rad.

Documents

Radno Pravo II Skripte