Embed Size (px)
Citation preview
RAZUMIJEVANJE EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
Napomena
Ovu je publikaciju pripremilo Glavno tajništvo Vijeća samo u informativne svrhe. Njome se ne podrazumijeva odgovornost institucija EU-a ni država članica.
Za dodatne informacije o Europskom vijeću i Vijeću posjetite sljedeću internetsku stranicu:www.consilium.europa.euili se obratite Službi za informiranje javnosti Glavnog tajništva Vijeća:Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 56 50Fax +32 (0)2 281 49 77www.consilium.europa.eu/infopublic
Dodatne informacije o Europskoj uniji dostupne su na www.europa.eu.
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.
Prethodno izdanje: 2014.
Print ISBN 978-92-824-6097-9 doi:10.2860/636 QC-04-17-545-HR-CPDF ISBN 978-92-824-6067-2 doi:10.2860/972468 QC-04-17-545-HR-N
© Europska unija, 2017.Ponovna upotreba dopuštena je uz navođenje izvora informacija.
Slika na naslovnici: © Compassionate Eye Foundation/Jasper White, GettyimagesZa svaku ponovnu upotrebu ovog materijala dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
Posjetite našu internetsku stranicu:www.consilium.europa.eu
RAZUMIJEVANJE EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
„Cilj je Zajednice da uspostavom zajedničkog tržišta i postupnim usklađivanjem gospodarskih politika država članica diljem Zajednice promiče usklađen razvoj gospodarskih djelatnosti, kontinuirano i uravnoteženo širenje, veću stabilnost, brži rast životnog standarda i bliskije odnose među njezinim državama članicama.”
Ugovor iz Rima, članak 2.
„Tijekom krize poduzeli smo odlučne mjere radi očuvanja financijske stabilnosti i promicanja ponovne uspostave održivog rasta. Nastavit ćemo tako postupati te će EU i europodručje nakon krize biti još snažniji.”
Zaključci Europskog vijeća, 17.12.2010.
© Julien Eichinger – Fotolia.com
„Kriza takvih razmjera i intenziteta nije se dotad dogodila. Usred oluje morali smo popraviti naš brod. Bile su potrebne drastične odluke. Pokušali smo doprijeti do srži krize, svatko od nas smanjujući dugove i deficite u svojim zemljama, čineći naša gospodarstva konkurentnijima i pomažući jedni drugima, ujedinjeni. […] Europska unija sada je spremnija odgovoriti na sadašnju krizu te spriječiti pojavu sličnih situacija u budućnosti.”
Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, 1.3.2012.
Nastupni govor nakon što je ponovno izabran za obnašanje drugog mandata
„Vraćanje povjerenja u europodručje dokaz je da će se napori u pogledu reformi na kraju isplatiti. Na to upućuje i vraćanje povjerenja u tržište. No još je važnije da se to može razlučiti iz vraćanja političkog povjerenja. […] U konačnici, zajednička tema u svim našim nastojanjima jest ostvarivanje ciljeva Europske unije. Ti su ciljevi promicanje mira, njezinih vrijednosti i blagostanja njezinih građana.”
Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, 27.2.2014.
Put oporavka i uloga ESB-a, govor
„Trebamo nemilosrdnu odlučnost kako bismo ekonomsku krizu priveli kraju. Naša je odgovornost dovršetak istinske ekonomske i monetarne unije. Tu zadaću shvaćam vrlo ozbiljno. Moramo također imati na umu da je naša zajednička valuta, euro, naša prednost, a ne prepreka.”
Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, 1.12.2014.
Govor na svečanosti preuzimanja dužnosti od dosadašnjeg predsjednika Hermana Van Rompuyja
„Stabilnost znači i jačanje onog što smo dosad stvorili kako bi postalo manje ranjivo. Zato se zalažem za potpuno dovršenje bankovne unije i unije tržišta kapitala. Na taj način monetarna unija postaje prednost, a ne rizik za stabilnost.”
Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Euroskupine, 9.12.2016.
Govor na konferenciji u čast 25. godišnjice Ugovora iz Maastrichta
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 5
SADRŽAJ
Što je ekonomska i monetarna unija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Tko radi što u ekonomskoj i monetarnoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Gospodarska i financijska kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Kako riješiti krizu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
1. Bolja koordinacija politika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2. Financijska stabilnost – stvaranje bankovne unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3. Mehanizmi za stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Vremenski okvir – konsolidacija ekonomske i monetarne unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Usporedba cijena jednostavnija je u europodručju u kojem 19 zemalja ima istu valutu. © Gina Sanders – Fotolia.com
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 7
ŠTO JE EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA
„Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju čija je valuta euro.” (Ugovor o Europskoj uniji, članak 3. stavak 4.)
Ekonomska i monetarna unija, ili EMU, odnosi se na postupak integracije europskih gospodarstava. EMU, zajedno s jedinstvenim tržištem, doprinosi gospodarskoj stabil-nosti, uravnoteženom gospodarskom rastu, visokoj razini zaposlenosti te održivim javnim financijama.
Okvir politike sastoji se od dva stupa: jedinstvene valute, odnosno eura sa zajednič-kom monetarnom i tečajnom politikom, i Europske središnje banke (ESB) te koordi-nacije ekonomskih politika država članica.
Monetarnom politikom jedinstvene valute neovisno upravlja ESB. Njezin je glavni cilj održavanje stabilnosti cijena u europodručju kao cjelini.
Države članice još uvijek su nadležne za svoju ekonomsku i fiskalnu politiku, kao što su oporezivanje i nacionalni proračuni (potrošnja i zaduživanje).
Međutim, države članice koordiniraju svoje opće politike na razini EU-a radi posti-zanja gospodarskog okružja s uravnoteženim nacionalnim proračunima, reguliranim financijskim tržištima, stabilnim cijenama te povećanim rastom i zapošljavanjem.
Trenutačno se 19 država članica koristi eurom kao zajedničkom valutom.
Korištenje eurom potrošačima olakšava usporedbu cijena, a pri kupnji robe i usluga u drugim državama članicama u europodručju ne moraju se plaćati naknade za kon-verziju valute ni transakcijski troškovi. Na taj se način EMU-om podupire uspostava jedinstvenog tržišta te slobodnog protoka robe, usluga, ljudi i kapitala.
© Eu
rops
ka un
ija, 2
017
8 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
Sve države članice EU-a trebale bi s vremenom pristupiti europodručju, osim Ujedi-njene Kraljevine i Danske, koje su odlučile da neće u tome sudjelovati. Da bi pristupila europodručju, država članica mora ispuniti određene kriterije u pogledu gospodarske i financijske stabilnosti, tzv. konvergencijske kriterije. Glavni su kriteriji:
• stabilnost cijena: stopa inflacije i dugoročna kamatna stopa moraju se kretati unutar određenih granica;
• zdrave javne financije: javni deficit koji ne prelazi 3 % BDP-a (bruto domaći proizvod, ukupna vrijednost proizvodnje robe, usluga itd. u određenoj zemlji);
• održive javne financije: javni dug koji ne prelazi 60 % BDP-a.
Osim toga, njezina središnja banka mora biti neovisna.
Države članice koje čine europodručje jesu: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija,
Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 9
TKO RADI ŠTO U EKONOMSKOJ I MONETARNOJ UNIJI
Glavni sudionici uključeni u ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) jesu sljedeći:
Europsko vijeće određuje glavne smjernice politike koje su uključene u rad Vijeća, Europskog parlamenta, Europske komisije i država članica.
Europsko vijeće sastoji se od predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije te čelnika EU-a (šefova država ili vlada). Europsko vijeće sastaje se najmanje četiri puta godišnje.
Na sastanku na vrhu europodručja utvrđuju se strateške smjernice za ekonomske politike radi poboljšanja konkurentnosti i konvergencije u europodručju. Uz sastanke Europskog vijeća, sastanak na vrhu europodručja politički je forum na najvišoj razini na kojem je kao odgovor na krizu javnog duga dogovoreno usklađeno djelovanje.
Na sastanku na vrhu europodručja sastaju se čelnici iz europodručja, predsjednik sastanka na vrhu europodručja te predsjednik Europske komisije. Prisutan je i pred-sjednik ESB-a. Na te sastanke može biti pozvan i predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Euroskupine. Sastanak na vrhu europodručja održava se dvaput godišnje.
Vijeće, u sastavu Vijeća za ekonomske i financijske poslove, (Vijeće Ecofin), donosi zakonodavstvo EU-a, koordinira ekonomske politike na razini EU-a te odlučuje o tome može li država članica uvesti euro. Čine ga ministri financija i/ili gospodarstva država članica EU-a. Europska komisija i ESB također sudjeluju na sastancima Ecofina. Ecofin se u pravilu sastaje jedanput mjesečno.
Euroskupina koordinira ekonomske politike u europodručju radi promicanja finan-cijske stabilnosti i gospodarskog rasta. Euroskupina u okviru svojih dužnosti priprema sastanke na vrhu europodručja te je odgovorna za daljnja postupanja nakon tih sasta-naka. To je neformalna skupina ministara financija i/ili gospodarstava država članica europodručja. Europska komisija i ESB također sudjeluju na sastancima Euroskupine. Euroskupina se obično sastaje jedanput mjesečno, uoči sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin).
10 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
Države članice donose zakonodavstvo EU-a u Vijeću, sastavljaju nacionalne proraču-ne u skladu s ograničenjima za deficit i dugove te razvijaju vlastite strukturne politike u pogledu tržištâ rada, mirovina i tržištâ kapitala.
Europska komisija predlaže novo zakonodavstvo EU-a te prati ostvaruju li države članice ciljeve i poštuju li postojeća pravila, uključujući pravila o gospodarskom uprav-ljanju. Komisija ujedno procjenjuje gospodarsko stanje i daje preporuke Vijeću u po-gledu odluka koje treba donijeti.
Europska središnja banka (ESB) je središnja banka u europodručju. Ona razvija mo-netarnu politiku, pri čemu joj je glavni cilj stabilnost cijena, među ostalim utvrđivanje referentnih kamatnih stopa.
Eurosustav, koji obuhvaća Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke (NSB) država članica u europodručju, provodi monetarnu politiku.
Sastanak Euroskupine, 20. veljače 2017. © Europska unija, 2017.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 11
Europski sustav središnjih banaka (ESSB) sjedinjuje Europsku središnju banku i na-cionalne središnje banke svih zemalja EU-a, bez obzira na to jesu li uvele euro. Sve središnje banke država članica EU-a dioničari su ESB-a.
Europski parlament sudjeluje u zakonodavnom postupku EU-a, u nekim područji-ma koordinacije ekonomske politike, kao suzakonodavac zajedno s Vijećem. Vijeće, Komisija i predsjednik Euroskupine redovito obavještavaju Europski parlament o tome kako se zakonodavstvo provodi.
Sjedište Europske središnje banke je u Frankfurtu na Majni. © Daniel Roland, AFP
Sustavi osiguranja depozita sprječavaju moguće navale klijenata na banke kada se povlači štednja u strahu od propasti banke. © Lee Jordan, Creative Commons 2.0
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 13
GOSPODARSKA I FINANCIJSKA KRIZA
Kad je 2009. Europu pogodila gospodarska i financijska kriza, razotkrivene su slabosti njezina gospodarstva. Ujedno je postalo jasno u kolikoj su mjeri europska gospodar-stva međuovisna, posebno u europodručju: financijske poteškoće u određenim zem-ljama proširile su se i na druge zemlje te pogoršale gospodarsko stanje.
Kriza je utjecala na javne financije, sektor bankarstva te rast, radna mjesta i konku-rentnost. Gospodarski razvoj je stao, gospodarstvo je ušlo u recesiju, poduzeća su se zatvorila, a radnici su dobili otkaze. Smanjili su se porezni prihodi, povećalo se fi-nanciranje naknada za nezaposlene te su države morale pozajmljivati više novca da bi pokrile rastuće deficite. Javni dug u određenim zemljama brzo se povećao, čime su kamatne stope za pozajmljivanje narasle do nemogućih razina, što je određene zemlje dovelo na rub bankrota.
U godinama koje su prethodile krizi mnoge banke diljem Europe preuzele su preko-mjerne rizike. Primjerice, u nekim zemljama banke su olako pozajmljivale novac za izgradnju kuća, s obzirom na to da su cijene stalno rasle. Kad je došlo do sloma tržišta nekretnina, cijene su počele padati i to je dovelo do ogromnih gubitaka. Banke su postale opreznije u pozajmljivanju novca poduzećima kojima je bio potreban kapital za razvoj djelatnosti ili pokretanje poslovanja; drugim riječima, nastala je takozvana kreditna kriza.
Vlade su morale posredovati i dokapitalizirati banke javnim novcem. Nadalje, postalo je jasno da nekoliko država članica nije uspostavilo zdrave proračunske politike kad je gospodarstvo bilo u dobrom stanju te nije izgradilo potrebne zaštitne slojeve za suočavanje s krizom. Kao posljedica naglog pogoršanja javnih financija, slabih izgleda za rast i/ili previranja u financijskom sektoru, financijska tržišta počela su naplaćivati veće kamatne stope na zajmove vladama. Problemi s kojima su se vlade suočavale prilikom pribavljanja financijskih sredstava negativno su pak utjecali na bankarski sek-tor i gospodarstvo.
14 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
KAKO RIJEŠITI KRIZU
Države članice, europodručje i Europska unija u cijelosti su kao odgovor na krizu uložili ogromne napore da bi zajamčili financijsku stabilnost, poduprli rast i zapošljavanje te poboljšali gospodarsko upravljanje.
Tijekom krize otkriveni su sustavni nedostaci gospodarstava država članica. Kao od-govor, nacionalne vlade i europske institucije poduzele su širok raspon inicijativa radi zaštite financijske stabilnosti europodručja i jačanja regulatorne strukture europod-ručja i EU-a u cjelini. Da bi se u budućnosti izbjegli slični šokovi, dogovorena je opsež-na reforma gospodarskog upravljanja, poboljšanje regulacije i nadzora bankarskog sektora te pružanje financijske pomoći vladama u državama članicama europodručja koje se suočavaju s financijskim poteškoćama.
1. BOLJA KOORDINACIJA POLITIKA
Na razini EU-a poboljšana je koordinacija politika među državama članicama. To se odnosi na sve zemlje EU-a, no intenzivnije za one koje se koriste eurom kao nacional-nom valutom.
Novi koordinacijski okvir usmjeren je na prevenciju. Stalno se provodi praćenje da bi se što prije prepoznali signali upozorenja. Time se EMU nastoji osnažiti i učiniti stabil-nijim kako bi se omogućila stabilnija i održivija izrada proračuna u državama članica-ma, ustrajni gospodarski rast i više radnih mjesta za građane EU-a.
Stabilni proračuniTemelj koordinacije proračunskih politika jest Pakt o stabilnosti i rastu (PSR). Usta-novljen je da bi se zajamčile zdrave javne financije diljem EMU-a te dosljednost prora-čunskih politika u zemljama koje se koriste eurom kao nacionalnom valutom. Njime su postavljene referentne vrijednosti koje države članice moraju poštovati: one moraju održavati javni deficit ispod 3 % BDP-a, a javni dug ispod 60 % BDP-a. Pakt je osnažen 2011. kada je na snagu stupio „paket od šest mjera”, odnosno paket od šest zakono-davnih akata kojim se ojačalo gospodarsko upravljanje u EU-u.
PSR se sastoji od dva dijela: preventivnog i korektivnog ogranka.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 15
Preventivni ogranakPreventivni ogranak usmjeren je na procjenu nacionalnih proračunskih planova za sljedeću godinu te proračunskih politika za sljedeće tri godine. Cilj je spriječiti gomi-lanje prekomjernih deficita. Nacionalnim proračunskim planovima prikazano je kako država članica namjerava osigurati zdrave proračunske politike u skladu s gore na-vedenim kriterijima. Za članice europodručja moguće je nametnuti financijske sank-cije u obliku depozita Komisiji. To je sastavni dio postupka poznatoga kao europski semestar.
Korektivni ogranakKorektivni ogranak aktivira se ako zemlja ima prekomjerne razine duga ili deficita. Ako država članica u europodručju ne poduzme potrebne korake za njihovo ispravljanje, mogu joj se nametnuti financijske sankcije, najprije u obliku depozita Komisiji te na-kon toga u obliku kazni.
Fleksibilnost pri primjeni pravilaPrimjenom navedenih pravila uzimaju se u obzir različite izvanredne okolnosti koje su izvan kontrole vlada i koje utječu na nacionalne proračune, poput gospodarske rece-sije, izvanrednih troškova za borbu protiv terorizma ili pokrivanja troškova izbjegličke krize.
Ujedno se može razmotriti i trošenje novca na strateška ulaganja i strukturne reforme s ciljem dugoročnog poboljšanja proračunskog salda te poticanja rasta.
Više koordinacije unutar europodručjaProračunska stabilnost dodatno je ojačana „paketom od dviju mjera” kojim će se poboljšati gospodarski i financijski nadzor u europodručju. U okviru europskog seme-stra države članice europodručja dostavljaju svoje nacrte proračuna Europskoj komisiji na ocjenu prije nego što ih donesu nacionalni parlamenti.
Ako je država članica suočena s ozbiljnim financijskim poteškoćama ili nestabilnošću, Europska komisija može je podvrgnuti pojačanom nadzoru. To uključuje viši stupanj nadzora koji provode Europska komisija i Vijeće te nadilazi uobičajenu koordinaciju ekonomske politike koja se primjenjuje na sve zemlje.
Zdrave javne financije: fiskalni paktUgovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju (TSCG, fiskalni pakt) temelji se na proračunskim pravilima Pakta o stabilnosti i rastu te ih dopunjuje. Njime se od država članica u europodručju zahtijeva da provedu jedinstvena i trajno obvezujuća prora-čunska pravila u nacionalno zakonodavstvo, po mogućnosti u svoj ustav.
16 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
Da bi se poštovalo pravilo o uravnoteženom proračunu, godišnji strukturni državni deficit, odnosno deficit prouzročen trajnom neravnotežom u prihodima i rashodima određene zemlje, ne smije prelaziti 0,5 % BDP-a. Ako se taj prag prijeđe, djelovanje u svrhu smanjenja toga proračunskog deficita mora se pokrenuti automatski. Nepošto-vanje tog pravila može dovesti do pokretanja postupka na Europskom sudu.
Zemlje koje sudjeluju u TSCG-u moraju se unaprijed međusobno obavijestiti te oba-vijestiti Vijeće i Europsku komisiju o planiraju izdavanja novog duga. One također ras-pravljaju o svim planovima koji se odnose na reforme gospodarske politike velikih razmjera.
Devetnaest država članica u europodručju (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemač-ka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska) te šest država članica koje nisu države članice europodručja (Bugarska, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska) već su potpisale ugovor. Na snagu je stupio 1. siječnja 2013.
Europska komisija
Vijeće
Europski parlament
Europsko vijeće
Euroskupina
predstavlja godišnji pregled rasta
raspravlja o godišnjem pregledu rasta
raspravlja o godišnjem pregledu rasta
određuje gospodarske
prioritete
Europski semestar – koordinacija proračunskih i ekonomskih politika država članica, od siječnja do lipnja
Države članicepredstavljaju nacionalne
proračunske planove i gospodarske politike
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 17
Europski fiskalni odborU listopadu 2015. Komisija je donijela odluku o osnivanju Europskoga fiskalnog odbo-ra koji će savjetovati Komisiju o sveukupnom smjeru fiskalne politike u europodručju i vrednovati ga. To neovisno tijelo sastoji se od pet međunarodnih stručnjaka čiji rad doprinosi radu Komisije na nadzoru i provedbi Pakta o stabilnosti i rastu.
Koordinacija ekonomskih politika: europski semestarEuropski semestar je ciklus koordinacije ekonomske i fiskalne politike unutar EU-a. Državama članicama daju se smjernice i preporuke koje uzimaju u obzir pri pripremi nacionalnih proračunskih planova.
donosi preporuke za pojedine
zemlje
potvrđuje preporuke za
pojedine zemlje
predlaže preporuke za
pojedine zemlje
postiže suglasnost o preporukama za
pojedine zemlje
izdaje mišljenja o nacrtima proračuna država članica
raspravlja o nacrtima proračuna država članica
Europski semestar – koordinacija proračunskih i ekonomskih politika država članica, od siječnja do lipnja
predstavljaju nacrte proračuna (samo europodručje)
© Europska unija, 2017.
donose nacionalne proračune
18 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
Taj postupak obuhvaća razdoblje od prvih šest mjeseci u godini, stoga se zove „se-mestar”. Tijekom europskog semestra države članice usklađuju svoje proračunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU-a. Na taj način semestrom se nastoji:
• osigurati zdrave javne financije;• potaknuti gospodarski rast;• spriječiti prekomjerne makroekonomske neravnoteže u EU-u.
Europski semestar pokreće se u studenome objavom Komisijina godišnjeg pregle-da rasta (GPR). U tom pregledu analizira se gospodarsko stanje u EU-u i utvrđuju opći prioriteti gospodarske politike u sljedećoj godini, uključujući fiskalne politike i reforme potrebne za stabilnost i rast.
U siječnju i veljači države članice razmatraju te prioritete sa svojim partnerima EU-a u Vijeću.
Europski parlament također raspravlja o pregledu tijekom istog razdoblja i daje mišlje-nje o smjernicama za zapošljavanje u pregledu rasta.
Na temelju tih razmatranja čelnici EU-a određuju smjernice politika za tu godinu na proljetnom sastanku Europskog vijeća u ožujku.
Na temelju tih smjernica države članice naznačuju kako bi provele te zajedničke smjernice putem svojih proračuna i gospodarskih politika. U travnju predstavljaju srednjoročne proračunske planove (programe stabilizacije za članice europodručja i planove konvergencije za članice izvan europodručja) i nacionalne gospodarske pla-nove (nacionalne programe reformi).
U svibnju Komisija predlaže posebne preporuke za svaku zemlju EU-a, tzv. preporu-ke za pojedine zemlje (CSR-e). Te su preporuke savjeti o politikama prilagođeni za države članice.
U lipnju Vijeće raspravlja o preporukama za pojedine zemlje i daje svoju suglasnost. Europsko vijeće ih odobrava na lipanjskom sastanku, a potom ih donosi Vijeće u srpnju.
Razdoblje od sljedećih šest mjeseci ponekad se naziva „nacionalnim semestrom”. Države članice dovršavaju nacionalne proračune za sljedeću godinu uzimajući u obzir preporuke za pojedine zemlje. Države članice europodručja moraju predati nacrte proračuna Komisiji do sredine listopada. Euroskupina raspravlja o njima na temelju procjene Komisije.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 19
Uzimajući u obzir tu procjenu države članice do kraja godine donose nacionalne pro-račune, a Komisija pokreće sljedeći ciklus europskog semestra objavom godišnjeg pregleda rasta za sljedeću godinu, uzimajući u obzir opseg u kojem su države članice poštovale preporuke.
Sprečavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnotežaRadi izbjegavanja neravnoteža u gospodarstvu u okviru pojedinih zemalja i u cijelom EU-u, uveden je sustav ranog upozoravanja na makroekonomske neravnoteže. Provjerava se postoje li moguće neravnoteže u državama članicama prema tablici pokazatelja, uključujući stope nezaposlenosti, troškove rada, razlike između uvoza i izvoza i kretanja cijena stambenih objekata da bi se razumjelo kako se gospodarstva s vremenom mijenjaju.
Mehanizam se pokreće ako vrijednosti pojedinih pokazatelja prelaze dogovorene pragove. Komisija izrađuje godišnju procjenu i unaprijed utvrđuje potencijalne pro-bleme. Na temelju te procjene predlaže preporuke za pojedine države članice koje su uglavnom uključene u postupak europskog semestra.
Ako zemlja europodručja ne postupa neprekidno u skladu s preporukama, mogu se izreći sankcije.
Nacionalni odbori za produktivnostRadi praćenja uspješnosti država europodručja u pogledu produktivnosti i konkurent-nosti, Vijeće je preporučilo da one uspostave nacionalne odbore za produktivnost. Ta neovisna tijela analizirat će razvoj i političke izazove u području produktivnosti i konkurentnosti. Analizama odborâ trebalo bi se pridonijeti poboljšanju kapaciteta za privlačenje ulaganja te rješavanju faktora koji mogu utjecati na cijene i kvalitetu sa-držaja robe i usluga, uz potporu u pogledu koordinacije i razmjene najboljih praksi među državama članicama europodručja.
Godišnja izvješća mogla bi se uporabiti u kontekstu postupaka europskog semestra. Ostale države članice EU-a pozivaju se na uspostavu sličnih tijela. Nacionalni odbori za produktivnost trebali bi se uspostaviti i početi djelovati do početka 2018.
Poticanje rastaGospodarska kriza u mnogim je zemljama EU-a dovela do recesije. Gospodarski rast naglo je pao, nezaposlenost se povećala, a konkurentnost smanjila. Osim zdravih jav-nih financija i poboljšanja regulacije i nadzora financijskog sektora, EU-u je potrebna i dinamična strategija rasta.
U strategiji EU-a za rast i radna mjesta, Europa 2020., utvrđuje se niz prioriteta za poticanje pametnoga, održivoga i uključivoga gospodarstva. Postavljeni su zajednički
20 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
ciljevi u područjima zapošljavanja, obrazovanja, istraživanja i inovacija, socijalne uklju-čenosti i smanjenja siromaštva te klime i energetike. Praćenje napretka država članica u ostvarivanju tih ciljeva uključeno je u postupak europskog semestra. Glavni priori-teti strategije Europa 2020. trenutačno su uspostava jedinstvenoga digitalnog tržišta i unutarnjega energetskog tržišta.
Jedan je od glavnih problema velik broj nezaposlenih mladih ljudi u Europi. U okviru inicijative za zapošljavanje mladih bit će potrošeno do 8 milijardi eura za otvaranje novih radnih mjesta mjesta za mlade.
Plan ulaganja za Europu uspostavljen je radi pomoći pri ponovnoj uspostavi kredi-tiranja gospodarstva. Sredstva iz proračuna EU-a i Europske investicijske banke upo-trebljavaju se za potporu održivim projektima ulaganja koji se ne bi mogli drukčije financirati. To je često pri malim i srednjim poduzećima. Dodatna sredstva EU-a nada-lje služe kao katalizator za mobiliziranje privatnih izvora financiranja za takve projekte. Osim toga, tom se inicijativom osigurava tehnička pomoć za projekte ulaganja te se nastoje utvrditi mogućnosti za uklanjanje zastoja koji koče ulaganja.
U sklopu Garancije za mlade za sve mlade ljude ispod dobi od 25 godina mora se osigurati kvalitetna ponuda posla, stalnog obrazovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su postali nezaposleni ili su napustili formalno obrazovanje. © goodluz – Fotolia.com
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 21
Europska investicijska banka poduprla je mnoge projekte, među ostalima je doprinije-la financiranju obnove autoceste između Vilniusa i Utena u Litvi, novoizgrađenih soci-jalnih i cjenovno dostupnih stambenih objekata u Londonu u Engleskoj te projektata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u trima regijama u Italiji (Sardinija, Sicilija, Apulija). Banka ujedno podupire mala i srednja poduzeća, novoosnovana (start-up) poduzeća i mikropoduzeća.
Europska investicijska banka podupire stvaranje malih i srednjih poduzeća (MSP), poput trgovačkog društva specijaliziranoga za inovativnu medicinsku dijagnostiku. Među ostalim, to je društvo razvilo postupak kojim se liječnicima omogućuje dobivanje rezultata pretraga krvi za nekoliko minuta iz samo jedne kapi krvi, izravno na mjestu skrbi. © Europska investicijska banka 2017.
22 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
2. FINANCIJSKA STABILNOST – STVARANJE BANKOVNE UNIJE
Financijski nadzorKriza je pokazala ozbiljne propuste u financijskom sektoru. Vlade su se morale umije-šati da bi spriječile propast niza banaka.
Da bi se spriječila slična zbivanja u budućnosti te poboljšala koordinacija nadzora fi-nancijskog sektora među državama članicama, EU je osnovao nova nadzorna tijela za financijske institucije:
• Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), usmjereno na bankarski sektor, sa sjedištem u Londonu;
• Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), usmjereno na osiguranje i mirovinske sustave, sa sjedištem u Frankfurtu na Majni;
• Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), usmjereno na funkcioniranje financijskih tržišta, sa sjedištem u Parizu;
• Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), koji provodi makroekonomski nadzor financijskog sustava u cjelini; sjedište mu je pri Europskoj središnjoj banci, koja ga i podupire.
jedinstvena pravilaUvedena su nova pravila radi smanjenja opasnosti koju banke u poteškoćama pred-stavljaju za gospodarstvo i porezne obveznike. Neki od njihovih najvažnijih elemena-ta su sljedeći:
• niz pravila za kapitalne zahtjeve kojima se osigurava da banke imaju dovoljno sredstava za rješavanje mogućih gubitaka u svakom trenutku;
• usklađeni sustavi osiguranja depozita kojima se osiguravaju štedni ulozi građana u vrijednosti do 100 000 eura. Te programe financiraju banke;
• jasna pravila za postupanje s bankama u poteškoćama. U budućnosti će postupak oporavka i sanacije počinjati ranije, tj. čim nadzorno tijelo utvrdi da postoji rizik da opstanak banke postane ugrožen. Na taj način troškove propadanja banke snosit će financijski sektor, a ne porezni obveznici.
Ta se pravila primjenjuju na sve države članice EU-a jer čine dio zakonodavstva unu-tarnjeg tržišta. Međutim, europodručje ide i korak dalje: prema bankovnoj uniji s jedin-stvenim nadzornim tijelom i jedinstvenim sanacijskim mehanizmom. Države članice izvan europodručja također mogu pristupiti bankovnoj uniji ako to žele.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 23
Zajednički nadzor banakaU okviru jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) odgovornost za nadzor ba-naka u europodručju prebačena je s nacionalnih tijela na ESB.
Europska središnja banka i nacionalna nadzorna tijela zajedno nadziru banke u euro-području te u zemljama sudionicama izvan europodručja. To dovodi do dosljednijeg nadzora bankarskog sektora i brzog djelovanja kada se otkriju slabosti.
Najveće banke, za koje se smatra da predstavljaju rizik za cijeli financijski sustav zbog svoje veličine, važnosti za gospodarstvo neke države članice koja sudjeluje u bankov-noj uniji ili Unije u cjelini, te važnosti njihovih prekograničnih aktivnosti, stavljene su pod izravni nadzor ESB-a. Nacionalna nadzorna tijela i dalje nadziru manje banke u tijesnoj suradnji s Europskom središnjom bankom.
SUSTAVI OSIGURANJA
DEPOZITA
OPORAVAK I SANACIJA BANAKA U
POTEŠKOĆAMA
KAPITALNI ZAHTJEVI ZA
BANKE
JEDINSTVENA PRAVILA
PRIMJENJUJU SE NA SVE DRŽAVE
ČLANICE EU-a
© Eu
rops
ka un
ija, 2
017.
JEDINSTVENI NADZORNI MEHANIZAM
IZRAVNI NADZOR NEIZRAVNI NADZOR
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA
ESB provodi nadzor u suradnji s
nacionalnim tijelima
Nacionalna tijela provode nadzor u suradnji s ESB-om
VELIKE BANKE129 važnih banaka
OSTALE BANKEPribližno 3 500 manje važnih banaka
© Eu
rops
ka un
ija, 2
017.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 25
Mehanizam za sanaciju banakajedinstvenim sanacijskim mehanizmom (SRM) regulira se sanacija banaka čiji je opstanak ugrožen. Sastoji se od jJedinstvenoga sanacijskog odbora (SRB) i Jedinstve-nog fonda za sanaciju (SRF).
Stoga su se restrukturiranje i sanacija banaka s nacionalne razine prebacili na razinu EU-a. Ako banka u europodručju dođe u opasnost da joj opstanak postane ugrožen, Jedinstveno sanacijsko tijelo bit će nadležno za njezinu sanaciju.
Umjesto da svaka država ima nacionalni fond za sanaciju, osnovan je Jedinstveni fond za sanaciju. Cjelokupni bankarski sektor u bankovnoj uniji financira fond i on se može upotrebljavati u postupku sanacije bilo koje banke u toj uniji.
U tijeku je rasprava o europskom sustavu osiguranja depozita. Cilj je postupno uspo-staviti reosiguranja i suosiguranja za nacionalne sustave osiguranja depozita u počet-nim fazama te, naposljetku, prijeći na zajednički fond za osiguranje depozita.
otporne kreditne institucijeU tijeku je rad na još jednom elementu strukture bankovne unije: otpornosti kre-ditnih institucija. Cilj je spriječiti pogubne lančane učinke na financijski sustav EU-a izazvane propadanjem velikih, međusobno povezanih kreditnih institucija. Novim bi se pravilima uvela obveza odvajanja visokorizičnih aktivnosti banke od njezinih osnovnih djelatnosti, kao što su usluge primanja depozita i plaćanja malih vrijednosti.
26 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
BANKOVNA UNIJA
PRIMJENJUJE SE NA SVE ZEMLJE
EUROPODRUČJA, A MOGU JOJ PRISTUPITI
I DRŽAVE KOJE NE PRIPADAJU
EUROPODRUČJU
JEDINSTVENA PRAVILA
Jedinstveni nadzorni mehanizam
JEDINSTVENI SANACIJSKI
MEHANIZAMPrimjenjuje se na sve države članice EU-a
POBOLJŠANI NADZOR NAD BANKOVNIM SEKTOROM
EUROPODRUČJA RADI OTKRIVANJA
SLABOSTI I PODUZIMANJA
MJERA ZA NJIHOVO ISPRAVLJANJEOsigurava urednu sanaciju posrnulih
banaka uz minimalne troškove za porezne obveznike i realno
gospodarstvo
© Eu
rops
ka un
ija, 2
017.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 27
3. MEHANIZMI ZA STABILNOST
Od 2010. neke zemlje europodručja imaju poteškoće s financiranjem svojih dugova. Pri pozajmljivanju na financijskim tržištima njihove kamatne stope postale su previso-ke da bi se njihov ukupni javni dug zadržao na održivoj i prihvatljivoj razini.
Stoga su stvoreni privremeni mehanizmi radi ponovne uspostave stabilnosti u europodručju.
Grčka, Irska i Portugal primili su pomoć iz privremenih paketa za spašavanje, dok su Španjolska, Cipar i (nedavno) Grčka dobili potporu iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma.
Kamen temeljac europskoga zaštitnog sustava, trajni Europski stabilizacijski meha-nizam (ESM), zamijenio je te privremene programe u listopadu 2012. ESM je među-narodna financijska institucija koju su osnovale zemlje europodručja i glavni je instru-ment za pomoć zemljama europodručja suočenima s financijskim poteškoćama.
ESM ima najveći kreditni potencijal od 500 milijardi eura. Zajmovi se financiraju pozajmljivanjem ESM-a na financijskim tržištima. Do 60 milijardi eura kreditnog po-tencijala može se upotrebljavati za izravnu dokapitalizaciju banaka.
Svaka tranša zajma isplaćuje se zemlji koja dobiva pomoć samo ako ta zemlja ispu-njava uvjete za ponovno uspostavljanje održivosti javnih financija i reformiranja gos-podarstva o kojima je prije postignut dogovor. Europska komisija i Europska središ-nja banka prate provedbu. Uključen je i Međunarodni monetarni fond, kad god je to moguće.
Sve države članice europodručja članice su ESM-a. Sjedište ESM-a je u Luxembourgu.
Uvjeti za potporuFinancijska potpora uvijek se temelji na strogim uvjetima dogovorenima između zajmodavaca i zemlje koja pozajmljuje. Zemlje se moraju obvezati na ostvarivanje određenih ciljeva, koji se mogu odnositi na fiskalne prilagodbe (poboljšanje napla-te poreza, veću održivost javne potrošnje, reformu javne uprave, privatizaciju javnih usluga ili trgovačkih društava, prodaju državne imovine), restrukturiranje bankarskog sektora (dokapitalizaciju, jačanje propisa i nadzora, sanaciju solventnih banaka i zatva-ranje banaka čiji je opstanak ugrožen) ili reformu tržišta rada. Tim će se uvjetima po-moći zemlji koja prima pomoć da uvede reforme u gospodarstvo i vrati se na stabilan i održiv rast te održive javne financije.
28 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
Praćenje provedbe uvjetaU redovnim vremenskim razmacima Europska komisija, Europska središnja banka i (ako je primjenjivo) Europski stabilizacijski mehanizam i Međunarodni monetarni fond preispituju jesu li dogovoreni uvjeti ispunjeni. Pozitivna procjena uvjet je za isplatu svakog obroka financijske pomoći.
Prvi pozitivni rezultati već su utvrđeni. Irska je uspješno završila program u prosincu 2013. i ponovno je dobila pristup financijskim tržištima. Španjolska je izašla iz progra-ma za financijski sektor u siječnju 2014. nakon što je temeljito restrukturirala svoje banke. Portugal je u lipnju 2014. izašao iz programa ekonomske prilagodbe koji se sastojao od plana reformi za obnovu gospodarskog rasta. Cipar je izašao iz programa ekonomske prilagodbe u ožujku 2016. nakon jačanja stabilnosti financijskog sektora i poboljšanja javnih financija. Oporavak gospodarskog rasta i zapošljavanja bilježi se i u Grčkoj, jedinoj zemlji čiji program još uvijek traje.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 29
VREMENSKI OKVIR – KONSOLIDACIJA EKONOMSKE I MONETARNE UNIJE
2009.jesen: Grčka objavljuje javni deficit od 12,7 % BDP-a i dug u iznosu od
113 % BDP-a.
2010.11. veljače: Čelnici EU-a spremni su djelovati u vezi s grčkim dugom, kao što je
potvrđeno na proljetnom sastanku Europskog vijeća u ožujku. Sve veća zabrinutost zbog razina duga u Portugalu, Španjolskoj i Irskoj. Vrijednost eura pada.
23. travnja: Grčka traži financijsku potporu.
2. svibnja: Čelnici europodručja i Međunarodni monetarni fond (MMF) postižu dogovor o paketu za spašavanje Grčke. Kamatne stope na zajmove za Portugal, Irsku i Španjolsku dosežu dramatične razine. Vrijednost eura i dalje pada.
9. svibnja: Ministri ECOFIN-a odobravaju europski paket za spašavanje u iznosu od 500 milijardi eura, uključujući Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (EFSM).
18. svibnja: Grčka prima prvu tranšu zajma.
17. lipnja: Čelnici EU-a donose strategiju za rast i radna mjesta Europa 2020. i europski semestar.
12. rujna: Bankovna nadzorna tijela postižu dogovor o strožim pravilima o kapitalu za bankarski sektor.
19. listopada: ECOFIN donosi stroža pravila o fondovima za ograničavanje rizika (hedge fondovima).
21. studenoga: Irska traži financijsku potporu.
30 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
2011.1. siječnja: Estonija pristupa europodručju.
Siječanj: Početak rada triju nadzornih tijela, koja obuhvaćaju banke, burze i osiguravajuća društva. Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) počinje makroekonomski nadzor financijskog sustava u cjelini. Pokrenut je prvi europski semestar koji pokriva planiranje nacionalnih proračuna za 2012.
12. siječnja: Irska prima prvu tranšu zajma.
24. i 25. ožujka: Čelnici EU-a postižu dogovor o uspostavi Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM) i sklapaju ugovor o fiskalnom paktu.
7. travnja: Portugal traži financijsku potporu.
Lipanj: Portugal prima prvu tranšu zajma.
26. listopada: Europsko vijeće odlučuje da banke moraju povećati temeljni kapital.
13. prosinca: Na snagu stupa „paket od šest mjera” u vezi s gospodarskom i fiskalnom koordinacijom i upravljanjem u EU-u.
2012.2. veljače: Čelnici europodručja potpisuju Ugovor o ESM-u kojim se uvode
mehanizmi za spašavanje zemalja u financijskim poteškoćama.
1. i 2. ožujka: Dvadeset pet čelnika EU-a potpisuju ugovor o fiskalnom paktu (Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU)).
25. lipnja: Španjolska traži financijsku potporu.
6. rujna: ESB objavljuje novi program za kupnju obveznica koje izdaju države članice europodručja koje primaju financijsku pomoć iz stabilizacijskih mehanizama europodručja.
8. listopada: Pokreće se ESM. Njime će se osigurati financijska pomoć za njegove članice radi očuvanja financijske stabilnosti.
23. studenoga: Cipar traži financijsku potporu.
11. prosinca: Španjolska prima prvu tranšu zajma.
Listopad 2017. | HR | RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE 31
2013.1. siječnja: Fiskalni pakt stupa na snagu. Njime se 25 država potpisnica
obvezuje na provedbu pravila o proračunu/dugu u svom nacionalnom zakonodavstvu.
13. svibnja: Cipar prima prvu tranšu zajma.
30. svibnja: Na snagu stupa „paket od dviju mjera” kojim se pojačava proračunska disciplina i gospodarski nadzor u europodručju.
3. studenoga: Na snagu stupa Uredba o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM). Njome se ESB-u daju nove ovlasti za nadzor nad bankama u europodručju.
2014.1. siječnja: Latvija pristupa europodručju.
Na snagu stupa paket o kapitalnim zahtjevima za banke.
15. travnja: Dovršen je politički sporazum o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRM). Mehanizam upravlja sanacijom posrnulih banaka na uredan način bez pribjegavanja novcu poreznih obveznika.
4. studenoga: SSM postaje potpuno operativan.
2015.1. siječnja: Litva pristupa europodručju.
Na snagu stupa dio SRM-a, odnosno stvara se novi jedinstveni sanacijski odbor (SRB).
18. ožujka: Španjolska prije roka isplaćuje dio zajma ESM-u.
25. lipnja: Vijeće donosi Uredbu o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU).
30. lipnja: Istječe program EFSF-a za Grčku.
2. srpnja: Cipar prima tranšu iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma.
3. srpnja: Rok za provedbu sustava osiguranja depozita u nacionalnim zakonodavstvima.
8. srpnja: Grčka traži dodatnu pomoć iz ESM-a.
17. srpnja: Vijeće donosi kratkoročna financijska sredstva za premošćivanje u okviru EFSM-a za Grčku.
14. kolovoza: Euroskupina postiže dogovor o trećem programu pomoći za Grčku.
1. studenoga: Odluka Komisije o osnivanju Europskoga fiskalnog odbora.
32 RaZUMijEVaNjE EKoNoMSKE i MoNETaRNE UNijE | HR | Listopad 2017.
2016.1. siječnja: SRM počinje s radom uspostavom Jedinstvenog fonda za sanaciju
(SRF).
17. lipnja: Vijeće donosi zaključke o planu za dovršetak bankovne unije.
Politički dogovor o osnivanju nacionalnih odbora za produktivnost.
19. listopada: Europski fiskalni odbor počinje s radom.
KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a
Besplatne publikacije:• jedan primjerak:
u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:
u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_en.htm), pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm), kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm) ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).
(*) Informacije su besplatne, kao i većina poziva (premda neke mreže, javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive).
Publikacije koje se plaćaju:• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).
Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu
Print PDFISBN 978-92-824-6097-9 ISBN 978-92-824-6067-2doi:10.2860/636 doi:10.2860/972468QC-04-17-545-HR-C QC-04-17-545-HR-N
