SEMINARSKI IZ EKONOMIJE1 - Trziste Rada, Plate I Sindikati

Embed Size (px)

Citation preview

Beogradska poslovna skola

SEMINARSKI RAD IZ EKONOMIJETema: Trziste rada, plate I sindikati

Cene inputa sa stanovista teorije granicne vrednosti proizvodnjeCena inputa proizvodnje formira se kao I cena bilo koje druge robe, a od njihovih cena zavisi raspodela. Ovde je zastupljena teza granicne produktivnosti inputa proizvodnje: zemlje, rada I kapitala. Kriva traznje za pojedinim inputima odredjena je njihovom granicnom proizvodnjom. Drugim recima, svaki input proizvodnje ucestvuje u stvaranju drustvenog bruto proizvoda, te svakom inputu pripada I odgovarajuci dohodak: radu najamnina, kapitalu profit a zemljistu renta. Pri tome: najamnina je jednaka granicnom proizvodu zemlje. Kombinacija inputa, kada preduzece u uslovima potpune konkurencije maksimizira profit pojavljuje se kao produkt granicnog proizvoda I cene tog proizvoda, sto daje vrednost koja je jednaka ceni inputa, odnosno:granicni proizvod rada x cena proizvoda = cena rada (plata, zarada), granicni proizvod zemlje x cena proizvoda = cena zemlje = renta I granicni proizvod kapitala x cena proizvoda = cena kapitala = profit.

Angazovanje inputa u proivodnji tece sve dotle dok je granicni proizvod (granicni proizvod x cena) svakog pojedinog inputa proizvodnje veci od njegovog granicnog troska, odnosno od cene odredjenog inputa proizvodnje. To znac, da je: a) nadnica je jednaka granicnom proizvodu zemlje, b) profit granicnom proizvodu kapitala. Ovo ilustruju navedeni graficki prikazi.

Grafikon br. 13-1 Traznja za radom iz granicnog prihoda rada.

Grafikon br. 13-2 Kolicina inputa proizvodnje, odnosno kriva ponude inputa proizvodnje.

Ponuda inputa proizvodnje zavisi od karakteristika I preferancija njihovih vlasnika. Ponuda reaguje na cenu, kao u podrucju ispod tacke A. za inpute koji su fiksni kao sto je zemlja, kriva ponude ce biti savrseno neelasicna, od tacke A do tacke B. U uslovima kada je cena visa, poducjeiznat tacke B, povecava se dohodak njegovog vlasnika.

2

Ponuda radaPonuda rada predstavlja broj sati koje stanovnistvo zeli da radi na poslovnim aktivnostima koje donose zaradu (platu, najamninu, nadnicu I sl.). Glavne odrednice ponude rada su: (1) brojnost stanovnistva I (2) nacin na koji oni provode svoje vreme.

Slika br. 13-1. Ponuda rada. Kolicina neke robe I usluga koje se nude na prodaju stalno raste sa rastom njihove cene. Ponuda rada reaguje na isti nacin. Pri plati zaradi, W1, kolicina ponudjenog rada je q1 (tacka A). Pri vecoj plati zaradi, W2, radnici su spremniji da rade veci broj sati u nedelji, to jest da ponude vecu kolicinu radam (q2).

Brojnost stanovnistva odredjena je natalitetom, moralitetom I migracijom. Povecanje ponude rada uz ostale nepromenjene uslove uslovljava smanjenje nadnice. Nacin na koji stanovnistvo provodi raspolozivo vreme znaci da svaki pojedinac treba da odluci koliko ce da radi, a koliko ce vremena posvetiti dokolici I razonodi, odn. koliko ce svaka osoba ponuditi radnih casova preduzecu, a koliko ce sati potrazivati dokolica I razonoda. Sto se vise radi manje ostaje vremena za dokolicu I razonodu I obrnuto. Realna plata predstavlja odnos normalne (nominalne) plate podeljena sa cenama roba I usluga W/P sto pokazuje realnu kupovnu moc. Za sve realne plate zarade, do tacke C , ponuda rada raste sa visim realnim platama. Od tacke C kriva ponude rada SSL1 se uzdize. Produzetak krive ponuda rada obelezena se SSL2 je unazad povijajuca sto znaci ljudi sa povecanjem realnih plata zele da rade manje. Trzisna ponuda rada postoji kao 1. individualna I 2. trzisna kriva ponude rada. Trzisna kriva ponude rada nastaje sabiranjem svih pojedinacnih ponuda 3

rada. Ponuda rada na trzistu odnosi se na sve sate koji su ljudi spremni da provedu radeci za razlicite plate.

Traznja za radom izvedena traznja

Traznja za radom je kolicina rada koju su poslodavci spremni I u stanju da angazuju po razlicitim platama, odn. zaradama u datom periodu, ceteris paribus. Izvedena traznja za radom I ostalim inputima proizvodnje, rezultat su traznje za finalnim proizvodima outputima, tj. robama I uslugama koje ti inputi proizvode. Traznja za radom zavisi od traznje za proizvodima tog rada. Kolicina rada koja se trazi zavisi od cene tog rada, sto mi u nasem zargonu nazivamo platom, a drugi to poistovecuju sa zaradom.

Slika br. 13-2. Traznja za radom. Sto je veca plata zarada manja je kolicina potrebnog rada (ceteris paribus). Pri plati zaradi W1 potreban je rad L1. Ako plata zarada pada do W2 trazi se veca kolicina rada L2. Kriva traznje za radom sledi zakon opadajuce traznje.

4

Opsta ravnoteza na trzistu rada, ravnotezna plata-cena rada, ravnotezna zaposlenost I promene ucinka na trzistuTrzisna traznja za radom zavisi od: a) broja poslodavaca I b) proizvoda granicnog prihoda u svakoj firmi ili industrijskoj grani, dok trzisna ponuda rada zavisi od: a) broja raspolozivih radnika I b) spremnosti svakog radnika da radi po promenljivoj plati, zaradi. Ravnostezna plata-cena rada. Slika 13-6 udruzuje trzisne snage. Presek krive ponude I traznje predodredjuje ravnoteznu platu. U stvarnosti trzisna plata bice We kao sto je prikazano na slici 13-6. Ravnotezna plata je jedina plata pri kojoj kolicina ponudjenog rad aodgovara kolicini trazenog rada. Svako ko je spreman I sposoban za ovu platu naci ce posao.

Slika br. 13-6. Ravnotezna plata-cena rada. Presek trzisne ponude I traznje odredjuje ravnoteznu platu na konkurentskom trzistu rada. Sve firme iz oblasti mogu onda angavovati onoliko radnika koliko zele po toj ravoteznoj plati. Slicno tome, svako ko je spreman I sposoban da radi za platu We moze da nadje posao.

Ravnotezna zaposlenost. Presek ponude I traznje rada odredjuje ne samo preovladjujucu platu-cenu rad, nego I nivo zaposlenosti. Na slici 13-6, ovaj nivo ravnotezene zaposlenosti pojavljuje se pri qe. To je jedini odrzivi nivo zaposlenosti na tom trzistu, u datim preovladjujucim uslovima ponude I traznje.

5

Granicni fizicki proizvod, proizvod granicnog prihoda I granica produktivnost radaGranicni fizicki proizvod je promena ukupnog ucinka koji se javlja kada se primi sledeci radnik. U vecini slucajeva granicni fizicki proizvod opada sto se angazuje vise radnika. Granicni fizicki proizvod (MPP)=promena ukupnog ucinka/promena kolicine rada. Promena u ukupnom ucinku za dodatu jedinicu radne snage, predstavlja granicni fizicki proizvod. Proizvod granicnog prihoda. Trzisna vrednost gajbe malina je jednostavno cena po kojoj je uzgajivac moze prodati. Tako se beracu malina doprinos ucinku meri ili granicnim fizickim proizvodom (5 gajbi na sat) ili novcanom vrednoscu tog proizvoda. Novcana vrednost ukupnog doprinosa ucinku zove se proizvod granicnog prihoda a to je promena u ukupnom prihodu koja se javlja kada se angazuje vise radnika. To je ustvari promena ukupnog prihoda uz dodatnu jedinicu rada odnosno: Proizvod granicnog prihoda (MRP)=promena ukupnog prihoda/promena kolicine rada Tako proizvod granicnog prihoda postavlja gornju granicu placanja beraca malina koju poslosavac hoce da plati. Zakon smanjenja prihoda I granicna produktivnost rada. Ako je marginalna produktivnost veca od plate (cene rada) preduzetniku novouposleni radnik donosi profit, zato ce ga preduzetnik zaposliti. Ako je marginalna produktivnost manja od plate tada se preduzetniku ne bi isplatilo da zaposli nekog novog radnika, jer bi imao vece troskove od prihoda, cime bi smanjio profit pa nema zaposljavanja. Dakle, pravilo o zaposljavanju radnika glasi: Preduzetnik zaposljava nove radnike sve dok je njihova marginalna produktivnost veca od njihovih plata. Poslednji zaposleni radnik ima platu koja je jednaka marginalnoj produktivnosti rada. Oni radnici koji ne mogu pokriti povecane plate sa povecanom produktivnoscu bice otpusteni. Povecanja plata izaziva reakciju preduzetnika ka smanjenju zaposlenosti.

6

Smanjenje granicnog fizickog proizvoda

Broj beraca (po satu) A B C D E F G H I 1 (student) 2 (student) 3 4 5 6 7 8 9

Ukupni ucinak pri branju (gajbe po satu) 5 10 14 17 19 20 20 18 15

Granicni fizicki proizvod (gajbe po satu) 5 5 4 3 2 1 0 -2 -3

Tabela br. 1 Proces branja malina se usporava I granicni fizicki proizvod dalje se umanjuje. Treba imati u vidu da je granicni fizicki proizvod petog beraca 2 gajbe na sat, dok je to kod sestog beraca samo jedna gajba na sat. Kad stignemo do sedmog beraca granicni fizicki proizvod opada na nulu, posto nema daljeg napretka u ukupnom ucinku branja malina. Stvari se pogorsavaju ako odgajivac nastavi da prima nove radnike. Ako zaposli 8 radnika ukupni ucinak stvarno opad. Beraci vise ne mogu da rade efikasno tako prenatrpani. Zato je granicni fizicki proizvod osmog radnika negativan bez obzira sto se radi o ambicioznom I vrednom radniku. On uslovljava pad granicnog fizickog proizvoda. Ovde se na delu moze prepoznati zakon opadanja prihoda. Granicna produktivnost opada kad vise ljudi moraju da dele ogranicena sredstva. Uobicajno je da je pad prihoda rezultat cinjenice da uvecan broj radnika oduzima svakom radniku rostor I kapital sa kojim radi.

7

Smanjenje proizvoda granicnog prihodaKako opada granicni fizicki proizvod tako se smanjuje I proizvod granicnog prihoda.Broj beraca (po satu) 0 1 (student) 2(student) 3 4 5 6 7 8 9 Ukupni ucinak proizvodnje malina (gajbe po satu) 0 5 10 14 17 19 20 20 18 15 x Cena malina (po gajbi u evrima) 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 = Ukupan prihod od Proizvod granicnog proizvodnje malina prihoda u evrima u evrima 0 10 10 10 20 8 28 6 34 4 38 2 40 0 40 -4 36 -6 30 -8

Tabela br. 2 Proizvod granicnog prihoda je mera promene ukupnog prihoda koji se javlja kada se angazuje jedan novi radnik. Pri konstantnim cenama proizvod granicnog prihoda jednak je granicnom fizickom proizvodu x cena. Otuda, proizvod granicnog prihoda opada sa granicnim fizickim proizvodom. Granicni fizicki proizvod varijabilnog inputa opada sto se vise koristi sa datom kolicinom fiksnih inputa.

Minimalne plate, minimalna cena rada po zakonu I nepozeljni efekti traznje I ponude radaMinimalne plate I minimalna cena rada. Preduzetnici I poslocavne strukture ne bi smeli isplacivati plate ispod definisanog minimuma. Ako preduzece ne bi moglo isplatiti minimalne plate zbog teskoca poslovanja, onda sledi smanjenje broja zaposlenih radnika, ili sanacija ili stecaj. Minimalne plate definisu se kolektivnim ugovorima. Najbitniji je odnos cena rad I mogucnost povecanja zaposlenosti. Naime, previsoka cena rada izaziva pad zaposlenosti ili se odluciti za nizu cenu rada radi zadrzavanja ili povecanja obima zaposlenosti. Nezeljeni efekti traznje rada. Nezeljni efekti ponude. Kad ima vise zaposlenih nego poslova javlja se nezaposlenost. Minimalna plata povlaci za sobom vaganje razloga: neki radnici prodju bolje a neki gore. Oni koji najcesce lose prodju su tinejdzeri I ostali radnici bez iskustva I ciji je proizvod granicnog prihoda ispod zakonskog minimuma plate. Njima ce biti najteze da nadju posao kada se podigne zakonski minimum plate.

8

Uticaj radnickih udruzenja sindikata na plate I trzisno odredjivanje plataUticaj sindikata na ravnoteznu platu. Radnici u odredjenojj industriji mogu da odluce da preduzmu kolektivnu akciju da im se poveca plata. Da bi to ostvarili oni obrazuju udruzenje I kolektivno pregovaraju sa poslodavcima I vladom. Trzisno odredjivanje plata: A) Kompezirajuci dohodak je posledica razlika u kvalitetu rada. B) Razlika u kvalitetu rada su posledice razlika kod ljudi koji su mentalno I telesno sposobn, izuzetno vaspitani I obrazovani sa velikim iskustvom. C) Elementi rente u platama jedinstvenih pojedinaca. Ekonomisti taj visak iznad prosecne nadnice nazivaju cistom ekonomskom rentom jer je logicki jednak renti na zemlju cija je ponuda fiksna. D) Postojece razlike u nadnicama su posledica segmentacije trzista na nekonkurentne grupe. Kao sto postoji mnogo razlicitih masina po razlicitim cenama, tako postoji mnostvo razlicitih zanimanja I vestina koje su konkurentne amo u opstem smislu. Kako postoji mnogo trzista rada, tako postoji mnogo razlicitih plata.

Kolektivno pregovaranje sindikata, poslodavaca I vladeKolektivno pregovaranje sindikata, poslodavaca I vlade. Plate I ostale beneficije sindikaliziranih radnika odredjene su kolektivnim ugovorima. U nasem sistemu ugovor zakljucuje sindikat I privredna komora, stim sto se uz njih pojavljuje I vlada. U drugim privredama obicno pregovaraju sindikati I poslodavci. Postoje 3 vrste kolektivnih ugovora: opsti kolektivni ugovori, posebni I pojedinacni. Svaki kolektivni ugovor sadrzi ekonomski paket.on ukljucuje nadnicu za razlicite kategorije poslova I nadoknade za prekovremeni rad, te pravila za koriscenje praznika I pauza za vreme rada. Ugovor sadrzi I ostale beneficije kao sto su: penzijsko I invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje I sl. Radnicki sindikati su radnicke organizacije postavljene od strane radnika da bi uticali na plate I radne uslove. Zatvoren ugovor (closed - shop) je ugovor kojim ce svi radnici firme biti clanovi radnickog sindikata.

9

Savremeni problemi radnih odnosa I strajkProblemi sa kojima se suocavaju sindikati su: strajkovi, konkurencija nesindikaliziranih radnikai ogranicenje produktivnosti. Strajk je osnovno sindikalno pravo I mocno sredstno radne snage. Strajk je krajnje sredstvo u jednom organizovanom procesu uskladjivanja razlicitih ekonomskih interesa izmedju sindikata, radnika I poslodavaca. Rastuca konkurentnost od nesindikaliziranih radnika predstavlja veoma tezak oblik kontra aktivnosti sindikatima. Rec je o jeftinoj radnoj snazi koja narusava uspostavljeni paritetni odnos nadnica ili plata. Ogranicavanje proizvodnosti rada je rezultat brzog tehnickog napretka, rastuce automatizacije I robotizacije.

10

PRILOG UZ SEMINARSKI

11

Box 5.4 STA SE U EKONOMIJI PODRAZUMEVA POD PROFITOMProfit je definisan kao razlika izmedju ukupnih prihoda I ukupnih troskova. Kljucna stvar za razumevanje razlike izmedju ekonomskog profita I profita kako se definise u racunovodstvu lezi u interpretaciji troskova. Racunovodstvena definicija profita je, svakako, daleko od jednostavne. Prost prikaz racuna dobitka I gubitka, mogao bi izgledati slicno tabeli prikazanoj ispod, koja ima sest mogucih verzija. Racun dobitka I gubitka. - Bilans uspeha Neto prihodi od realizacije Cena kostanja realizacije proizvoda Bruto dobitak Troskovi uprave I administracije Poslovni dobitak Troskovi prodaje Poslovni dobitak pre oduzimanja kamate Rashodi na ime kamate Poslovni dobitak pre oporezivanja Porez na dobitak Neto dobitak Isplate akcionarima Dobit akcionara Posebni troskovi Dobit (za odredjenu godinu) Dividende Rezerve 1000 900 100 60 40 2 38 4 34 10 24 4 20 3 17 10 7

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Bruto dobit se definise kao razlika izmedju prihoda od prodaje I varijabilnih troskova, a poslovni dobitak dobija se oduzimanjem fiksnih troskova. Postojanje poslovnog dobitka ne indicira per se da su druga preduzeca zainteresovana da udju u biznis. Razlog je taj sto investitori ocekuju odredjeni nivo povracaja kapitala na ulozena sredstva. Ova ocekivana ili normalna stopa povracaja, trebala bi barem da bude jednaka prinosima od obveznica narodnog zajma sa fiksnom kamatom. Umesto da investiraju u preduzeca, investitori obezbedjuju ovakvu nerizicnu zaradu kupovanjem obveznica narodnog zajma. Ukoliko je posao rizican investitori bi bili zadovoljni ukoliko bi postojala neka premija iznad stope zarade od obveznica. Ova premija na rizikuje se od grane do grane. Ocekivana stopa prinosa na kapital u razlicitim granama je izmedju 12 I 20%, dok kod obveznica narodnog zajma ona iznosi 8%. Stopa prinosa na ulozeni kapital (ROCE) jednak je poslovnom dobitku pre poreza. Od poslovnog dobitka koji neje oporezovan trebalobi oduzeti sumu koja predstavlja normalni povracaj na kapital akcionara pre nego sto je profit zaradjen. To predstavlja postojanje ili odsustvo ekonomskog ili nadprosecnog profita koji odredjuje da li ce 12

preduzece uci ili izaci iz grane. Nadprosecni profit, a ne poslovni dobitak u racunovodstvenom slislu, pokazuje funkcionisanje trzisnog sistema. Ekonomska definicija profita ukljucuje ideju oportunitetnih troskova I ukazuje na to da ulozeni kapital u preduzece ima alternativne upotrebe. Razvijanje preduzeca, dakle, zahteva odredjene drustvene troskove. Ti troskovi su determinisani uzimanjem u obzir najbolje alternative. Dva aspekta ekonomskog profita zasluzuju komentar. Prvi je da se standardna ekonomska analiza preduzeca fokusira iskljucivo na profit. Kalkulacije ne sadrze kretanje Cash Flow-a iako Cash Flow mnogo bolje objasnjava stanje preduzeca nego profit. Teorijski, profitabilna preduzeca su ona koja su ustanju da povecavaju kolicinu novca. U praksi, ovaj nije uvek slucaj narocito kada je preduzece deo grupe koja ima negativni novcani sldo, ili kada postoji dubok vremenski jaz izmedju inicijalnog investiranja I dotoka novca u preduzece. Za stanje gotovine u preduzecu, oslanjanje na akcionare ili finansijske institucije u dugorocnom smislu je ne odrzivo a moze cak biti veoma tesko, kratkorocno posmatranao.Vaznost Cash Flow-a u preduzecu veoma cesto se zanemaruje u ekonomskim analizama preduzeca. Drugi aspekt odnosi se na ulogu o oporezivanju. Poslovni dobitak nije oporezovan. Predpostavicemo da se sva ostala preduzeca suocavaju sa istim rezimom poreza I da raznicite pocetne pozicije preduzeca, uzimajuci u obzir poreze I otpise, mozemo zanemariti. Takodje cemo predpostaviti da porez na dobit preduzeca ne utice na maksimalni nivo dobiti. Ove polazne pretpostavke, medjutim, ne uzimaju u obzir regionalnu poresku politiku. Da zakljucimo, ne postoji jedna univerzalna definicija profita ni u racunovodstvu ni u ekonomiji. Osnovna, konceptualna razlika izmedju racunovodstvenog I ekonomskog prilaza profitu je u tome sto u ekonomskoj definiciji u profit ne ulazi normalan povracaj na poslovni dobitak akcionara. Rezultat (pozitivan ili negativan) je da nadprosecni profit za preduzece ima toliko znacajnu ulogu koliko I cene za pojedinca.

5.3 STRUKTURA TROSKOVA U PREDUZECUTroskove preduzeca mozemo podeliti na fiksne I varijabilne. Fiksni troskovi su uslovljeni velicinom kapaciteta a ne obimom aktivnosti. Varijabilni troskovi se menjaju srazmerno obimu aktivnosti I u njeh spadaju troskovi materijala, troskovi energije I distribucioni troskovi. Fiksne troskove mozemo podeliti na sunk I ostale fiksne troskove. Sunk troskovi sue odnose na prosle troskove koji nemaju alternativnu upotrebu I moraju biti amortizovani I nadoknadjeni jedino putem trgobine. Primeri sunk troskova ukljucuju troskove izgradnje nuklearne elektrane, velike fabrike celika I sl. Nasuprot tome troskovi zakupa poslovnog prostora su fiksni troskovi ali ne I sunk troskovi, buduci da poslovni prostor moze da se izda I nekim drugim preduzecima. Sunk troskovi igraju vaznu ulogu u odredjivanju samog proizvoda preduzeca I strategije cena. Vremenom, svi troskovi izuzev sunk troskova, postaju varijabilni. Ekonomskim recnikom receno, dug rok je definisan kao period vremena preko koga se svi fiksni troskovi mogu pretvoriti u varijabilne troskove.

13

Struktura troskova preduzeca ilusrovana je na grafikonu 5.3. Na vertikalnoj osi nalaze se troskovi a kolicina proizvoda nalazi se na horizontalnoj osi. Fiksni troskovi moraju da budu placeni nezavisno od nivo prodaje I prikazani su pravom horizontalnom linijom. Ukupni varijabilni troskovi predstavljenisu kao kosa linija sto ukazuje na to da oni direktno zavise od kolicine proizvedenih proizvoda. Tako rast outputa sa 500 jedinica na 600 jedinica, povecava ukupne troskove sa 1o na 12 miliona funti. Dakle, dodavanjem 100 jedinica proizvoda varijabilni troskovi rastu za 2 miliona. ukupni troskovi milion 12 10 varijabilni troskovi

4 fiksni troskovi 0 500 600 kolicina

Grafik 5.3. varijabilni vs fiksni troskovi

Ukupan prihod

ukupni troskovi I prihod E F

H profit I Fiksni troskovi gubitak G prelomna tacka ukupni troskovi

O

Q1

Q

Q2

kolicina

Grafik 5.4. grafik prelomne tacke

14

Grafikon prelomne tacke prikazuje veze izmedju prhoda, troskova, kolicine I cene I pokazuje efekte kratkorocnih promena proizvodnje na profitabilnost preduzeca. Ukupni fiksni troskovi su konstantni I ne zavise od obima proizvodnje. Ukupni varijabilni troskovi pocinju od nule I jednaki su nuli kada je obim proizvodlje jednak nuli I rastu proporcionalno rastu proizvodnje. Ukupni troskovi predstavljaju zbir fiksnih I varijabilnih troskova. Posto su prodajne cena konstantne linija ukupnog prihoda pocinje od nule I raste proporcionalno obimu proizvodnje I prodaje. Prelomna tacka preduzeca (nema ni gubitka ni dobitka) nalazi se u tacki E tj. kada je nivo proizvodnje jednak Q. ako je obim proizvodnje manji od ovog npr. u tacki Q1 onda postoji gubitak, a ako je obim proizvodlje na nivou Q2 tada postoji dobitak. Grafikon prelomne tacke pokazuje koji je nivo prodaje potreban da preduzece posluje bez gubitka. Nakon ove tacke preduzece ulazi u zonu dobitka. Ovaj grafikon se koristi za procenu uticaja varijacija u prodaji na profit. Izucavanje strukture troskova predstavlja nesto slozeniju sliku u odnosu na linearni prikaz veza. Sustina je da varijabilni troskovi po jedinici nisu konstantni u odnosu na rast proizvodnje. U kratkom roku oni imaju tendenciju pada, medjutim, nakon odredjenog rasta proizvodlje I oni pocinju da rastu. Prosecni varijabilni troskovi su prikazani krivom U oblika (grafikon 5.5). Pad troskova pripisuje se ekonomiji obima. Konstantnost ili eventualni rast prosecnih troskova predstavlja disekonomiju obima. Ekonomija I disekonomija obima imaju centralnu ulogu u razumevanju velicine I strukture troskova preduzeca. 16 14 12 prosecni fiksni troskovi marginalni troskovi prosecni troskovi

0

6 7 8 Grafik 5.5. krive troskova

kolicina

15

EKONOMIJA OBIMAPotrebno je naglasiti postojanje kapitalnih ulaganja koja nastaju prilikom npr. izgradnje tunela ili nuklearne elektrane. Poluizgradjen tunel izaziva troskove, ali je beskoristan. Napola izgradjen nuklearni reaktor takodje izaziva troskove ali je I opasan. Svaki projekat postaje koristan kada je kompetiran. Izgradnja tunela izmedju Engleske I Francuske kostala je vise od 10 milijardi funti. Ovi sunk troskovi nastali su kao I zaduzenja koja su morala biti isplacena, iako ni jedan voz a ni putnik nije prosaotim tunelom. Porastom saobracaja kroz ovaj tunel, fiksni troskovi po jedinici su opadali. Dakle, sto vise putnika koristi tunel to su nizi troskovi po jedinici. Kapitalna ulaganja postoje u razlicitim oblastima poslovanja. Npr. troskovi istrazivanja I razvoja I toskovi dizajniranja proizvoda nastaju mnog pre nego proizvodnja pocne. Kada proizvod dodje na trziste I kada se proda ovi troskovi se razvijaju na veci obim output-a. troskovi razvoja novog automobila I izlazak tog automobila na trziste iniciraju troskove u visini od jedne milijarde dolara u roku od dve godine pre nego sto je jedan auto prodat11. Prosecni troskovi razvoja uspesnog farmaceutskog proizvoda iznose 150 miliona dolara a rastu do 500 miliona dolara ako ukljucima troskove koji nastaju ako lek ne dozivi ocekivani uspeh. Dovodjenje novog prehrambenog proizvoda na policebritanskih supermarketa moze kostati 3 miliona funti ukoliko ukljucimo troskove marketinga I promocije. Sustina ovih troskova je u njihovomkapitalnomulaganju. Jos jedan izvor ekonomije obima je povecana specijalizacija. Adam Smit uocio je da, ukolik proizvodnja nekog preduzeca raste, troskovi po jedinici opadaju zato sto zaposleni postaju vestiji. Specijalizacija podrazumevasavrsenije metode izrade. Ponekad I sami radnici usavrsavaju masine na kojima rade (pogledati box 5.5.). Dve moderne verzije Smitove ekonomije obima kroz specijalizaciju fokusiraju se na razvoj core competincies (uska specijalizacija) I learning-by-doing (ucenje kroz rad). Core competencies podrazumeva pa preduzece omogucava radnicima fokusiranje napora na usavrsavanje vestina. Learning-by-doing omogucava ekonomiju obima usled kumulavivnog rasta proizvodnje. To znaci da sto je preduzece duze u poslu to se vese akumulira tehnicko I marketinsko iskustvo sto rezutira nizim troskovima po jedinica. Kod primene learning by doing primecena je elastinost od 0,2 u avionsko industriji, proizvodni troskovi rastu za 2% dok proizvodnja raste za 10%. Kako je broj proizvedenih aviona rastao vestina radne snage se takodje usavrsavala kao I kriscena tehnologije I know-how13. Zakon velikin brojeva je jos jedan faktor koji pomazepri snizavanju troskova pojedinca. Optimalni nivo roba raste sa kvadratnim korenom prodaje (berzanski zakon) a ne proporcionalno sa prodajom. Inzenjerski zakon takodje dovodi do snizavanja jedinicnih troskova usled povecanog obima prodaje. Ovaj izvor ekonomije obima vazan je zbog skladistenja I transporta. Kapacitet raste sa obimom, dok su troskovi vese vezani za kvadraturu (kod velikih robnih kuca, tankera, gasovoda I sl.). Zamislite kutiju 2 x 2 x 2 sa zapreminom od 8m3. Kutija ima 6 strana od kojih svaka ima 4m2. Kvadratura kutije je 24m2. Sada uzmite u obzir efekte dupliranja demenzija kutije na 4 x 4 x 4. Svaka strana kutije sada iznosi 16m2. Ukupna kvadratura kutije je 96m2, ali se zapreminski

11 13

K. B. Clark, Fujimoto, Organizaciona strategija I upravljanje u svetu autoindustrije. G. Klepper, Ulazak na trziste velikih komercijanih aviona.

16

kapacitet povecava na 64m3. To znaci da dok se kapacitet skladista povecava 8 puta, troskovi se povecavaju samo 4 puta. Konacno, ekonomija obima postoji I kada su troskovi nabavke dve ili vese razlicitih roba od istog preduzeca manji nego troskovi pojedinacne proizvodnje tih roba. Ekonomija obima se obicno javlja u distribuciji I trgovini na malo. Npr. kod aparata za fotokopiranje za preduzece je ekonomicnije da nabavlja toner I papir zajedno nego da ih nabavlja odvojeno od razlicitih dobavljaca. Isto tako, ponekad je efikasnije zajednicko distribuiranje razlicitih ali povezanih proizvoda, npr. frizidera I masina za ves, nego njihovo posebno distribuiranje.

Ekonomija obima je krucijalna za razumevanje cost benefit-a razvoja globalnih brendova. Informaciona tehnologija I telekomunikacije izuzetan su primer mrreza koje omogucavaju njihovom vlasniku da snize troskove po jedinici kako se povecava broj korisnika. Zajednicka distribucija usluga banaka I osiguravajucih zavoda omogucavaju snizavanje troskova upravo intenzivnijim koriscenjem mreza, sto je dovelo do njihovog spajanja u jednu instituciju (bankassurance). Jos jedna korist mreza ogleda se u aviosaobracaju putem prosirivanja mreze letova. Iako neke usluge nisu individualno profitabilne, one se ipak mogu dodati ukunom profitu preduzeca ako su putnici, koristeci te usluge, koristili I usluge profitabilnih sektora odredjene avio kompanije. Avio kompanije cesto nude izuzetnopovoljne cene karata za kratke letove da aerodroma sa visokom frekvencijom saobracaja u cilju podsticanja putnika da koriste bas tu avio kompaniju za duze letove koji su visokoprofitabilni. Ovi razliciti izvori ekonomije obima objasnjevaju zasto prosecni troskovi opadaju kada ukupna proizvodnja raste. Posle izvesnog nivoa rasta proizvodnje efekat ekonomije obima prestaje da deluje. Kreva prosecnih troskova pocinje da stagnira a zatim I opada. Tehnicki, javlja se disekonomija obima.

DISEKONOMIJA OBIMAJedinicni troskovi pocinju da rastu u kratkom roku zato sto, izmedju ostalih razloga, zaposleni radnici moraju biti placeni prekovremeno. Kako proizvodnja raste narasta I pritisak I stres na menadzere, masine I materijale koako ih dovodimo do granica mogucnosti. Ekonomija obima, dakle, postaje manje efektivna. Learning by doing u svakoj pojedinacnoj aktivnosti raste po opadajucoj stopi I na kraju dostize nulu. Zaposleni takodje postaju I suvise specijalizirani I teze se adaptiraju. U dugom roku ovi problemi se pripisuju sve vecem rastu fabrika, kupovanju sve veceg broja masina I zaposljavanju novog kadra. Menadzerski aparat takodje postaje veci. Dugorocni prosecni troskovi preduzeca nastavljaju da opadaju za odredjeni obim proizvodnje. Uspesna preduzeca teze kontinuiranom trendu opadanja jedinicnih troskova. Dakle, disekonomija obima javlja se na odredjenom obimu proizvodnje sto podrazumeva rast jedinicnih troskova kako raste I sama proizvodnja.Disekonomija obima ima veliki broj pojavnih oblika.

17

1. Informacione potrebe rastu kako preduzece postaje vece. Velika preduzeca za razliku od malih moraju da uposle specijalne informacione sisteme za diseminaciju informacija. 2. Upravljacka kontrola postaje teza kako preduzece postaje vece, sto vodi visim jedinicnim troskovima. 3. Problemi u medjuljudskim odnosima mogu postati veoma kriticni I ovom problemu bi trebalo posvetiti paznju narocito u domenu motivacije zaposlenih I razvijanju korporativnog esprit de corps. 4. Kako preduzece postaje vece gubi na fleksibilnosti I teze zadovoljava potrebe kupaca. 5. Transportni troskovi predstavljaju granice velicine preduzeca u nekim granama. Npr. gradjevinski materijali kao sto su cement I sljunak moraju biti instalirani u blizini potrosaca. Mogucnosti iskoriscenja ekonomije obima I izbegavanje disekonomije obima stalno se povecavaju. Nove strategije proizvodnje, fleksibilna specijalizacija, postfordizam I upravljanje kvalitetom mogu uspostaviti ekonomije bazirane na novim formama organizacije16. Lean (posna, oskudna) proizvodnja koja se koristi najvise u Nemackoj, Japanu I SAD bazirana je na timovima radnika sposobnih da obavljaju razlicite delatnosti I fleksibilnim automatizovanim masinama. Proizvodnja je lean zato sto koristi manje sredstava, manje prostora I vise timskog rada sa ciljem da se ostvari sto manje gresaka. Ona tezi da kombinuje prednosti masovne I pojedinacne proizvodnje. U nekim granama optimalni nivo operacija je u porastu ali u drugim granama dolazak nove tehnologije udahnuo zivot manjim preduzecima. Kompijuterizovani rezervacioni sistemi obezbedjuju posebne prednosti vecim avio kompanijama ali je informaciona tehnologija manjim preduzecima omogucila pristup podacima koje su ranije samo velike kompanije mogle da priuste. Velike farmaceutske kompanije su uocile da mogu da kontrolisu rast troskova na polju inovacija sklapajuci ugovore u domenu istrazivanja sa manjim preduzecima specijaliziranim za medicinska istrazivanja. Chiroscience I Celsis, dve britanske najuspesnije kompanije za medicinska istrazivanja na ovaj nacin su pocele devedesevih godina. Isto tako kontrola kvaliteta postala je jeftinija za manji obim proizvodnje usled pojava mikro kopijutera. Fleksibilna serijska proizvodnja smanjila je velicinu fabrika uz minimalne troskove. Promene u tehnologiji telekomunikacija kao sto su razvoj mobilnih telefona I satelitskih komunikacija su omogucile konkurenciju izmedju drzavnih monopola u Evropi I malih preduzeca. Industrija telekomunikacija vise ne zahteva izuzetno visoke sunk troskove.

OBLIK KRATKOROCNIH I DUGOROCNIH KRIVULJA TROSKOVAUpravljacki I tehnicki faktori omogucavaju nam da objasnimo zasto kriva prosecnih troskova moze, nakon odredjenog nivoa proizvodnje, da stagnira I opada. Preduzeca naravno pokusavaju da izbegnu ova ogranicenja. Inoviranje I ekperimentisanje u domenu organizacije, pocev od frasizinga I kooperativa I multidivizionarnog planiranja, teze prevazilazenju disekonomija obima. Medjutim, neto efekat ovih mera, kada16

J. Storey, Strategije novih obliks proizvodnje: dimenzije organizacionog menadzmenta I menadzmenta ljudskih resursa.

18

govorimo o optimalnoj velicini preduzeca ,ne mora uvek da bude pozitivan tj. nema univerzalnog pravila pri odredjivanju efikasnosti preduzeca razlicitih velicina. Preduzeca razlicitih velicina mogu biti podjednako efikasna. Ovo je u skladu sa opservacijom da su I mala I velika preduzeca sposobna da profitabilno funkcionisu I koegsistiraju u mnogim granama.

Box 5.5 ADAM SMITOVA ARMIJA RADNE SNAGEKnjiga Adam Smita Bogatstvo naroda objavljena je 1776. godine. Osnovna tema ove knjige je da se bogatstvo naroda zasniva na proizvodnim snagama drustva a ne na zalihama zlata. Adam Smit smatra da je izvor napretka u proizvodnim snagama samih radnika tj. u armiji radne snage. Mi danas koristimo rec specijalizacija I ekonomija obima umesto armija radne snage. Smit je identifikovao tri nacina putem kojih povecana specijalizacija vodi vecoj produktivnosti: Prvo ona povecava vestinu radnika, drugo ona stedi vreme koje bi se izgubilo pri prelasku sa jedne vrste posla na drugi I trece ona je vodila pronalasku veceg broja masina koje su olaksavale I skracivale rad I omogucavale da jedan covek radi posao za koji je ranije bilo potrebno vise ljudi. Smit je verovao da su sami radnici dolazili do pronalazaka I to zato sto su radnici zaposleni na jednostavnim poslovima prirodno razmisljali o laksim I brzim metodama obavljanja tih poslova. Da bi ilustrovao koristi specijalizacije Smit je uzeo poznati primer fabrike spenadli. Specijalizacijom svakog radnika za odredjeni zadatak, fabrika proizvodi 4800 spenadli po radniku dnevno. Utvrdjeno je da taj isti posao bez specijalizacije obezbedjuje neuporedivo manju proizvodnju. Vese od 200 godina nakon objavljivnja Bogatstva naroda proizvodnja spenadli po radniku u Britaniji porasla je na 800 hiljada dnevno. Prosecna godisnja stopa rasta produktivnosti iznosi 2,6% (sto je blizu nacionalnog proseka za sve grane). Ovaj celokupni rast ne moze se pripisati samo specijalizaciji u oblasti proizvodnje spenadli. Npr. radnici su danas obrazovaniji nego u proslosti mada se ovo superiorno obrazovanje odrazava i na specijalizaciju kao takvu. Tehnicki progres je tokodje proisteko iz armije radne snage. Brojke ilustruju izuzetan znacaj ocigledno skromnog rasta produktivnosti on se odrazava u dovoljno dugom vremenskom periodu. Tehnologija proizvodnje spenadli se takodje znatno promenila u odnosu na period u kome je Smit ziveo. Narocito ako uzmemo u obzir da je 1776. godine bilo oko stotinak preduzeca koja su se bavila proizvodnjom spenadli, a da ih je 1976. godine samo dve.Izvor: C.F.Pratten, The manufacture of pins, journal of Economic Literature (March,1980).

Sadrzaj:

19

Cena inputa sa stanovista teorije granicne vrednosti proizvodnje 1 Ponuda rada.. 2 Traznja za radom izvedena traznja. 3 Opsta ravnoteza na trzistu rad, ravnotezna plata-cena rada, ravnotezna zaposlenost I promene ucinka na trzistu.. 4 Granicni fizicki proizvod, proizvod granicnog prihoda I granica produktivnosti rada. 5 Smanjenje granicnog fizickog prihoda.. 6 Smanjenje proizvoda granicnog prihoda... 7 Minimalne plate,minimalna cena rada po zakonu I nepozeljni efekti traznje I ponude rada. 7 Uticaj radnickih udruzenja sindikata na plate I trzisno odredjivanje plata. 8 Kolektivno pregovaranje sindikata, poslodavaca I vlade... 8 Savremeni problemi radnih odnosa I strajk. 9 Prilog uz seminarski .. 11 Sadrzaj. 20 Literatura.. 21

Literatura:20

EKONOMIJA - Prof. Dr. Jovo Jednak, Prof. Dr. Ilija Rosic, Beograd, 2003 godine EKONOMIJA Dr. J. Jednak, Dr. C. Nojkovic, BPS, 2002 godina OSNOVI EKONOMIJE Dr. J. Jednak, PA, Beograd, 2001 godina INTERNET

21