1.kolokvij Osnove turizma (Pirjevec-Počela turizma)-od postanka turizma do danas u svijetu je objavljeno oko 80 definicija turizma. - turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju- turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost- turist je putnik koji dobrovoljno po vlastitoj odluci napušta svoje mjesto stalnog boravka. Putuje jer očekuje zadovoljstva, koja mu mogu pružiti novosti i promjene. On ne putuje često, ostaje nekoliko dana izvan svog mjesta boravka i na kraju je vraća na polazište. U destinaciji boravi najmanje 24 sata.- turizam je definiran s jedne strane putovanjem i s druge strane privremenim boravkom u nekoj turističkoj destinaciji. - svaki turist je putnik,ali svaki putnik nije turist - turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje 1 noć u ugostiteljs. ili drugom objektu za smještaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija ili skupova.- mjesto privremenog boravka je turističko odredište ili turistička destinacija. S obzirom na prostorni obuhvat, turistička destinacija može biti turističko mjesto, turistički lokalitet, turistička regija, pa sve do turistički receptivne zemlje.- krajnji segment definicije naglašava da posjetitelj za vrijeme svog boravka ne smije obavljati nikakvu gospodarsku djelatnost iz koje bi ostvarivao bilo kakvu ekonomsku dobit.Iz tablice možemo izdvojiti dva posebna bloka koja su važna pri objašnjenju tko je turist i koji su ga to unutrašnji poticaji stimulirali da napusti domicilno mjesto.Prvi blok govori o potrebi za distinkcijom između pojmova putnik, posjetitelj, turist i izletnik, jer je očigledno da svaka skupina ima drugačije potrebe za napuštanjem domicilnog mjesta.Putnik je svaka osoba koja napušta domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga.Posjetitelj je svaka osoba koja napušta mjesto stalnog boravka u svrhu posjete nakon neke prostorno udaljene turističke destinacije u kojoj nema stalno mjesta boravka i u kojoj ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade. Razlika između putnika i posjetitelja je da definicija posjetitelja isključuje svaku mogućnost stalnog nastanjenja tj. zasnivanja radnog odnosa.Posjetitelji su skupine ljudi čija kretanja bilježi turistič. Statist., a sastoji se od podskupina turista i izletnika.Izletnik je svaka osoba koja privremeno napušta domicilno mjesto boravka i u turističkoj destinac ne boravi dulje od 24h. Drugi blok prikazuje tri velike skupine svrha posjete.1.Objašnjava svrhu putovanja iz osobnog zadovoljstva gdje uključujemo odlazak na godišnji odmor, aktivno bavljenje sportom, posjete rođacima i prijateljima, posjete kulturnoj i povijesnoj baštini turističke destinacije itd…2.Skupina ljudi koji se ponašaju kao turisti, no s druge strane njihov boravak i aktivnost vezani su uz njihov profesionalni poziv. WTO ih svrstava u turiste3.Obuhvaća sve ostale motive koji ne spadaju u skupinu osobnog zadovoljstva ili poslovno, pa tako imamo različite grupe posjetitelja na studijskom putovanju, putovanju u rehabilitacijske i druge preventivne, zdravstvene svrhe…Prikupljanje i korištenja statistič. Podat. o turistič. kretanjima, 2 su realne moguć. za prikup. podataka:1.Prva mogućnosti turista registrira dolaskom u turističku destinaciju, odnosno smještajni objekt gdje namjerava boraviti. Ova bi metoda teoretski bila najtočnija kada bi turisti dolaskom u jedno mjesto ostali cijeli planirani boravak.2.Druga mogućnost turiste registrira prolaskom kroz državnu granicu što podrazumijeva 24satno brojanje putnika u svakom vozilu tijekom cijele godine, što je naporno i ekonomski neisplativo. Ova metoda nažalost ne može pratiti kretanja domaćeg turističkog prometa.UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVOKrapfova studija o turizmu:Turizam omogućava da se valoriziraju slobodna prirodna dobra, kao što su zrak, klima, ljepota pejzaža i slično, te tako dobivaju ekonomsku vrijednost-U nedovoljno razvijenim područjima turizam budi, pokreće i razvija gospodarsko gibanje, stvara tržište za lokalne proizvode, koji inače ne bi dospjeli na tržišteTurizam je svojevrstan izvoz, a time i uvoz stranih valuta, koje su od velike važnosti za narodnu privredu-Na dobra i usluge koje se pružaju turist., treba gledati kao na svaki drugi proizvod, koji postaje objekt ponude i potražnje, tj. određenih odnosa na tržištuPovećani promet, koji stvara turizam u brojnim gospodar aktivnost., omogućava državi povećane prihode od poreza i taksaPod pojmom „turizam“ podrazumijevamo skup odnosa i pojava koji nastaju za vrijeme putovanja i privremenog boravka turista u nekoj turističkoj destinaciji. S ekonom. gledišta, skup odnosa i pojava promatramo kroz niz interakcija između turističke ponud i potraž, čiji rezultat uspješnosti je mjeren kroz turistič. potrošnju. Polazna točka svih istraživanja ekonomskih učinaka putem turizma jest turistička potrošnja, koju možemo objasniti kao dio osobne potrošnje turista za putovanje i boravak izvan mjesta stalnog boravka radi odmora, oporavka,zabave, razonode itd.Visina te potrošnje će ovisiti o tome kolika je sklonost potražnje prema potrošnji, te o kvaliteti roba i usluga koje nude brojni sudionici sveukupne turističke ponude. Turist svoj turistički budžet neposredno troši u ugostitelj,prometu,trgov.,putničkim agenc.,ostalim granama i djelatnost.Iz svega se može zaključiti da se turizam nikako ne može poistovjetiti s jednom gospodar. granom, kad sam po sebi čini sastavnicu različitih gospodar. djelatnosti i grana. Kad koristimo termin turizam, označujemo skup gospodars. i negospodars. aktivnosti, koje na izravan ili neizravan način sudjeluju na turistič. Trž., odnosno svojim aktivnost. omogućavaju njegovo djelovanje. U užem smislu,turizam promatramo kroz 2 gospodars. djelatnosti, koje su temelj turistič.aktivnosti:

- Ugostiteljska djelatnosti i Turističko posredništvoDomaći turisti svoj dio osobne potrošnje troše u granicama svoje zemlje, znači samo vrše preraspodjelu već stečenog dijela osobnog dohotka u izvandomicilnom turističkom prostoru.

Inozemni turis. unose u odabranu turistič. receptivnu zemlju dio sredst. osobne potroš, koji su ostvarili u domicilnoj zemlji.EKONOMSKI UČINCI I FUNKCIJE TURIZMAEkonomske funkcije turizma:Konverzicijska funkc- sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji da nema turizma ili da nisu uključeni u turističke tokove, ne bi ostvarivali ekonomske učinke.(soba s pogledom na more, boravak na snijegu,itd)Induktivna funkc- opisuje koju snagu turizam i turistička potrošnja imaju u indukciji povećanih ukupnih učinaka proizvodnje. Snaga induktivnosti turizma ponajbolje se vidi kroz uporabu nepotrošivih prirod. resursa na kojima počiva turističko gospodarst. (klima, sunce, more ,obala…)Multiplikativna funkc- objašnjava kolika je snaga utjecaja jedne ostvarene jedinice turističke potrošnje na pojačanu aktivnost gospodar. grana uključenih u faze stvaranja cjelovite turistič. ponude,tijekom promatranog vremenskog razdoblja.Akceleratorska funkc- očituje se kroz snagu turizma da razvija određena područja brže od drugih gospodarskih djelatnosti, grana ili sektora.Izvozna funkc- roba ili turističke usluge konzumiraju se na licu mjesta za devizna sredstva koja su inozemni turisti donijeli sa sobom i namijenili ih turističkoj potrošnji.Funkc.uravnoteženja robno novčanih odnosa-velikim plasmanom roba i usluga turistima, te izravnih priljevom velikih količina efektivnog novca u nacionalno gospodarstvo, turizam ima važnu ulogu u uravnoteženju robno novčanih odnosa.Funkc.poticanja razvoja nerazvijen. područja- za dosta nerazvijenih područja,turizam je vrlo često i jedina mogućnost unapređenja kvalitete boravka na određenom prostoru

Funkc. zapošljavanja- turizam je jedna od rijetkih gospodarskih aktivnosti koji uspješno zapošljava velik Broj ženske radne snage, radne snage s nedovoljnim stupnjem obrazovanja i kvalifikacijama za obavljanje nekog drugog jednako plaćenog posla,itd..

(Magaš-Menadžment turističke organizacije i destinacije)Pojedinačno „turističko putovanje“ sastoji se od niza pojedinačnih elemenata s mnogo različitih pojedinačnih obilježja. S ekonomskog gledišta značajke po kojima se putovanja razlikuju:1.Vrsta putovanja (priroda;rekreac.objekti;umjetnost, povijest) 2. Udaljenost od mjesta stanov. i ruta odabrana za putovanje 3. Vrijeme putovanja4.Trajanje boravka i dužina samog putovanja 5.Kvalitetu putov., stupanj udobnosti putov. i boravkaOdluke o navedenim varijablama podliježu najčešće ograničenjima izdataka i vremen. ograničenju.Ovisno o željama pojedinih gostiju, glede troškova i vremena mogu se predvidjeti po skupoći i trajanju – dugi boravci na odmoru, kratki boravci na odmoru ili brzi vikendi i izleti.U mikroekonomiji se razlikuju fiksni i varijabilni ulazni čimbenici. Fiksni je određen time što njegova količ. uvrštenja ne ovisi o proizvod. Količ., već je fiksno zadan i zato najčešće vezan uz određeno mjesto.Fiksni su ulazni čimbenici oni koji se ne mogu mijenjati ili se vrlo dugoročno mijenjaju. ( slike krajolika,znamenitosti,atraktivnosti…)Varijabilnim ulaznim čimbenicima mogu se u turističkoj destinaciji smatrati robe kao i ulaganja rada potrebnog za odgovarajuće povezivanje tih roba i njihovo plasiranje na tržištu.Internu mogućnost turističkog djelovanja destinacije možemo definirati kao funkciju turističkih prilika i atraktivnosti koje podrazumijevaju i kvantitativne i kvalitativne čimbenike unutar turističke destinacije. objekti za smještaj i prehranu/trgovine i servisi/objekti za zabavu i kulturni objekti

atraktivnosti/znamenitosti/slika krajolika; dostupnost/klima, vremenske prilikeljubaznost stanovništva/aglomeracija ljudi na odmoru/infrastruktura

Eksterna mogućnost djelovanja turističke destinacije definira se:1) kao funkcija mogućnosti internog djelovanja ostalih lokacija izvan destinacije2) kao struktura koja povezuje te lokacije i vlastitu destinaciju3) kao ograničavajuće mjere i propisi

Iz navedenog može se zaključiti da se proizvodnu funkciju ponude odmora može definirati kao funkciju količine fiksnih i varijabilnih čimbenika turističke proizvodnje, te mogućnosti turističkog djelovanja u određenoj turističkoj destinaciji.WTO definira destinaciju kao mjesto s određenim atrakcijama i time povezanom turistič opremljenošću i uslugama koje odabire neki turist ili grupa, a s kojom na tržište istupaju proizvođači usluga.Navedene definicije u određenju destinacije označuju:da je destinacija ono što turist izabire kao mjesto koje će posjetiti,pri tome je odlučujuće da je taj geografski prostor koji je turist odabrao u cjelini iskoristiv. Ovakvi prostori najčešće ruše povijesno nastale političke granicešto neka destinacija znači za turista, ovisi o njegovim potrebama i spoznajamadestinacija kao mjesto s atrakcijama i time povezanom turističkom opremljenošću i uslugama kao skup usluga predstavlja za turistu proizvod. Kao takva, destinac. je konkurentna u recept. turizmu

Za turističku destinaciju možemo reći:da čini prostornu cjelinu turističke ponude/da mora raspolagati dostatnim elementima ponudeda je orijentirana tržištu, turistima/da je neovisna o administrativnim granicamada se destinacijom mora upravljatiTržišno pozicioniranje svake destinacije zavisi uglavnom od tri njena osnovna elementa:

- dostupnosti / privlačnosti / organiziranostiPrivlačnost je termin koji obuhvaća turističke privlačnosti, i one koje su turistima dostupne (odmah upotrebive), i one koje tek treba učiniti turistički upotrebivima.Organiziranost turist. destinacije čini pretpostavku uspješnom upravljanju svakim njenim dijelom.Veličina turističke destinacije proporcionalna je udaljenosti ili bolje rečeno:

- koliko je cilj putovanja udaljeniji, toliko udaljenijom će se definirati destinacija- što je cilj putovanja uže definiran, to je destinacija manja

Destinacije prolaze kroz ciklus evolucije sličan životnom ciklusu svakog drugog proizvoda gdje prodaja raste kako se proizvod razvija: kroz plasman, razvoj, zrelost i propadanje.SELEKTIVNI TURIZAMVeć više desetljeća neki podržavaju i nude alternativni turizam, dok se u hrvatskoj turističkoj literaturi slična koncepcija naziva selektivni turizam.Krippendorf tvrdi da alternativni turizam označava niz različitih vrsta putovanja: obrazovna kao i pustolovna putovanja, pješačenja ili pojedinačna putovanja svjetskih putnika. Tada su se pod tim pojmom podrazumijevala putovanja u temlje u razvoju.Alternativni turisti su se željeli odvojiti i udaljiti od masovnog turizma.Alternativni turizam je onaj u kojem se mogu zadovoljiti posebne želje i potrebe turista.Intezivni rast i razvoj pojedinih alternativnog turizma, koji se istražuju i određuju pod posebnim nazivima događa se u novijem razdoblju, posebno u Europi, a osnovni su čimbenici: cjelokupni rast i deviersifikacije proizvoda u turizmu, razvoj jeftinih i bržih načina pristupa novim destinacijama te potraga za održivom alternativom masovnog turizma.Masovni turizam se ne može smanjiti, može se samo mijenjati u skladu s promjenama uvjeta u kojima se razvija i postavljenim ciljevima održivog razvoja.Alternativni turizam se vrlo često koristio za označavanje koncepcije koja je više sličina održivom turizmu, što je označavalo: novi pristup, brigu i razmišljanje o mnogim starim problemim koje stvara turiz. iako u mnogim zemljama omogućava velike gospod. i društvene koristi. Osnovni problemi u razvoju turizma i čimbenici nemogućnosit promjena su nedostaci u:poznavanju dimenzija i snage turizmasposobnostima određivanja razina održivog razvoja i prihvatnog kapacitetarazvoj resursnog menadžmenta i klasifikaciji prirodnih resursaprocjenama i ocjenama o negativ. učincima turizma i da je turiz. Gospod. sektor koji se ne može lako mijenjati, da je dinamičan te uzrokuje promjene i odgovara na promjenesuglasju o razini razvoja i usmjeravanju turizmaUspoređivanje masovnog i alternat. turiz. nije prihvatljivo jer su aspekti razvoja suštinski različiti Alternativni se turizam teže ostvaruje u kraćem razdoblju i ne utječe na promjene u području destinacije, djelomice zbog svojih malih dimenzija,a djelomice što se manje koristi mali broj pogodnosti.Osnovno je obilježje turista u masovnom turizmu njihovo pasivno ponašanje: ne ulaze u kontakt s lokalnim stanovništvom, ne interesira ih lokalna kultura i život. Destinacije masovnog turizma najviše privlače ljude niže izobrazbe, nižih standarda društvenog ponašanja i niže kupovne sposobnosti, a to je najširi segment tržišta u koji stalno ulaze novi korisnici.U ključne čimben. razvoja turizma uključuju: stupanj lokalne kontrole i širina primjene planiranja.Alternativni turizam se smatra turizmom malih brojeva što može implicirati i klasne predrasude. Veliki broj turista srednjih i nižih slojeva nisu dobro došli u destinacije alternativnog turizma. Utjecaj razvijenih zemalja na razvoj turizma u drugim zemljama je velik i potvrđuje se u više aspekta: generiranje turista u najvećoj mjeri putem turoperatora, predlaganjem i sudjelovanjem u projektima razvoja te istraživanjem i definiranjem turizma tih zemalja. U zemljama u razvoju turizam se često vidi kao jedan oblik imperijalizma u kojem se ponavlja dominacija razvijenih zemalja nad nerazvijenima.Tako se turizam u tim zemljama često razvija pod pritiskom stranih turoperatora i investitora.Pojavili su se urođenički ili integrirani turizam.Meki turizam- oblik turizma koji vodi k međusobnom razumijevanju između lokalnog stanovništva njihovih gostiju, koji ne ugrožava lokalni kulturni identitet i koji nastoji očuvati okoliš na najbolji mogući način. Trebao je biti suprotnost tvrdom turizmu, odnosno konvencionalnom ili komercijalnom turizmu široko kapitalističkom ili turizmu stranog ulaganja, koji se najčešće naziva masovni turizam neovisno o tomu što se ne razvija na obalnim područjima. Turizam posebnih interesa (specijalizirani)- koncepcija koja obuhvaća putovanja ljudi koji putuju u neku destinaciju zbog posebnih interesa koji se u njoj mogu ostvariti pa je u tom cilju usmjereno planiranje i cijelo iskustvo putovanja (aktivni turizam).Selektivne vrste turizma su, prema Alfieru, one koje svojim sadržajem i s obzuirom na mjesto gdje se odvijaju i vrijeme kada se odvijaju mogu najbolje zadovoljiti dominantne motive u sferi turističke potražnje: želju za ponovnim povratom u izvornu prirodu.On u oblike selektivnog turizma uključuje:zdravstveni ili liječilišni u obliku integralne talasoterapije, balneoteraptije, klimatoterapije i silvoterapije-rekreacijski i sportski turizam na moru, vodama i planinamaruralni ili rustikalni jednostavni turizam mirnim primorskim i kontinentalnim mjestima-nemotorizirani; pješački ,konjički, ciklički turizam ,za „divlji“ odmor i „divlja „ krstarenja i za ekološke ferije na velikim prirodnim područjimakulturni s najrazličit. Sadrž. i najrazličit. Oblici. za studijske ferije, manifestacij turiz. i za turiz. susretaZa oblike u kojima je osnovni motiv priroda i očuvanje prirode najčešće se koriste pojmovi: prirodni turizam, zeleni turizam, ekoturizam, turizam divljine, a oblici o kojima su postignute određene šire suglasnoti pod utjecajem viših interesnih razina su: održivi turizam, kulturni turizam, gradski turizam, ruralni turizam i zdravstveni turizam.Oblici u kojima su naglašeni motivi, a ne ističu zaštitu i odnos prema lokalitetu i stanovništvu su: turizam događaja, sportsko-rekreativni turizam, luksuzni turizam.

EKOTURIZAMMnoge zemlje koje su razvijale masovni turizam na obalnim područjima pokušavaju uvoditi načela održivog turizma i razvijati ekoturiam na područjima koja još nisu bila zahvaćena msovnim turizmom, a to su nerazvijena otočna, obalna i brdska, manje naseljena područja i nacionalni parkovi.Turističke će destinacije već u bližoj budućnosti biti vrednovane prema standardima očuvanja okoliša. Europska je „plava zastava“ takav primjer ocjenjivanja plaža i objekata uz more po čistoći i sigurnosti.Ekoturizam je oblik turizma koji se odvija na područjima koja čovjek malo posjećuje i gdje čovjek mora sudjelovati u zaštiti prirode i dobrobiti ljudi koji tamo žive. Ekoturizam obuhvaća odgovorna putovanja kojima se zaštićuje prirodni okoliš i podržava dobrobit lokalnog stanovništva.Turistička ponuda ekoturizma razvija se uglavnom na područjima južne zemljine hemisfere, u zemljama u kojima se nalazi biološki vrlo različito prirodno naslijeđe i očuvana priroda, zbog čega su mnoga područja proglašena nacionalnim parkovima.Postoje dva prevladavajuća viđenja koncepcije ekoturizma: jedno naglašava da se širi interes za očuvanje okoliša može koristiti za plasiranje raznih proizvoda dok po drugom pristupu taj isti interes obuhvaća zaštitu resursa na kojima se temelji samo turistički proizvod.Osnovno je za razvoj ekoturizma postavljanje i prihvaćanje osnovnih načela zaštite okoliša i koncepije održivosti, u kojima se naglašava:

- resurse treba razvijati po načelima očuvanja okolišaresursima, lokalnoj zajednici i turizmu u cjelini potrebno je osigurati dugoročno unapređivanje i zaštitu što se temelji na konzervatorskimm znanstvenim,društvenim, kulturnim i gospodarskim aktivnostima

- osigurati izvorna iskustva i aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništvaprovoditi izobrazbu o zaštiti okoliša u koju treba uključiti sudionike u lokalnim, vladinim i nevladinim organizacijama, turističkim organizacijama i turiste

- poticati spoznaje svih sudionika o suštinskim vrijednostima resursaprihvaćanje resursa onakvih kakvi jesu sa spoznajama o njihovim granicama

- promicanje razumijevanja ekoturiz. razvijanjem partnerstva mnogih sudionika u koje se moraju uključiti vlasti, nevladine organizacije, turističke organizacije, znanstvenici i lokalni čimbenici

promicati moralnu i etičku odgovornost u ponašanju svih sudionika prema prirodnim i kulturnim resursimaPostoje mnoge definicije ekoturizma,ali postoji i opće suglasje da su osnovna obilježja ekoturizma: - privlačenje turista u prirodno okružje koje je jedinstveno i pristupačno

-korištenje turiz. za održavanje i zaštitu prirode putem izobrazbe, promjene stavova lokal. Stanovništ. i vlasti, razvoja lokalnih zajednica i promjenu političkih prioriteta

- otvaranje mogućnosti zapošljavanja i razvoja poduzetništva za lokalno stanovništvoODRŽIVI EKOTURIZAMEkoturizam bi po svom značenju morao biti ekološki odgovoran oblik turizma pa se često smatra kao potencijalna strategija za održavanje zaštite prirodnog ekosustava i istodobnim poticanjem održivog razvoja lokaliteta. Ako taj turizam prijeđe vlastite okvire kontroliranog razvoja najviše će stradati netaknuta priroda na kojoj se temelji njegova ponuda.Gotovo svaka ljudska aktivnost ovisi o potrošnji prirodnih resursa, a u ekoturizmu se radi o korištenju ekološki čistih prirodnih resursa. Održivost tih resursa moguća je samo uz poštivanje strogih načela menadžmenta prirodnih resursa i održivog razvoja. Ekoturizam se mora razvijati samo u održivom smislu što podrazumijeva:zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva u smislu unapređivanja kvalitete života na kraće i duže vrijeme

- zadovoljenje potražnje sve većeg broja turista i prihvaćanje turista u skladu s razvojnim ciljevimazaštitu okoliša kao temelj razvoja turizma i gospodarskog lokalitetaEkoturizam se sve više pokazuje kao vlastita suprotnost jer unatoč zaštitnom karakteru omoguće pritisak na okoliš i lokalnu kulturu pa se ekoturizmu može zamjeriti:otvaranje novih osjetljivih prirodnih podjela koji su do sada bili netaknuti, da bi se zadovoljile nezasitne želje korisnika prirodnjaka novim destinacijama koje su slabo izražene

- uporaba skupih prijevoznih sredstava koji koriste zagađujuću energijurazvoj elitističkog i luksuznog turizma rezerviranog za visoku klasu i bogate ljude koji su dobro obaviješteni i senzibilizirani za zaštitu

- širenje ponude koje se temelji na uslugama koje više nisu ograničene na lokalno stanovništvoucinak ponavlj. Dolaz. turista na ponašanje životinja na mjestima reprodukcije, uništavanje tla i vegetacije

- promjena strukture zajednice koja nastoji odgovoriti na potražnju posjetitelja u pogledu ponude obrtničkih djelatnosti i raznih događaja

Na indirektan način vrlo jaka potražnja u ekoturizmu može ga pretvoriti u njegovu suprotnost:-ako promotori turizma, lokalni autoriteti ili vlasti pod geslom popuštanja razviju masovni turizam na mjestu netaknute prirode-ako nuditelji putovanja koriste znak „eko“ kao argument u promociji da bi privukli nove segmente tržišta,a da ne primjene načela zaštite okoliša i održivog ekoturizma-ako se primjenj. paušalne cijene koje mogu biti uzrokom uništavanja prirode i pogubne za lokalnu kulturuPosebno se ističe da se projekti ekoturizma moraju temeljiti na načelima: održivosti, pružanja turistima jedinstvenog i izvanrednog iskustva, održavanju i unapređivanju kvalitete okoliša.Ekoturizam je po koncepciji na putu održivog turizma, ali da bude održiv mora voditi računa o tomu da:

- ne smije ugrožavati okoliš i mora biti ekološki pouzdan

ne smije iskorištavati lokalno stanovništvo te mora stvarati načine da se što je više moguće prihodi i koristi usmjeravaju na lokalno stanovništvoTuristi moraju biti detaljno upućeni i informirani o mogućnostima i obilježjima destinacije i kako se trebaju ponašati da bi se smanjilo zagađenje njihovim boravkom. Korisnik u ekoturizmu pripada slojevima više kupovne snage, ali postoji mišljenje da je pravi ekokorisnik slabije kupovne snage jer traži destinacije gdje je boravak vrlo jeftin.U ponašanju ekoturista postoje razlike /nekoliko skupina prema njihovim obilježjima:1) Ekospecijalisti- oni ekoturisti koji sudjeluju kao pojedinci ili u vrlo malim skupinama, a uključuju se u kulturno i prirodno okružje, tražeći minimalnu infrastrukturu i ostvaruju minimalni utjecaj na okoliš. Često su obrazovani i dobro ostvaruju kulturni i društveni utjecaj2) Opći ekoturisti- putuju u većim skupinama i često u turističkom aranžmanu, traže određenu razinu komfora koji se temelji na turistič. infrastrukturi, i ostvaruju veću potraž. za lokaln. kulturom i okolišem.3) Ekoturist srednjeg tipa- obično putuju u malim skupinama, koriste se osnovnim oblicima prijevoza i oslanjanju se na unaprijed dogovorenim pogodnostima i turističkim uslugama(Cooper)LEIPEROV MODEL-Tri su osnovna elementa Leiperovog modela.1.Turist je akter u ovom sustavu.Turiz. je u krajnjem sadržaju jedno od čovjekovih iskustava,zabavno, očekivano i pamćeno.2.Zemljopisni elementi u Leiperovom modelu razlikuju tri zemljopisna područja i to: zemljopisne regije koje generiraju putnika (područja na kojima se formiraju turističke potrebe)zemljopisne regije koje su turistička odredišta regije preko kojih turisti tranzitiraju ( posredna mjesta koja mogu biti posjećena tijekom putovanja)3.Turistički sektor- spektar poslova i organizacija uključenih u ponudu turističkih usluga.Glavne karakteristike Leiperovog modela su njegova opća primjenjivost i jednostavnost koja daje koristan način razmišljanja o turiz. Osim navedenih mogu se istaknuti i sljedeće prednosti ovog pristupa:-model sadrži interdisciplinarno promatranje turizma, jer nije ukorijenjen u određen predmet ili disciplinu i daje okvir u kojem se mogu smjestiti razne discipine koje se bave turizmom-model se može koristiti za bilo koju razinu generalizacije- od lokalne, destinacije do međunarodne razine-model je beskrajno fleksibilan i dopušta promatranje različitih formi turizma, dok u isto vrijeme ističe njihove zajedničke elemente.

Na definicije turizma se može gledati kao na:Definic. sa strane potražnje- međunarod. Konferenc. Svjetske turističke organizac. 1991. o Putničkim i turističkim statistikama.konferencija E sazvana da uredi definicije, terminologiju, i pitanja mjerenja prometa na međunarodnoj razini. Definic. sa strane ponude- u ožujku 2000. godine Statistička komisija UN odobrila je usvajanje turističkih satelitskih računa kao metode mjerenja ekonomskog učinka kojeg generira sektor turizam.

DEFINICIJE SA STRANE POTRAŽNJETurizam nastaje iz kretanja ljudi i njihovih zadržavanja u raznim mjestima i destinacijama. Dva su osnovna elementa turizma- putovanje do odredišta i boravak na odredištu.-putovanje i boravak događaju se izvan uobičajenog okruženja ili mjesta stanovanja, a ostvaruje da turizam servisiraju aktivnosti koje se ne nalaze u domicilnim i radnim mjestima, već u mjestima kroz koja putuju i gdje borave putnici-kretanje do odredišta je privremeno i kratkoročno, u osnovi namjera je putnika vratiti se u roku nekoliko dana, tjedana ili mjeseci u mjesto domicila.-Odredišta se posjećuju iz različitih razloga, ali putnici nemaju namjeru stalnog stanovanja ili zaposlenja u posjećenim mjestimaS tehničkog gledišta, pokušaju definiranja turizma vođeni su potrebom da se izdvoje turistički posjeti od drugih formi putovanja i to u statističke svrhe. Ove tehničke definicije zahtijevaju da oni koji se uključuju u turiste zadovolje određene kriterije prije nego što ih se statistički refistrira u turistički promet. Ovi kriteriji uključuju sljededće:- minimal dužina boravka- jedna noć / max dužina boravka- jedna godina- ciljeve posjeta tj motivima koji nisu vezani za zaposlenje u mjestu posjetaDEFINICIJE TURIZMA SA STRANE PONUDETuristički satelitski izvještaj (TSA) je dogovoreni pristup definiranju turističkog sektora jer mjeri dobra i usluge kupljene od posjetioca da bi se procijenila veličina i gospodarski značaj turističkog sektora, u okviru koje se definira gospodarski sektor turizma:-pruža informaciju o gospodarskim utjecajim turizma, uključujući i doprinos bruto domaćem proizvodu, investicijama, prihodima od poreza, turističkoj potrošnji i utjecaju na nacionalnu bilancu plaćanja-pruža informac. o zaposlenosti u gospodarskom sektoru turizma i njenima karakteristikama, te najvažnije-omogućuje usporedbu gospodarskog značenja turizma s ostalim gospodarskim sektorima

Turiste možemo promatrati u dvije skupine:1.osnovna razlika može biti napravljena između domaćih i međunarod. turista. Domaći turizam označava putovanje stanov. unutar vlastite zemlje stanovanja. Kod ove skupine rijetki su problemi glede valuta, jezika ili viza, Međunarod. Turiz. putovanje van zemlje stanovanja i može biti problem valuta, jezika i viza.2.Turisti mogu biti klasificirani prema kriteriju „svrhe posjeta“. Obično se prema ovom kriteriju turiste klasificira u tri kategorije:-dokolica i rekreacija. Uključujući praznički, sportski i kulturni turiz. te posjećivanje prijatelja i rodbine

- druge svrhe turizma- uključujući obrazovni i zdravstveni-poslovni i profesionalni- uključujući sastanke,konferencije, misije,poticajni i poslovni turizam