Povijesni pregled ponosa grada

2000. godina pr. Krista Nastaje prvi Trogir - zaglavni kamen na oto i u u kanalu izme u kopna i otoka iovač ć đ Č

(zapadni ulaz u zaljev), na ijem je dnu neko ležala Salona, predodre ena da bude glavni grad rimskog Ilirika.č ć đ

Poslije 219. pr. Kr. Trogir - Tragurion postaje važnom issejskom lukom na kopnu (Issa = Vis). Ovalni oblik

grada zacijelo je baština ilirskog na ina utvr ivanja, do im raster ulica i stambenih blokova pokazuječ đ č

ortogonalnost karakteristi nu za gr ko urbanisti ko planiranje.č č č

156. pr. Kr. Zbog delmatskih nasrtanja na Tragurion, Issa se obra a Rimu za pomo .ć ć

1. st. pr. Kr. Trogir se spominje kao oppidum civium Romanorum, vjerojatno u sastavu šire zajednice

salonitanske kolonije.

77. naše ere. Anti ki enciklopedist Plinije Stariji, u znamenitoj Historia Naturalis, uveo je Trogir u povijesnuč

literaturu navodom koji mu je predodredio mjesto u povijesti urbanizma, arhitekture i skulpture: Tragurium

marmore notum - Trogir glasovit po mramoru. Taj kamen obasjao je trogirske plo nike i zidine, omogu io da seč ć

grad oblikuje kao jedinstvena urbanisti ka ipka.č č

V- VI. stolje e.ć Me u brojnim ostacima starokrš anske dobi našla se u blizini Trogira jedna olovna plo a (uđ ć č

znanosti poznata kao “Tabella plumbea Traguriensis”, danas u zagreba kom Arheološkom muzeju) - s rijetkimč

primjerom egzorcisti kog teksta kojim se na magi ni na in tjerao zao duh iz prirode.č č č

Sredina VII. stolje a.ć S još nekoliko anti kih naselja na kopnu (Zadar, Split, Kotor), Trogir je preživio avaro-č

slavenska rušenja, emancipiraju i se nakon rušenja Salone kao zasebna civitas (gradska cjelina).ć

4. III. 852. U Bija ima, u blizini grada - gdje se nalazila jedna od rezidencija hrvatskih vladara uz koji je osnovanać

njihova najstarija zadudžbina tj. samostan Sv. Marte – hrvatski vo a knez Trpimir (dux Chroatorum) izdaje ispravuđ

koja se smatra prvim hrvatskim diplomatskim dokumentom.

oko 950. Car Konstantin Porfirogenet u djelu “De administrando imperio” spominje da Bizant pla a hrvatskimć

vladarima za Trogir danak od 100 zlatnika, te crkvu posve enu sv. Lovrijencu, zaštitniku grada.ć Najizrazitiji

trogirski spomenik iz tog vremena je bazili ica Sv. Martina (Sv. Barbare) iza gradske lože na trgu.č

1000. U vojno-diplomatskoj kampanji mleta kog dužda Petra Orseola, kada su mu se kao zastupniku pravač

bizantskog cara u Jadranu pokorili svi gradovi od vrha Istre do Dubrovnika, u Trogiru ga je do ekao Svetoslavač

Suronja, prvoro eni sin kralja Držislava (Rex Dalmatiae et Croatiae), koji je bio zba ens trona nakon sva e sđ č đ

bra om.ć

1064. Utemeljenje prvog benediktinskog samostana na obali prvotno posve enog Sv. Dujmu, potom Sv. Nikoli.ć

1102. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunio se Arpadovi Koloman.ć Presudnu ulogu u mirnoj smjeni vlasti u

Hrvatskoj i gradovima na obali imao je trogirski biskup Ivan (†1111), kojeg Trogir, zbog mnogih uda kojima seč

iskazao, slavi kao blaženika i gradskog zaštitnika. Koloman se 1107. u Trogiru zakleo da e štititi prava grada,ć

podarivši mu povlastice koje su potvr ivali i njegovi nasljednici.đ

1171. Mleta ka vojska ruši Trogir.č Ukradeni relikvijar ruke bl. Ivana bio je izložen u crkvi Sv. Ivana na Rialtu.

Legende (i mleta ki kroni ari) prenose da se zbog toga s te ratne ekspedicije u Veneciju vratilo samo sedamnaestč č

od sto troveslarki, a da je nakon povratka flote gradom zavladala kuga.

13/14. XI. 1173. An eo vra a u katedraluđ ć sveta kuč ruku ,letom preko Jadrana, doga aj pra en bljeskom kometa:đ ć

zvijezda repatica u grbu grada asocira taj udesan doga aj.č đ

1203. Biskup Treguan sastavio je Život Blaženog Ivana Trogirskog, svog velikog predšasnika, i to u jeziku

hrvatskom. U eni prelat, rodom Firentinac, zapo eo je i gradnju nove romani ke katedrale koja je vjekovimač č č

ostala simboli ka i vizualna os malenog grada.č

11. VII. 1236. Trogirska komuna sklapa ugovor o savezu s Ankonom (i 1415) pozivaju i se na zajedni ko anti koć č č

podrijetlo. U isto vrijeme svijest o lokalnoj autonomiji rezultira donošenjem gradskih statuta, kovanjem vlastita

novca.

1240. Majstor Radovan “najbolji od svih u ovoj umjetnosti, kako o ituju kipovi i reljefi”,č po inje klesati glavnič

portal katedrale. Radovan nije portal dospio dovršiti nego je on ve sredinom druge polovice XIII st. zna ajnoć č

proširen.

1242. Kralj Bela IV. u Splitu i Trogiru traži azil pred tatarskom najezdom.

1243. Borba za kraljevske povlastice i me e u Kaštelanskom polju goni Trogir i Split u herojsko-burleskneđ

ratove. Proslavu velike pobjede nad Spli anima izvojevane na Tusti etvrtakć č ,trogirani su do kasnobaroknih

vremena slavili obrednim klanjem bika u kneževoj nazo nosti i sve anom misom na oltaru Sv. Ivana Zaštitnika “sč č

onim izlivima radosti koji prate trijumfe i pobjede”.

1270. Posve enje netom dovršene crkve uz drevni benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja.ć

1271. Spominje se ljekarna u gradu - jedan od najstarijih spomena takve institucije u Europi, prvi u Hrvatskoj.

Druga polovica 13. st. (i poslije). Ovalnom prstenu romani kog grada - refleksu izvorne geološke forme niskogč

oto i a na kojemu je Trogir formiran - dogra en je Borgo/Varoš (Pasike) s utvrdom na jugozapadnom ugluč ć đ

nasutog terena.

1300-ih godina. Gradnjom komunalne lože i op inske pala e po inje program oblikovanja glavnog gradskogć č č

trga, na mjestu nekadašnjeg rimskog foruma.

1322. Kodifikacija gradskog zakonika - prvog komunalnog Statuta.

3. VIII. 1323. Umire dominikanac Augustin Kažoti , proglašen blaženikom poradi udesa koja su se zbivala okoć č

njegova groba u Luceri, gdje je bio biskup. Studirao je u Parizu, potom je 1303. imenovan za biskupa u Zagrebu,

gdje je utemeljio katedralnu školu te uveo tzv. zagreba ku liturgijski obred.č

1. V. 1348. U godini “Crne smrti” koja je decimirala grad, u Trogiru umire i Mladen III. Šubi - clippeus Croatorumć

(“štit Hrvata”), kako stoji na nadgobnom natpisu u katedrali.

5. XII. 1359. Pobuna pu ana, obra uni izme u plemi kih obitelji.č č đ ć Oplja kano 14 plemi kih ku a, najviše rodač ć ć

Ceginih. Sve to bijahu odjeci trajnih višedesetljetnih familijarnih sukoba.

1378. Pomorska bitka enoveza i Mle ana u trogirskoj luciĐ č

23. VI. 1420. Grad se predao Veneciji nakon višednevnog bombardiranja, uz mnogo mrtvih i mnogo porušenih

ku a i pala a, ošte enih kula i zidina. Trogir je bio jedan od zadnjih gradova koji se nije htio predati Veneciji, kojać č ć

je postupno zauzimala Dalmaciju nakon što ju je 1409. kupila od Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata.

22. V. 1426. Novo mleta ko Veliko vije e u Trogiru donosi zabranu službene upotrebe hrvatskog jezika podč ć

prijetnjom nov ane kazne.č Povijest mleta ke uprave puna je paradoksa: upravo se u mleta koj Dalmacijič č

(naravno u Dubrova koj republici posebno) ra ala u to doba hrvatska renesansna književnost, doslovce jedinač đ

me u slavenskim vernakularnim književnostima.đ Baš u Trogiru se sa uvala najvažnija antologija hrvatskihč

tekstova (njih 131 iz 15. i 16. stolje a) koje je u rukopisu pod nazivomć Vartal kompilirao Petar Luci za potrebeć

asnih sestara samostana Sv. Nikole.č

1420.- 1437. Uz staru poligonalnu kulu, na klju nom položaju za nadzor zapadnog pristupa u gradsku luku, gradič

se kaštel Kamerlengo (po Camerlengu - kneževom blagajniku).

1432. utemeljen Sv. Križ na iovu, prvi u nizu samostana reformiranog dominikanskog redovništva. Isti dan kadaČ

i dominikanski, osnovan je na iovu i franjeva ki samostan Sv. Ante na Dridu, nad spiljom u kojoj su od najranijihČ č

vremena živjeli pustinjaci.

1439. Drvorezbar Ivan Budislavi dovršava izradu korskih klupa u katedrali.ć Nad njima je postavljeno

monumentalno slikano raspelo Blaža Jurjeva Trogiranina - ime je zaklju ena višedesetljetna kampanjač č

preoblikovanja unutrašnjosti katedrale (ošte ene u bombardiranju 1420).ć

1440. Umro je Petar Cipico, sabira anti kih spomenika i kodeksa te "jedan od prvih arheologa humanisti keč č č

Europe" (prema rije ima T. Mommsena).č

15.-16.stolje e.ć U gradu se formira istinska humanisti ka republika s plejadom imena me u kojima strši imeč đ

Koriolana Cipika (1425-1493). Njegova memoarska knjiga "De bello Asiatico", opisuje ratni pohod mleta kogč

brodovlja na egejskim otocima. Kao dio plijena u Trogir je tih godina mogla do i i glasovita kopija Lizipova Kairosać

- jedan je od zaštitnih znakova Trogira - reljef s likom najmla eg Zeusova sina, božanstva sretnog trenutka.đ

1465/66. Jedna od najstrašnijih u nizu epidemija kuge, s 2000 umrlih.

1467. Dovršenje krstionice katedrale (Andrija Aleši uz suradnju Donatellova u enika Nikole Ivanova Firentinca),č

projektirane uz ugledanje na splitsku krstionicu (bivši Jupitrov hram) s kasetiranim svodom.

4. I. 1468. Potpisan Ugovor o po etku gradnje Kapele bl. Ivana Trogirskoga.č Po amalgamu arhitekture i kamene

skulpture antologijski je primjer umjetnosti Quattrocenta s pravpm antologijom renesansnih skulptura Andrije

Alešija, Nikole Firentinca i Ivana Duknovi a.ć

1485. Fra Urban gradi za katedralu nove orgulje za koje e vratnice s likovima Sv. Jerolima i Sv. Ivana naslikatić

Gentile Bellini.

1509. Umro Ivan Duknovi , najve i trogirski i hrvatski kipar. Djeluje u zavi aju, u Rimu, gdje radi zać ć č papu Pavla

II. ,te drugdje po Italiji, a potom u Ugarskoj gdje kleše kipove za kralja Matiju Korvina. Djelo mu je aktualizirano

injenicom da se jedan njegov reljef našao nad grobom pape Ivana Pavla II.č

20. V. 1520. Smrt Trogiranina Petra Berislavi a, kancelara ugarskog kralja, vesprimskog biskupa i hrvatskogć

bana, junaka u ratovanju protiv Turaka za što je od pape Lava X Medicija dobio blagoslovljeni ma i kardinalskič

šešir.

1571. Trogirska ratna galija juna ki sudjeluje u uvenoj pomorskoj bitci kod Lepanta.č č

1593. Gradnja Morskih vrata, djelo radionice Tripuna Bokani a, u maniristi kom stilu.ć č

1603. Tripun Bokani dovršio zvonik katedrale.ć U pohvalnom natpisu ga se naziva “virtuozom arhitektom”,

nasljednikom sjajne kamenarske i graditeljske trogirske tradicije.

1644. U muzeju obitelji Cipiko, nasuprot katedrale, prona en je prijepis glasovite Petronijeve Trimalhionoveđ

gozbe (dio njegova Satirikona). Rukopis je neko pripadao Marku Maruli u, “ocu hrvatske književnosti”, koji je bioć ć

u srodstvu s Cipikovima.

11. I. 1679. U hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu sahranjen je Ivan Luci - Lucius,ć otac hrvatske moderne

povijesne znanosti, pisac monumentalnog djela „De regno Dalmatiae et Croatiae“. Godine 1673. objavio je

"Povijesna svjedo anstva o Trogiru", č povijest rodnog grada do njegova pada pod Veneciju.

4. V. 1681. Sve ano “Primiš enje” tijela bl. Ivana Trogiranina u njegovu kona no dovršenu kapelu.č ć č

Lipanj 1797. Mleta ka uprava gradom završena je anarhijom svjetine, ubojstvom nekoliko plemi a i plja kanjemč ć č

plemi kih ku a me u kojima je najviše pretrpjela ona knezova Garanjin (iz pala e je ukradenoć ć đ č i pet Tizianovih

slika koje im je mleta ka republika dala u zalog za posudbene novce).č

1806-1816. Nakon intervala prve austrijske uprave, vlast preuzimaju Francuzi - malo gdje u Dalmaciji tako

srda no do ekani.č č Isušuju se malari ne mo vare u okolici grada; zapo ela je gradnja cesta prema zale u i Splitu;č č č đ

otvorena je prva visokoškolska ustanova u gradu. Za sve to podignut je 1808. na zapadnom rubu grada

Marmontov glorijet, spomenik u znak zahvalnosti Francuskoj.

1814. Uspostavlja se austrijska vlast.

1828. Dokinuta tisu ljetna trogirska biskupija. (Danas naslov Trogirskog biskupa nosi pomo ni biskup Detroita!)ć ć

1836. Zadnja malarija u gradu.

1841. Umire Ivan Luka Graganin, iz Be a imenovan nadzornikom anti kih spomenika i umjetni kih predmeta,č č č

odnosno prvim službenim konzervatorom u Dalmaciji.

1890. Obnova Vije nice.ć Koncem 19. i po etkom 20. stolje a oblikuju se parkovi na mjestu nekadašnjih bastionač ć

na Fortinu i Žudiki (sjeverozapadni i isto ni dio grada).č Grade se neohistoricisti ke zgrade osnovne škole (1909.)č

te suda (1910.) na novoure enoj rivi.đ

1943-44. U bombardiranju savezni ke ,anglo-ameri ke avijacije razoreni su cijeli blokovi ku a na Pasikama,č č ć

dijelom do danas neobnovljeni.

Nakon 1945. Poslijeratni razvoj grada obilježen je forsiranjem industrijalizacije (mastodontsko brodogradilište,

aerodrom, mega-hoteli), zapuštanjem povijesne jezgre i plodnih polja na kopnu.

1991-1995. U Domovinskom ratu Trogir je dao mnogo žrtava. Uspomena na njih komemorira se u renesansnoj

crkvici Sv. Sebastijana.

1997. Zbog iznimne vrijednosti povijesne jezgre i pojedinih spomenika grad je upisan u Registar svjetske baštine

UNESCO-a. Zadnjih godina poduzet je niz zna ajnih zahvata u rehabilitaciji gradske infrastrukture (ure enje rive,č đ

eko-projekt Kaštelanskog zaljeva, obnova niza spomenika).

2001. Izložba “Umjetni ko blago iz Hrvatske. Trogir 1200-1600” u Veneciji.č

2002. Nagrada “Europa Nostra” timu koji je proveo restauraciju kapele bl. Ivana Trogirskoga u katedrali.

2005. Otvorena prva faza Muzeja katedrale (Pinakoteka u Župnom dvoru).

2006. Dovršena višegodišnja restauracija Radovanova portala, predvorja katedrale i Alešijeve krstionice.