ZakljuakTrite kapitala (engl. capital market, njem. Kapitalmarkt) je trite dugoronog kapitala, odnosno trite dugoronih vrijednosnih papira. Izuzetno je vano sa stajalita pribavljanja novca za poslovanje i proirenje poslovanja poduzea jer se na tritu kapitala zadovoljava najvei dio potreba poduzea za kapitalom. U najirem smislu razlikuje se: 1. dogovorno trite ili trite kredita, te 2. trite vrijednosnih papira, koje se smatra i tritem kapitala u uem smislu.

Brze vrijednosnih papira i brze efekata najznaajnija su organizirana trita kapitala. Vanu ulogu na tritu kapitala imaju financijski posrednici te posrednici pri kupoprodaji vrijednosnih papira: specijalisti za kupoprodaju vrijednosnih papira, burzovni meetari, investicijske kue, banke i druge financijske organizacije te investicijski bankari. U skladu sa prirodom trita kapitala, kome je promenljivost inherentna karakteristika, postizanje "modela nultnog rizika" je nemogue i, u svakom sluaju, nepoeljno. Bilo koji takav model bi bio toliko skup, to bi inilo da je firmama preterano optereujui, a takoe nespojiv sa ciljevima regulative. Takav model bi bio tetan po zemlju u celini i finansijski neodriv. tavie, ustanovljenje ovog modela bi usporilo razvoj trita, razvijanje novih aktivnosti na tritu kapitala, konkurentnost, a bilo bi nespojivo i sa zahtevom da uesnici na tritu kapitala samostalno snose odgovornost. Drugi neeljen fenomen bi bio da investitori postupaju na osnovu pogrene pretpostavke da nijedna firma ne moe propasati. To bi demotivisalo kako pojedince tako i firme da briljivo procene rizike u vezi sa odlukama o investiranju.