Učenje judaizma i krscanstva 3 cas vjezbe znanstvena periodizacija povijesti si

UČENJE JUDAIZMA I UČENJE JUDAIZMA I KRŠĆANSTVAKRŠĆANSTVA

3. čas, 01. 11. 2011.Znanstvena periodizacija povijesti Starog Izraela

UvodUvod

Značaj pozitivne znanosti za judaizam Pitanje arheologije

1. Arheologija1. Arheologija

(grč. archaios) „drevni“, „davni“, „arhaični“

(logos) „znanje“, „diskurs“ još u drevnoj Grčkoj imalo je značenje

„studij davnih/drevnih vremena“ u modernom dobu: „znanstveno otkriće i

sistematski studij materijalnih ostataka drevnih ljudskih kultura iz vremena predhistorije i historije“


Prahistorija, najčešće se shvata kao vrijeme prije pojave pisma

interpretacija fizičkih ostataka (oruđe, kultni objekti, cerominiji sahrane...)

Historija:a) pronalazač ima veći izbor materijalnih ostataka (npr. iz oblasti arhitekture)b) oslanja se i na pisani materijal (zapisi

na postojanim materijalima – pločama, keramici...)


epigrafija – studij staroga pisma paleografija – studij razvoja pojedinačnih

pisanih slovnih formi arheologija u sebi inkorporira veli broj

specijalističkih studija: keramička ispitivanja, numizmatika (studij kovanog novca), arheozologija i arheobotanika


koriste se različite metode primarne metode su: istraživanje i

iskopavanje koristili su se putopisi Jevreja i kršćana, te

poredili s biblijskim kazivanjima/opisivanjima

Najpoznatiji je putopis E. Robinsona; od 1838. do 1852. „uzduž i poprijeko“ prešao je teritorij Sirije i Palestine; razvoj studija toponima


Početkom 70.-ih godina XIX st. osnovano je Zadužbina za istraživanje Palestine, i objavljen je projekat: Istraživanje zapadne Palestine (Survey of Western Palestine – SWP)

po prvi put su ponuđene detaljne topografske mape, kao i brojna svjedočenja, iz različitih memoara, u kojima se objašnjavaju mjesta i pejzaži


Posebno je važno XX st. zbog razvoja tehnike i tehnologije

Vrhunac „Biblijske arheologije“ metode radioaktivnog karbonata i

thorium-uranija Nakon uspostavljanja britanskog

protektorijata nad Palestinom (1920. god.) – „zlatno doba iskopavanja“

2. Arheološki periodi2. Arheološki periodi

Devet arheoloških perioda Staroga Izraela Prahistorijski period Islamsko-osmanlijski period

2.1. Prahistorijski period2.1. Prahistorijski period

Paleolit (kameno doba) do neolita (mlađe kameno doba)

rani paleolit, nalazi kamena, kremena Homo erectus (od lat. erigere, „ustati“,

„uspraviti se“) srednji paleolit (udruživanje i lov) kasni paleolit (oko 43000. p.n.e.) Ahmarijska dinastija/tradicija,

levantinsko-aurignacijska

2.1. Prahistorijski period2.1. Prahistorijski period

neolit (mlađe kameno doba) brojna naselja: Jerihon, Nahal Oren,

Jiftahel (današnji Izrael), Ain Ghazal i basta (Jordan), Tell ramad (Sirija)

kamenje i blato

2.2. Kalkolit (bakarno doba)2.2. Kalkolit (bakarno doba)

Vrhnuac seoskog naseljavanja u južnome Levantu

Kalkolit 4000.-3300. p.n.e.

2.3. Rano bronzano doba2.3. Rano bronzano doba

od 3300. do 1200. god. p.n.e. Kalkolitska naselja zamijenjena su

bronzanim naselja su veća (površine od oko 50

jutara) farmeri i trgovci (primitivni oblici)

2.4. Srednje bronzano doba2.4. Srednje bronzano doba

od 2000. do 1550. god. p.n.e. period urbanističke obnove i prodor

utjecaja sa sjevera, naročito iz Sirije dolazak stanovništva pripadnika semitskih

jezika Gradovi: Hazor, Dan, Šehem, Jerusalem,

Apek i Aškelon

2.5. Kasno bronzano doba2.5. Kasno bronzano doba

vladavina Egipatskog carstva brojne vojne Egipta protiv Zapadne Azije

(Sirija i Palestina) od vremena Tutmosa III do podizanja prijestolnice Amarne (faraon Ehnaton)

Ahetaton – Atonov horizont brojne rezidencije vlasti, hramovi

2.6. Željezno doba i Perzija2.6. Željezno doba i Perzija

Rano željezno doba (1200.-1000. god. p.n.e.)

Kasno željezno doba (1000.-586. god. p.n.e.)

javljaju se nove grupe ljudi na obali – „ljudi s mora“ (Filistinci/Filastejci), te farmeri (protoizraelci) na brdima (već su tu bili Kananci)

oko rijeke Jordan (kasniji): Amoniti, Moabiti i Edomiti


sukob „ljudi s mora“ i Ramzesa III (Egipćanski i biblijski izvori)

borbe u Libanu i Egiptu kasno željezno doba – uspostavljanje

Izraelskih carstava, od vremena Ujedinjenog kraljevstva Davida i Solomona, do podijeljenih kraljevstva Jude i Izraela

Događaji: Asirsko zauzeće Sjevernog carstva (735.-722.); Babilonsko uništenje filastejskih gradova (604.); Babilonsko zauzeće Jude i uništenje Hrama (586);


od povratka Judeanaca iz egzila (vladavina Cyrusa, 539. god. p.n.e.) do Aleksandra Velikog (od 332. do 31. god. p.n.e.)

Cyrus osvaja Babilon i dozvoljava Judejcima povratak u Jerusalem te obnovu Hrama uništenog 586. god. p.n.e.

obnova Hrama je završena između 516. do 15. god. p.n.e.


Nakon smrti Darijusa I (486. god. p.n.e.), intenziviran je povratak odnosno dolazi do tzv. drugog vala povratak iz egzila (vrijeme Ezre i Nehemije)

2.7. Heleni i Rimljani2.7. Heleni i Rimljani

Heleniski period: rani helenski period (332.-200 god. p.n.e.) i kasni helenski period (200.-63. god. p.n.e.)

Rimski period: rani rimski period (63. god. p.n.e. – 70. god. n.e.) i kasni rimski period (70.-325.)

u novembru 333. god. p.n.e. velika pobjeda Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima


Smrću Aleksandra Makedonskog jedinstven helenski teritorij dijele makedonski vladari

jak utjecaj helenističke kulture Makabejski ustanak (167. god. p.n.e.) –

manifestacija jevrejske nacionalne borbe protiv izvanjskih kultura

40. god. p.n.e. Herod, sin idumejskog kralja (Idumejci i Hasmoneanci), proglašen je od strane rimske uprave za „Kralja Jevreja“; vladao je skoro cijelom Palestinom od 37. do 4. god. p.n.e.


veliki građevinski poduhvati masivna obnova Jerusalemskog hrama i

Hrama na Gori 66. god. n.e. Jevreji su pokrenuli oružani

ustanak protiv Rimljana; Jerusalem i Jerusalemski hram su uništeni 70. god. n.e.

2.8. Bizantija2.8. Bizantija

od 325. do 638. god. kršćanstvo kao službena religija Rismkoga

carstva posljednji paganski hram zatvoren je u

Palestini oko 400. god. n.e. Jevrejima i Samaritancima je dozvoljena

njihova religijska praksa nastanak sinagoga proglas Svete Zemlje

2.9. Islamsko-osmanlijski period2.9. Islamsko-osmanlijski period

dolazak islama oko 638. god. u zemlje Levanta

rani islamski period (638.-1099. god.); dijeli se na: vladavinu Umejevića (638.-750.) i vladavinu Abasija (750.-1099.)

kasni islamski period (1099.-1517. god.); dijeli se na: period križara i Ejubija (1099.-1291. god.) te Memluka (1291.-1517.)

osmanlijski period (1517.-1917. god. /invazija Britanaca/)

Documents

Učenje judaizma i krscanstva 3 cas vjezbe znanstvena periodizacija povijesti si