vje_be_br.3 (3) , slajdoci, finansijsko racunovodstvo , vjezbem prezentacija

5/28/2018 vje_be_br.3 (3) , slajdoci, finansijsko racunovodstvo , vjezbem prezentacija

1/147

KLASA 2

GOTOVINA, KRATKORONA POTRAIVANJA IKRATKORONI PLASMANI


2/147

KLASA 2

GOTOVINA, KRATKORONA POTRAIVANJA IKRATKORONI PLASMANI

20- gotovina i gotovinski ekvivalenti

21-potraivanja od prodaje

23- druga kratkorona potraivanja

24- kratkoroni finansijski plasmani

27-potraivanja za PDV- odbitni ulazni porez

28- aktivna vremenska razgranienja

29- gubitak iznad visine kapitala


3/147

BLAGAJNIKO POSLOVANJA

Blagajniko poslovanje obuhvaa uvanje i promet gotovim

novcem, vrijed. papirima i vrjednosnicama koje seizjednaavajusa gotovinom.U praksi, najee se iz blagajne vre isplate koje nisuoporezive propisima o porezu na plau, kao npr.; dnevnice zaslubena putovanja, naknada za koritenje privatnog auta u

slubene svrhe, topli obrok, naknada za prevoz na posao i sposla ...

Isprave ublagajnikomposlovanju:

blagajnikauplatnica (nalog za uplatu)blagajnikaisplatnica (nalog za isplatu)blagajnikiizvjetaj(dnevnik blagajne)


4/147

Primjer knjienja prometa blagajne

1. Nalogom za isplatu podignuta je gotovina sa iro rauna uiznosu od 1.000,00 KM i uplaenau blagaju.

2. Ivo Ivi isplaena je akontacija za slubeni put u Mostar uiznosu od 250,00 KM,

3. Maja Mati isplaenaje akontacija u iznosu od 150,00 KM zatrokova nabavke kancelarijskog materijala u administracijikoja seplaagotovinom.

4. Stigao je izvod iz banke br.22 sa iro rauna, kojim jepotvrenoda je podignuta gotovina u iznosu od 1.000,00 KM.

5. Ivo Ivipodnio je blagajni obraunputnog naloga u iznosu od275,00 KM. Iz blagajne mu je isplaeno 25,00 KM za koliko

trokoviprekoraujuavans.6. Maja Mati podnijela je blagajni obraun trokovaplaenih

gotovinom u iznosu od 100,00 KM plus 17 % PDV-a. Ostatak

nepotroenog novaca u iznosu od 33,00 KM (150-117) MajaMatije vratila u blagajnu.


5/147

7. Iznos od 500,00 KM isplaen je iz blagajne i poloen je

na iroraun(uplata je izvrenanalogom za uplatu).8. Stigao je izvod sa iro rauna br. 34 kojim je potvren

polog gotovine u inosu od 500,00 KM.

Primjer polaganja gotovine iz blagajne na iro raun

1. Iz blagajne je isplaeno 5.000,00 KM i poloeno na iroraun.

2. Izvod sa iro rauna broj 40, je potvrdio da je na iroraunuuplaeno5.000,00 KM.


6/147

PLATNI PROMET PREKO IRO RAUNA

Najvei dio plaanja meu preduzetnicima obavlja sebezgotovinski preko irorauna. Nositelj platnog prometa u zemlji su Centralna banka BiH

i banke kojima je Agencija za bankarstvo izdala dozvoluza obavljanje platnog prometa.

Transakcijske raune (iro raune) za obavljanje platnogprometa uesnicimaostvaraju i vode banke.

Osim banaka, u izuzetnim sluajevima,gotovinske platnetransakcije fizikih osoba mogu obavljati i ovlatene

pote. Poslovni subjekt moeprema svom izboru imati otvorene

raunekod viebanaka. Priliv na iroraunse knjiidugovno, a odlivpotrano.


7/147

EKOVI Oblik i sadrajeka, te poslovanje s ekomna teritoriji

FBiH propisano je Zakonom o eku (Sl.novine FBiHbr.32/00)

Obavezni elemetni eka su;1. Oznaka za ek, napisana u samom slogu isprave ili, ako je ova

izdana na stranom jeziku, izraz koji na tom jeziku odgovara pojmu

eka,

2.Bezuslovni uput da se plati odreeniiznos novaca

3. Ime onoga koji treba platiti (trasat)

4. Mjesto gdje treba platiti,

5. Oznaka dana i mjesta izdavanja eka

6. Potpis onoga koji je ekizdao (trasant)


8/147

ek koji se ima platiti u FBiH, mora se trasatu podnijeti naisplatu i to raunajui od dana izdavanja;

1. Osam dana ako je mjesto izdavanja iplaanjaisto,

2. Petnaest dana ako je mjesto izdavanja iplaanjarazliito3. Dvadeset dana ako je ekizdan u bilo kojoj evropskoj zemlji

4. ezdeset dana ako je ek izdan u bilo kojoj zemlji izvanEvrope.

ek koji je na prednjoj strani predcrtan sa dvije paralelnecrte, imaoc ekamoenaplatiti samo preko banke.


9/147

Primjer knjienja primljenih ekova

1. Obavili smo uslugu transportnog prijevoza u drumskom

saobraaju, drugom preduzeu i ispostavili fakturu uiznosu od 10.000 + 1.700,00 PDV

2. Primljen je ekod kupca. ekglasi na iznos od 11.700,00KM.

3. ekje predan banci na naplatu.

4. Primljen je izvod sa irorauna,prema kojem je naplaen(realiziran) eku iznos od 11.700,00 KM


10/147

MJENICE

Mjenica je isprava izdata u zakonskom obliku kojom se

neka osoba pod mjeninomodgovornouobavezuje da eplatiti odreeni iznos novaca. (Zakon o mjenici u FBiHSl.novine br. 32/00 i 28/03)

Mjenina potraivanja moe naplatiti osoba koja jeovlateniimaoc mjenice.

Mjenica ima vievrsta.

Na mjenici mora pisati datum izdavanja i datum dospijea


11/147

Primjer upotrebe mjenice u plaanju izmeu preduzea

1. Preduzee Monting d.o.o obavilo je uslugu preduzeuKampus d.o.o i ispostavilo fakturu u iznosu od15.000,00 KM plus 2.550,00 KM PDV-a.

2. Preduzee Kampus je svoju obavezu podmirilomjenicom u inosu od 17.550,00 KM.

3. PreduzeeMontingpodnijelo je mjenicu na naplatu.

4. Izvod sa iro rauna br.... Pokazuje da je mjenicanaplaena.


12/147

DATI KRATKORONI KREDITI (ZAJMOVI)

1. Dati kratkoroni krediti predstavljaju kratkoroneplasmane drugimpreduzeimai drugim pravnim osobama,te graanimau zemlji i inostranstvu.

2. Dati kediti zapreduzeene predstavljaju troakni rashod,nego odliv novca, odnosno, pretvaranje novane imovineupotraivanja.

3. Na date kredite uobiajno se naplauje kamata kojapredstavlja prihodpreduzea.

4. Obveznici PDV-a obraunavaju PDV na kamatu za datekredite i to istekom svakog poreznog obraunskogperiodaPDV-a


13/147

Primjer datog kratkoronog kredita drugom preduzeu

1. Preduzee je dalo kratkoronikredit drugom preduzeuuiznosu od 60.000,00 KM na rok od dva mjeseca uz fiksnu

kamatu od 1.200,00 KM.

2. Protekom prvog mjeseca ispotavljena je faktura za kamate

u iznosu od 600,00 KM plus 102,00 KM PDV-a

3. Saldiran je PDV, ulaznog porezna (pretporeza) nije bilo.

4. Plaenje PDV.

5. Protekom drugog mjeseca ispostavljena je faktura zakamate u iznosu od 600,00 KM plus 102,00 KM PDV-a

6. Po isteku roka primatelj kredita vratio je glavnicu kredita

u iznosu od 60.000,00 KM i platio je kamate zajedno sa

PDV-om u iznosu od 1.404,00 KM.


14/147

POTRAIVANJA OD KUPACA

Kad preduzee isporui kupcima dobra ili obavi usluge,treba ispostaviti fakturu, te knjiitipotraivanjaod kupacai prihode po toj osnovi s pripadajuimobavezama PDV-a,ako isporuka nije osloboenaPDV-a.

Potraivanja od kupaca se u pravilu knjie poispostavljenoj fakturi.

Prihod se priznaje po isporuci, nezavisno o tom to enaplata usljediti kasnije.

Potraivanjaod kupaca se dijele na;

1. Potraivanjaod domaihkupaca

2. Potraivanjaod kupaca iz inostranstva


15/147

Potraivanja od kupaca za prodana dobra

1. Preduzeeje isporuilorobu i ispostavilo fakturu u iznosuod 15.000,00 KM plus 2.500,00 KM PDV-a

2. Kupac je podmirio fakturu u iznosu od 17.550,00 KM.

Potraivanja od kupaca za pruene usluge1. Servisno preduzee je obavilo usluge popravke i

ispostavilo fakturu u iznosu od 5.000,00 KM plus 850,00

KM PDV-a.

2. Faktura je naplaena


16/147

Otpis potraivanja od kupaca (vrijednosna usklaenja)

1. Na datum bilansa stanja treba ocijeniti postoji li pokazatelj

da vrijednost nekog sredstva, u ovom sluajupotraivanjaod kupaca, moe biti umanjena. Ako takav pokazatelj

postoji, privredno drutvo treba procjeniti je li dolo dopotpune nemogunostinaplatepotraivanjaili je dolodoznaajne neizvjesnosti u pogledu naplate potraivanja odkupaca.

2. Ako se procjeni da potraivanje od kupaca uope nijemoguenaplatiti,potraivanjatreba definitivno otpisati.

3. Ako postoji razumna vjerovatnoa da potraivanje moe

biti naplaenou cjelosti ili djelimino (putem tubi ili izsteajnemase), treba primjeniti vrjednosna usklaenja.4. Naplativostpotraivanjamoese ocjeniti analizom kupca

na osnovu starosti salda i inforamacija o finansijskompoloajudunika.


17/147


1. Prilikom otpisa potraivanja treba imati u vidu odredbeZakona o porezu na dobit, u Pravilniku o porezu na dobit

se kae: rashod nastali po osnovu otpisa potraivanjaporezno se priznaju samo ako su iskoritenesve zakonskemogunosti naplate (opomene, tuba, zahtjevi za

izvreenjepodneseni nadlenomsudu)

Ako nisu zadovoljeni uslovi iz Pravilnika o porezu na

dobit, iznosi vrijednosnog usklaivanjapotraivanja od

kupaca smatraju se porezno nepriznatim rashodima i nanjih mora bitiplaenporez na dobit.


18/147


1. Menadmentpreduzea je na kraju godine ocijenio dapotraivanjaod kupaca u iznosu od 11.700,00 KM, moedefinitivno otpisati jer ne postoji moguost naplate.Potraivanje je utuenona sudu. Na datum bilansa stanjaobavljeno je vrijednosno usklaenena iznos od 11.700,00

KM.2. Na poetku naredne godine, vrijednosno usklaenje

definitivno otpisanih potraivanja zatvoreno je s kontompotraivanjaod kupaca.


19/147

Vrijednosno usklaenje potraivanja od kupaca i njihove kasnijenaplate

1. Preduzee je ispostavilo fakturu za usluge u iznosu od30.000,00 KM plus 5.100,00 KM PDV-a.2. Saldiran je PDV, ulaznog poreza nije bilo

3. Plaanaje obaveza za PDV4. Nakon tri pisana upozorenja kupac nije platio fakturu. Zbog

toga je potraivanje utueno na sudu i donesena odluka oknjienjuvrijednosnog usklaenjapotraivanjaod kupaca.

5. Nakon poslane obavjesti kupcu da je potraivanje utueno nasudu, kupac je ipak platio fakturu u iznosu od 35.100,00 KM.

Provedeno je knjienje na teret iro rauna u iznosu od35.000,00 KM u koristpotraivanjaod kupaca,Istodobno je provedeno knjienjena teret isp.vrjed.potraivanjau korist prihoda od naplaenihaa otpisanihpotraivanja.Kapac je dodatno platio i zateznu kamatu u iznosu od 920,00KM.


20/147

Aktivna vremenska razgranienja-primjer unaprijed plaenihtrokova osiguranja

1. Na datum bilansa stanja potrebno je povezati rashode s

prihodima koji se odnose na obraunskiperiod za koje seizraujufinansijski izvjetaji.

2. U poslovnju preduzea, mogue je uiniti izdatke kojiimaju kao posljedicu trokove koji se djelimino moguodnositi na tekuiperiod, a djeliminonabudui.

3. U takvim sluajevima je neophodno razgraniiti trokovetekuegibuduegperioda. Dio trokovakoji se odnosi na

tekuiperiod treba priznati u tom periodu, a dio trokovakoji se odnosi na budue periode ostaje u bilansu stanjakao imovinska grupa konta 24 u statusu aktivnih

vremenskih razgranienja.


21/147

Aktivna vremenska razgranienja-primjer unaprijed plaenih

trokova osiguranja

1. Ako se trokoviplaaju unaprijed po primljenoj fakturidobavljaa, onda se evidentiraju na cto 240- unaprijed

plaenitrokovi,a protustavka su cto dobavljaa. Kada sefaktura plati, knjii se cto dobavljaa dugovno, a iroraunpotrano.


22/147

Aktivna vremenska razgranienja-primjer unaprijed plaenihtrokova osiguranja

1. Preduzee je sklopilo ugovor sa osig.drutvom ugovor oosiguranju kojipoinjeteiod 01.10. tekuegodine i traje01.10. naredne godine. Primljena je faktura od

osiguravajueg drutva u iznosu od 30.000,00 KM (

osiguravajuadrutvanisu obveznici PDV-a)2. Podmirena je fakutra za osiguranje u iznosu od 30.000,00

KM sa irorauna

3. Na datum bilansa stanja razgranieni su trokovi

osiguranja. 7.500,00 KM tereenoje na tekuiperiod.


23/147

RAUNOVODSTVO ZALIHA


24/147

KLASA 1

ZALIHE I SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI

10- Sirovine i materijal, rezervni dijelovi i sitni inventar

11- Proizvodnja u toku, pluproizvodi i nedovrene usluge

12- Gotovi proizvodi

13- Roba

14- Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja

namijenjena prodaji

15- Dani predujmovi /avansi/


25/147

10- Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitni inventar

Na kontima grupe 10 iskazuju se sljedee kategorijezaliha; sirovine, materijal, rezervni dijelovi, autogume,

ambalaa,alat, inventar i sl.

Priznavanje i vrednovanje zaliha se vri prvenstveno uskladu sa MRS-2 Zalihe.

Prema MRS-u 2 Zalihe, sirovine i materijal se vrednuju

po nabavnoj vrijednosti (cijeni kotanja)jer nije nabavljens ciljem prodaje, ve sa ciljem troenja koje e se udaljem procesu evidentirati po troku, odnosno cijeni

kotanja.


26/147


Nabavna vrijednost ili cijena kotanjazaliha obuhvata sve

trokove nabavke, trokove konverzije i druge trokovekoji su nastali u procesu dovoenja zaliha na sadanjulokaciju i u sadanjestanje

Trokovinabavke obuhvataju;

1. Fakturna cijena,2. Uvozne carine i druge poreze (osim onih koje pravno

lice moepovratiti od preznih vlasti)3. Trokoviprevoza4. Trokovirukovanja5. Ostali trokovi

Odobreni popusti i rabati se priznaju, odnosno oduzimajuprilikom utvrivanja trokova nabavke.


27/147


Trokovi konverzije zaliha obuhvataju sve trokoveproizvodnje osim trokova direktnog materijala, to suzapravo trokovi transformacije materije u gotov

proizvod;

1. Trokovidirektnog rada

2. Fiksni i varijabilni opitrokoviproizvodnje.


28/147

Nabavna cijena materijala moebiti:

Stvarna nabavna cijena ( stvarna fakturna cijena+stvarni

trokovinabavke i dopreme materijala),

Planska nabavna cijena ( planirana fakuturna cijena i

planirati trokovinabavke i dopreme materijala)

Evidencija materijala na zalihama se moe vriti premastvarnim nabavnim cijenama i planskim nabavnim

cijenama ( odlukapreduzea).


29/147

Evidentiranje zaliha materijala po planskim nabavnim cijenama___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Knjienjena raunimazaliha materijala za prispjeli materijal vrise pounaprijed utvrenimplanskim cijenama.

Raunzalihe materijala se zaduujepo planskoj cijeni, istovemeno seodobrava raunprocesa nabavke materijala. U uslovima evidentiranja

po pc na raunimaprecesa nabavke (lijeva strana) formira se stvarnanabavna cijena. Razlika izmeu pc i stvarne nc, prenosi se nakorekcioni raun zaliha materijala tzv. Ispravka vrj. zaliha materijalaili odstupane stvarnih od planskih cijena.

Od karaktera utvrene razlike zavisit e knjienje na korekcionomraunu.

Ukoliko je stvarna nc>pc: knjii se tako da se odobri raunnabavkematerijala, a zadui raun odstupanja stvarnih od planskih nabavnih

cijena. Ak je nc


30/147

Primjer: evidentiranje zaliha po planskim cijenama________________________________________________________________________________________________________________________________________

1. Nabavili smo od dobavljaa1.000 kom mat.apo cijeni od 20KM/kom

2. Knjiitiuskladitenjematerijala po planskim cijenama

3. Raunza trokoveprevoza iznosi 1.000 KM

4. Obaveze prema dobavljaimaizmirene su izdavanjem mjenice.

Zalihe sirovina i materijala se vode po plaskim cijenama, i to:

a) Planska nabavna cijena je 20 KM/kom

b) Planska nabavna cijena je 22 KM/kom


31/147

Evidencija zaliha materijala po stvarnim nabavnim

cijenama____________________________________________________________________________________________________________________________________

Evidentiranje procesa nabavljanja mat. se vri naposebnim raunima (procesni raun nabavkamaterijala), ija je uloga formiranje stvarne nabavnecijene nabavljenog materijala.

Prednost ovog metoda: realnije iskazuje finansijski

rezultat

Nedostaci: zalihe se prikazju tek po formiranju ukupnenc, raliitenabavne cijene od nabavke do nabavke,


32/147

Primjer:

05.01.2012 god. Fakutura dobavljaa za isporueni materijal glasi:1.000 kom matapo cijeni od 20 KM/kom

08.01.2012 god. Primili smo fakutru br. 1826preduzeaCentrotransza prevoz, koja glasi na iznos od 1.000 KM,

Kalkulacija stvarne cijene na dan 08.01.2012 god.

-------------------------------------------------------------------------------

Fakturna vrijednost 1.000 kom x 20 KM = 20.000 KMTrokovi nabavka i dopreme 1.000 KM

-------------------------------------------------------------------------------

Ukupno: 21.000 KM

-------------------------------------------------------------------------------

nabavna cijena po jedinici= 21.000/1.000= 21 KM/kom


33/147

Knjienje trokova nabavke materijala kada postoji samo

jedan raun dobavljaa

1. U skladitu je zaprimljen materijal na osnovu raunadobavljaau iznosu os 15.000,00 KM plus 2.550,00 KM

PDV-a2. Plaen je raun dobavljaa sa iro rauna u iznosu od

17.550,00 KM


34/147

Primjer nabavke vie vrsta materijala kad postoji jedan

raun dobavljaa, a nema zavisnih trokova

1. Privrednik je u istog dobavljaanabavi 100 kg eljeznihprofila i 20 kg maziva. Dobavlja je poslao fakturu u

iznosu od 4.000,00 KM za eljezne profile i 1.000,00KM za mazivo, odnosno ukupno 5.000,00 KM plus

850,00 KM PDV-a. Materijal i mazivo zaprimljeni su u

skladiteprema raunudobavljaa.

2. Plaenaje faktura dobavljaasa irorauna.


35/147

Primjer knjienja obrauna nabavke materijala

1. Privrednik je nabavio materijal, te od dobavljaaprimiofakturu za materijal u iznosu od 20.000,00 KM plus

3.400 KM PDV-a, odnosno ukupno 23.400,00 KM.

2. Primljena je faktura dobavljaa za pruene usluge

transporta u iznosu od 3.000,00 KM plus 510,00 KMPDV-a.

3. Primljena je faktura dobavljaa za pruene uslugeutovara i istovara materijala u iznosu od 2.000,00 KM

plus 340,00 KM PDV-a4. Materijal je zaduenna skladite.

5. Plaenesu obaveze prema dobavljaimasa irorauna


36/147

Knjienje i obraun nabavke materijala kad se zavisnitrokovi rasporeuju na vie vrsta materijala

Kada se od jednog dobavljaakupuje istodobno vievrstamaterijala uobiajno je ispostaviti jednu fakturu za svevrste kupljenog materijala.

Radi racionalizacije zavisnih trokovavjerovatno je da e

sav materijal biti prevezen zajedno. U tom sluajuzvisnetrokove nabave treba rasporediti na sve vrstenabavljenog materijala prema racionalnoj osnovi.

Najeeosnovice za raspored zavisnih trokovajesu;

Vrijednost materijala Volumen materijala

Teinamaterijala


37/147

Primjer rasporeda zavisnih trokova po osnovu vrijednostimaterijala

1. Privrednik je od istog dobavljaanabavio 1.000 kg prokroma i

1.000 kg gra.eljeza. Primljena je faktura dobavljaau iznosuod 42.000,00 KM za prokrom i 8.000,00 KM za gra.eljezo,odnosno ukupno 50.000,00 KM za sav materijal, plus 8.500,00

KM PDV-a.

2. Primljena je faktura dobavljaa za pruene usluge transporta

materijala u iznosu od 6.000,00 KM plus 1.020,00 KM PDV-a.

3. Primljena je faktura dobavljaa za pruene usluge utovara iistovara u iznosu od 2.000,00 KM plus 340,00 KM PDV-a

4. Primljena je faktura osigru.drutvaza transportno osiguranje u

iznosu od 1.800,00 KM.5. Prokrom i gra.eljezozaduenisu na skladitepo kalkulaciji

trokovakupovine i fakturama dobavljaa.


38/147

Primjer knjienja trokova nabavke materijala uzukljuivanje vlastitih zavisnih trokova priznavanjem

prihoda

1. Kupljen je materijal i primljena je faktura dobavljaau iznosuod 40.000,00 KM plus 6.800,00 KM PDV-a

2. Prevoz materijala obavljen je vlastitim kamionom. Izraen jeinterni obrauntrokovaprevoza u iznosu od 4.500,00 KM.

3. Materijal je primljen u skladite.


39/147

SIROVINE I MATERIJAL NA ZALIHI ( konto 101)

Sirovine i materijla na zalihi tose vodi na kontu 101 dijeli se nadvije grupe;

Sirovine i materijal u skaladitu

Sitovine i materijal u doradi, obradi i manipulaciji.

Stanje i kretanje sirovina i materijala treba osigurati:

Prema vrijednosti-sintetiki

Prema vrijednosti i koliini- analitiki

( k )


40/147


Stanje i kretanje sirovina i materijala u skladituknjigovodstveno se prati u finansijskom knjigovodstu na

sintetikomraunu101- sirovine i materijal u skladitu.

U finansijskom knjigovodstvu konto 101 analitiki razdvajasirovine i materijal u 10 prirodnih vrsta, od koji se osam odnosi

na sirovine i materijal u vlastitom skladitu, a na dva kontaposebno se izdvajaju zalihe kod kooperanata i zalihe materijala

koje se nalaze u javnom ili drugom skladitu. Sve sirovine i materijal se vode i u analitikomknjigovodstvu

materijala (materijalno knjigovodstvo) i to prema koliini ivrijednosti.

U materijalnom knjigovodstvu se za svaku vrstu materijalavodi poseban analitiki konto. Stanje i promet na analitikimraunima se prenosi na njihove sintetike raune i mora bitiusklaeno.

SIROVINE I MATERIJAL NA ZALIHI ( k 101)


41/147


Kretanje i stanje materijala prati se i knjiina osnovu sljedeihskladinihisprava;

1. Popis stanja sirovina i materijala (inventurna lista)

2. Skladinaprimka, (potvrda o zapirmanju materjala u skladite)

3. Izdatnica materijala,

4. Povratnica materijala5. Meuskadinica,

6. Otpremnica materijala

7. Skaladinakartoteka (evidencija)

8. Odluka i temeljnica o usklaenjuvrijednosti materijala9. Odluka o knjienjuvikovai manjkova po inventuri.

K ji j ik i jk kl di i i i ij l


42/147

Knjienje vikova i manjkova u skladitu sirovina i materijala

Kada se uporedi stanje zaliha sirovina i materijala u knjigovodstvu sa

stvarnim stanjem tose utvrdi na osnovu inventure (popisa) mogu sepojaviti sljedeesituacije;

a) Viaksirovina i materijala u skladitu

b) Manjak sirovina i materijala u skladitu

c) Istovremeno, viak jedne vrste sirovina i materijala i manjak drugevrste sirovina i materijala.

Viak sirovina i materijala na skladitu moe se pojaviti radi razliitihuzroka;

Netanomjerenje pri isporukama,

Raunskegreke,

Vea koliina sirovina i materijala stigla od dobavljaa, a ulaz nijeprovjeravan....

Viak sirovina i materijala knjii se kao novo zaduenje na skladitu, aprotustavka umjesto dobavljaaje prihod i to konto 676.

Pri knjienju prihoda na osnovu vika ne obraunava se PDV.


43/147

Primjer Knjienje vika sirovina i materijal na skladitu

1. Redovnim popisom zaliha sirovina i materijala utvrenje viaksirovina za proizvodnju i to 100 kg. Predpostavlja se da je

viak nastao zbog netaog mjerenja pri isporuci sirovina izskladita. Trina cijena sirovina na datum bilansa je 10,00

KM/kg. Dat je nalog za knjienjevikau iznosu od 1.000 KM.Viakje zaduenna skladite.


44/147

Manjak sirovina i materijala na skladitu

Kada je upitanju manjak sirovina i materijala u skladitu,raunovodstvenije obuhvat sloenijinego kod vika,zbog toga tojemanjak povezan s obavezom plaanja PDV-a, te s osobomodgovornom za manjak.

Manjak u skladitu sirovina i materijala treba podijeliti s obzirom naobaveze prema porezu u dvije grupe i to;

a) Neoporezivi manjkovi, tj. doputenimanjkovi

b) Oporezivi manjkovi, tj. prekomjerni manjkovi i manjkovi na teret

odgovorne osobe.

Koji su manjkovi oporezivi, a koji neoporezivi, odreuje; Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Normativ za utvrivanjerashoda na koji se neplaaPDV

Pravilnik o primjeni Zakona o troarinamau BiH.


45/147

Neoporezivi manjak sirovina i materijala u skladitu, tj.manjak na kojeg se ne plaa PDV

Manjkovi (rashodi) po osnovu kala, rasipa, kvara i loma, do

visine utvreneNormativnom za utvivanjerashoda na koji seneplaaPDV.

Manjkovi uzrokovani viomsilom, poput teteod el.nepogoda,ratnih razaranja, provalnih kraa i sl. Na osnovu aktamjerodavnog tijela

Manjkovi nastali zbog proteka roka trajanja dobara, pod

uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaiproizvoda ili nadrugi nain odreen od strane proizvoaa, te da je priunitenju navedenih dobara prisutan predtavnik Saniterneinspekcije.


46/147

Primjer knjienja neoporezivog manjka na zalihama sirovinai materijala

Skalditar je ujutro utvrdio da se tokom noidesila provala uskladite i da nedostaje dio zaliha. Preduzee je pozvalo

policiju koja je o provali sainila slubenu zabiljeku, a na

osnovu procjene utvrena je teta s osnove manjka zalihamaterijala u iznosu od 20.000,00 KM. Manjak je knjien nateretpreduzea.

Popisom je utvreno da je u skladitu, zbog pucanja vrea,nastao manjak od 300 kg cementa. Vrijednost cementa je 90,00

KM. Budui da je rastep cementa manji od koliine koj ajedoputena Normativom o doputenoj koliini kala, rastepa,kvara i loma poreznog obreznika, manjak se knjii naneoprezivo na teretpreduzea.


47/147

Oporezivi manjkovi sirovina i materijala na skladitu

Svi manjkovi na teret odgovorne osobe,

Manjkovi iznad visine utvrene Normativom za utvrivanjerashoda na koji seplaaPDV.

Na manjkove to terete odgovorne osobe treba obraunati PDV iknjiitiga kao obavezu, isto kao da su zalihe prodane.

Ako manjkovi prelaze visinu utvrenuNormativom, a knjiise na

teret preduzea, na dio manjka iznad doputenih koliinaobraunavase PDV, te knjiikao ukupan troakmanjka 5761 ikao obavezu na kontu 4724 (obaveza za pdv na manjkove).

M j k t t di kt d b


48/147

Manjak na teret direktno odgovorne osobe

Manjkovi to direktno terete odgovorne osobe i koje su ga linoprouzrokovale i za koje je donesena odluka da ga moraju nadoknaditi

izplaene dijeli se na doputenei prokomjerne manjkove. Takvi manjkovi su oporezivi PDV-om nezavisno o visini.

Primjer knjienja oporezivog manjka sirovina i materijla na teretodgovorne osobe.

1. U skladitu je nastao manjak materijala u vrijednosti od 2.000,00KM. Iako je manjak ispod doputenevisine, donesena je odluka da jeskladitar direktno odgovoran za nastali manjak i da ga moranadoknaditi iz plae. Na manjak je obraunat PDV u iznosu od

340,00 KM.2. Popisom u skladituutvrenje manjak mlijeka toga se upotrebljava

kao sirovina. Vrijdnost manjka procijenjena je na 100,00 KM. Zamanjak mlijeka tereti se skladitar. Na manjak je obraunat PDV uiznosu od 17,00 KM

A S OG A A k 104


49/147

ZALIHE SITNOG INVENTARA- konto 104

Sitni inventar je imovina koja se ne troijednokratno u procesu

poslovanja, a vijek trajanja joj moebiti duiod jedne godineod momenta stavljanja u upotrebu. Meutim, tu se imovinu,zbog primjene kriterija male vrijednosti, ne razvrstava u

dugotrajnu imovinu, nego se vodi u kratkotrajnoj (tekuoj)imovini.

Na dugotrajnu imovinu ijajepojedinananabavna vrijednostu trenutku nabavke manja od 250,00 KM pri davanju u

upotrebu, mogu se primjeniti dvije metode otpisa;

1. Metoda jednokratnog otpisa (100%)

2. Kalkulativni otpis

Primjer nabavke i otpisa sitnog inventara i auto guma


50/147


1. Nabavljeno je 10 komada runih builica pojedinane nabavnevrijednosti 150,00 KM i primljen raun dobavljaa u iznosu od1.500,00 KM plus 255,00 KM PDV-a.

2. Nabavljeno je 20 komada auto guma za privredna (teretna) vozilapojedinane nabavne vrijednosti 225,00 KM i primjen je raundobavljaau iznosu od 4.500,00 KM plus 765,00 KM PDV-a.

3. Nabavljene su 4 auto gume za putniki automobil u vlasnitvupreduzea pojedinane vrijednosti 200,00 KM i primljen raun

dobavljaau iznosu od 800,00 KM plus 136,00 KM PDV-a-

Prema anu 32.st.1t.1 Zakona o PDV-u, porezni obveznik ne moeostvariti pravo odbitka ulaznog poreza na nabavku putnikihautomobila, te rezervnih dijlova, goriva i potrnog materijala, oaimako takvo prevozno sredstvo koristi iskljuivo za obavljanje svoje

poslovne djelatnosti. U lanu64. st.1. Pravilnika o PDV-u propisano je da seputnikiautoza prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih uposlenih ne smatrajuprevoznimsredstvima koja se koriste iskljuivoza obavljanje svoje

poslovne djelatnosti. To znaida se na auto gume koje su nabavljeneza putnike automobile ne moe ostariti pravo na odbitak ulaznog

poreza, vecijeli iznos raunadobavljaatereti troakzaliha.

P i j b k i i i i i


51/147


1. Za upotrebu u procesu proizvodnje dato je 6 komada runih

builica. Na runebuilice, prema opema aktu preduzea,primjenjuje se jednokratni otpis, pa su trokovi proizvodnjetereenis 900,00 KM.

2. Za upotrebu za privredna (teretna) vozla ato je 16 kom.auto

guma, te 4 auto gume za putniki automobil. Na auto gumeprema opemaktu primjenjuje se 50% kalkulativan otpis, pa sutrokoviperioda tereeni s 4.536,00 KM ( 16x225,00=3.600+4x234,00=936,00)


52/147

Primjer izdavanja u upotrebu i otpisa sitnog inventara

1. Na osnovu trebovanja u upotrebu je izdato inventara u

vrijednosti od 10.000,00 KM. Provesti odgovarajueknjienjemetodom indirektnog otpisa, a otpis se vri50%


53/147

TROKOVI ZALIHA SIROVINA I MATERIJALA

Primjer: planska cijena veaod stvarne

1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300,00 KM/kg.

Primljen je raun dobavljaana iznos od 30.000,00 KM plus5.100 KM PDV-a. Materijal je na zalihe zaduenpo planskojcijeni od 320,00 KM/kg.

2. U proces proizvodnje isporuenoje 40 kg. Materijala. Obraunutroka uraen je po planskoj cijeni od 320,00 KM/kg. Zautroeni materijal knjiena su odstupanja od stvarne cijene

zaliha materijala.


54/147


Primjer: planska cijena manja od stvarne




zaliha materijala.


55/147


Primjer: planska cijena manja od stvarne




zaliha materijala.


56/147

ZALIHE TRGOVAKE ROBE



57/147


Trgovina je privredna djelatnost kod koje trgovac nabavljarobu s namjerom dalje prodaje kupcima. Trgovina se prema

nainuprodaje dijeli na dva osnovana tipa i to:1. Trgovina na veliko

2. Trgovina na malo

Trgovaka roba kao kategorija zaliha podrazumijeva robu kojuje kupio trgovac (na malo ili veliko) i koja se dri (na skladituili u prodavnici) s ciljem dalje prodaje.

Moe imati razliite pojavne oblike: zemljite, poslovne istambene zgrade, ivotinje, biljke, otpadni materijal i dr.

Prema MRS-u 2, trgovaka roba moe se vrednovati po niojod sljedee dvije vrijednosti;1. Nabavnoj vrijednosti

2. Neto prodajnoj cijeni



58/147

GOV O

Trokovinabavke mogu biti;1. Fakturna cijena

2. Uvozne carine i druge takse (osim onih koje pravno lice moepovratiti od poreznih vlasti)3. Trokoviprevoza4. Trokovirukovanja i ostali trokovi

Odobreni popusti i rabati se priznaju, odnosno oduzimaju prilikomutvrivanja trokova nabavke.

U troak nabavke mogu se ukljuiti i trokovi vlastitih usluga kojidoprinose dovoenjuzaliha na sadanjulokaciju i u sadanjestanje.

Osnovna razlika izmeu trgovake robe u veleprodaji imaloprodaji, (MRS 2) jeste njihovo vrednovanje.

Zalihe veleprodaje se mogu evidentirati po nabavnojvrijednosti ili neto prodajnoj cijeni u zavisnosti od toga ta jenie, dok se zalihe u maloprodaji moraju evidentirati pomaloprodajnoj vrijednosti u koju je ukalkulisan PDV.



59/147


U troaknabavke zaliha robaNEukljuujese:

1. Trokoviskladitenja2. Administativni opi trokovikoji ne doprinose dovoenju zalihanasadanjulokaciju i usadanjestanje,

3. Trokoviprodaje

4. Trokoviposudbe, kaotosu kamate i drugislinitrokovi

Obraunnabavne vrijednosti robe, temelji se na; Ulaznim raunimadobavljaa

Internim obraunimai temeljnicama.

Roba u veleprodaji moe biti zaduena s marom (poprodajnoj cijeni ) ili bez mare(po nabavnoj cijeni).

Obveznicima PDV-a, PDV-e se ne ukljuuje u troak zaliha,nego se knjiikao ulazni porez (pretporez)

Zalihe robe u trgovini na veliko


60/147

Zalihe robe u trgovini na veliko

Trgovina na veliko se moedefinisati kao nabava robe i njena

daljnja prodaja trgovcima na malo, drugim trgovcima naveliko, industrijskim, trgovakimi profesionalnim korisnicimai ustanovama.

U trgovini na veliko roba se u knjigovodstvu evidentira po

vrsti, koliinii vrijednosti.

Raunovodstveniobuhvat nabavke, skladitenjai prodaje robemoebiti organizovan na razliitenaine,ali je uobiajnoda se

poslovni dogaajibiljee:

1. Na kontima glavne knjige- vrijednosno

2. U robnom (analitikom) knjigovodstvu po vrsti, koliini ivrijednosti,

3. U skladinojevidencijipo vrsti i koliini

Primjer:


61/147

Primjer:

1. Zaduilismo robu na veleprodajno skladitepo nabavnoj cijeniprema primljenoj fakturi dobavljaau iznosu od 25.000,00 KMza robu, plus 4.250,00 KM PDV

Primjer:

1. Nabavljeno je 10 maina pojedinane nabavne vrijednosti2.500,00 KM i primljen je raun dobavljaa u iznosu od25.000,00 KM plus 4.250,00 KM PDV-a. Mainesu zaduenena veleprodajno skladitepo prodajnoj cijeni s 30% mare.

2. Za zaduenje robe u finansijskom i robnom knjigovodstvuizraditi Kalkulaciju

Primjer:


62/147

Primjer:

1. Nabavljeno je 50 kom televizora iste marke i tipa po cijeni od

750,00 KM/kom. Primljen je raun dobavljaa na iznos od37.500,00 KM plus 6.375,00 KM PDV-a.

2. Primljen je raundobavljaaza trokovetransporta na iznos od2.000,00 KM plus 340,00 KM PDV-a

3. Primljen je raundobavljaa za trokove ukrcaja na iznos od1.000,00 KM plus 170,00 KM PDV-a

4. Primljen je raunza transportno osiguranje u iznosu od 500,00KM.

5. Napravljen je iproknjienobraunnabvke.

6. Roba je u skladitezaduenas 25% mare.


63/147

Primjer: ukljuivanje vlastitih trokova u troak zaliha robepriznavanjem prihoda

1. Kupljeno je od dobavljaa 80 kom kompjutera za daljnjuprodaju i primljen raundobavljaau iznosu od 72.000,00 KMplus 12.240 KM PDV-a

2. Prevoz je obavljen vlastitim kamionom. Prema internomobraunutrokoviprevoza u iznosu od 6.000 KM tereenisuna troakzaliha.

3. Napravljen je obraunnabavke iproknjien.

4. Roba je zaduenana veleprodajno skladitepo nabavnoj cijeni.


64/147

Primjer: ukljuivanje vlastitih trokova na zalihe bez priznavanja prihoda

1. Kupljeno je od dobavljaa80 kom kompjutera za daljnju prodaju i primljen raundobavljaau iznosu od 72.000,00 KM plus 12.240 KM PDV-a

2. Prevoz je obavljen vlastitim kamionom. Prema internom obraunu trokoviprevoza u iznosu od 6.000 KM tereeni su na troak zaliha, a kao protustavkaknjienje konto razgranienjatrokova

3. Napravljen je obraunnabavke iproknjien.4. Roba je zaduenana veleprodajno skladitepo nabavnoj cijeni.5. Zatvoren je konto kratkoronihrazgranienjasa stornom sljedeihtrokova;

Amortizacija kamiona 1.000,00 Bruto plaa 650,00 Dnevnice 340,00

Gorivo 2.800,00

Registracija 100,00

Gume 200,00

Odravanje i popravci 110,00 Cestarina 800,00

UKUPNO 6.000,00


65/147

Primjer: prodaja robe u veleprodaji i razduenje skladita

Kad se roba u veleprodaji proda, kupcu se ispostavlja raun na iznosvrijdnosti robe na koju se dodaje PDV (za obveznike PDV-a)

Kada se roba isporui kupcu potrebno je razduiti skladiteveleprodaje za pradanu i isporuenu robu.

1. Na skladitu veleprodaje nalazi se 10 kom hladnjaka pojedinanenabavne vrijednosti 750,00 KM/kom. Kupcu je prodano 8 komhladanjaka po cijeni od 975,00 KM/kom i ispostavljena je faktura

na iznos od 7.800,00 KM plus 1.320,00 KM PDV-a

2. Veleprodajno skladite je razdueno za prodanu i isporuenu tobu(8 kom x 750,00 = 6.000,00 KM)


66/147

Primjer: prodaja robe u veleprodaji i razduenje skladita kada je robazaduena po prodajnoj cijeni

1. Na skladitu veleprodaje nalazi se 10 kom hladnjaka pojedinanenabavne vrijednosti 750,00 KM/kom. Roba je zaduena po

prodajnoj cijeni s 30% mare,odnosno 975,00 KM/kom.

2. Kupcu je prodano 8 kom hladanjaka po cijeni od 975,00 KM/kom i

ispostavljena je faktura na iznos od 7.800,00 KM plus 1.320,00

KM PDV-a

3. Veleprodajno skladite je razdueno za prodanu i isporuenu tobu(8 kom x 750,00 = 6.000,00 KM)

Prodaja i razduenje robe u veleprodaji kad je roba nabavljena po razliitim nabavnimcijenama


67/147

cijenama

U praksi se najeedogaada se ista vrsta robe nabavlja po razliitimcijenama. Npr.prva koliinanabavi se po cijeni od 100,00 KM, druga po 110,00 KM, treapo 105,00KM, a etvrtapo 115,00 KM itd.

U takvim sluajevima postavlja se pitanje: po kojoj cijeni treba obraunati troakprodane robe?

MRS 2-Zalihe doputasljedeemetode obraunazaliha:a) Metodaprosjenogponderiranog troka

b) FIFO metoda

c) Metoda specifineidentifikacije

Prema revidiranom MRS-u 2, LIFO metoda obraunazaliha vienije doputena Preduzee treba koristiti istu metodu za sve zalihe sline vrste i namjene. Za zalihe

drugaije vrste ili namjene primjena razliitih metoda za utvrivanje troka jeopravdana.

Svaka od tih metoda daje razliite rezultate. Zbog toga se preduzee mora u okviruraunovodstvenih politika zaliha odluiti za jednu od tih metoda. Odabranu metoduobraunazalihapreduzeeNE SMIJE mijenjati tokom godine.

RAUNOVODSTVO TRGOVINE NA MALO


68/147

U trgovini na malo trgovac najee nabavlja robu od trgovca na

veliko ili odproizvoaai prodaje krajnjem kupcu. Iako razvoj kompjutorske i druge tehnike u dananje vrijeme

omoguava u trgovini na malo koritenje drugih metoda obraunazaliha, jo uvijek se koristi metoda trgovine na malo (RentailInventory Method- RIM)

Ova metoda temelji se na prodajnoj cijeni robe. Trokovi nabavnevrijednosti prodane robe ne prate se za svaki artikal posebno, nego se

izraunavaju kao dio od prodajne vrijednosti robe primjenompostotnih udjela.

Troakovih zaliha odreujese tako toseprodajna vrijednost zaliha umanji za odg.

postotak bruto mare(MRS 2)


69/147

Nabavna vrijednost robe u maloprodaji sastoji se:

Trokovakupovine

Drugih trokovakoji su nastali u dovoenjuzaliha na sadanjulokaciju i sadanjestanje.

Ako se vievrsta robe nabavlja zajedno pa se pojavljuju zajedniki

zavisni trokovinabavke, oni se na pojedine vrste robe rasporeujuprema nekoj racionalnoj osnovi.

Odobreni popusti i rabati se oduzimaju prilikom utvrivanjatrokovanabavke.

Primjer: od jednog dobavljaa nabavljeno je vie vrsta robe uvrijednosti od 9.000,00 KM, zavisni trokovi su 1.000,00 KM(faktura dobavljaaiznosi 10.000,00 KM plus 1.700,00 KM PDV-a),roba u prodavnicama zaduujese s 30% marei 17/ PDV-a.


70/147

Prodaja tokom perioda evidentira se putem kase ili

paragon blokova. Knjienjeprodaje robe razlikuje

se od knjienjau veleprodaji.U prodavnici se kupcima ne ispostavljaju fakture, nego gotovniski

raunikoji se knjiezavisno o vrsti naplate.

Prodaja robe u prodavnici u pravilu se naplaujena sljedeenaine: U gotovom novcu

Putem kreditne kartice (VISA, AMERICAN, MASTER CARD itd)

U ekovimagraana

Kada je roba iz prodavnice prodana potrebno je razduiti prodavnicu za


71/147

Kada je roba iz prodavnice prodana, potrebno je razduiti prodavnicu zavrijednost pordane robe. Razduenjese knjiina potranoj strani konta 133-roba u prodavnici, a protustavka je konto 501- nabavna vrijednost prodanerobe.

Nakon toga potrebno je razduiti i uraunatu maru u prodajnoj vrijednostiprodane robe na kotu 137, kao i uraunati PDV u prodajnoj vrijednostiprodane robe 138 i te iznose knjiitinapotranustranu konta 501.

Na taj nainse na kontu 501 dobiva nabavna vrijednost prodane robe.

Iznos mare za razduenje dobiva se tako to se izrauna % mare koji je

uraunatu prodajnoj vrijednosti po kojoj je roba zaduenai tim postotkom sepomnoiprodajna vrijednost prodane robe.

% mareu prod.vrjed= saldo konta 137/saldo konata 132 x 100

Iznos mareza razduenje:prodajna vrjed. Prodane robe x % mraeu prod.vrjed. Robe u prodavnici

Primjer prodaje robe i razduenje prodavnice


72/147

U prodavnici je zaduenarazliitaroba po prodajnoj vrijednosti sa 17% PDV-a u iznosuod 15.210,00 KM. Uraunata mara u prodajnoj vrijednosti iznosi 3.000,00 KM, auraunatiPDV 2.210,00 KM

1. Pazar prodavnice evidentirana u blagajni i knjizi prometa iznosi 4.095,00 KM od egajeu gotovini naplaeno3.550,00 KM, a u ekovimagraanja540,00 KM. Pazar naplaenu gotovinipoloenje na iro-raun.

2. Storniran je PDV s prihodima i prenesen na obavezu za PDV u iznosu od 595,00 KM (4.095,00 x 14,52991%)

3. Prodavnica je razduenaza prodanu robu. PDV za razduenjeiznosi 595,00 KM. Maraza razduenjeiznosi

3.000/15.210 x 4.095 = 807,704. Od jednog dobavljaajnabavljene su razliitevrste robe i primljena je faktura u iznosu

od 14.000,00 KM plus 2.380,00 KM PDV. Roba po kalkulaciji zaduenau prodavnici sprosjeno15% marei 17% PDV-a. Izraditi kalkulaciju

5. Pazar prodavnice iznosi 9.360,00 KM u gotovini. Pazar jepoloenna iroraun.6. Storniran je PDV s prihoda i prenesen na obavezu za PDV u iznosu od 1.360,00 (

9.360,00 x 14,52299%).

7. Prodavnica je razduenaza prodanu robu sa 17% PDV-a. Razduenaje i mara.


73/147

ZALIHE PROIZVODNJE


74/147

FORMIRANJE ZALIHA PROIZVODNJE

Proces proizvodnje se moe definiati kao konverzijanabavljenih sirovina i repromaterijala, uz koritenjeljudskog rada i stalnih sredstava, u novo dobro- gotov

proizvod.

Zalihe proizvodnje se dijele prema stepenu dovrenosti:

1. Proizvodnja u toku

2. Zalihe poluproizvoda

3. Zalihe gotovih proizvoda.

Proizvodnja u toku oznaava zalihe proizvodnje koje se upravonalaze u procesu transformacije u gotov proizvod.

FORMIRANJE ZALIHA PROIZVODNJE


75/147

U okviru proizvodnje u toku evidentira se svaki ulaz sirovina i

materijala, te ostalih komponenti koji se ukljuuju,prema MRS2- Zalihe, u vrijednost proizvodnje, odnosno gotovih proizvoda.

Trokoviproizvodnje sastoje se od trokovadirektnog materijalai trokovakonverzije.

Trokovi direktnog materijala, odnose se na utroene sirovine,repromaterijal i pomoni materijal u procesu stvaranja novogdobra- proizvoda, to ini najdirektniji troak u procesu

proizvodanje.

Trokovikonverzije inedvije komponente;

Direktni trokovi koji su direktno vezani za proces proizvodanje,npr.trokoviradnika,.

Opti proizvodni trokovi su trokovi nastali u vezi sa proizvodnjom,osim direktnog materijala i direktnih trokova konverzije. (trokoviindirektnog rada, operativnog najma proizvodne opreme, amortizacija

proizvodnih kapaciteta.....)

Primjer:


76/147

1. Izvrenaje nabavka materijala od dobavljaa,PDV obveznika u

vrijednosti od 2.340.000,00 KM sa PDV-om. Materijal jezaprimljen u skladitena osnovu primke.

2. Izvreno je trebovanje materijala u proizvodnju, na osnovuradnog naloga, vrijednost 1.000.000,00 KM.

3. Izven je mjeseni obraun amortizacije dugorone imovinekoja se koristi u proizvodnji u iznosu od 230.000,00 KM

4. Izvren je mjeseni obraun amortizacije dugorone imovinekoja se ne koristi u procesu proizvodnje i koja ne zadovoljava

uslove da se ukljui u cijenu kotanja u iznosu od 52.000,00

KM


77/147

5. Obraunatesuplaei dodatna primanja koja proizilaze iz radnog

odnosa direktnih proizvodnih radnika i proizvodnogmenadmenta, koja zajedno sa pripadajuim porezima idoprinosima iznode 500.000,00 KM.

6. Obraunatesuplaei dodatna primanja koja proizilaze iz radnogodnosa radnika koji rade u prodaji i marketingu, ne

neproizvodom menadmentu,u ukupnom iznosu od 265.000,00KM.

7. Primljena je faktura dobavljaaPDV obveznika koja se odnosinaprueneusluge dorade na proizvodima, u ukupnom iznosu os11.700,00 KM sa PDV-om.

8. Po zavretku proizvodnje zadueno je skladite gotovihproizvoda po nabavnoj cijeni (stvarni trokovi)u vrijednosti od1.740.000,00 KM.

ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA


78/147

Na kontima grupe 12- Gotovi proizvodi iskazuju se kretanja zaliha

gotovih proizvoda; poetno stanje, poveanje i smanjenje u tokuobraunskog perioda i krajnje stanje zaliha gotovih proizvoda nakraju obraunskogperioda.

Skladitegotovih proizvoda moese zaduitipo sljedeimcijenama:

1. Nabavnoj /cijeni kotanjaproizvoda

2. Planskoj cijeni

3. Prodajnoj cijeni.

Nain zaduivanja zaliha zavisi od usvojenih raunovodstvenihpolitika drutva.

ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA


79/147

Na kontima grupe 12- Gotovi proizvodi, prilikom evidentiranja i

praenjazaliha moraju se koristiti konta: 595-poveanjevrijednosti zaliha uinka

596- smanjenje vrijednosti zaliha uinka

Poveanje stanja zaliha na kontima gotovih proizvoda se na kraju(31.12 ili 30.06.), u odnosu na poetakobraunskogperioda ( 01.01.)evidentira zaduenjemkonta 595-poveanjevrijednosti zaliha uinkaikonta 599- prenos rashoda uz odobrenje ostalih konta klase

5- Rashodi.

Smanjenje stanja zaliha na kontima gotovih proizvoda na kraju (31.12

ili 30.06) u odnosu na poetak obraunskog perioda (01.01.) seevidentira zaduenjemkonta 599-Prenos rashoda, uz odobrenje konta596- Smanjenje vrijednosti zaliha uinka i ostalih konta klase 5-Rashodi.


80/147

Osnovna promjena knjienjaproizvodnje se ogleda u sljedeem: Evidentiranjem promjena na zalihama proizvodnje ( proizvodnja u toku,

gotovi proizvodi) se vri uz paralelno evidentiranje na kontima klase 5-Rashodi ( konta 595- poveanje vrijednosti zaliha uinaka i 595- Smanjenjevrijednosti zaliha uinaka).

Nijepredvienkonto koje skupljajui preko kojeg se prenose uskladitivitrokovi (ranije 370-Raspored trokova za obraun uinaka) i neuskladitivitrokovi (ranije konto 371- Raspored trokova u obraunu poslovnogrezultata).

Svi trokovi i rashodi, koji se sada evidentiraju u okviru jedinstvene klase 5-

Rashodi, se prenose preko konta 599- Prenos rashoda ( ukljuujuii konta 595i 596), na konto 711- Ukupni rashodi.

Svi prihodi se sa klase 6 prenose peko konta 699- Prenos prihoda na konto710- Ukupni prihodi.

uloguranijih konta 370-raspored trokovaza obraunuinkai 371- rasporedtrokova u obraunu poslovnog rezultata je sada preuzelo konto 599- Prenos

rashoda, ali samo do prenosa ulogu ranijeg konta 650- Trokovi prodatih proizvoda su sada preuzela

konta 595 i 596 koja u kombinacijisa ostalim rashodima koji se iskazuju uBilansu uspjeha, daju isti podatak, ali sa razliitomstrukturom.


81/147

Primjer ( nastavak primjera datog za kotno 110- proizvodnja u toku

zaduenje skladita po stvarnim cijenama)

1. Po zavretkuproizvodnje zadueno je skladitegotovih proizvoda ponabavnoj cijeni (stvarnim trokovima)vrijednosti 1.740.000,00 KM, utosu ukljuenisvi proizvodni trokovi.

2. Od proizvedene koliine porodat je samo jedan di (57%), nabavnevrijednosti 1.000.000,00 Km (stvarni trokovi), po prodajnoj cijeni1.755.000,00 KM sa PDV-om, pri emu je ostvarno prihoda od

prodaje 1.500.000,00 KM. Za prodaju proizvoda razdueno jeskalditeu korist konta 596- samnjenje vrijednosti zaliha uinka.


82/147

Primjer ( nastavak primjera datog za konto 110- proizvodnja u toku ,

zaduenje skladita po planskim cijenama)

1. Po zavretkuproizvodnje zaduenoje skladitegotovih proizvoda poplanskojcijeni 1.900.000,00 KM, a na kraju mjeseca je utrvenanabavna cijena (stvarni) trokovi vrijednosti 1.740.000 KM.

Odstupanje iznosi 160.000,00 KM.2. Od proizvedene koliine porodat je samo jedan di (57,47%), po

planski cijenama 1.091.930,00 KM. Utvrena prodajna cijena je1.755.000,00 KM sa PDV-om, pri emu je ostvareno prihoda od

prodaje 1.500.000,00 KM.


83/147

Ako posao shvatamo kao igru onda je raunovodstvoodliannainvoenja rezultata. Bez raunovodstva ne bi znali koliko steodmakli.

Tomas Dreks


84/147

O B A V E Z E

BILANS STANJA NA DAN

AKTIVA PASIVA


85/147

Obaveze su pozicija u pasivi bilansa stanja i predstavljaju u

finansijskim terminima izraenetueizvore imovine.

Obaveze se dijele na:

Kratkorone

Dugorone

Saldo na svim kontima obaveza na datum bilansa stanja, u

pravilu, treba bitipotraanili nula.

Obaveze se knjie u okviru KLASE 4.

AKTIVA PASIVA

IMOVINE

OBAVEZE:

KratkoroneDugorone

VLASTITI KAPITAL

KRATKORONE OBAVEZE


86/147

Kratkorone obaveze su one obaveze ije se podmiranje,raunajui od datuma bilansa stanja, oekuje u roku kraemod godinu dana.

Obaveze koje se najeepojavljuju u poslovanjupreduzeasu; Obaveze prema dobavljaima(cto 432)

Obaveze za izdane mjenice (cto 429)

Obaveze po osnovu kratkronihkredita (cto 422)

Kratkoroneobaveze prema kreditnim institucijama ( cto 4221)

Obaveze prema dobavljaima;


87/147

Na kontu 432 iskazuju se obaveze prema dobavljaimadobara i

usluga u zemlji.

Radi lakegpraenjapotraivanja i obaveza iz osnova PDV-a,konto 432 se moe analitiki razraditi i voditi za svakogdobavljaaposebno.

Prema tome, stanje na sintetikom kontu obaveza premadobaljaima , treba odgovarati zbiru analitikih kontadobavljaa.

Obaveze prema dobavljaima se, obino, iskazuju na osnovuprimljene fakture za isporuenadobra ili izvreneusluge.

Obaveze za izdane mjenice


88/147

Obaveze za izdane mjenice

Obaveze razliitih vrsta mogu se podmirivati, izmeuostalog, mjenicama (osim poreznih obaveza i drugih

obaveza kod kojih je iskljuenoplaanjemjenicom).

Na ovaj nain se jedna vrsta obaveza zatvara izamjenjuje se obavezom za izdane mjenice koje ese uodreenomroku podmiriti.

Izdana mjenica moe biti sredstvo bezgotovinskogplaanja, a u zavisnosti od vremena dospijea ima iobiljeje instrumenta kreditiranja, te instrumentaosiguranjaplaanja.

Primjer: knjienje izdane mjenice s ukljuenom kamatom i PDV-om


89/147

om-

1. Primljen je raundobavljaaza nabavljene rezervne dijelove za

servisne usluge u iznosu od 42.735,00 KM plus 7.264,95 KMPDV-a. Rezervni dijelovi su zaduenina skladite

2. Dobavljau je 01.06. izdana vlastita mjenica s dospijeem nadan 01.07. u svrhu plaanja za rez.dijelove u iznosu od

50.000,00 KM. Za mjeninoplaanje s odgodom od 30 dana,ugovorena je kamata 12 % godinje. Kamata se uveava zaPDV. Obraunatakamata iznosi 463,10 KM, a obraunatiPDVna kamatu iznosi 78,73 KM.

3. Po izvodu sa -r knjiena je isplata vlastite mjenice po

dospijeuu iznosu od 50.541,83 KM.4. Knjienisu trokovikamate po mjenici

5. Priznat je ulazni porez po obraunuza kamate.

Obaveze po osnovu kratkoronih kredita


90/147

Obaveze po osnovu kratkoronih kredita nastaju uzimanjemfinansijskih ili robnih kredita od vlasnikapreduzea,graanai drugihpreduzea

Razlika u raunovodsvenom i poreznom postupku kod obaveza sosnova kredita u odnosu prema obavezama prema kreditniminstitucijama, sastoji se, izmeuostalog, u tome tose na obraunatekamateplaaPDV, ako je davatelj kredita PDV-e obveznik.

Ova obaveza najee nastaje kad vlasnici preduzea daju svompreduzeu pozajmicu radi poboljanja likvidnosti ili pozajmljujunovac od drugogpreduzea.

Kada vlasnici (d.o.o) daju pozajmicu svom preduzeu radi

poboljanja likvidnosti, mogu ih dati beskamatno , u tom sluajunema obaveze po osnovu poreza na dohodak.

Takoer su esti i naknadni otpisi takvih pozajmica, to zapreduzee predstavlja prihod, s tim da je u takvim sluajevimapotrebna pisana izjava, odluka ili drugi relevantan pisani dokumentkojim se zajmodavac odrieprava na povrat pozajmice.

Primjer; dobivanje kredita od drugog preduzea sb k


91/147

obraunatom kamatom

1) Primljena je pozajmica od drugog preduzea posklopljenom ugovoru u iznosu od 60.000,00 KM na rok

od mjesec dana uz kamatnu stopu od 2% godinje.

2) Krajem mjeseca primljen je raunza obraunanukamatu

u iznosu od 1.200,00 KM plus 204,00 KM PDV-a nakamatu.

3) Protekom ugovorenog roka od mjesec dana, vraena jepozajmica u iznosu od 60.000,00 KM iplaenesu kamate

s PDV-om u iznosu od 1.404,00 KM.

Kratkrone obaveze prema kreditnim institucijama


92/147

Kratkrone obaveze prema kreditnim institucijama

Kratkorone obaveze prema kreditnim institucijama suobaveze za primljene kredite od banaka, osiguravajuihdrutavai drugih finansijskih institucija.

Razlika u odnosu na kredite primljene od drugogpreduzeaje u tome tosu kamate i ostale usluge banaka,osiguravajuih drutava i ostalih finansijskih institucijaosloboenePDV-a


93/147

Primjer; primanje i otplata kratkoronog kredita banke

1. Preduzee je primilo kratkoroni kredit od banke uiznosu od 80.000,00 Km. Kredit se vraa u est

jednakih rata. Kamatna stopa je 9% godinje.

2. Preduzee je otplatilo prvu ratu kredita prema planu

otplate u iznosu od 13.687,67 KM, od ega se nakamatu odnosi 600,00 KM , a na glavnicu 13.087,67

KM.

Dugorone obaveze


94/147

Dugoroneobaveze su one obaveze ijije rok vraanjaduiod

jedne godine raunajuiod datuma bilansa stanja .Evidentiraju se na kontima grupe 41. Pravila priznavanja ivrednovanja pojedinih vrsta obaveza ureuju se MRS 39 (zafinansijske obaveze), MRS 17 (za obaveze iz osnova lizinga),

MSFI 7 i drugim relevantnim MRS/MSFI

Dugorone obaveze koje se najee pojavljuju u poslovanjupreduzeasu;

Obaveze po osnovu dugoronihkredita

Obaveze po osnovu dugoronihkredita prema kreditnim

institucijama,

Obaveze po osnovu dugoronih kredita


95/147

Dugoroni krediti su krediti primljeni od drugih drutava ili

graana, iji je rok vraanja dui od godinu dana od danabilansa.

Anuiteti kredita se otplauju u vremenskim intervalima i uiznosima koji su regulisani ugovorom i planom otplate kredita.

Obraunatekamateevidentiraju se kao troakperioda na koji seodnose.

Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u svakom

obraunskom periodu (najee mjeseno) ispostavljati rauneza kamate sa uraunatim PDV-om, bez obzira to otplate

anuiteta (rata) mogu biti u duimvremenskim intervalima (npr.Polugodinje)

Dugorone obaveze prema kreditnim institucijama


96/147

Dugorone obaveze prema kreditnim institucijama su

obaveze za primljene kredite od banaka, osiguravajuihdrutavai ostalih finansijskih insitucija.

Obaveze za primljene kredite knjiese u iznosu glavnicebez kamata.

Otplata kamata obavlja se prema ugovorenim anuitetimaprema planu otplate na nain da se dio anuiteta koji seodnosi na glavnicu duga knjiikao smanjenje obaveze, adio koji se odnosi na kamate na trokove perioda na koji

se odnose. Na kamate koje naplauje banka i druge finansijske

insitucije ne obraunavase PDV-e.

Primjer primanja i otplate dugoronog kredita banke


97/147

Primjer primanja i otplate dugoronog kredita banke.

1. Preduzee je primilo od banke 600.000,00 KMdugoronog kredita. Kredit se vraa u est jednakih ratakoje seplaajuestomjeseno,tj. u vremenu od 3 godine,odnosno 36. mjeseci. Kamatna stopa je anuitetska godinjau iznosu od 12%.

1. Preduzee je otplatilo prvu ratu kredita u iznosu od86.017,58 KM plus kamata u iznosu 36.000,00 KM.

Dugorona rezervisanja za rizike i trokove- MRS 37


98/147

Rezervisanje se moe definisati kao troak koji tereti sadanjibilans uspjeha, zbog nastalog dogaaja koji e prouzroiti

izdatke u narednim periodima i iji iznos se ne moeodrediti spotpunom tanounego ga treba procjeniti.

U rashode se mogu ukljuiti dugorona rezervisanja zavjerovatne trokove i rizike koji e nastati u budunosti, aodnose se na sadanjeuinke,odnosno na poslovanje u tekuem

periodu,.

Procjena dugoronihrezervisanja mora biti realna i objektivna.

Prema Pravilniku o porezu na dobit kao rezervisanja se mogu

ukljuitirashodi samo za;

Rezerviranja za otpremnine Za trokoveu garantnom roku

Za trokovezapoetihsudskih sporova

Za trokoveinvesticionog odravanja

Za trokoveobnavljanja prirodnih bogastava

U sluaju da se rezervisanja ne iskoriste u roku rezervisanja


99/147

Usluajuda se rezervisanja ne iskoriste u roku, rezervisanjatreba oprihodovati (l.4.a, Pravilnika o porezu na dobit).

Trokovi rezervisanja knjie se na teret perioda u kojem jerezervisanje obavljeno po osnovu nastanka dogaaja koji euzrokovati buduetrokove,a ijise iznos treba procjeniti.

Npr. smatra se da su trokovi servisiranja za prodanihproizvoda u garantnom roku nastali kao posljedica dogaaja

prodaje tih proizvoda pa ih treba teretiti kao da su proizvodiprodani, a ne kao da su se pokvarili.

Primjer dugoronogrezervisanja za trokovei rizike.

1. Izvrenoje dugoronorezervisanje u garancijskom rokuza prodane poizvode. Trajanje garancije je dvije godine,

a trokovi popravke i servisiranja proizvoda seprocjenjuju na iznos od 100.000 KM.


100/147

PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA

Pasivna vremenska razgranienja predstavljaju pozicijeprenosne pasive.

Dvije najvanijegrupe pasivnih vremenskih razgranienjasu;

1. Obaveze za nastale trokveijeseplaanjeodgaa2. Odgoeni prihodi, tj. obraunani prihodi ije se

priznavanje odgaa, pa se knjiekao obaveze.

Obaveze za odgoenoplaanjepriznatih trokovasu one vrstetrokova koje se odnose na tekui period ali nemaju pokrie


101/147

trokova koje se odnose na tekui period, ali nemaju pokrieizvornom dokumentacijom. Zbog toga se privremeno knjiepoobraunu i procjeni, a naknadno se povezuju sa izvornim

dokumentom.

Obraunati prihodi budueg perioda i odgoeno priznavanjeprihoda, su oni prihodi koji pripadaju sljedeem obraunskomperiodu, a ne tekuem.

Konta vremenskih razgranienja obavezno se koriste zarazgraniavanjetrokovai prihoda izmeudva ili viegodinjihobraunskihperioda.

Npr. Ako treba napraviti obraunnabavne vrijednosti zaliha, a utom sluajune postoje svi potrebni raunidobavljaa, a raunkoji nedostaje se moe procjeniti i knjiiti na konto pasivnogvremenskog razgranienja. Kada stigne raundobavljaa,kontovremenskog razgranienja se zatvara s kontom dobavljaa, amoguarazlika se doknjiavaili stornira s trokova.

Primjer knjienje obraunatih trokova za koje nije primljenafaktura


102/147

faktura.

1. Od drugogpreduzeanaruenesu usluge reklame koje suobavljene tokom decembra tekue godine. Do danaobrauna nije primljen raun za uslugu reklame, pa jeiznos procjenjen na 10.000,00 KM ( ulazni PDV poobraunskimtrokovimaza koje nije primljena faktura se

ne priznaje).2. Poslovni dogaaju sljedeojgodini:SluajA U sljedeoj godini primljena je fakutra dobavljaa u

iznosu od 11.500,00 KM plus 1.955,00 KM PDV-a.

SluajB U sljedeoj godini primljena je faktura dobavljaa u

iznosu od 9.000,00 KM plus 1.530,00 KM.

TROKOVI (KLASA 5)


103/147

Na klasi 5, pored rashoda knjie se i trokovi tekuegperioda, i to:

Trokovinabavne vrijednosti prodate robe

Materijalni trokovi,

Trokoviplaai ostalih primanja zaposlenih

Trokoviproizvodnih usluga

Amotizacija i trokovirezervisanja Nematerijalni trokovi

Materijalni trokovi


104/147

Na kontu grupe 51 su trokovi:

Sirovina,

Materijala,

Goriva i energije

Rezervnih dijelova

Sitnog inventara

Trokovi sirovina i materijala u poslovanju obino

predstavljaju utroene sirovine i materijal u procesuproizvodnje, trokovi ambalae, trokovi reijskogmaterijala, kancelarijskog i dr.materijala, kalo, rastur, kvar

i lom materijala i ostali trokovisirovina i materijala.

T k i i i i ij l di k i k


105/147

Trokovisirovina i materijala direktno su vezani za konto101- Sirovine i materijal, u okviru kojeg se evidentiraju

zalihe sirovina, osnovnog i pomonog materijala, ostalogmaterijala, goriva, maziva i drugih sirovina i materijalakoji se koriste u poslovnom procesu.

Primjer:1. izvrena je nabavka materijala od domaeg dobavljaa,

PDV obveznika u vrijednosti od 1.600,00 KM. Ulazni

PDV iznosi 272,00 KM. Materijal je zaprimljen u

skladite po osnovu primike, nakon ega je izvrenotrebovanje materijala u proizvodnju, na osnovu radnog

naloga u vrijednosti od 1.000,00 KM.

Trokovi energije i goriva se mogu odnositi na utroenu


106/147

Trokovi energije i goriva se mogu odnositi na utroenuel.energiju, ugalj i druga vrstagoriva, plin i paru, mazut iulje za loenje, dizel gorivo, motorni benzin, gorivo imazivo za transportna sredstva i ostali trokovienergije igoriva.

Ovi trokovi se najee ne skladite i priznaju se akotroak po akturalnom principu, u skladu sa primljenim

dokumentom (fakturom) o nastanku ove vrste troka.

Primjer:

1. Za kupljeno gorivo za transportna vozila za proteklimjesec primljen je raunu ukupnom iznosu od 2.000 KMsa 340 KM PDV-a

2. za kupljeno gorivo za slubenoputnikovozilo primljenje raunu iznosu od 500 KM plus 85 KM PDV-a

Trokovi zaposlenih


107/147

Na kontima grupe 52, iskazuju se;

UKUPNI trokovi plaa, naknada plaa i svih ostalihprimanja zaposlenih, sa svimprateimobavezama, koji seknjie na kontima 520, 521, 523 i 524 ( uz odobrenjeodgovarajuihkonta obaveza iz grupe 45).

UKUPNI trokova naknada anovima raznih odbora,komisija i sl.sa svimprateimobavezama koji se knjienakoto 527 (uz odobrenje konta obaveza 463, 464 i 465)

UKUPNI trokovi naknada fizikim licima- graanima

(po ugovorima o djelu, autorskim ugovorima) sa svimprateim obavezama u vezi s tim isplatama fizikimlicima, koji se knjie na konto 525 (uz odobrenje kontaobaveza 466,467 i 468)

Trokovi plaa i naknada plaa


108/147

Na kontima 520 Trokoviplaa i 521- Trokovi naknada

plaa, iskazuju se UKUPNI obraunati trokovi zaposlenih,odnosno UKUPNI obraunati trokovi naknada plaazaposlenih koji terete trokove poslodavca, ukljuujui i sve

prateeobaveze za poreze, druge dadbinei doprinose.

Plaa je troak kojim se nadoknauje rad zaposlenih u

preduzeu. Naknade plaa obuhvataju primanja zaposlenih za vrijeme

bolovanja, za dravne praznike, vjerske praznike, godinjiodmor,plaenoodsustvo i sl.

Poslodavci su obavezni svojim zaposlenicima za obavljeni radisplatitiplauutvrenukolektivnim ugovorom o radu, u skladus pravilnikom o radu, Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.

Porez na plau se obraunava i plaau skladu sa odredbamaZakona o porezu na plae Stopa poreza na plau po osnovu


109/147

Zakona o porezu na plae. Stopa poreza na plau po osnovuredovnog rada iznosi 10% na netoplau.

Propisani doprinosi, (PIO, MIO, nezaposlenost) se takoer,

obraunavaju prilikom obraunaplae i uplatu doprinosa zaobveznika doprinosa vri isplatilac plae i drugih linih

primanja, prilikom svake isplate plae, a najkasnijeposljednjeg dana u mjesecu za prethodni period.

VRSTA DOPRINOSA Iz primanjaosiguranika

Na teret poslodavca

a) Za MIO

b) Za zdravstveno osiguranje

c) Za osiguranje od nezaposlenisti

17,00%

12,50%

1,50%

6,00%

4,00%

0,50%

Ukupno na brutoplau 31,00% 10,50%

Privredna drutva i druge P/F osobe prilikom isplate plaeimaju obavezu obraunati i posebne naknade za zatitu od


110/147

imaju obavezu obraunati i posebne naknade za zatitu odprirodnih i drugih nesrea, po stopi od 0,50%, na osnovicukoju ineisplaenenetoplae.

Kao i obavezu obraunati i opuvodnu naknadu po stopi od0,5% od iste osnovice.

Prema lanu 23.stav 5. Pravilnika o nainu obraunavanja iuplate doprinosa, poslodavac ne moe izmirivati obaveze poosnovuplaaza naredni mjesec koje su dospjele zaplaanje,ada prije toga nije izmirio svoje obaveze po osnovu doprinosa,

poreza na dohodak i netoplaeza predhodni mjesec.

Isplatitelj plaa i drugih linihprimanja, duan je zasvaku isplatu plae sainiti specifikaciju o isplatiprimanja, obraunu i uplati poreza i doprinosa idostaviti ih istog dana po izvrenojuplati mjerodavnoj

Poreznoj upravi u FBiH

Ostali trokovi zaposlenih

U t l t k l ih b j


111/147

U ostale trokovezaposlenih ubrajamo;

Trokoviishrane zaposlenih tokom rada (topli obrok)

Trokoviprevoza na posao i s posla, Regres za godinjiodmor.

Za sve tri navedene vrste nadokanada zaposlenima do visine

utvrene Uredbom o naknadama i drugim materijalnim

pravima koja nemaju karakterplae,ne obraunavase porez naplau.

VRSTA ISPLATE IZNOS KOJE SE NE OPOREZUJE

Topli obrok 2% prosjeneneto plae u FBiH

Trkoviprevoza na posao i s posla /zaudaljenost preko 1 km, ako prevoz nije

organizovan

U visini cijene mjesene kartegradskog ,prigradskog ili meunarodnog prevoza

Regres za godinji odmor 70% plae radnikaprema visini prosjeneplae u FBiH u posljednja 3 mjeseca prijedonoenja Rjeenja o regresu

Isplata preko Uredbom porezno limitiranih iznosa:

oporezuju se poreznom naplaupo zbirnoj stopi od 68,97%


112/147

su porezno nepriznati trokovikoji uveavajuporeznu osnovicuporeza na dobit.

Izdaci za ishranu zaposlenih u toku rada imaju karakter

trokova zaposlenih bez obzira na to kako je ishranaorganizirana.

Propis koji regulie neoporezivu visinu toplog obroka za FederacijuBosne i Hercegovineje: Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak

(Sl. novine FBiH,br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12)

zaposlenik ima pravo na topli obrok zasvaki dan proveden na radu, ali treba znati

da se naknada za topli obrok i dnevnica

meusobnoiskljuuju.

Primjer knjienja toplog obroka


113/147

Preduzeeza dio zaposlenih organizuje ishranu u vlastitom restoranu.Za dio zaposenih, prema ugovoru, obroke dostavlja restoran xy.

Ostalim zaposlenicima na ime trokova toplog obroka u toku radaisplaujese nadoknada iz blagajnepreduzea. Ukupni trokovitoplogobroka nepremaujuiznos utvrenUredbom.

1. nabavljene su namirnice za vlastiti restoran i primljena fakturadobavljaa u iznosu od 2.000,00 KM plus 340,00 KM PDV-a.

Namirnice su uskladitene (ishrana zaposlenih je potronja u

neposlovne svrhe, te se ne moe koristiti odbitak ulaznog porezasadranogu primljenim raunimadobavljaa).

2. Kuhinji vlastitog restorana izdane su namirnice u vrijednosti od1.800,00 KM.

3. Vrijednost pripremljenih obroka po internom obraunu iznosi

1.600,00 KM.4. Primljena je faktura restrana XY za obroke u protekoj sedmici na

iznos od 1.500,00 KM plus 255,00 KM PDV-a.

5. Iz blagajne je isplaeniznos od 1.200,00 KM, na ime trokovatoplogobroka za april.

TROKOVI USLUGA

Trokovi usluga nastaju kao posljedica nastanka obaveza za


114/147

Trokovi usluga nastaju kao posljedica nastanka obaveza zakoritenjeusluga koje privrednom drutvuu vezi s poslovanjem

pruajudruge pravne i fizikeosobe.

Na kontima grupe 53, knjie se izmeu ostalog, transportnitrokovi, trokovi usluga odravanja i zatite, trokovizakupnina, trokovisajmova, trokovireklame i sponzorstva....

Primjer; trokovitransporta

1. Samostalni prevoznik (PDV obveznik) nam je ispostavio

fakturu za usluge prevoza prodatih gotovih proizvoda kupcu, na

iznos od 2.800,00 KM plus 476,00 KM PDV-a.

Trokovi usluga promocije, sponzorstva i reklame, nastaliputem sredstava javnog saopavanja, na oglasnim panoima,


115/147

teleopima, lecima, katalozima, ako i sajmovima evidentiraju sena kontu 535- Trokovireklame i sponzorstva

U trokove promocije ( a ne u reprezentciju) pripadajuproizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznikaprilagoeniza tu svrhu s oznakom nije za prodaju, te drugi reklamni

predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (ae,pepeljare,olovke, rokovnici, upaljaii sl)

Ako se ti proizvodi daju kupcima ne smatraju sereprezentacijom nego trokovima promocije ako njihovapojedinanavrijedost ne prelazi 20,00 KM.

Meutim,kada predmet za promociju dajemo na poklon vlastite

proizvode koji nisu u posebnim pakovanjima, potrebno jeobraunatiPDVkoji se tereti na trokove.

PDV po ulaznim ranima za usluge promocije priznaje se kaoulazni porez.

Primjer knjienja usluga promocije za koju je primljen raun


116/147

1. Od reklamne agencije primljen je raun za oglaavanje u

javnim medijima u iznosu od 4.000,00 KM plus 680,00 KMPDV-a.

2. Nabavili smo 500 kom privjesaka sa znakom tvrtkepojedinanenabavne vrijednosti 3,00 KM/kom i primili fakturu dobavljaau iznosu od 1.500,00 KM plus 255,00 KM PDV-a.

3. Darovali smo 400 kom privjesaka naimkupcima i obraunaliPDV.

Sponzorstva se smatraju darovanjima (donacijama). Ona se


117/147

p j j ( j )ukljuuju u rahode poreznog perioda kad su dana u kulturne,naune, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne,

sportske, vjerske i druge svrhe. Izdaci za humanitarne, kulturne , obrazovne, naune i sportske

ciljeve (osim za profesionalni sport) priznaju se u poreznopriznate rashode do visine 2%ostvarenih prihoda.

Ako rashodi darovanja preu doputeni iznos, za iznos

prekoraenjatreba uveatiosnovicu poreza na dobit.Sponzorstvo moebiti dato u;1. Novcu

2. stvarima.

Darovanje novanihsredstava (bez protuusluge) osloboeno jePDV-a Darovanje u stvarima nije osloboeno PDV-a. I darovatelj i

primalac dara trebaju imati o tome vjerodostojne isprave.

Trokovi reprezentacije su izdaci za ugostiteljske i slineusluge, plaeni odmori i rekreacije, plaena turistika i slina

t j


118/147

putovanja.

Prema Zakonu o porezu na dobit, trokovi reprezentacijepriznaju se kao rashod u poreznom bilansu u iznosu najvie0,5% od ukupnog prihoda

Trokovi dnevnica za slubeno putovanje, putnih trokova,trokovasmjetaja i drugi izdaci vezani za slubenoputovanjeevidentiraju se na kontu 523

Puna dnevnica se obraunavaza vieod 12 sati u jednom danuprovedenom na putu. Pola dnevnice se obraunavaza 8-12 satiprovedenih na putu.

Visina dnevnice propisana je Rjeenjemo iznosima dnevnice u


119/147

zavisnosti od zemlje odredita,ako bi dnevnica bila veaod onekoja je doputena po poreznim propisima, ta razlika postaje

plaa i na nju se obraunava porez na plau, te predstavljaporezno nepriznat rashod, koji uveava osnovicu poreza nadobit.

Trokovi noenja na putovanju priznaju se u visini stvarnihtrokova,prema dostavljenom raunu.


120/147

Rashodi, prihodi, dobit ili gubitak

Rashodi


121/147

Rashodi su stavka bilansa uspjeha (rauna dobiti iligubitka) koja se odbija od prihoda pri izraunavanjufinansijskog rezultata obraunskogperioda.

Rashodi su smanjenje ekonomske koristi kroz obraunskiperiod u obliku odliva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja

obaveza to za posljedicu ima smanjenje glavnice, osimonog u vezi sa raspodjelom uesnicimau glavnici.

Vrste rashoda primjenom metode vrsta trokova;


122/147

Amortizacija

Trokovisirovine i materijala Trokoviprimanja zaposlenih

Ostali rashodi

Vrste rashoda primjenom metode funkcije; Trokoviprodatih proizvoda

Trokovidistribucije

Administrativni trokovi

Ostali rashodi

Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na osnovu direktne povezanosti

izmeu nastalih trokova i odreene stavke prihoda- sueljavanje


123/147

p j jtrokovas prihodima.

Trokoviprodatih proizvoda kao rashod u bilansu uspjeha U okviru konta grupe 50 knjii se nabavna vrijednost prodate robe.

Vrijednost zaliha gotovih proizvoda prenosi se na rashode u trenutkukad se gotovi proizvodi prodaju, odnosno kada su steeni uslovi za

priznavanje prihoda po osnovu prodaje gotovih proizvoda.

Trokovirealiziranih usluga kao rashod u bilansu uspjeha Knjiese u okviru konta 53, a priznaju se kao rashod kada su steeni

uslovi za priznavanje prihoda od realiziranih usluga

Trokovinabavne vrijednosti prodane robe Knjiese u okviru konta 50, a priznaju se u rashode kad se roba proda,

odnosno kad su steeni uslovi za priznavanje prihoda po osnovuprodaje robe.

Rashodi neovisni o priznavanju prihoda Terete bilans uspjeha, odnosno ostvareni prihod u periodu u

kojem su nastali pa se iz toga razloga zovu i vremenski rashodi


124/147

kojem su nastali, pa se iz toga razloga zovu i vremenski rashodiili rashodi perioda. Ovi rashodi se pojavljuju aki kada je prihodtog perioda nula.

Rashodi neovisno o priznavanju prihoda su sljedeirashodi; Trokovidistribucije,

Trokoviuprave, administracije, i dr.opitrokovi

Usklaivanjevrijednosti zaliha

Rashodi od ulaganja

Rashodi s osnova finansiranja

Otpis vrijednosti zastarjelih zaliha

Manjkovi

Kazne, penali i nadokande teta

Otpis nenaplativihpotraivanjai ulaganja Umanjenje vrijednosti stalnih i dugoronihsredstava

Ostali rashodi.

Porezno nepriznati rashodi

Za utvrivanje oporezive dobiti, priznaju se rashodi u iznosima utvrenim bilansomj h kl d i i d i h d k j j k


125/147

uspjeha u skladu sa propisima o raunovodstvu,izuzev rashoda za koje je Zakonomo porezu na dobit propisan drugaininainutvrivanja.

Pa prema tome u porezno nepriznati rashode se ubrajaju:

Trokovi utroenog materijala, odnosno vrijednost prodane robe iznad iznosaobraunatogpo metodiprosjenecijene,

Trokovi koji se odnose na dnevnice za slubena putovanja, upotrebu vlastitogvozila u slubene svrhe, topli obrok, prevoz sa posla na posao, regres za godinjiodmor i naknada za rad na terenu, ako su isplaeni iznad iznosa utvrenog

propisima o oporezivanjuplaa Trokovireprezentacijeisplaeniiznad iznosa od 0,5% ukupnog prihoda Trokovi koji se odnose na dnevnice za slubena putovanja i trokovi prevoza s

posla na posao kod pravnih lica koja imaju samo direktora kao zaposlenog radnika

Amotizacijaobraunataiznad iznosa dozvoljenog Odlukom Vlade FBiH Izdaci za humanitarne, kulturne, obrazovne, naune i sportske ciljeve (osim za

profesionalni sport) koji prelazi 2 % ukupnog prihoda

lanarinei prilozi koji prelaze 0,1% ukupnog prihoda Rezervisanjakoja niju su skladu za Zakonom o raunovodstvu Novanekazne Rashodi nastali po osnovu otpisapotraivanja, ako nisu iskoritenesve mogunosti

naplate (opomene, tuba,zahtjev za izvrenjepodneseni sudu)

Prenos rashoda Konto 599- Prenos rashoda slui za prenos svih rashoda


126/147

p

evidentiranih u okviru klase 5-Rashodi, ukljuujui i stanja nakontima 595- Poveanje vrijednosti zaliha uinaka i 596-Smanjenje vrijednosti zaliha uinaka, to se vri na teret konta711- Ukupni rashodi.

Ukoliko se podaci o stanju i kretanju proizvodnje u toku i gotovih

proizvoda vode po kontima 11 i 12, u okviru finansijskogknjigovodstva, poveanje tih zaliha u toku obraunskog periodaevidentiraju se paralelno na kontu 595- poveanje vrijednosoti zalihauinaka,a smanjenje tih zaliha u toku obraunskogperioda evidentirajuse kao zaduenja u oviru konta 596- smanjenje vrijednosti za

Documents

vje_be_br.3 (3) , slajdoci, finansijsko racunovodstvo , vjezbem prezentacija