KOZARSTVOLiteratura Mio, B., Pavi, V.(2002) Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Gospodarski znaaj kozarstva- koze se ubrajaju u skupinu najranije pripitomljenih ivotinja- koze daju meso, mlijeko, kou, vlakno, gnoj- uzgajaju se u svim dijelovima svijeta (oko 720 milijuna)

- od toga su brojano najzastupljenije u- Aziji (63,2%); Africi (29%) = 92% od svjetske populacije- u Europi svega 2,5%

- devet zemalja s najveim brojem koza u svijetu:- Kina, Indija, Pakistan, Sudan, Banglade, Iran, Nigerija, Etiopija i Somalija

Gospodarski znaaj kozarstva- od ukupne svjetske proizvodnje kozjeg mesa- Azija 70%; Afrika 22%; Europa 3,2%- Vodea je zemlja Kina

- vodee zemlje po proizvodnji kozjeg mlijeka u svijetu:- Indija (24%); Banglade 10%); Sudan (10%); Pakistan (4%); Francuska (3,6%); Grka (3,4%)- Europa sudjeluje s 17,26%

Gospodarski znaaj kozarstva- prema intenzitetu (stupnju ulaganja u uzgoj)- u svijetu je najrazvijenije europsko kozarstvo- uzgoj visokomlijenih pasmina koza- u vicarskoj i Francuskoj nastale su najmlijenije pasmine koza u svijetu (sanska koza, alpina)

Gospodarski znaaj kozarstvaGospodarski znaaj kozarstva u Hrvatskoj- mijenjao se kroz povijest, uslijed razliitih ekonomskih, politikih i ostalih mjera i shvaanja- 1954. donesen Zakon o zabrani uzgoja koza (prema miljenju umara o tetnosti koza)- znaajan pomak u razvoju kozarstva zapoeo prije tridesetak godina- uvozom visokomlijenih pasmina koza iz zemalja s razvijenim kozarstvom (Francuska, vicarska)- Sirela (Bjelovar) i Vindija (Varadin) otvaraju velike specijalizirane farme mlijenih koza

Gospodarski znaaj kozarstvaKozarstvo Hrvatske danas se temelji na uzgoju uvezenih pasmina, izvornih pasmina, kriancima

- u proizvodnji mlijeka:- uvezene pasmine (sanska koza, alpina, srnasta koza)

- u proizvodnji mesa:- izvorne hrvatske pasmine (hrvatska arena koza, hrvatska bijela koza)- krianci- burska koza (u novije vrijeme) izrazito mesnata pasmina

Gospodarski znaaj kozarstvaNema tonih statistikih podataka o broju koza u Hrvatskoj- prema FAO ima ih neto vie od 80 tisua grla (procjena)upanije s najveim brojem koza:- Splitsko dalmatinska, Varadinska, ibensko-kninska, Meimurska, Bjelovarsko-bilogorskaUzgoj rasplodnih koza potie se davanjem dravnih novanih potpora

Gospodarski znaaj kozarstvaMeso- je najvaniji kozji proizvod u zemljama u kojima su koze brojano najzastupljenije (Azija, Afrika)- najvie se kozje meso na tritu prodaje u kategoriji jaretine- prednost jareeg mesa je u niskom postotku masnoe (loja) zdrava hrana

- trina teina jaradi je vrlo razliita- u veini europskih zemalja 6-14 kg klaonike teine- zbog kvalitetnog mesa (sisajua jarad ili na mlijenim krmivima)- zbog specijalizacije na mlijenu proizvodnju

Gospodarski znaaj kozarstvaMlijeko i mlijeni proizvodiglavni su kozji proizvodi na europskom tritukozje je mlijeko ima kemijski sastav slian kravljem mlijeku, ali ima specifinosti u pogledu sastava mlijene masti te mu se pripisuju dijetetske osobine

Gospodarski znaaj kozarstvaKozja koa- najcjenjenija je od svih vrsta koa domaih ivotinja- jareve i kozje koice koriste se za proizvodnju skupih cipela (evro koa), rukavica od velura i drugih odjevnih predmeta- od ukupne proizvodnje 60-70% se koristi za proizvodnju obue- na prinos i kvalitetu koe utjee pasmina, hranidba, godinjem dobu, vremenu ianja koza- na kvalitetu proizvedene koe jako utjee tehnika guljenja i konzerviranja sirove koe

Gospodarski znaaj kozarstvaKoa mlijenih pasmina koza je slabija i njenije grae, dok je koa stepskih pasmina koza debela, vrsta i jaka

Kozja se koa moe jo koristiti- za izradu torbi, novanika- za izradu mjeina za noenje vode (primorski krajevi) - - zajedno s dlakom kao krzno

Teina suhe jaree koe iznosi 350-400 g, a odraslih ovaca 700-900 g

Gospodarski znaaj kozarstvaKozje vlakno- tijelo koze pokriveno je vlaknima razliite kakvoe, ovisno o pasmini- kostrijet su gruba kozja vlakna (dlake) koja su se u prolosti vie koristila (izrada eira, madraca, strunjaa)- danas trinu vrijednost imaju samo najfinija vlakna:moher je vlakno koje proizvodi angora koza- proizvodnja u stalnom porastu- najfiniji se dobije prvim ianjem mladih enskih koza- koristi se u tekstilnoj industriji- 50% od ukupne svjetske proizvodnje je Afrika, zatim SAD i Turska

Gospodarski znaaj kozarstvaKamir- najskuplje i najfinije kozje vlakno i openito od vlakana ivotinjskog porijekla- dobiva se od kamir koza porijeklom iz Indije- najvei su svjetski proizvoai Kina i Indija- upotrebljava se u tekstilnoj industriji (izrada skupe, ugodne i lagane enske odjee- od kamirskog velura (svila+ kamir) izrauju se kamirski svileni alovi i razni odjevni predmeti za mukarce (sakoi, kaputi, ogrtai)

Gospodarski znaaj kozarstvaPrimjena kozjih proizvoda u mediciniJarea crijeva u izradi kirurkih konacaKozje mlijeko je probavljivije od kravljeg- preporuka u prehrani djecePreporuljivo u prehrani ljudi preosjetljivih na bjelanevine kravljeg mlijekaMasne kiseline iz kozjeg mlijeka koriste se u lijeenju crijevnih i sranih poremeaja i drugih bolesti(djeja epilepsija, bolesti ui)Kozje mlijeko koristi se u izradi raznih krema za lijeenje artritisa, neuritisa i raznih reumatskih oboljenja

Gospodarski znaaj kozarstvaKoze se koriste kao istai- brenjem odstranjuju razno nepoeljno raslinje (korov, iblje, makije) i smanjuju opasnost od izbijanja poara (osobito u toplijim krajevima)- ispaom koriste prizemnu biljnu masu (neiskoritena trava, drvenasti ostatci) koja je stalna opasnost za izbijanje poara

- ispaa koza utjee na odravanje ravnotee u ekosustavu u mediteranskim panjako-umskim podrujima