POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . s r p n j a

2015. 12

godina 174.

prilog ovog broja

Uzgoj magaraca – posao ili hobi

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

1 1. srpnja 2015. gospodarski list

voćarstvo ISSN 0350-3100

Nakladnik„Gospodarski list”

Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.Trg bana Josipa Jelačića 3

10 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikGoran Beinrauch

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 13. državna i 18. županijska izložba izvornih i

zaštićenih pasmina konja 3 – 4 Dodjela bespovratnih potpora skupinama proizvođača 6 – 7 Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i

radovima (2) 8 Nemamo proizvodnju, ali imamo što sačuvati10 – 11 Kelj se sve više uzgaja 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 15 Paneuropska inicijativa za partnerstvo

poljoprivrednika, državnih i stručnih institucija 16 Otvoren natječaj za najbolje mlade poljoprivrednike 17 – 19 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 23 Proso – žitarica za postrnu sjetvu 24 – 25 Mahunarke čuvaju okoliš 27 – 28 Bez natapanja nema izvrsnosti

POVRĆARSTVO, ZAŠTITA BILJA 29 – 30 Potrebe povrća za vodom 31 Malabarski špinat – bijeli i crveni 33 – 34 Suzbijanje dvije najvažnije bolesti cime krumpira

VAŠ VRT, NAŠ JADRAN36 – 37 Viseći vrtovi 38 Uzročnik brzog sušenja masline MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 49 Uzgoj magaraca – posao ili hobi

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 52 – 53 Fiziološke bolesti kod voćaka 54 – 56 Zaštita jabuka protiv "crvljivosti" plodova ljeti 57 – 58 Zlatna žutica vinove loze – prijetnja hrvatskom

vinogradarstvu 60 – 61 O vinu uz vino PČELARSTVO, PERADARSTVO 62 – 63 Kontrola i suzbijanje varooze 64 Koke nesu u gnijezdima LJEKOVITO BILJE 65 – 66 Gospina trava – više od antidepresiva 67 – 68 Lavanda – mirisna i ljekovita

Uzgoj magaraca – posao ili hobi

mali

Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zabo-ravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarci-ma, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi. G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015.gospodarskilist

40

U Hrvatskoj mogu se sresti tri pasmine magaraca i to primor-sko-dinarski (dalmatinski), sje-verno-jadranski (kvarnerski) i istarski. Premda su ove pasmi-ne skromne u svom broju, oču-vali smo ih do današnjih dana. Raduje nas trend rasta veličine populacija i popularnost koja im se pridaje. Premda nisu živo-tinje koje često viđamo, može ih se sresti na raznim događa-njima, folklornim manifestaci-jama, poput ‹›trka›› magaraca u Dalmaciji ili Istri. Susret s ma-garcima je ugodno iskustvo ti-jekom kojeg zapravo otkrivamo umiljatu, snažnu i snalažljivu životinju.

PodrijetloMagarac kakvog

danas poznamo po-tječe od divljih preda-ka iz Afrike, nubijskog i somalijskog divljeg magarca. Nubijski divlji magarac potje-če s područja Sjever-ne Afrike (današnje Eritreje), a somalijski divlji magarac s juga Eritreje i sjeverne So-malije. Magarac je udomaćen prije osam tisuća godina.

U trećem tisućljeću pr.Kr. magarci se šire Azijom, a ratovi i tr-govina, posebno ‹›put svile››, dovode ma-garce i na područje Europe, najvjerovat-nije prije tri do četiri tisuće godina prije krista. Širenje magaraca kroz Europu teklo je mediteranskim ze-mljama, posebno onima koje su uzgajale vinovu lozu. Širenje Rim-skog carstva pogodovalo je širenju magaraca u gotovo sva područja Europe, od juga do današnje Brita-nije. Tijekom kolonizacije Amerike i Australije magarci su dospjeli i na nove kontinente. Širenje magarca diljem svijeta nije slučajno. Neg-dašnji stanovnici sela i gradova, poljodjelci, putnici i trgovci cijenili su radnu sposobnost magaraca, njihovu snagu i ustrajnost, uz isto-dobno veliku skromnost u pogledu hrane i vode. No, sve češće ga sre-

različite, veličinom i bojom, ali i upo-rabnim odlikama. Neke pasmine su vrlo male, u grebenu do 80 cm, a neke su u grebenu visoke i 180 cm. Dio pasmina je crne boje, najviše ih je sivo pepeljaste, no ima ih bijelih.

Međutim, uvijek treba biti i na oprezu, magarci mogu ugristi uko-liko su uznemireni ili se osjećaju ugroženo. Uvijek treba paziti na govor njihova tijela i čitati znakove upozorenja.

ćemo i kao hobi životinju, za dru-ženje i rekreaciju, ili jednostavno oplemenjuje naš svagdašnji životni prostor. Na prijelazu u XXI. stoljeće magarac više nije domaća životi-nja koje se vlasnici srame, već ih s ponosom pokazuju kao dio naše baštine. Međutim, da bi im osigu-rali dugoročnu opstojnost nužno ih je u skladu s aktualnim vremenom potpuno integrirati u život društva, bolje afirmirati. Koristi od magara-ca su brojne, no malo više ćemo se usredotočiti na mlijeko magari-ca koje zadnjih godina pobuđuje pažnju.

Danas je u svijetu poznato oko 200 pasmina magaraca, od kojih je gotovo četvrtina na-stala na području europskog Sredozemlja (Italija, Francu-ska, Španjolska, Portugal, Hr-vatska). Kao važnije europske pasmine magaraca najčešće se spominju poitou, ragusana, martina franca, grigio siciliano te áne des pyrénées. One su

Pasmine magaraca

gospodarskilist

41 1. srpnja 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015.

Primorsko - dinarski magarac

Primorsko-dinarski magarac je najbrojniji. Nastao je na području krških dalmatinskih otoka i prio-balja, gdje ga i danas najčešće srećemo (od Dubrovnika do Za-dra, od otoka do Dalmatinskog zaleđa). Manjeg je tjelesnog okvi-ra, prilagođenog krškom podne-blju, čvrste konstitucije i skladne građe. Visine u grebenu oko 95 cm, boja trupa mu je najčešće pepeljastosiva, te rjeđe tamno smeđa ili crna. Magarice ove pa-smine u skromnijim hranidbenim uvjetima proizvode 0,2 L, a uz bolju prihranu i do 0,4 L/mužnji.

Istarski magarac

Istarskog magarca najčešće možemo sresti u Istri, ova pasmina ima ukupno oko 300 grla. Čvrste je konstitucije, velikog tjelesnog okvira, u grebenu je visine oko 125 cm, što je 30 cm više u odnosu na primorsko-dinarskog magarca. Istarski magarci su uglavnom crne boje, rijetko sivi ili smeđi. Donji dio trbuha im je sive do bijele boje. Ima nešto veću glavu, duge uši, bijele i izražene "očale". Leđa su mu ravna.

Istarski magarac pogodan je za teži rad, nošenje ‹›tovara›› i jahača, te druge aktivnosti. Magarice u povoljnim hranidbenim uvjetima proizvode oko 0,7 L/mužnji mlijeka, no nerijetko srećemo magarice koje daju i 1,2 litre.

Sjeverno – jadranski magaracSjeverno-jadranskog magarca mo-

žemo sresti, premda rijetko, na Kvar-nerskom otočju i istočnom dijelu Istre. Preostalo je svega nekoliko desetaka grla ove pasmine. Po svojoj vanjštini je negdje između istarskog i primorsko-dinarskog magarca. Čvrste je konstitu-cija i snažne tjelesne građe, u grebenu visine oko 115 cm. Tamnosmeđe je do crne boje, rjeđe tamnosive. Trbuh mu je sive do prljavobijele boje. Glava je profinjena, velika, ravnog profila, s du-gim ušima, očale bijele i jasno izraže-ne, gubica bijela s tamnim nozdrvama. Griva je duga, tamna i uglavnom strše-ća, prsni koš umjerene dubine i širine, sapi blago strme, umjereno obrasle mišićjem, noge čvrste, kopita srednje veličine, tvrda i izdržljiva.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.gospodarskilist

42

Reprodukcija magaracaUzgoj ili korištenje magaraca

pretpostavlja poznavanje njihovih osnovnih reproduktivnih parame-tara. Redovita reprodukcija, po-sebno u programima proizvodnje mlijeka magarica, pretpostavka je uspješne proizvodnje jer osigurava pomladak i redovitu laktaciju. Ma-garice i magarci (pastusi) prije sve-ga trebaju biti zdravi, odgovarajuće dobi, planski pripuštani, nadzirane gravidnosti i puljenja (partusa). Mla-de magarice i magarci spolno sazri-jevaju u dobi od 12 do 18 mjeseci. Okolišni faktori (temperatura, duži-na dana i hranidba) mogu ubrzati ili odgoditi pojavu puberteta. Nakon spolnog dozrijevanja s pripušta-njem (oplodnjom) magarica, čeka se dob kada su ‘’reproduktivno’’ zrele, dovoljno razvijene da bez problema mogu donijeti potomstvo na svijet i othraniti ga. Mlade maga-rice u rasplod se pripuštaju u dobi od dvije do tri godine, najčešće u proljeće. Mladi pastusi se u ra-splodu mogu početi koristiti nešto ranije nego magarice, u početku s manjim intenzitetom. Spolni ciklus magarica uobičajeno traje 24 dana premda može odstupati od 21 do 28 dana. Tijekom kraćih jesenskih ili zimskih dana spolni ciklus je duži, dok je od proljeća do jeseni kraći.

je od glavnih razloga zbog kojih su magarci držani u područjima oskudne vegetacije i izražene suše, ondje gdje konjima nije mogla biti osigurana minimalna skrb za pre-življavanje.

Premda su magarci izuzetno skromne i izdržljive životinje, zna-mo da imaju svoje potrebe za krmivima, vlaknima, energiji, bje-lančevinama, mineralima i drugim hranivima. Za vrijeme rasta mladih magaraca, gravidnosti, laktacije ili rasplodne sezone njihove potrebe rastu. Potrebe na energiji rastu po-sebno ukoliko su uključeni u napor-niji rad. Stoga, u cilju osiguravanja dobrobiti životinja, povoljnih uvjeta za rad, proizvodnju mlijeka ili drugu aktivnost i magarcima treba osigu-rati primjerenu količinu i kvalitetu krmiva i vode.

Mlađe trave imaju više vode i manji udio hranjivih tvari, no ovaj se odnos mijenja zrenjem trava i odmicanjem fenostadija. Dnev-

Rasplodnu sposobnost maga-rice zadržavaju do dobi od 25 godina, a magarci do kraja ži-vota (mogu doživjeti starost i više od 35 godina). Vrijeme za pripust je kada se uoči ‘’spolni žar’’ magarice (počinje 3 do 4 dana prije, a prestaje drugi dan nakon ovulacije). Ukoliko su magarice slobodne na pašnjaku pastuh sam pronalazi magaricu u fazi gonjenja i opasuje ju, no ukoliko magarac nije dostupan, vlasnik sam treba brinuti o pra-vodobnom opasivanju. Važno je redovito mijenjati pastuha u reprodukciji kako ne bi došlo do uzgoja u srodstvu (incesta). Gravidnost magarice traje pro-sječno 375 dana uz odstupanje od 350 do 400 dana.

Okosnicu obroka magarcima čini paša i sijeno, no u određe-noj mjeri mogu se uključiti kva-litetnija voluminozna krmiva (sijeno leguminoza i slična) kao i ona manje kvalitetna (slama). U slučajevima oskudnije paše, magarci su skloni dio potreba namiriti i ‘’brstom’’ okolne ve-getacije. Magarci dobro iskori-štavaju krmiva lošije kvalitete. Silaža i sjenaža nisu krmiva po-godna za magarce. Paša je najoptimalnije volumi-nozno krmivo za magarce. Sadr-ži od 75 do 85% vode, ovisno o vegetacijskoj fazi i botaničkom sklopu.

Puljenje najav-ljuju uobičajeni znakovi uočljivi jedan do tri sata prije prvih kon-trakcija (nalije-vanje vimena, nemir, otvaranje porodnih putova i drugo). Poželjno je magarici osigu-rati zaseban boks (8 do 10 m2) u kojem neće biti ne-potrebno uznemiravana.

Puljenje se odvija kroz tri faze od kojih je faza istiskivanja ploda najkraća (oko 15 minuta). U slu-čajevima dužeg zaostajanja ploda (više od 6 sati), potrebno je potražiti pomoć veterinara. Nakon puljenja treba se pobrinuti za obradu pup-kovine, uz minimalno uznemirava-nje majke i puleta kako bi konzumi-rao prvu porciju kolostruma (vrlo je bitan za razvijanje pasivnog imuni-teta puleta). Poželjno je ostaviti ma-garicu s puletom u zasebnom bok-su tijekom nekoliko narednih dana. Novi spolni žar magarice javlja se od 2 do 22 dana nakon puljenja (najčešće deseti dan nakon pulje-nja) i već tada može ostati ponovno gravidna. Prirast puladi u prva dva do tri mjeseca života je od 300 do 500 g/dan, no nakon toga intenzi-tet rasta pada na 80 do 100 g/dan. Pulad sisa majčino mlijeko od 6 do 10 mjeseci.

HranidbaHranidbi magaraca, posebno u

minulim stoljećima posvećivala se skromna pažnja. Najčešće su živje-li od krmiva koja su sami nalazili, paše, sijena i slame. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti i skromnosti, magarci su i u takvim uvjetima pre-življavali.

Stariji izvori navode kako su uo-bičajeno magarci kraj zime dočeka-li u vrlo oskudnoj kondiciji, no prva proljetna paša bila im je dovoljna za povrat kondicije i snage potreb-ne za predstojeće poslove. Njihova skromnost u pogledu krmiva jedan

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

431. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.

na konzumacija paše doseže i do 10% tjelesne mase magaraca. Paša je dovoljna za pokrivanje osnov-nih potreba magarca (ukoliko nisu izloženi stresu, naporu, u prvoj fazi laktacije ili zadnjem stadiju gra-vidnosti). Pašnjake treba čistiti od izmeta, suzbijati štetne i otrovne biljke (mogu izazvati metaboličke poremećaje i uginuća), a redovito treba provoditi i suzbijanje crijevnih i drugih nametnika kod magaraca na pašnjacima.

Sijeno je neizostavno krmivo u hranidbi magaraca, bogato ce-lulozom koja je podloga razvoja mikroorganizama u debelom cri-jevu. Količina sijena u obroku ovisi o kakvoći i udjelu drugih krmiva, o fiziološkom stanju i naporu kome je magarac izložen. Veći napori uvjetuju manji udio sijena, te veći udio krepke krme u obroku i obr-nuto. Po kakvoći, na prvome je mjestu djetelinsko sijeno, dobro livadsko sijeno, te otava. Dobro leguminozno i livadno sijeno dobi-va se košenjem prije ili početkom cvatnje, uz pravilno sušenje i skla-dištenje kako bi se zadržali listići u kojima je karotin. Sijeno trava treba biti zastupljeno u obroku do 1,5 kg/100 kg tjelesne mase. Dio sijena u obroku može se zamijeniti slamom (do 1/2). Najčešće se ko-risti slama jarih žitarica. Slama se uglavnom koristi kao stelja, a tek u rijetkim slučajevima kao krma jer je niske hranjive vrijednosti (sadr-ži visoki udio vlakana, te mali udio iskoristivih hraniva).

Krmno bilje (leguminoze) ta-kođer su vrijedan izvor hranjiva, posebno važno kod stajskog nači-na držanja jer se njime unosi i dio mikroflore. Treba biti oprezan kod uvođenja krmnog bilja u obrok radi izbjegavanja probavnih poremeća-ja. Krepka krmiva sadrže veći udio hranjivih tvari i manji udio sirovih vlakana u odnosu na voluminoznu krmu, veće su probavljivosti i uglav-nom su u suhom obliku.

Najjednostavniji alat za kontrolu korektnosti hranidbe magaraca je praćenje njihove kondicije. Kondici-

priređuju jednostavniji objekti, naj-češće s nevezanim grupnim nači-nom držanja.

Vezani način držanja uglavnom je naslijeđen iz minulih vremena, te se nastoji izbjegavati. Objekti su uglavnom otvorenog ili poluo-tvorenog tipa kojima se osigurava samo djelomično ublažavanje kli-matskih utjecaja. Ovakve staje su jeftinije, traže manji utrošak rada, te pružaju magarcima veću slobo-du kretanja. Za zidne pregrade ko-risti se drvo, vjetrozaštitne mreže ili drugi materijal.

Zob je najprimjerenija krepka krma za magarce. Zbog viso-kog sadržaja vlakana rijetko izaziva probavne poremećaje, a razgradiv omotač omogućuje laku probavljivost bez potrebe prekrupljivanja zrna (premda gnječenje zrna povećava pro-bavljivost). Ječam je također prikladan u hranidbi magaraca i njime se može zamijeniti dio zobi (može se davati kao jedino krepko kr-mivo). Sadrži manje vlakana i bjelančevina od zobi, no bo-gatiji je energijom. Zbog tvrde ljuske ječam je poželjno prije davanja zdrobiti ili prekrupiti. Kukuruz nije osobito prikladan u hranidbi magaraca jer sadrži veću količinu lako probavljivih ugljikohidrata. Ipak, ukoliko se kukuruz želi uključiti u obrok, treba biti zastupljen najviše do 15% ukupne količine krepkih krmiva.

Smještajni prostor treba ma-garcima osigurati zaklon od vremenskih nepogoda, kiše ili jakog sunca, ne priječeći nji-hov međusobni kontakt, pri-stup hrani i vodi. Magarcima u skupnim boksovima treba osigurati podne površine od 4 do 6 m2 po odraslom grlu, a za magarice u fazi puljenja ili one s puladi norme boksa po grlu treba povećati za 50%. Slobod-ni u odnosu na vezani način držanja svakako je povoljniji za životinje, te posebno u pogledu dobrobiti životinja zbog čega se pri izgradnji novih stajskih objekata ili prilagodbi (adapta-ciji) postojećih i preferira. Drža-nje na vezu može se preporučiti samo ako je u kombinaciji sa slobodnim načinom držanja (dio dana su magarci u staji, a dio dana slobodni na ispustu ili pašnjaku).

ja magaraca uvijek treba biti u dopu-štenim granicama, nikada ne smiju biti premršavi ili predebeli. Ukoliko se zapazi da su magarci jako mrša-vi ili da je pulad pothranjena, obrok treba pojačati, a ako se zapazi da su debeli ili da pomladak počinje aku-mulirati masne naslage, obrok treba svakako smanjiti.

Magarcima svakodnevno treba osigurati i dostatne količine kva-litetne vode. Najbolje im je osigu-rati stalan i neometan pristup vodi. U uobičajenim uvjetima magarac dnevno pije 20 do 35 litara vode, dok u ljetnim mjesecima potrošnja raste do 30%. Osim količine, treba paziti na kvalitetu vode jer ne vole piti vodu kontaminiranu stranim mi-risima i okusima.

SmještajU pogledu smještajnih uvjeta

magarci su također vrlo skromni. U minulim vremenima stariji navo-di spominju da za magarce uopće nisu rađene nastambe, već su cije-lo vrijem bili ‘’pod vedrim nebom’’. Danas se za magarce uglavnom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.gospodarskilist

44

Ispusti ili pašnjački pregoni naj-češće se ograđuju prirodnim (drvo) ili umjetnim materijalima (električni pastir).

Električni pastir treba biti ja-sno uočljiv.

Trake električnog pastira se po-stavljaju u tri reda. Gornju traku treba postaviti na visinu između grebena i ramena, a najnižu oko visine karpalnog zgloba. Vezovi za fiksaciju trebaju osigurati neo-metane pokrete glave i vrata, nor-malan stav tijela, nesmetano lije-ganje i ustajanje. Dio veza treba biti načinjen od materijala (kožni remen, uže) koji se u nuždi može lako prerezati. Unutar staja po-sebno zatvorenog tipa treba osi-guravati primjerenu mikroklimu, uz minimalnu količinu štetnih pli-nova ili prašine.

Dodatna oprema koja čini interi-jer staja su košare za sijeno, hranili-ce za krepku krmu, pojilice (skupne ili pojedinačne), držači mineralnih kocki za lizanje i drugo. Hranidba voluminoznom krmom vrši se u ko-šarama ili mrežama za sijeno (kat-kada i s poda), te krepkom krmom koja se daje u hranilicama. Krepka krma daje se magarcima u više obroka, dijelom preko hranilica u izmuzištu.

Unutar nekih, posebice većih farmskih objekata (sa slobod-nim načinom držanja) predvi-đa se prostor za mužnju ili za-sebno izmuzište. Izvodi se tako da magarice prije same mužnje dolaze u prostor čekališta, po-tom ulaze u prostor za mužnju, a nakon obavljene mužnje na-puštaju izmuzište i priključuju se ostatku stada. Veličina i po-zicija čekališta treba biti uskla-đena s veličinom stada. U če-kalištu magarice ne smiju biti nepotrebno uznemiravane, te trebaju zadržati vizualni i miri-sni kontakt s puladi. Prostor za mužnju treba biti izveden na način da kota na kojoj stoji mu-zač bude za 0,7 do 0,8 m ispod kote na kojoj stoje magarice u mužnji.

Shematski prikaz staje za osam muznih magarica

U tako uređenom izmuzištu mu-zač se ne sagiba, što mu značajno olakšava mužnju. Ukoliko se mu-žnja odvija u kante s mobilnim mu-znim jedinicama, potrebno je po-staviti sustav vakuumskih cijevi na koje se pri mužnji priključuje muzna jedinica.

Uz navedeni glavni stajski objekt (staju), treba osigurati i druge po-trebne sadržaje (objekte za skla-dištenje stočne hrane i stelje, za skladištenje stajnjaka, za meha-nizaciju, te druge infrastrukturne objekte).

Načini gospodarskog

korištenja magaraca

U aktualnom vremenu uviđamo da su magarci izgubili svoju pr-votnu radnu funkciju. Postavlja se opravdano pitanje, na koji način danas ih uključiti u našu svakod-nevnicu, odnosno koje koristi mo-žemo od njih imati. Sagledavajući potrebe današnjeg čovjeka kao i tradiciju podneblja uviđamo da ipak postoji više načina na koji ih možemo koristiti odnosno više ko-risti od kojih možemo spomenuti mlijeko magarica, terensko jaha-nje, terapijsko jahanje, rad, eko-lošku proizvodnju, te proizvodnju mesa magaraca.

Mlijeko magaricaMlijeko magarica zadnjih godina

pobuđuje znatnu pozornost. Jed-nim dijelom ona je uzrokovana i nepoznavanjem ove namirnice, te znatiželjom dijela potrošača. Čo-vjek već dugo poznaje koristi od mlijeka magarica. Mlijeko magari-ca zadnjih je godina predmet broj-nih istraživanja, no još uvijek vlada određena sumnjičavost naspram njegove vrijednosti. Zapaža se i ne-poznavanje tehnologije proizvodnje mlijeka magarica, od pripreme ma-garica za mužnju do zbrinjavanja i prodaje pomuzenog mlijeka. Pre-rada mlijeka u proizvode dodane vrijednosti iziskuje znanje, vještine i investicije.

Mlijeko magarica na području Hrvatske i Europe je rijetka i goto-vo egzotična namirnica. Međutim, povijesni tragovi navode da se tisu-ćama godina koristilo za liječenje, prehranu ali i održavanje ljepote. Na području Hrvatske mlijeko ma-garica je korišteno u prehrani male djece i u liječenju nekih respirator-nih oboljenja.

Oni koji su imali prigodu kušati mlijeko magarice zasigurno su za-pazili njegov slatkast okus, te odre-đenu prozirnost u odnosu na svima znano kravlje mlijeko. Glavni razlog tomu je u većem sadržaju laktoze (koji daje slatkast okus), te znatno manji udio mliječne masti (što mu daje prozirnost). Istraživanja koja

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

451. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.

smo proveli pokazala su da mlijeko primorsko-dinarskih i istarskih ma-garica sadrži oko 8,5% suhe tvari (kravlje mlijeko sadrži 12,5%), te oko 5,9% laktoze. Sadržaj mliječ-ne masti u mlijeku naših pasmina magarica je od 0,4 do 0,6%, što je znatno manje u odnosu na sadržaj mliječne masti u kravljem mlijeku (3,8 do 4,4%). Važno je napomenuti da je u mliječnoj masti mlijeka ma-garica veći udio nezasićenih masnih kiselina, što također ima pozitivan učinak na zdravlje potrošača. Sadr-žaj bjelančevina u mlijeku magarica je oko 1,5%, što je također značaj-no manje nego u mlijeku krava (oko 3,4%). Treba naglasiti da je mlijeko magarice albuminsko mlijeko, te u strukturi bjelančevina sadrži malo kazeina (koji omogućava sirenje mlijeka), te kao takvo, mlijeko ma-garica nije pogodno za proizvodnju sira. Kravlje mlijeko sadrži više bje-lančevina tipa kazeina zbog čega se može preraditi u sir. Udio minerala i vitamina u mlijeku magarica je od 0,3 do 0,5%, no u probavnom susta-vu potrošača se resorbiraju u velikoj mjeri. Istraživanja su također ukaza-la da mlijeko magarica sadrži znatno manje somatskih stanica (�10.000/mL) i mikroorganizama (�4.000/mL) u odnosu na kravlje mlijeko.

Temeljem ranije navedenog o sastavu mlijeka magarica, uviđa se da je u svim komponentama siro-mašnije u odnosu na kravlje mlijeko. Postavlja se opravdano pitanje zbog čega je uopće mlijeko magarica vrijedno potrošačima? Istraživanja diljem svijeta ukazuju na povolj-no djelovanje mlijeka magarice na imuni, respiratorni i krvožilni sustav čovjeka, na prevenciju osteoporoze,

često se koristi u prehrani male djece, posebice nedonoščadi. Utvrđeno je da povoljno utječe na metabolizam, rast i razvoj djece, prvenstveno radi sadrža-ja određenih komponenti mlije-ka (lizozim, laktoferin, bioaktivni peptidi, inzulin faktor rasta 1, trijod tironin, gerlin i drugi) koje su prisutne i u humanom mli-jeku. Mlijeko magarica inhibira

razvoj mikroorganizama, te poveća-va imunološki kapacitet organizma konzumenata. Znano je da lizozim i laktoferin antimikrobno djeluju u mli-jeku. Lizozim je postojan na djelova-nje kiselina i proteaza u probavnom sustavu, pa u crijeva konzumenta dolazi nepromijenjen i ima značaj-nu imunološku funkciju, posebno na gram pozitivne bakterije. Količina lizozima u mlijeku magarice veća je nego u humanom mlijeku. Količina laktoferina u mlijeku također je vrlo slična količini u humanom mlijeku. Alergijska reakcija na bjelančevine kravljeg mlijeka (engl. Cow’s milk protein allergy) jedan od značajnih zdravstvenih problema od koje trpi 5 do 15% djece u svijetu (ovisno o području). Kazein koji se smatra glavnim alergenom u mlijeku krave zastupljen je od 2,5 do 2,8 %, a u mlijeku magarica je u neznatnoj ko-ličini.

Slobodno se može reći da je mlijeko magarica hipoalergijska na-mirnica pogodna u prehrani osoba alergičnih na kazeine mlijeka. Istra-živanja su pokazala da su alergijske reakcije kod konzumiranja mlijeka magarica vrlo rijetke, premda mo-guće. Vrijedno je spomenuti da dio stanovništva pokazuje određenu ne-tolerancija na laktozu (nemogućnost probavljanja laktoze zbog nedosta-taka enzima laktaze u organizmu čovjeka) što može predstavljati pro-blem u konzumiranju mlijeka maga-rice. Ovaj problem može se premo-stiti preradom mlijeka u fermentirane proizvode, kod kojih se laktoza cije-pa tijekom procesa fermentacije. U mliječnim proizvodima se može na taj način smanjiti sadržaj laktoze na prihvatljivu razinu.

Tijekom prva dva mjeseca lakta-cije magaricu ne bi trebalo mu-sti jer njeno pule treba sve mli-jeko za vlastiti razvoj. Mužnja magarice započinje uglavnom u trećem mjesecu laktacije, kada pule više nije isključivo ovisno o mlijeku majke, odnosno kada se može dohraniti drugim vrstama krmiva. Mlijeko koje se muze ne bi trebalo biti ključno za razvoj puleta. Ukoliko se zapazi da je nakon početka mužnje pule pothranjeno ili gladno, da gubi na tjelesnoj masi, svakako treba mužnju odgoditi na nekoliko tjedana. Moguće je isti problem riješiti i povećanjem udjela krepke krme u obroku magari-ca, što se najčešće odražava po-većanjem mliječnosti magarica te boljom sitosti puladi.

Tehnologija proizvodnje

mlijekaTehnologija proizvodnje mlijeka

magarice uvažava dva osnovna vremenska intervala (gravidnost i laktaciju) koja se međusobno pre-pliću. Gravidnost magarica prosječ-no traje 375 dana i okončava se puljenjem kojim zapravo započinje nova laktacija. Desetak dana na-kon puljenja, ukoliko se magarica pripusti pri pojavi prvog spolnog žara može ostati ponovno gravid-na. Ukoliko želi proizvoditi mlijeko, farmer treba voditi brigu da ima čim redovitija puljenja, te magaricu tre-ba pripustiti tijekom prvog spolnog žara. Prvo mlijeko (kolostrum) pule treba posisati čim prije kako bi ste-klo „pasivni imunitet” koji ga štiti do razvoja vlastitog imunog sustava. Magaricu možemo musti samo ako je njeno pule zdravo i vitalno, radi čega je od ključne važnosti briga o zdravlju puleta.

Treba imati na umu da bez puleta nema mlijeka. Laktacija magarica traje uobičajeno do osam mjeseci, no katkada može biti duža i od go-dinu dana.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.gospodarskilist

46

Primorsko-dinarskim magarci-ma u prvim mjesecima laktacije preporučena količina krepke krme (zob, ječam i druga) u obroku je 1,5 do 2,5 kg/dan, dok istarskim magaricama preporučena dnevna količina je 2,5 do 3,5 kg. Poželjno je žitarice prije davanja gnječiti (ne mljeti) radi otvaranja stijenke zrna i njegove bolje iskoristivosti. Tije-kom prva dva mjeseca laktacije mliječnost magarica raste, u tre-ćem mjesecu dostiže maksimum, a potom polako pada, sve do kraja laktacije (zasušenja). Zasušenje magarica se događa nekoliko mje-seci do nekoliko tjedana prije no-vog puljenja.

Tehnologija proizvodnje mlije-ka primarno treba biti usredo-točena na redovitu (pravodob-nu) i pravilnu mužnju, higijenu mlijeka, te skrb o puladi i ma-garicama. Budući da je tijekom mužnje nužna neposredna na-zočnost puleta uz majku, po-trebno je smještane uvjete pri-lagoditi toj potrebi. Osim toga, izuzetnu pažnju treba posve-titi uzgoju zdravog i vitalnog pomlatka, te dobrobiti životi-nja. Zbog skromnog volumena vimena (� 0,5 L) magarice, tre-ba musti svaka tri sata, uglav-nom danju. Prije prve mužnje treba od magarica fizički od-vojiti njihovu pulad kako bi onemogućili da posisaju mlije-ko. Moguće je dnevno obaviti više mužnji premda u praksi najčešće susrećemo mužnje do tri puta na dan. U pravilu noćna se mužnja ne praktici-ra već se dozvoljava puladi da noću budu s majkama i sisaju mlijeko. Mužnja je ključna faza u proizvodnji mlijeka. Može se provoditi strojno ili ručno. Ručna mužnja je opravdana na manjim gospodarstvima, dok je strojna mužnja povoljnija na farmama s većim brojem magarica u mužnji (20 i više). Strojna mužnja uglavnom se provodi na specijaliziranim farmama za proizvodnju mlije-ka magarica.

ma jer svaki stres dovodi do luče-nja adrenalina koji prekida mužnju (adrenalin blokira djelovanje oksi-tocina, hormona odgovornog za otpuštanje mlijeka). Nakon pristu-panja magarici, odnosno dolaska magarice na predviđenu poziciju u izmuzištu, potrebno je lagano obri-sati (izmasirati) vime čistim vlažnim ubrusom (papirnim ili tekstilnim). Tijekom brisanja vimena laganom masažom potiče se lučenje hor-mona oksitocina u krv. Budući da su sise magarice kratke, lako se i jednostavno održava njihova čisto-ća. Vime nikada ne treba prati, po-sebno mlazom vode (izuzev u slu-čajevima jače uprljanosti). Ukoliko se vime pere vodom, ona treba biti mlaka (temperirana na 25 do 35oC), nikako hladna ili vruća.

Vime pripremljeno za mužnju tre-ba biti čisto i suho. Ručna mužnja kreće odmah, neposredno nakon masaže vimena i traje do dvije mi-nute. Mlijeko se muze u vidu dva mliječna mlaza (u svakoj sisi su dva sisna kanala). Tijekom mužnje prvo se izmuzuje mlijeko iz cisterne vimena, potom slijedi kraća faza ‘’slijepe mužnje’’, te faza mužnje al-veolarnog mlijeka. Na kraju mužnje izmuzuje se ‘’rezidualno’’ mlijeko koje količinom može biti i do 30% ukupno pomuzenog mlijeka. Mlije-ko na početku mužnje (iz cisterni vimena) sadrži najmanje mliječne masti (0,15%), alveolarno mlije-ko je sadržajnije (0,5 do 1,1%), no rezidualno mlijeko je najbogatije (3,5 do 7,2% mliječne masti). Radi navedenog, važno je uvijek činiti potpunu mužnju magarice (izmusti i zadnje mlazove mlijeka). Strojna mužnja također kreće odmah na-kon pripreme vimena na način da se dvije sisne čaške muznog apa-rata stavljaju na sise. Nakon namje-

Magarice se brzo navikavaju na strojnu mužnju (tijekom dva do tri tjedna). Istraživanja su ukazala da je strojnom mužnjom moguće proizve-sti i do 30% više mlijeka u odnosu na ručnu mužnju. Higijenska kvaliteta strojno pomuzenog mlijeka je bolja.

Razlozi manje zastupljenosti strojne mužnje u praksi su investi-ranje u muzni uređaj, veći utrošak vremena na pripremu opreme za mužnju, utrošak vremena i sred-stava na pranje i čišćenje opreme nakon mužnje, potreba izgradnje izmuzišta, nepogodnost strojne mužnje za mužnju na pašnjaku i drugo. Ručna ili strojna mužnja treba slijedom predvidjeti slijedeće radne operacije kao i vremenske in-tervale u kojima se navedene ope-racije izvode, i to:

1. odvajanje puladi od magarica, tri sata prije prve mužnje;

2. priprema magarica za prvu dnevnu mužnju;

3. mužnja magarica;4. završetak mužnje;5. zbrinjavanje (cijeđenje, depo-

niranje, hlađenje) mlijeka;6. čišćenje i zbrinjavanje opreme

za mužnju;7. ukoliko je u planu ponovna

dnevna mužnja treba ponoviti kora-ke od 3. do 6.;

8. dnevna briga o magaricama i puladi (prihranjivanje, čišćenje, odr-žavanje higijene staje i drugo);

9. pridruživanje puladi magarica-ma.

Odvajanje puladi prije prve mu-žnje treba provesti pažljivo, bez grubih postupaka. Najbolje je pulad premjestiti u zaseban skupni boks smješten u blizini boksova za ma-garice (tako da se mogu vidjeti i mi-risno osjetiti). Puladi treba osigurati vodu, sijeno i manju količinu krepke krme u boksu.

MužnjaMužnja magarica započinje pri-

premom vimena, a završava izmu-zivanjem zadnjih mlazova mlijeka iz vimena. Tijekom mužnje potrebno je obazrivo postupati s magarica-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

471. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.

štanja muznog uređaja počinje mu-žnja. Preporučena razina vakuuma u muznim uređajima za magarice je od 42 do 45 kPa. Preporučeni broj taktova u minuti je 120, a omjer trajanja kompresije i sisanja je 1:1. Nakon okončanja mužnje svih ma-garica, slijedi postupak zbrinjavanja mlijeka, potom zbrinjavanja i čišće-nja opreme.

Prvi korak u zbrinjavanju mlije-ka je njegovo iznošenje iz prosto-rije gdje se odvijala mužnja radi prevencije kontaminacije mlijeka bakterijama, stranima mirisima ili drugim onečišćivačima. Svježe, to-plo mlijeko vrlo je pogodan medij za prijem okolnih mirisa farme, što se negativno odražava na njegovu kvalitetu. Čestice prašine iz zraka koje mogu doći u doticaj s mlije-

kom uglavnom su kontaminirane mikroorganizmima, te na taj način dodatno onečišćuju mlijeko. Slijedi faza procjeđivanja mlijeka (dok je mlijeko toplo) u zasebnoj higijen-ski održavanoj prostoriji. Mlijeko se preljeva iz posude u koju je sabira-no tijekom mužnje u drugu čistu po-sudu kroz više čistih preklopljenih mljekarskih gaza koje zadržavaju nečistoće. Nakon procijeđivanja mlijeko se hladi na temperaturu +4°C radi usporavanja razmnoža-vanja mikroorganizama. Može se hladiti u namjenskom laktofrizu opremljenim miješalicom koja po-maže hlađenju, no u praksi može se koristiti prostor standardnih hladnjaka u koje se smješta posu-da s procijeđenim mlijekom. Nakon hlađenja mlijeko se priprema za

Hodogram aktivnosti na farmi magarica uz dnevnu trokratnu mužnju (od 5:00 do 17:00)

Postupak s mlijekom kopitara nakon mužnje (Ivanković i sur., 2014.)

preradu ili dugotrajnije skladištenje. Mlijeko se uobičajeno pakira u vre-ćice ili posude (plastične ili stakle-ne) zapremine do 1 litre. Mlijeko za preradu, primjerice za proizvodnju kumisa ne treba pakirati u zasebnu ambalažu, već u prikladnom posu-đu može biti podvrgnuto daljnjoj preradi. Za konzumaciju mlijeka u svježem obliku najčešći volumen ambalaže je 0,25 litre (preporuče-na doza jednokratne konzumacije u terapeutske svrhe). Staklena am-balaža je jednostavnija za održava-nje higijene (pranje, sušenje), te se može koristiti višekratno. Plastične bočice također mogu poslužiti za pakiranje mlijeka, naknadno može biti i zamrznuto bez opasnosti od pucanja ambalaže. Mlijeko se može pakirati i u plastične vrećice, koje su kasnije pogodne za zamrzavanje. Na ambalaži mlijeka za konzumira-nje trebaju se nalaziti svi potrebni podaci, posebice datum pakiranja, odnosno preporučeni krajnji rok konzumacije istog mlijeka. Mlijeko se potom prosljeđuje na prodaj-nom mjestu u sustavu ‘’hladnog lanca’’ ili deponira u hladnjake koji održavaju nižu temperaturu (-20oC) i tako čuva do isporuke. Mlijeko predviđeno za plasman kao svježe ili zamrznuto u pravilu se ne podvr-gava pasterizaciji (može se provesti niska termalizacija; 63-65°C/15 s). Ukoliko se mlijeko prerađuje u ku-mis ili drugi fermentirani proizvod,

POSTUPAK 5:00 6:00 7:00 8:00 9:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00

ODVAJANJE PULADI PRIJE PRVE MUŽNJE

PRIHRANA I NJEGA MAGARICA I PULADI

POSLOVI NA FARMI, NEVEZANI ZA MUŽNJU

PRIPREMA OPREME I MAGARICA ZA MUŽNJU

MUŽNJA MAGARICA

ZBRINJAVANJE MLIJEKA, ČIŠĆENJE OPREME

PRIDRUŽIVANJE PULADI MAGARICAMA

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.gospodarskilist

48

može se provesti niska (63-65°C/30 min) ili srednja pasterizacija (72-75°C/15-30 s).

Jedan od vrlo prepoznatljivih proizvoda od mlijeka kopitara je kumis, u Mongoliji poznat pod imenom Airag. Obzirom na sadržaj mliječne kiseline i alkohola katego-rizira se na blagi (0,6-0,8% mliječne kiseline i 0,7-1,0% etanola), srednji (0,8 do 1,0% mliječne kiseline i 1,0-1,8% etanola), te jaki kumis (1,0-1,2% mliječne kiseline i 1,8-2,3% etanola). Iskustva su pokazala da se kumis može proizvesti od mlije-ka magarica, te se na taj način do-datno oplemeniti. Mlijeko magarica može se također koristiti u izradi jogurta, no nerijetki su slučajevi da se ugrađuje u čokoladu, sladolede ili sireve (2-3% mlijeka magarice se miješa s ovčjim ili kravljim mlijekom kako bi se usmjerio proces u siru tijekom zrenja; talijanski sir Grana Padano). Mlijeko magarica se može preraditi (liofilizirati) u mlijeko u pra-hu. Liofilizacija mlijeka je opravda-na kada se raspolaže kontinuira-nom količinom mlijeka za preradu.

također imale uglavnom istu funkci-ju. Danas je magarac izgubio svo-ju radnu funkciju, izuzev krševitih i nepristupačnih terena na kojima je jedina moguća radna životinja. Me-đutim, i danas magarac može biti vrijedna radna životinja, posebice na ekološkim gospodarstvima koja žele njegovati tradicijski način živo-ta i rada, smanjiti uporabu meha-

Mlijeko magarica radi složeno-sti prodaje u svježem obliku najčešće se zamrzava i kao ta-kvo plasira na tržište. Svakako treba voditi računa o higijen-skim uvjetima prostorije, opre-me i ambalaže s kojom mlijeko dolazi u doticaj. Prije zamrzava-nja mlijeko se pakira u vrećice ili bočice koje se nakon herme-tičkog zatvaranja pohranjuju u zamrzivač. Zamrzavanje svje-žeg mlijeka može se provoditi na klasičan način (postupnim zamrzavanjem) ili „šok” hlađe-njem (temperatura za tri sata spušta na 18ºC). Odmrzavanje mlijeka prije konzumacije tre-ba biti postupno, u hladnjaku ili uranjanjem pakiranja za-mrznutog mlijeka u posudu s toplom vodom. Preporuča se konzumacija hladnog mlijeka neposredno nakon odmrzava-nja. Jednom odmrznuto mlijeko ne smije se ponovno zamrzava-ti, već ga treba konzumirati.

Znano je da osobama s invaliditetom konji i magarci mogu pomo-ći u podizanju kvalitete života. Rekreacijski, obrazovni i terapeutski programi prilagođeni su autističnim osobama, liječenju različitih ovisnosti, post-traumatskog stresnog poremećaja, depresije, soci-jalizaciji mladih osoba, te osoba s poteškoćama u učenju. Magarci kao manje, blage i dobroćudne životinje su pogodni za liječenje različitih bolesti i smetnji, posebice kod osoba s emocionalnim po-teškoćama. Rehabilitacija djece uz pomoć magaraca potiče dijete na veću aktivnost i socijalizaciju jer magarci lako ‘’pridobiju’’ dijete na aktivno sudjelovanje, poboljšavajući njegov motorički, intelektual-ni, socijalni i emotivni razvoj.

Ugrađivanje mlijeka u kozmetičke ili druge proizvode iziskuje veliko znanje i iskustvo, cjelovitu opremu za preradu, udovoljavanje složenoj legislativi registracije pogona za preradu, uvođenje sustava kontro-le kvalitete svih sastavnica goto-vog proizvoda, oblikovanje dekla-racije za proizvod te označavanje (deklariranje) proizvoda sukladno zakonskim odrednicama. Pogoni za preradu mlijeka u kozmetičke proizvode su opravdani kada ih po-državaju određena jača interesna proizvodna udruženja (udruge uz-gajivača i/ili prerađivača). Na kraju treba spomenuti da se mlijeko ma-garica može ugraditi i u kozmetičke proizvode (sapune, losione, kreme, šampone i druge proizvode).

Ostale moguće koristi od magaraca

U Europi magarce koriste za te-rensko jahanje, odnosno kao tovar-ne životinje za turističke izlete po manje prohodnim stazama. Za ra-zliku od običnog terenskog jahanja ili planinarenja gdje izletnici sami nose potrebnu opremu na leđima, magarci preuzimaju funkciju nosa-ča tereta a povremeno i izletnika. Time se izletniku omogućava slo-bodnije kretanje, te prenošenje više opreme koja boravak u prirodi čini ugodnijim. Magarac prateći izletni-ka postaje integralni dio grupe.

Više je puta naglašeno da je magarac u prošlosti imao radnu i transportnu funkciju, te bio korišten u proizvodnji mula i mazgi koje su

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

491. srpnja 2015. 1. srpnja 2015.

prof.dr.sc. Ante IvankovićZavod za specijalno stočarstvo,Agronomski fakultet u Zagrebu

nizacije, te koristiti stajnjak za održavanje plodnosti vla-stitih obradivih površina. Ne treba zaboraviti na potenci-jalnu vrijednost mula i mazgi koje su se kao namjenski kri-žanci za rad od davnina pro-izvodili na našim područjima (mula je potomak kobile pa-rene s magarcem, a mazga je potomak magarice parene s pastuhom). Mule su oso-bito bile cijenjene zbog izdr-žljivosti i snage, posebice za vuču i nošenje tereta.

Konzumacija magarećeg mesa u većem dijelu Hrvatske nije uobiča-jena, no u nekim područjima duge je tradicije (primjerice u Istri). Meso magaraca je vrsnih kvalitativnih od-lika, bogato bjelančevinama i mine-ralima, a siromašno mastima. Po-

Temeljem Zakona o poljoprivredi (NN 30/2015.) donijet je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog ra-zvoja (NN 35/2015.) prema kojem autohtone hrvatske pasmine maga-raca ostvaruju pravo na godišnju potporu u protuvrijednosti od 200 eura/grlu (životinji starijoj od 6 mjeseci).

godna je namirnica i za osjetljivije skupine potrošača koji radi zdrav-stvenih razloga ne smiju konzumi-rati mesa drugih vrsta. U Hrvatskoj još uvijek nema organiziranog trži-šta magarećeg mesa, no bilježe se određeni pokušaji njegove afirma-

cije u vrhunskoj gastronomiji.Magarci kao domaće životinje ponovno nakon desetljeća zapostavljenosti nalaze svoje mjesto u našoj svakodnevni-ci. Oni nam oplemenjuju sva-kodnevnicu i životni prostor. Međutim, na nama je da ih po-novno integriramo u punini u život ruralnih sredina, poseb-no priobalja kako bi sačuvali vlastiti identitet. Baviti se uz-gojem magarca posao je koji traži razumijevanje i strpljenje, i svakako ne donosi brzu za-

radu. Neka visoka cijena mlijeka ne povede na kriva promišljanja. Baviti se uzgojem magaraca je lijepo, ali i složeno. Traži puno truda i vremena. Očekivane koristi na gospodarstvu koje se odluči na uzgoj magaraca trebaju biti raznovrsnije, te uz pot-poru lokalne i šire zajednice uzgoj magarca vjerujemo može biti održiv (isplativ).

Splitsko-dalmatinska županija,Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije, teme-ljem članka 12.Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-glasnik županije“ broj 14/14.) i članak 33. Pravilnika o postupku dodjele sredstava potpore za Mjeru1.,Mjeru2.,Mjeru3. i Mjeru4. Programa potpore poljoprivredi i ru-ralnom razvoju na području Splitsko-dalmatinske županije (2014.-2016.), („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“ broj 25/15.), objavio je javni poziv za provedbu Programa potpore poljopri-

vredi i ruralnom razvoju na području Splitsko-dalmatin-ske županije za Mjeru3.Po-sebne mjere pomoći za sek-tor stočarstva, podmjera A) Obnavljanje stočnog fonda u 2015. godini 13.travnja 2015. godine. Gospodarstva koja se bave uzgojem i povećavaju stado/jato ostalih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja ostvarivala su pravo na potporu u iznosu 100 kn/grlu magarca- za grla starija od 12 mjeseci (obvezno čipi-ranje). Valja napomenuti kako se do završetka natječaja nije javio niti jedan poljoprivred-nik koji je tražio potporu za magarce.

Serija CLAAS LEXION.

LEXION obvezuje.

• GPS PILOT• Udobna kabina• CEMOS i CEMOS AUTOMATIC• CEBIS• LASER PILOT• Preklopivi razdjeljivač• Varijabilni adapter VARIO• AUTOCONTOUR• KAMERA GRAIN QUALITY• Vršidbeni sustav APS Hybrid

• DYNAMIC COOLING• PROFI CAM• Motor Mercedes-Benz ili Caterpillar• Radijalni razdjeljivač s automatskim prila-

gođavanjem smjera izbacivanja• 4-zglobna osovina, kao i gume 30“• Regulator pritiska guma• Čišćenje JET STREAM s 3-D• TERRA TRAC / Tehnologija guma

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_ANZ_LEXION_kroat_208x275.indd 1 24.06.15 09:30