POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Ljetno cvijeće – ukras vrta i balkona

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . s v i b n j a

2015. 9

godina 174.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

Ljetno cvijeće – ukras vrta i balkona

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Vrijeme je sadnje ljetnog cvijeća. Za sadnju odabiremo one vrste koje nam se sviđaju, no pritom moramo poštivati visinu biljaka, boju listova i boju cvjetova. Usklađivanjem ova tri os-novna čimbenika stvorit ćemo prekrasan sklad ili zadivljujuću cvjetnu kompoziciju u vrtu, na cvjetnim gredicama, balkoni-ma i dr.

15. svibnja 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK Kod sadnje ljetnica, prije ko-načnog odabira vrsta, mora-mo znati gdje ćemo saditi koje ljetnice. Ukoliko se odlučimo za sadnju na položajima izra-zito izloženima suncu, odabir cvijeća bit će potpuno supro-tan onim cvjetnim vrstama koje ćemo saditi na sjenovita ili po-lusjenovita mjesta.

Kad smo odlučili gdje ćemo sa-diti koju cvjetnu vrstu, bitno je po-savjetovati se sa stručnom osobom u vrtnom centru, cvjećarni i dr. gdje nabavljamo sadnice, jer će struč-njaci predložiti koje se sade na ka-kvo mjesto. Na licu mjesta možemo vidjeti biljku, njen habitus, odnosno oblik, visinu, gustoću grančica, te listove i cvjetove, i tada možemo sami skladati cvjetne kompozicije i odabirati vrste za sadnju. Sadnjom obogaćujemo naše okućnice (vrto-ve), terase i balkone.

Pritom moramo poštovati i za-htjeve pojedinih cvjetnica za vo-dom. Neke ljetnice traže puno vode, dok će se neke zadovoljiti i manjom količinom. Ne smijemo saditi vrste koje traže mnogo vode uz one koje traže malo vode. Ukoliko više zali-jevamo one koje traže više vode, višak vode naudit će onima koje ne podnose mnogo vode ili obrnuto - premala količina vode koja će za-dovoljiti biljke skromnijih zahtjeva, neće zadovoljiti one s većim potre-bama. Takvim neskladom možemo prouzročiti propadanje pojedinih vrsta zbog viška ili manjka vode ili

se takve ljetnice neće moći razvijati kako treba i neće moći doseći mak-simum svoje ljepote.

ZalijevanjeZalijevanje ljetnog cvijeća nabo-

lje je obavljati rano ujutro odstaja-lom vodom. Vodu je najbolje osta-viti preko noći da se temperaturno prilagodi toplini zraka, kako biljke prilikom zalijevanja, zbog velike temperaturne razlike između sup-strata u kojem su ljetnice zasađene, te jako različite topline zraka i vode, ne bi doživjele šok koji negativno utječe na njihov normalan rast, ra-zvoj i cvatnju. Zalijevanje mora biti umjereno, a poželjno je i ukoliko smo u mogućnosti zalijevati kišni-com.

PrihranjivanjeLjetnice nije potrebno odmah

prihranjivati ukoliko smo ih zasadili u kvalitetno i humusom bogato tlo, no ako je supstrat za sadnju slabije hranjivosti, odmah moramo poče-

ti s prihranom. Ljetnice zasađene u bogati supstrat započet ćemo prihranjivati kad primijetimo da su nam biljke pomalo počele zaosta-jati u razvoju. Prihrana neka bude odmjerena i na početku rjeđa. Od polovice ljeta počinjemo sa sve češćom prihranom, najprije sva-ki tjedan, a potom svakih nekoliko dana. Krajem ljeta biljkama dodaje-mo gnojivo pri svakom zalijevanju, jer samo je tako moguće imati ra-skošne cvjetne košare ili korita na balkonima, terasi i u vrtu sve do pr-vih jesenskih mrazova. Na samom početku poželjno je otkinuti ocvale cvjetove. Time pospješujemo stva-ranje novih cvjetnih pupoljaka, a sa-mim time i bogatiju cvatnju. Cvjetni-cama koje stvaraju cvjetne slapove, poželjno je, kad su biljke već dobro ukorijenjene i počinju brzo rasti, otkinuti vegetativne vrhove na iz-bojcima, čime potičemo stvaranje mnoštva bočnih izbojaka koji će pridonijeti raskošnom izgledu bilja-ka i njihovoj bogatijoj cvatnji.

15. svibnja 2015.gospodarskilist

44

Uzgoj vrtnog i ukrasnog biljaVeleprodaja poljoprivrednim i sadnim materijalom

Maloprodaja – Vrtni centar (Gortanova 57, Varaždin)Uređivanje i održavanje zelenih površina

Izvedba krovnih i vertikalnih vrtovaPavetić d.o.o., Krste Hegedušića 4, HR-42000 Varaždin, Tel: + 385 (0)42 331 229, Fax: + 385 (0)42 303 230, Mob: + 385 (0)99 331 22 91, e-mail: info@pavetic.hr, web: www.pavetic.hr

Ljetno cvijeće za okućnicu

gospodarskilist

45 15. svibnja 2015.

Najčešće ljetno cvijeće koje ukrašava cvjetne gredice su i cinija (Zinnia elegans), crnji-ka (Nigella damascena), dalija (Dahlia variabilis), djevojačko oko (Coreopsis grandiflo-ra), dragoljub (Tropaeolum majus), ukrasni duhan (Nicotiana affinis), gazanija (Gazania hybrida), godecija (Godetia grandiflora), kadifica (rod Tagetes), ukrasna kadulja (Salvia horminum), karanfil (rod Dianthus), kokotić (rod Delphinium), lavatera (rod Lavatera), vrt-ni mak (Papaver somniferum), mirisna kunica (Ageratum houstonianum), vodenika (rod Impatiens), neven (Calendula officinalis), prkos (Portulaca grandiflora), uresnica (rod Cosmos), zijevalica (Antirrhinum majus).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

Crnjika

Dalija

Kunica mirisna

Djevojačko oko

Gazanija

Godecija Karanfil

Kokotić Lavatera

Ukrasna kaduljaUkrasni duhan

VodenikaVrtni makUresnica

Zijevalica

15. svibnja 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.gospodarskilist

46

Krug boja

Općenito, boje možemo podijeliti u tri osnovne skupine: osnovne (pri-marne), složene (sekundarne) i ter-cijarne (Slika 1.). Osnovne boje su crvena, žuta i plava (na slici ozna-čene brojem 1). Za njih je karakte-ristično da se one ne mogu dobiti miješanjem drugih boja već sudje-luju u stvaranju složenih i tercijarnih boja pa se zato i zovu osnovne. Se-kundarne boje su narančasta, zele-na i ljubičasta (označene brojem 2). To su u stvari boje koje se dobivaju

Boja u slaganju sezonskih cvjetnih gredicaO tome koliko su nam važne boje najbolje govori podatak da više od 80% informacija u svom svakodnevnom životu primamo osje-tilom vida. Boja je uvijek bila jedna od najvažnijih komponenata u slaganju biljnog materijala. To se posebno odnosi na kreiranje cvjetnih gredica koje je praktički nemoguće zamisliti bez atraktiv-nih boja. Kako bi se pravilno odabrale cvjetne vrste, potrebno je dobro promisliti o tome što želimo od gredice te kojim bojama to možemo ostvariti.

miješanjem dviju osnovnih boja. Tako je primjerice zelena mješavina žute i plave boje. Tercijarnih boja ima šest, a one nastaje miješanjem osnovnih i složenih boja (primjeri-ce plavozelena). Na krugu boja su označene brojem 3.

Crna, siva i bijela boja svrstane su u zasebnu skupinu i nazivaju se akromatskim bojama. Dok su prve dvije relativno rijetke u primjeni na cvjetnim gredicama, bijela je dosta često korištena zbog svog snažnog vizualnog dojma u večernjim sati-ma.

SLAGANJE BOJAPri kreiranju sezonskih cvjetnih

ploha, najčešće se koriste tri osnov-na načina slaganja boja: monokro-matski, analogni i komplementarni.

Monokromatska shemaMonokromatska shema je naj-

jednostavnija budući da uključuje korištenje samo jedne boje. Narav-no, to podrazumijeva korištenje još jedne boje osim zelene boje lišća. Pri takvoj kombinaciji, najveći na-glasak je na svijetlim i tamnim va-

Slika 1. Krug boja

rijacijama jedne boje. Takva jedno-bojna kombinacija obično se koristi na javnim zelenim površinama, ali moguće ju je primijeniti i u vrtu gdje se najčešće koristi u bijeloj kombi-naciji zbog snažnog vizualnog doj-ma (Slika 2.).

Analogna shemaAnalogna shema podrazumijeva

korištenje tri do pet susjednih boja na spomenutom krugu boja. Ta-kav način slaganja boja naziva se i harmonija budući da su sve boje u određenom skladu. Primjerice, u slučaju da je ljubičasta vaša omi-ljena boja, moguće je složiti cvjet-nu gredicu kojom će dominirati plavo, plavoljubičasto, ljubičasto i ružičasto cvijeće. Takva kombi-nacija može uključivati plavi zvon-čić (Campanula medium), plavo ljubičastu lobeliju (Lobelia erinus ‘Cambridge Blue’), ružičastu ru-šeljku (Alyssum maritimum ‘Rosie O’Day’), ružičasti karanfil (Dianthus chinensis), ružičasti kultivar ukra-snog duhana (Nicotiana alata ‘Whi-sper Mixed’) ili ljubičasti plamenak (Phlox paniculata ‘Early Velvet’).

Gredice ne moraju nužno sadrža-vati velik broj vrsta. Učinak je mogu-će postići i korištenjem dvije do tri vrste. Primjerice, moguće je složiti atraktivne gredice koje sadržavaju samo dvije vrste: kombinacija kadu-lje koja ima sjajno obojene brakteje (Salvia horminum ‘Blue Monday’)

Slika 2. Bijela boja ima snažan vizualan utjecaj u večernjim satima

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4715. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.

i uresnice (Cosmos bipinnatus) s prekrasnim velikim cvatovima (Slika 3.). Takav vizualan dojam moguće je postići i uporabom različitih kultivara jedne vrste kao što je vidljivo u pri-mjeru zijevalice (Slika 4.).

Komplementarna shema

Komplementarna shema ozna-čava slaganje boja koje se nalaze nasuprot jedna drugoj u krugu boja (crvena i zelena, žuta i ljubičasta, te narančasta i plava). Na taj način najbolje se ističe kontrast među njima i unosi određena dinamika u vrt. Tako se kontrast može istaknu-ti sadnjom plave lobelije s naran-

Slika 3. Korištenje bliskih boja unosi harmoniju u vrt

Slika 4. Različiti kultivari vrste Antirrhinum majus

častim nevenom ili sadnjom jarko crvene kadulje na tamno zelenom travnjaku. Isto tako, svijetlopla-va nemofila (Nemophila menziesii ‘Baby Blue Eyes’) izgleda izvrsno u kombinaciji s narančastim kali-fornijskim makom (Eschscholzia californica ‘Red Chief’) kao što je vidljivo na slici 5.

Za razliku od ove nježnije kom-binacije u kojoj su boje svijetlije odnosno pastelne, veći kontrast se može postići korištenjem snaž-nijih varijacija boja. Kombinaci-ja jarko žute medvjetke (Ursinia anethoides ‘Solar Fire’) i tamno-plavog anagalisa (Anagallis mo-nellii ‘Blue Pimpernel’) dodatno je naglašena teksturom samog cvi-jeća (Slika 6.)

Slika 5. Pastelnim bojama na-glašavamo kontrast na malo smireniji način

Slika 6. Žuta i plava čine sna-žan kontrast u vrtu

TOPLE I HLADNE BOJEOpažanje boja povezano je i s

osjećajem topline odnosno osje-ćajem hladnoće. Tako boje kao što su žuta, crvena ili narančasta per-cipiramo kao tople, a plavu, ljubi-častu, zelenu ili bijelu kao hladne (Slika 7.). Iako smo nesvjesni ta-kvih psiholoških svojstva boja, ona su znanstveno dokazana. Na kraju krajeva, crvena, žuta i narančasta su boje sunca i vatre, a plava i bije-la boje vode i leda.

Navedeni utjecaj je vrlo bitan bu-dući da slaganjem gredica na taj način možemo postići ugođaj kakav želimo. Tako ćemo koristiti hladnije boje kada želimo stvoriti smirujuću atmosferu (Slika 8.) dok ćemo topli-je boje koristiti kad želimo potaknuti dinamiku u vrtu (Slika 9.).

Te osobine biljaka utječu na per-cepciju udaljenosti. Tako hladnije boje djeluju kao da su udaljenije nego što u stvarnosti jesu pa kori-štenjem takvih boja možemo manji vrt vizualno učiniti većim. S druge strane, toplije boje se čine bližima, pa samim time i prostor doživljava-mo manjim.

Tople boje se često koriste kao akcent ili kao element vođenja puta. Boje je moguće kombinira-ti i na druge načine, ali gore spo-menute sheme su neka osnova pri kreiranju cvjetnih gredica. Pravilno korištenje boja preduvjet je da od gredica odnosno cvjetnih vrsta do-

Slika 7. Podjela boja na tople i hladne

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.gospodarskilist

48

bijemo onog zbog čega se većinom i uzgajaju – izuzetan vizualan dojam koji nam može pružiti jedino sezon-sko cvijeće u svojoj punoj cvatnji.

Slika 8. Hladnije boje djeluju smi-rujuće (Dianthus gratianopolita-nus ‘Grandiflorus’, Malcomia ma-ritima ‘Virginia Stock’ i Nemophila menziesii)

Slika 9. Tople boje unose dinami-ku, ali i vizualno smanjuju prostor

doc. dr. sc. Miroslav PojeZavod za ukrasno bilje i krajobraznu

umjetnost,Agronomski fakultet u Zagrebu

Izvori svih fotografija dostupni su u uredništvu časopisa.

Jednogodišnje cvjetne vrste kao balkonske lončanice

No, postoje i brojne druge vrste koje se mogu uz malo dobre volje uzgojiti od samog početka, od sje-mena. Ono što je značajno prilikom odabira vrsta za primjenu u balkonskim posudama i sandučićima jest da se po mogućnosti ipak radi o vrsti niskog rasta.

Od jednogodišnjih cvjetnih vrsta prikladnih za sje-tvu i sadnju balkonskih posuda jednostavnih za uzgoj može se izdvojiti više cvjetnih vrsta niskog ili puzavog, odnosno visećeg rasta kao npr: niske kadifice, neveni, dragoljubi, cinije, lijepa kata, niski suncokret, pijetlova krijesta, prkos.

Za stvaranje jednogodišnjih barijera pogodne su vrste puzavog rasta kojima je potreban podupor. Naj-češće su ukrasni slak, crnooka suzana, dragoljub i mirisava grahorica. Cvjetne kombinacije još će biti zanimljivije ako se uz njih posadi ljekovito i začinsko bilje koje će svojom teksturom, bojom i mirisom još više doprinijeti kvaliteti riješenja. Navedene cvjetne vr-ste mogu se bez mnogo opreme uzgojiti iz presadnica čak i na balkonu. Najjednostavnije je sjeme posijati u plastične sandučiće napunjene supstratom za sjetvu i držati na toplom do nicanja. Po pojavi prvih listića supki, malim je biljkama potrebno svjetlo kako ne bi došlo do izduživanja stabljike. Kad sklop u sandučiću postane pregust, tj. kad biljčice razviju dva do tri prava lista moguće ih je presaditi u uzgojne posude promjera do 8 cm radi uštede na prostoru i lakšeg rukovanja. Već od sredine travnja, na položajima koji nisu izlože-ni preniskim temperaturama, a drugdje krajem travnja

Vrijeme je uređivanja prozora, balkona i terasa. Napokon će siva pročelja zgrada dobiti boju i ži-vost. Općenito se drži da je za raskošan balkon potrebno mnogo ulaganja i truda. Navikli smo da se niz prozore i ograde slijevaju bujni slapovi visećih pelargonija i petunija, a u zadnje vrijeme asortiman balkonskog cvijeća se svake godine proširuje. Uglavnom se radi o zahtjevnim vrsta-ma koje za obilnu cvatnju traže redovito prihra-njivanje, svakodnevno zalijevanje i dosta pažnje.

i početkom svibnja, sade se u balkonske sandučiće i posude. Kombiniranjem vrsta različitih visina, oblika i boja u skladu s osobnim ukusom i uvjetima prostora moguće je oblikovati vrlo zanimljiva riješenja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4915. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.

Neven (Calendula officinalis) pri osnovi tvori rozetu duguljastih, na vrhu širih, jednostavnih listova hrapa-ve površine. Cvatovi su žute i narančaste boje, jed-nostavni ili puni, promjera oko 5-10 cm, na 20-30 cm dugim stapkama. Biljka se također odlikuje malo opo-rim, ali ugodnim mirisom, a jezičasti cvjetovi mogu se koristiti i za dekoriranje ljetnih salata. Traži dobro osunčan položaj i dobro podnosi manjak vlage u tlu. Potječe iz južne Europe. Na zaštićenim mjestima može se održati i duboko u jesen s obzirom da pod-nosi temperature do -2°C. Naravno da je u to doba cvatnja slabija.

Niska kadifica (Tagetes patula), uspravnog je raz-granatog rasta, visoka do 30-tak cm, zelenih, neparno perastih listova koji podsjećaju na paprat i specifičnog su mirisa. Cvat je 2-3 cm u promjeru, a pojavljuje se u bojama od svjetložute, žute, preko narančaste i sme-đocrvene do smeđe. Cvate tijekom cijelog ljeta na do-bro osunčanom položaju s obzirom da potječu iz vru-ćih i suhih staništa Novog Meksika i SAD-a. To znači da podnose i malo sušnije uvjete. Ipak, kad se uzgaja u ograničenom volumenu balkonske posude, za sunča-nih i vrućih ljetnih dana preporučljivo je svakodnevno natapanje.

Niska kadifica

Neven

Suncokret (Helianthus annuus) je krupna biljka, nerazgranjenog ili više-manje razgranatog rasta, s velikim, jednostavnim, naizmjeničnim ili nasuprot-nim širokim ovalnim do srcolikim listovima pokrive-nim čekinjastim dlačicama, srednje do tamno zelene boje.

Blistavi cvatovi, nalik cvatu tratinčice sastoje se od sterilnih jezičastih i plodnih cjevastih cvjetova. Pro-mjer cvata kreće se od 5 do 10, a kod divovskih i do 30 cm.

Jezičasti cvjetovi su najčešće jasno žuti, ali mogu biti i limun-žuti, narančasti, brončani, crveni ili rijetko kad ljubičasti dok su cjevasti cvjetovi koji tvore sre-dišnji disk žuti, smeđi ili purpurni, kod nekih kultivara čak zeleni.

Uzgaja se na otvorenom, ali i u zaštićenim pro-storima za rez te kao cvatuća lončanica za što se dakako koriste kultivari niskog rasta.

Za rast i cvatnju traži izrazito puno sunca, a kod natapanja je potrebno izbjeći prekomjerno močenje supstrata te pustiti da se supstrat umjereno prosuši.

Suncokret

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.gospodarskilist

50

Lijepa kata (Callistephus chinensis), potječe iz Kine kao što upućuje i ime vrste. Postojek kultivari visokog rasta koji narastu do 70cm, ali za sadnju u balkonske i prozorske sandučiće koriste se patuljasti kultivari visi-ne do 15 cm. Listovi se nalaze nasuprotno na stabljici i nepravilno su nazubljeni. Cvatovi su jednostavni ili puni i pojavljuju se u velikom rasponu boja od bijele, žute, ružičaste, crvene, ljubičaste i plave, pa čak i dvobojnih, pa je na balkonu moguće postići šarenilo seoskog vrta upravo uporabom ove klasične biljne vrste. Cvate cije-lo ljeto i početkom jeseni na sunčanom položaju i uz puno hraniva i redovito navodnjavanje.

Cinija (Zinnia elegans) slična je po izgledu prethod-no opisanoj vrsti, ali cvatovi su plosanti i veliki promjera 10-15 cm, kod visokih kultivara; puni i do 8 cm u pro-mjeru kod srednje visokih; dok su kod liliput cnija do 5 cm promjera, a pojavljuju se u širokom rasponu boja od bijele, svjetlo žute, žute, narančaste, ružičaste, cr-vene, do ljubičaste boje. Uspijevaju na sunčanom, to-plom, zaštićenom položaju, a za uspješan rast trebaju dovoljne količine vode. Sigurno je da svi oni koji se od-luče na uzgoj cinija na balkonu neće imati potrebu za rezanjem cvatova za vazu, no vrsta je pogodna za rez i odlikuje se dobrom izdržljivošću u vazi pod uvjetom da se u vodu stave samo vrhovi cvatnih stapki (1-2 cm dubine) te da se voda svakodnevno mijenja, a vrhovi stapki isperu.

Lijepa kata

Cinija

Dragoljub

Dragoljub (Tropaeloum majus) se pojavljuje kao ni-ska biljka jastučastog rasta i kao puzavac. U oba slu-čaja vrsta je pogodna za uzgoj u balkonskim posuda-ma. Puzave stabljike su duge i više od 1m, razgranate i ovješene, a prihvaćat će se i za podupor.

Listovi su okruglasti, istaknutih žila, na peteljkama dugim 5-7cm. Kod ove vrste moguće je u rano ljetno jutro zamjetiti kapljice vode na rubu lista, pojavu po-znatu kao gutacija.

Cvjetovi su ljevkasto zvonoliki, od limun žute preko intenzivno žute do narančaste, crvene, tamnocrvene do skoro smeđe boje, jednostavni ili puni. Mladi listovi mogu se koristiti za salatu, a cvjetni pupovi kao ka-pari.

Za rast treba propustan supstrat umjerene količi-ne hraniva i dosta sunca. Cvate cijelo ljeto, a potječe iz Južne Amerike.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5115. svibnja 2015. 15. svibnja 2015.

prof.dr.sc. Vesna ŽidovecZavod za ukrasno bilje i krajobraznu umjetnost,

Agronomski fakultet u Zagrebu

PrkosPrkos (Portulaca grandiflora) je zbog sitnog sjeme-

na, manje spretnim vrtlarima, preporučjivo posijati ne-posredno na mjesto primjene. Radi se o biljci niskog puzajućeg rasta, mesnatih, razgranatih stabljiki i suku-lentnih, svjetlo zelenih uskih, igličastih listova. Cvijet je velik, čašastog oblika, a pojavljuje se u svim nijansama boja od žarkih do pastelnih, bijelih, žutih, narančastih, ružičastih, crvenih, ljubičastih. Cvate od početka ljeta do početka jeseni uz obilje sunca i vode, ali u za vodu propusnom supstratu.

Pijetlova krijestaPijetlova krijesta (Celosia argentea var. cristata)

uspravnog je rasta visine 30-45cm. Listovi su dugulja-sti, jasno zeleni, po rubu malo nazubljeni.

Cvat podsjeća na metlicu, a cvate tijekom cijelog lje-ta u žutoj, narančastoj, crvenoj, ružičastoj i ljubičastoj boji.

Cvatovi su pogodni i za sušenje i izradu aranžma-na od suhog cvijeća. Potječe iz tropskih i suptropskih krajeva.

Ukrasni slak

Ukrasni slak (Convolvulus tricolor) je penjačica koja traži podupor i prikladna je za stvaranje jednogodišnjih barijera. Stabljika je dlakava i razgranata, u početku ležeća, a poslije uspravna. Listovi su naizmjenični, lan-cetasto okrugli. Cvjetovi su krupni, bijele, nježno ruži-časte, svjetloplave do ljubičaste i tamnoplave boje. Pri osnovi cvijet je žut. Cvatnja je najintenzivnija u prije-podnevnim satima. Ljevkastog su oblika, promjera do 5 cm. Potrebno je dosta vode za uspješan uzgoj, potje-če iz sjeverne Afrike i zapadnog Sredozemlja.

Crnooka SuzanaCrnooka Suzana (Thunbergia alata) rijetko se uzga-

ja, premda se radi o vrlo lijepoj i staroj ukrasnoj biljnoj vrsti. Penjačica je, intenzivno žutih cvjetova s tamnim središtem.

Postoji još zanimljivih jednogodišnjih cvjetnih vrsta koje se mogu koristiti za sadnju balkonskih posuda i sandučića, a u kombinaciji s trajnicama, ljekovitim, aromatičnim, povrtnim vrstama poput cherry rajčica, chilly papričica, tikvica prekrasnih krupnih žuto narančastih cvjetova i voćnim vrsta-ma kao što su jagode mjesečarke i druge vrste bo-bičastog voća, i najmanji balkon mogu pretvoriti u zanimljivu oazu i kutak za odmor, vrtlarenje i opu-štanje.