Gospodarski list 19/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . l i s t o p a d a

2015. 19

godina 174.

prilog ovog broja

Suvremeni uzgoj trešnje

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

[email protected]štvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 [email protected]

v. d. glavnog urednikaGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

[email protected]

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 Novi natječaji iz Programa ruralnog razvoja 3 140. obljetnica porečkog Instituta za poljoprivredu i

turizam 4 – 6 Zastara naplate potraživanja 7 Kušaonice maslinovog ulja sve brojnije 9 Šećerna repa – šećer na kraju 10 – 11 EU već čeka 1,5 milijuna tona hrvatskog šećera 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 16 – 17 Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 20 Veći prinos, profit i nova generacija hibrida 21 Jesensko suzbijanje korova u žitaricama 23 Pojava štetnih gusjenica na uljanoj repici 25 Višestruko nagrađivani kultivator 27 U Danskoj održano 62. svjetsko natjecanje u oranju 28 – 29 Svestrani Massey Ferguson traktori nove generacije

POVRĆARSTVO, VAŠ VRT 30 Irske rajčice isplative 31 Krumpir za čips 32 – 34 Kako uzgojiti divovsku bundevu 35 Razmnožavanje ukrasnog bilja

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 47 Suvremeni uzgoj trešnje

VOĆARSTVO, PODRUMARSTVO 50 Goji – iskustva i teškoće u uzgoju (2) 51 Voćarski dnevnik: Voćarstvo na malo 52 Osnovna gnojidba voćnjaka i vinograda 53 – 54 Teran – hrvatska Istra 55 Specijalna vina PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 56 – 57 Skladištenje saća 59 Galska kokoš 60 – 61 Ekološki uzgoj svinja 62 Kozji sir s plemenitim plijesnima 63 Ceste sira zagrebačke regije

LJEKOVITO BILJE, NAŠE ZDRAVLJE 64 – 65 Riža – lijek i hraniteljica polovine

čovječanstva 67 Činjenice i zablude o hrani

Suvremeni uzgoj trešnje

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

U svijetu uzgoj trešnje poprima sve veće značenje zahvaljujući dostignućima u selekciji podloga i sorti, te uvođenju novih tehnologija. Trešnja se uglavnom uzgaja u srednje gustom (500-800 stabala/ha) i gustom sklopu (1.000-2.000 stabala/ha), a pokusno i vrlo gustom sklopu (< 2.000/ha). U gustom sklopu najzastupljeniji uzgojni oblik je vitko i vrlo vitko vreteno. U novije vrijeme, u proizvodnju je uveden veći broj gospodarski vrlo interesantnih sorata. Hrvatski voćari također slijede ovaj trend širenja uzgoja trešnje.

15. listopada 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. listopada 2015.gospodarskilist

38

Trešnja se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, pri čemu razvija bujna stabla, pa je od svih radova u voćnjaku, berba po-sebno zahtjevna i od ukupnih troš-kova proizvodnje, na berbu otpada 60%. Budući da su plodovi trešnje sitni, a za stolnu potrošnju beru se s peteljkom, berba je mukotrpna, dugotrajna i skupa. Ovaj problem je tim veći, što danas nedostaje ljudska radna snaga za obavljanje sezonskih poslova. Zbog opadanja proizvodnje uslijed skupe i teško izvedive berbe, danas se traže po-voljnija rješenja da bi se zaustavio pad proizvodnje i unaprijedila kultu-ra trešanja.

Da bi se berba pojednostavila, ova složena problematika pokuša-va se riješiti na više načina:

• uzgojem trešanja s niskim sta-blima, čime se pridonosi pojef-tinjenju, odnosno većem učinku ručne berbe,

• odabirom novih sorata vrlo kru-pnog ploda,

• uvođenjem samooplodnih so-rata koje nalaze prednost u uz-goju nad stranooplodnim, jer se izbjegavaju mnogi nepovoljni čimbenici koji mogu smanjiti prirod, kao što su nepodudar-nost cvatnje, nepovoljni klimat-ski uvjeti koji onemogućavaju prijenos polena, te različit stu-panj kompatibilnosti polena jedne sorte s drugom koju oprašuje,

• izborom uzgojnog oblika i su-stava reza, kako bi se ograničile negativne posljedice koje proi-zlaze iz visokog stabla uz bolje iskorištenje potencijala rodno-sti.

Za ostvarivanje ovih pretpostav-ki osnovni preduvjet je da voćke u vrlo kratkom razdoblju postignu konačnu veličinu produktivnog habitusa. Ovo neminovno dovodi do povećavanja broja stabala po hektaru, odnosno do tzv. gustog sklopa. U gustom sklopu voćke za-

htijevaju povoljnije ekološke uvjete. Voćke malog habi-tusa razvijaju slabiju mrežu korijenja, te su vrlo osjetljive na nedostatak vode i biljnih hraniva, a znatno su osjetlji-vije i na temperaturna kole-banja i ekstreme u odnosu na bujna stabla. Zbog toga se prije podizanja nasada posebna pozornost mora pokloniti izboru proizvod-nog prostora, a zatim izboru sorte u kombinaciji s pod-logom, te izboru uzgojnog oblika i sustava uzgoja.

Izbor proizvodnog

prostoraKad se ocjenjuje prikladnost pro-

izvodnog prostora za uzgoj trešnje, u obzir se prvenstveno uzimaju kli-matski pokazatelji, uz uvažavanje reljefnih specifičnosti koje mogu modificirati mikroklimatske uvjete, a zatim uvjeti tla. Od klimatskih prili-ka posebnu pozornost poklanjamo temperaturi, a posebice apsolutnim minimalnim temperaturama tijekom zimskog mirovanja, na početku i na kraju vegetacije. Obično se navo-di da trešnja u dubokom zimskom mirovanju podnosi do -28°C, ali su

kultivirane sorte značajno osjetljivi-je, pa govorimo o pragu od -25°C. Ako nakon prestanka dubokog mi-rovanja nastupe tzv. provocirajuće temperature, pa počne kolanje so-kova, tada uslijed naknadnog za-hlađenja mogu nastupiti štete čak i pri -10 do -12°C

Nakon što krene vegetacija osjetljivost na pozebu se značajno povećava.

Uspješan uzgoj trešanja može ugroziti tuča, te je za izbjegavanje šteta intenzivne nasade potrebno prekriti protugradnim mrežama. Protugradne mreže ujedno služe u obrani od ptica, ali se voćnjak mora zaštititi mrežom sa svih strana (boč-no i na početku i kraju redova).

Podizanje nasada u gustom sklopu

Mrazopuc Pozeba cvijeta

gospodarskilist

39 15. listopada 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. listopada 2015.

Tablica 1. Kritične temperature (°C) pri kojima dolazi do oštećenja cvijeta

Fenofaze/ Promrzlo Bubrenje pupa Zeleni vrh pupa Zelene glavice Početak cvatnje Puna cvatnja

10 % -8,3 -4,0 -2,8 -2,2 -2,2

90 % -15,0 -10,0 -6,1 -3,9 -3,9

Za uzgoj trešnje najprikladniji su blagi brežuljkasti položaji, a manje su prihvatljive nizine koje nisu izložene jačim vjetro-vima ili stagnaciji hladnog zra-ka. Za trešnju nisu prikladni za-tvoreni položaji i kotline, jer se u njima skuplja hladni zrak, pa ih nazivamo jezerima hladnog zraka.

Veće štete može izazvati učesta-la kiša u vrijeme cvatnje, jer one-mogućuje let insekata, a posebice medonosne pčele. Obilne kiše u vrijeme dozrijevanja plodova, koje su učestale u središnjoj i sjevero-zapadnoj Hrvatskoj upravo u to vri-jeme, nanose ozbiljne štete u vidu pucanja plodova. Ovaj problem se rješava izborom sorata koje su ma-nje osjetljive na pucanje ili postav-ljanjem protukišnih folija.

Trešnja najbolje uspijeva na du-bokim, dobro dreniranim (teksturno lakšim), humusom i biogenim ele-mentima dobro opskrbljenim tlima. Budući da je „idealnih“ tala malo, izborom podloga koje podnose različite uvjete tla, areal uspješnog uzgoja trešnje širi se i na tla lošijih fizikalnih i kemijskih osobina.

Izbor podloga Pri izboru podloga prvenstveno

uzimamo u obzir ekološke uvjete, a posebice osobine tla, a zatim plani-rani sustav uzgoja.

Sorte trešnje uzgajaju se na ge-nerativnim i vegetativnim podloga-ma. U klasičnom uzgoju u upotrebi su sjemenjaci vrsta Prunus avium, Prunus mahaleb, Prunus cerasus, a najmanje Prunus fruticosa. Sorte cijepljene na generativne podloge razvijaju bujna stabla, te su ove podloge prikladne samo za voćnja-ke niske gustoće sklopa. Na bujnim podlogama sorte kasnije prorode, ali su dugovječne.

Suvremeni uzgoj trešanja podra-zumijeva primjenu selekcioniranih vegetativnih podloga različite, ali prije svega slabije bujnosti. Od no-vih podloga se očekuje udovoljava-nje sljedećim zahtjevima:

• dobra kompatibilnost s uzgaja-nim sortama trešnje,

• smanjivanje bujnosti sorata koje se na njih cijepe,

• pospješivanje brzog ulaska u punu rodnost, visoki i redoviti urodi,

• dobro ukorjenjavanje, ali bez razvijanja korijenskih izdanka i

• adaptibilnost na različite ambi-jentalne uvjete.

U svijetu je selekcioniran relativ-no velik broj podloga. Izdvojit ćemo važnije među njima.

Vegetativne podloge koje vode podrijetlo

od vrsta Prunus avium, Prunus mahaleb i

Prunus cerasus

Mazzard F 12/1 je vegetativna podloga selekcionirana od vrste P. avium. Razvija srednje bujna do bujna stabla, te je prikladna za uz-goj u manjoj ili srednoj gustoći sklo-pa. Dobro se ukorjenjuje i ima do-bru kompatibilnost s većinom sorti trešnje. Otporna je prema niskim temperaturama i bakterijskom raku korijena. Očituje znakove bolesti presađivanja, ako se na terenima poslije koštičavih voćaka sadi treš-nja. Sorte na ovoj podlozi dolaze kasnije u puni rod.

St. Lucie 64 (SL 64) je selekci-onirana od vrste P. mahaleb. Ima dobru kompatibilnost s većinom sorti trešnje. Stabla na SL 64 najbo-lje rastu na dobro dreniranim tlima. Često se preporučuje za položaje koji su pretrpjeli sindrom presađiva-nja trešnje. Na njoj, cijepljene sorte srednje su bujne do bujne. Podloga je prikladna za uzgoj u srednje gu-stom sklopu. Osjetljiva je na napad voluharica.

CAB 6P je selekcionirana od vr-ste Prunus cerasus u Italiji. Na ovoj podlozi sorte razvijaju za 20-30% manja stabla u odnosu na F 12/1, te je prikladna za srednju gustoću sklopa. Umjereno dobro se učvr-

Štete na plodu izazvane tučom

Štete od ptica

Pucanje plodova zbog preko-mjerne kiše

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. listopada 2015. 15. listopada 2015.gospodarskilist

40

šćuje u tlu. Podnosi teža tla, ali je vrlo osjetljiva na nedostatak vlage u tlu. Nedostatak ove podloge je sklonost stvaranja korijenovih izda-naka. U novim proizvodnim nasadi-ma trešnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske podloga CAB 6P prilično je zastupljena.

Weiroot skupina podloga

Selekcionirane su od vrste Pru-nus cerasus iz prirodne populacije u Bavarskoj (Njemačka). Ove pod-loge daju dobre rezultate na plod-nim i teksturno lakšim tlima. Unutar skupine posebno se ističu podloge Weiroot 158, Weiroot 72 i Weiroot 720. Podloga Weiroot 158 smanjuje bujnost stabala za oko 40% u odno-su na F 12/1, te je prikladna za sred-nji i gusti sklop. Podloge Weiroot 72 i 720 su od svih selekcija najslabije bujnosti. Na njima cijepljene sorte postižu svega 20 do 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Ove podloge su prikladne za gusti i vrlo gusti sklop uzgoja. Zbog slabe bujnosti zahti-jevaju potporu. Weiroot podloge u proizvodnim nasadima u Hrvatskoj nisu zastupljene.

Vegetativne podloge koje vode podrijetlo

od međuvrsnih hibrida roda Prunus

Ma x Ma skupina podloga

Selekcionirane su u Oregonu kri-žanjem vrsta P. mahaleb i P. avium. Ne daju puno korijenovih izdanaka. Dobro se prilagođavaju različitim tlima, uključujući i teksturno teža. Unutar skupine ističu se MaxMa Delbard 14 Brokforest, MaxMa Delbard 97 Brokgrave i MaxMa Delbard 60 Broksee. Na podlozi MaxMa Delbard 14 Brokforest cije-pljene sorte razvijaju stabla bujnosti 65-90% u odnosu na stabla na pod-lozi F 12/1, te je ova podloga pri-kladna za uzgoj u srednje gustom sklopu. Podloga MaxMa Delbard 97 Brokgrave dobre rezultate daje

u toplijim podnebljima, a prikladna je za manju ili srednju gustoću sklo-pa. MaxMa Delbard 60 Broksee od-likuje se bujnim rastom (10% manja bujnost nego F 12/1), prikladna je za sušna i karbonatna tla i manju gustoću sklopa. MaxMa podloge u nasadima trešnje u Hrvatskoj nala-zimo samo sporadično.

P-HL skupina podlogaSelekcionirane su u Češkoj od

križanaca P. avium i P. cerasus. U skupini se zbog manje bujnosti ističu podloge P-HL A i P-HL C. Na podlozi P-HL A sorte postižu buj-nost od 60% u odnosu na F 12/1, pa je ova podloga prikladna za gu-sti sklop uzgoja. Podloga P-HL C najslabije je bujnosti i prikladna je za gusti sklop, ali je prilično osjet-ljiva na niske temperature tijekom zime. Iskustva s ovim podlogama u Hrvatskoj su nedostatna.

Colt Colt je hibrid nastao križanjem P.

aviuma i P. pseudocerasus u East Mallingu (Engleska). Dobre je kom-patibilnosti sa svim sortama treš-nje. Dobro uspijeva na dubokim, plodnim i rahlim tlima, ali podnosi i teksturno teža i umorna tla. Bujnog je rasta, pa je prikladna za srednje gusti sklop. Colt je proširen u našim voćnjacima, posebice u kontinen-talnom podneblju.

PiKu 1PiKu podloga nastala je križa-

njem P. avium x (P. canescens x P. tomentosa). Na njoj cijepljene sor-te razvijaju srednje bujni do bujni habitus, kasnije ulaze u rodnost, a mogu se uzgajati u gustoći sklopa od 600 do 800 stabala po hektaru. Prilagođava se na različite uvjete tla. U Hrvatskoj je nalazimo u poku-snim nasadima.

GiSelA skupina podlogaU Giessenu (Njemačka) obav-

ljena je opsežna selekcija podloga koje vode podrijetlo od različitih vr-sta i međuvrsnih hibrida roda Pru-nus. Selekcije koje su dale najbolje

rezultate prema kompatibilnosti, redukciji bujnosti i dobroj rodnosti vode podrijetlo od hibrida P. fruti-cosa x P. cerasus, P. fruticosa x P. avium, P. cerasus x P. canescens i P. canescens x P. cerasus. One re-duciraju bujnost na 30 do 50% u odnosu na F 12/1 podlogu. Između brojnih za intezivan uzgoj trešnje u gustom sklopu najprikladnije su Gi-sela 3, 5 i 6.

Gisela 3 (Gi 3) nastala je križa-njem P. fruticosa x P. avium. U od-nosu na ostale selekcije iz skupine GiSelA podloga Gi 3 je najslabije bujna. Na njoj cijepljene sorte za 40% su slabije bujnosti nego na podlozi F 12/1. Prikladna je za vrlo kvalitetna teksturno lakša tla. S ovom podlogom eksperimentira se u sustavima uzgoja vrlo visoke gu-stoće sklopa na otvorenom, u nat-krivenom uzgoju (visoki tuneli) i u plastenicima.

Gisela 5 (Gi 5) je patuljasta podloga nastala od P. cerasus x P. canescens. Na njoj cijepljene sorte razvijaju stabla za 50% manja u od-nosu na F 12/1. Ova podloga nije dala dobre rezultate u anaerobnim uvjetima na teškim glinastim tlima gdje fitoftora može prouzročiti ošte-ćenja, ali je pokazala toleranciju na infekcije s gospodarski vrlo važnim virusima (PNRSV i PDV). U današ-nje vrijeme podloga Gi 5 se najviše koristi u intenzivnom uzgoju treš-nje u gustom i vrlo gustom sklopu (1500-2000 stabala/ha). U Hrvat-skoj je proširena u novim intenziv-nim nasadima.

Gisela 6 (Gi 6) je nastala kri-žanjem P. cerasus x P. canescens. Na njoj cijepljenje sorte postižu 60-80% bujnosti u odnosu na pod-lozi F 12/1. Manje je zahtjevna u odnosu na uvjete tla, te se zbog toga sve više širi u novim nasa-dima gustog sklopa. Nedostatak ove podloge je nedostatno učvr-šćivanje voćaka u tlu, pa zahtijeva oslonac (barem u vremenu dok ne dostigne puni proizvodni habitus). Gi 6 je vrlo dobra podloga za uz-goj trešnje u gustom sklopu (1000-1500 stabala/ha).

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4115. listopada 2015. 15. listopada 2015.

Krymsk skupina podloga

Ova skupina podloga selekcioni-rana je u Rusiji, a među njima, kao vrlo dobre, istakle su se Krymsk 5 i Krymsk 6. Zbog dobrih osobina, a osobito zbog prilagodljivosti različi-tim uvjetima klime i tla, ove podlo-ge poprimaju sve veće značenje za širenje intenzivnog uzgoja trešanja.

Krymsk 5 nastala je križanjem P. fruticosa x P. lannesiana. Po bujno-sti je usporediva s Gi 6, osjetljiva na viruse PDV i PNRSV, prilagodljiva za različite uvjete klime i tla. Na njoj cijepljene sorte rano prorode i rano postižu punu rodnost. Nedostatak ove podloge je sklonost razvijanja korijenovih izdanaka.

Krymsk 6 je dobiven križanjem P. cerasus x (P. cerasus x P. maackii). Po bujnosti je usporediva s Gi 5, osjetljiva je na viruse PDV i PNRSV i razvija dosta korijenovih izdanaka. Dobro se prilagođava na različite uvjete klime i tla, dobro podnosi čak i teža i vlažna tla.

Izbor sorataTrešnja, kao voćna vrsta, obli-

gatno je stranooplodna, pa je za uspješnu proizvodnju neophodno za svaku sortu odabrati odgova-

Uvažavajući stečena iskustva iz proizvodnje i dijelom iz pokusa uglavnom provedenih u kon-tinentalnim uvjetima Hrvatske mogu se dati sljedeće preporu-ke:• za manju gustoću sklopa (300-500 stabala/ha) prikladne su podloge: F 12/1, SL 64, Colt i MaxMa Delbard 60. • za srednju gustoću sklopa (500-800 stabala/ha) priklad-ne su podloge: CAB 6P, MaxMa Delbard 14 Brokforest i PiKu 1.• trešnju u gustom sklopu (800-1200 stabala/ha) moguće je uzgajati na patuljastim podlo-gama Gisela 5, Gisela 6 i P-HL C.• u vrlo gustom sklopu u obzir dolaze podloge Gisela 3 i Gisela 5

Tablica 2. Vrijeme cvatnje i sterilitetni aleli

Sorte SS aleli Vrijeme cvatnje

Vrijeme zrenja(Burlat ± dana)

Rita S5S22 Vrlo rano -6/-8

Early Bigi® Bigi Sol* Vrlo rano -3/-6

Sweet Early® Panaro 1* S1S9 Srednje rano -2

Burlat S3S9 Srednje rano 0

Early Star® Panaro 2* S4’ S9 Rano +4

Giorgia S1S13 Srednje kasno +10

Vera* S1S3 Srednje rano +10

Carmen* S4S5 Srednje kasno +11

Celeste® Sumpaca* S1S4’ Srednje rano +11

Vanda S1S6 Srednje +12

Grace Star* S4’ S9 Rano +13

Samba® Sumste* S1S3 Vrlo rano +14

Black Star* S1S3 Srednje rano +15

Canada Giant® Sumgita* S1S2 Srednje rano +16

Summit S1S2 Srednje kasno +17

Van S1S3 Srednje rano +18

Techlovan S3S6 Srednje kasno +19

Sylvia S1S4 Kasno +21

Germesdorfska S3S12 Kasno +22

Kordia-Attika* S3S6 Srednje kasno +22/24

Lapins S1S4’ Rano, srednje rano +24

Patty-Skeena®* S1S4’ Srednje kasno +28

Regina S1S3 Kasno +30

Sweetheart® Sumtare* S3S4’ Rano +35

rajuću sortu oprašivača. Izuzetak čine novije samooplodne sorte, koje su u odnosu na standardne izuzetak, jer se mogu uspješno uz-gajati i u monosortnim nasadima. Iz tog razloga problematici oprašiva-nja i oplodnje moramo posvećivati posebnu pozornost.

Oprašivanje i oplodnjaTrešnja cvate krajem ožujka i

početkom travnja, a prosječno za uzgajane sorte traje od 15-20 dana. Cvatnja pojedinih sorata obično traje 3-4 dana, a rjeđe 7-10 dana. Podaci o početku, trajanju i završet-ku cvatnje značajni su zbog izbora sorte oprašivača. Nedostatak pri-jenosnika polena ili loši vremenski uvjeti mogu otežati prijenos polena i uspjeh oplodnje. Ipak, najznačaj-

niji čimbenici uspješnosti oplodnje su odabir sorti oprašivača, tj. njiho-va inter-kompatibilnost i preklapa-nje u vremenu cvatnje. Sorte treša-nja su uglavnom samoneoplodne, a ujedno i međubesplodne. Riječ je o genetskom fenomenu, tzv. game-tofitskom inkompatibilitetu. Polen inkompatibilnih sorata uspješno kli-ja na njuški tučka, prorasta njušku, ali rast polenove cijevi prestaje u

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

prijenosnom tkivu vrata tučka. Za uspješnu oplodnju polenova cijev treba prorasti kroz vrat tučka i oba-viti oplodnju jajne stanice. Odstu-panja u bilo kojem od ovih procesa mogu ozbiljno ugroziti prirod.

Efektivno vrijeme oprašivanja trešnje općenito je kratko, svega ne-koliko dana, a ovisi o sorti, vremen-skim prilikama u cvatnji, sorti dono-ru i klijavosti polena, receptivnosti stigme, brzini rasta polenove cijevi i viabilnosti embrionske vreće i jajne stanice. Od klimatskih čimbenika, u vrijeme cvatnje temperatura je naj-važnija, jer ima značajan utjecaj na sve faze reproduktivnog procesa. U uvjetima visokih temperatura efek-tivno vrijeme oprašivanja i viabilnost jajne stanice se skraćuju, pa je vrlo važno precizno preklapanje cvatnje osnovne sorte i sorte oprašivača. U uvjetima nižih temperatura pro-dužava se viabilnost jajne stanice, ali se usporava rast polenove cijevi, što za posljedicu može imati slabiju oplodnju, duže zadržavanje neoplo-đenih plodića na rodnim izbojima, pa se površnim pregledom čini da je oplodnja bila uspješna, a naknadno dolazi do njihovog otpadanja.

Višegodišnjim radom utvrđeno je više od 20 različitih sterilitetnih alela, što ukazuje na potencijalno jako veliki broj skupina međuneo-plodnih sorti trešanja, među kojima manje od 30 ima veće značenje. Iz tog razloga pri opisu sorte, osim njenih gospodarskih značajki (vri-jeme dozrijevanja ploda, krupnoća, konzistencija i dr.), uvijek navodimo vrijeme cvatnje i alelomorfne gene.

U proizvodnji u Hrvatskoj pre-vladava standardni sortiment. Od ranih sorata zastupljene su Burlat (Biggareau hativ Burlat) i Merchant; od srednje ranih Giorgia i Celeste; od srednje kasnih Summit, Starking Hardy Giant, Van, Stella i Sunburst; od kasnih Sylvia, Canada Giant, Bing, Germesdorfska (Germesdor-fer Grosse Kirsche), Kordia, Lapins, Šnajderova kasna (Schneiders Späte Knorpelkirsche), Lambert i Hedelfinška (Hedelfinger Riesen-kirsche), a od vrlo kasnih Skeena, Regina i Sweetheart.

U novije vrijeme sade se nove sorte bez prethodne provjere u konkretnim uvjetima proizvod-nje (bez introdukcijskih poku-sa). Proizvođači, u želji da se na tržištu „među prvima“ pojave s novim sortama, podižu nasade, a kasnije ustanove da pojedine sorte ne daju očekivane značajke opisane u reklamnim materijalima vlasnika oplemenjivačkih prava ili rasadničara.

Među novim sortama, koje u pro-izvodnji u Hrvatskoj nalazimo već 5-6 godina pozornost zaslužuju: Rita, Early Bigi, Sweet Early, Car-men, Grace Star, Samba, Vanda, Black Star i Techlovan.

Rita (-6-8) je sorta vrlo ranog roka dozrijevanja, rano prorodi i daje plodove zadovoljavajuće kru-pnoće za rok dozrijevanja. Nedo-staci sorte su: sukcesivno dozri-jevanje, plodovi jako osjetljivi na pucanje izazvano kišom, manja konzistencija mesa ploda i veća osjetljivost na moniliju.

Early Bigi (-4-5) je sorta umje-reno bujnog rasta, rano ulazi u produktivnu dob i daje plodove zadovoljavajuće krupnoće za rok dozrijevanja. Nedostaci sorte su sukcesivno dozrijevanje, plodovi su jako osjetljivi na pucanje izazvano kišom, manja konzistencija mesa ploda i veća osjetljivost na moniliju.

Sweet Early (-2) je sorta bujnog rasta, rano ulazi u produktivnu dob, daje vrlo krupne plodove (oko 9 g). Nedostaci sorte su niža konzisten-cija mesa, sklonost pucanju koje

Sorte trešnje dijelimo na osno-vi različitih kriterija, a najčešće prema vremenu zrenja, boji ko-žice, boji soka, čvrstoći mesa, krupnoći te obliku potrošnje plodova. Po vremenu zrenja di-jelimo ih na: rane (±7), srednje rane (+8/+14), srednje kasne (+15/+20), kasne (+21/+27) i vrlo kasne (+28/+35). Vrijeme zrenja uspoređujemo sa sortom Burlat (- ili + dana u odnosu na vrijeme zrenja ove sorte). Regina

Summit

Sunburst

Kordia

Patty-Skeena®*

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


izaziva kiša u vrijeme zrenja, veća osjetljivost na bolest kozičavost li-šća.

Carmen (+10) je srednje bujnog rasta, cvjeta srednje kasno, dobre je rodnosti, plod je krupan (10-12 g). Nedostatak sorte je povećana osjetljivost na pucanje ploda.

Grace Star (+12) je sorta dobre i ujednačene rodnosti, daje krupne plodove odlične kakvoće, plodovi se lako beru. Nedostaci sorte su veća bujnost, nešto kasniji ulazak u produktivnu dob, manja konzisten-cija mesa ploda.

Samba (+14) ima bujni i usprav-ni rast, daje krupne plodove (10-11 g) vrlo atraktivnog izgleda. Zbog uspravnog rasta otežano je formira-nje željenog uzgojnog oblika.

Vanda (+14-16) je vrlo prikladna za uzgojni oblik vitko vreteno, umje-renog rasta, rano ulazi u produktiv-nu dob i redovito rađa. Daje krupne plodove (8-10 g) uz odgovarajuću rezidbu. Plodovi nisu osjetljivi na pucanje izazvano kišom u vrijeme zrenja, a sorta je općenito manje osjetljiva na bolesti.

Black Star (+18) je sorta kru-pnih plodova (10 g), plodovi se mogu brati u dužem razdoblju, plo-dovi optimalne konzistencije i tole-rantni na pucanje izazvano kišom. Nedostaci sorte su veća bujnost i kasniji ulazak u rodnost.

Techlovan (+22-24) je sorta umjereno bujnog rasta, dobro se grana i prikladna je za uzgoj u obli-ku vretena. Daje krupne plodove (12 g), a uz kvalitetnu rezidbu i vrlo krupne. Plodovi su srednje osjetljivi na pucanje. Techlovan je osjetljiv na kozičavost lišća.

Posljednjih godina, u proizvod-nju u zemljama EU uveden je veći broj gospodarski vrlo interesantnih sorata među kojima se ističu sor-te selekcionirane u Češkoj (Aran-ka, Helga, Kasandra, Early Korvik, Techlovan, Christiana, Tim, Tama-ra), Italiji (Sweet Aryana, Sweet Lo-renz, Sweet Gabriel, Sveet Valina, Sweet Marysa, Sweet Saretta), Ka-nadi (Satin, Sovereign, Sentenni-al, Suit Note), Njemačkoj (Narana,

Swing, Hamid), SAD (Black Pe-arl, Burgundy Pearl, Ebony Pearl) i dr. Većinu od ovih sorata, osim talijanskih selekcija (Sweet Arya-na, Sweet Lorenz, Sweet Gabriel, Sweet Valina) s kojima je 2014. go-dine posađeno 10-tak ha, još ne nalazimo u proizvodnim nasadima u Hrvatskoj, tako da se o njihovim značajkama i perspektivi širenja još ne može suditi.

Izbor uzgojnog oblika

Uzgoj na otvorenomTrešnja prirodno formira pira-

midalnu krošnju. U intenzivnom uzgoju koriste se uzgojni oblici s provodnicom ili bez provodnice. U nas u mediteranskom podneblju prevladavaju različite forme vaze, dok su u kontinentalnom području više zastupljeni piramidalni i vrete-nasti uzgojni oblici.

U nižoj gustoći sklopa prevla-davaju uzgojni oblici bez provod-nice izvedeni iz vaze: španjolska (katalanska) vaza, australska vaza (Aussie Bush), vazoliko multivre-teno (Kim Green Bush) i dr.

Kod svih vaza u prve dvije do tri godine nakon sadnje voćke se intenzivno prikraćuju (dva puta godišnje) radi dobivanja željenog kostura, što dovodi do kasnijeg ula-ska u rodnost. Rezidba u rodnosti zahtijeva visoko stručno znanje, jer je potrebno sukcesivno obnavljati rodno drvo (najbolja kakvoća ploda postiže se na rodnom drvu starosti do pet godina).

Modifikacije izvedene iz katalan-ske vaze donekle pojednostavljuju rezidbu, a osobito je to slučaj kod

uzgojnog oblika vazoliko multivre-teno.

Za razliku od španjolske vaze, kod uzgojnog oblika vazoliko multi-vreteno, u drugom rezu u vegetaci-ji, mladice se, kad dostignu 60-tak cm, režu na dužinu 15 cm od osno-ve. Rez se ponavlja sljedeće godi-ne pred kretanje vegetacije i kada mladice dostignu dužinu od 60-tak cm. Ponovno se reže na 15 cm od osnove izbijanja mladica. Na taj na-čin se dobije 20-25 uspravnih grana na kojima će se formirati kitice koje nose rod. U tom uzgojnom obliku praktično nema skeletnih grana, jer se svake godine reže 20% najbujni-jih vretena, pa se za pet godina sva vretena zamijene.

U gustom sklopu najzastuplje-niji uzgojni oblik je vitko i vrlo vitko vreteno.

Ovaj uzgojni oblik formiramo ti-jekom 3-4 godine, a početni urod možemo očekivati u 2. ili 3. godini nakon sadnje. Za sadnju su pri-kladnije razgranate sadnice, jer se skraćuje postupak formiranja za go-

Španjolska (katalanska) vaza

Vazoliko multivreteno (Kim Green Bush)

Vrlo vitko (usko) vreteno

Vitko vreteno

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

dinu dana. Iako oblikom podsjeća-ju na vretena koja se primjenjuju u intenzivnom uzgoju jabuke, rezidba trešnje je bitno drugačija, osim u za-htjevu da se u donjem dijelu grane koje nadmašuju 1/2 promjera i gor-njem kada premašuju 1/3 promjera provodnice moraju rezom zamijeniti. Jednogodišnji izbojci se prikraćuju za 1/2 ili 1/3 dužine. Slabi i viseći iz-bojci, kao i uspravno rastući izbojci u potpunosti se uklanjaju. Ponekad, a osobito kod samooplodnih sorata, potrebno je prorijediti i dio kratkih rodnih izbojaka (svibanjske kitice). Ovakva rezidba je nužna, jer rezid-bom planiramo i postižemo ravnote-žu između rasta i rodnosti. Potpuno obnova rodnog drva ostvaruje se u petogodišnjem ciklusu.

Za formiranje vrlo vitkog ili super-vretena najprikladnije su jednogo-dišnje nerazgranate sadnice visine 100-120 cm. Sadnice se ne prikra-ćuju, a na provodnici se broj pupova reducira za 2/3. Postupak je sljede-ći: vršni pup se ostavi, neposredno ispod njega odstrane se svi pupovi u dužini 10-15 cm, a zatim ostavi 1 pup, pa 2 odstrane i tako nastavi do visine debla. Izbojci razvijeni iz late-ralnih pupova pri osnovi će formirati cvatne pupove, a sljedećeg proljeća se prikraćuju na 2 vegetativna pupa. Cilj ovakve rezidbe je svakogodišnja obnova rodnog drva, odnosno do-bivanje roda pri osnovi jednogodiš-njih dugih izboja.

Dobro formirani uzgojni oblik omogućuje voćaru uspješno održa-vanje dinamičke ravnoteže između rasta i rodnosti, redovitu rodnost, visoke urode i visoku kakvoću plo-dova. Krupnoća ploda, pored do-brih osobina mesa, ključni je čim-benik tržnog uspjeha.

Uzgoj u zaštićenom prostoru

Kad je savladana tehnologija uzgoja stabala malih dimenzija na otvorenom, kao logično unapre-đenje slijedi uzgoj u zaštićenom prostoru. Uzgoj u zaštićenom pro-storu (staklenici, plastenici) pruža

niz prednosti, a prije svega zaštitu od proljetnog mraza, raniju cvatnju i raniju berbu (produžavanje sezo-ne ponude, veća tržišna vrijednost plodova); zaštitu od kiše, tuče i pti-ca; zaštitu od nekih gospodarski važnih insekata i bolesti, čime se povećava potencijal za organsku proizvodnju.

Uzgoj višegodišnjih nasada vo-ćarskih kultura u kontroliranim uvje-tima proizvodnje u staklenicima i plastenicima relativno je nova teh-nologija koja se intenzivno primje-njuje u Nizozemskoj, Izraelu i SAD-u. U Hrvatskoj se s plasteničkim uzgojem trešnje tek počelo.

Uz uvažavanje nesporno kvalitet-nih napredaka u proizvodnji trešnje u voćarski razvijenim zemljama svi-jeta, vrlo je važno napomenuti kako izravan transfer na osnovi spozna-ja iz drugih ekoloških uvjeta nije u potpunosti moguć, te se nameće potreba provjere sorte u kombina-ciji s podlogom u konkretnim uvje-tima uzgoja. Realno je očekivati, a to potvrđuju brojna istraživanja u zemljama u kojima je proizvodnja trešanja na visokoj tehnološkoj ra-zini, da će pojedine sorte svoje zna-čajke očitovati sukladno povoljnosti ekoloških čimbenika.

Vrlo vitko vreteno, početak 4. vegetacije (nakon rezidbe)

Vrlo vitko vreteno, početak 4. ve-getacije (prije rezidbe)

Tržište u današnje vrijeme traži krupnu trešnju, pa su i postav-ljeni „novi“ razredi krupnoće na temelju promjera ploda:24-26 mm = krupan plod ili „L“26-28 mm = ekstra krupan plod ili „XL“>28 mm = „premium“, „jumbo“ ili „XXL“.

Plodovi premium razreda

Uzgoj trešnje u plasteniku

prof.dr.sc. Zlatko ČmelikZavod za voćarstvo,

Agronomski fakultet u Zagrebu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Zavod za voćarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hra-nu i selo, organizirao je ljetos na pokušalištu u Donjoj Zeli-ni, tematsku radionicu „Dan trešnje“, na kojoj je predstav-ljen rad Zavoda na introdukciji novih i zanimljivih sorti voćnih vrsta, te istraživanju i primjeni suvremenih tehnoloških mje-ra s naglaskom na nove sorte trešnje i mogućnosti uzgoja u našim agroekološkim uvjetima.

U pokusnom voćnjaku u Donjoj Zelini posađene su gotovo sve kon-tinentalne voćne vrste, a najviše jabuke na 3 ha i 0,6 ha šljive, a u sklopu projekta podignut je intro-dukcijsko pokusni nasad sorti treš-nje na podlogama različite bujnosti, kojeg su sudionici radionice imali priliku obići i kušati nove sorte tre-šanja.

Na radionici je sudjelovao i prof.dr.sc. Zlatko Čmelik s Agronom-skog fakulteta u Zagrebu i održao predavanje o novim tehnologijama u uzgoju trešnje na slabo bujnim podlogama.

Osnovni ciljevi oplemenjivanja

U uvodnom izlaganju, predstoj-nik Zavoda dr.sc. Predrag Vujević predstavio je istraživanje Zavoda za voćarstvo. U kolekciji je posađeno 49 sorti trešanja. Nešto standardnih, poznatih svojstava, a ostalo najnovi-jih sorti koje još nisu ispitane u na-šim agroekološkim uvjetima. Zastu-pljene su i najnovije sorte koje su još u fazi oplemenjivačkih ispitivanja. Zbog toga je uspostavljena suradnja s najznačajnim oplemenjivačima i vlasnicima licencnih prava. A najviše ispitivanih sorata dolazi iz dvije usta-nove – odjela za drvenaste kulture Dipartimento di Colture Arboree, sveučilišta u Bolonji (Italija) i Instituta za istraživanje i oplemenjivanje u vo-ćarstvu Holovousy (Češka).

Iz Bologne dolaze samooplodne sorte takozvane STAR serije. Od ra-nijih sorti ističu se sorte Sweet early i Early star (PANARO1, PANARO2). Iz iste serije nešto kasnije sorte „BIGSTAR, BLACK STAR, GRACE STAR, dok iz Češke dolazi više sor-ti. Najčešće korišteni roditelji u hi-bridizaciji čeških sorti su sorte Van i Kordia. Najznačajnija češka sorta

je Kordia, koja se dosta uzgaja u Europi i SAD (pod imenom Attika). To je sorta kasnog vremena zrenja, krupnog i čvrstog ploda

Perspektivne sorte trešnje

sorta masa ploda

(g)

visina ploda (mm)

širina ploda (mm)

duljina peteljke

(mm)

čvrstoća (g / cm2)

topiva suha tvar

(ºBrix)

Aranka 7.35 21.51 24.80 33.90 664.50 13.92

Halka 8.22 22.89 24.86 32.18 603.00 15.44

Horka 11.21 24.99 28.38 31.39 779.67 18.50

Karešova 7.74 22.38 24.81 48.32 643.75 13.88

Kordia 8.30 24.76 24.75 43.64 978.67 15.30

Regina 9.75 24.34 25.84 45.24 935.13 18.41

Sylvana 7.50 22.47 24.22 30.51 976.00 14.58

Techlovan 9.27 23.64 26.39 35.52 839.90 15.67

Vanda 8.08 22.56 25.07 37.00 897.28 15.45

Vilma 7.62 23.12 23.42 37.66 772.00 16.88

Prema istraživanju koje se odvijalo od 2008. – 2014. godine, prema traže-nim svojstvima najbolje rezultate pokazale su sorte Regina i Kordia

Oplemenjivanjem se nastoji po-stići poboljšanje kakvoće ploda, tolerantnost na pucanje ploda, produžetak sezone zriobe (rani-ja zrioba i ranije stupanje u rod) tolerantnost na kasne proljetne mrazove, otpornost na bolesti i samooplodnost.

Najvažniji kriteriji za odabir sor-te su krupnoća ploda, čvrstoća ploda, vrijeme zriobe, otpor-nost protiv pucanja plodova, okus plodova, i samooplodnost (autofertilnost), dok su zahtjevi tržišta usmjereni na krupnoću ploda ( + 26 mm), izvrstan okus i poželjnu tamnocrvenu boju. Meso mora biti čvrsto, a petelj-ka srednje duga i zelene boje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


46

Od 49 posađenih sorata trešnje, na radionici je predstavljeno njih oko trećinu, a donosimo pregled dijela sorti s najznačajnijim odlikama

Sorta i dozrijevanje Oprašivači Plod Meso ploda Koštica Otpornost na bolesti Napomena

ArankaEarly Rivers X Moreau1.-2. tjedan

Burlat

srednje veliči-ne, eliptičnog oblika, crvene boje

mekano, svije-tlo crveno

široko elip-tična, teško se odvaja od mesa

otporna je na bolesti, niske zimske tempe-rature, pucanje ploda, pogodna za organski uzgoj

Zanimljiva zbog ranog dozrijevanja. Dozrijeva kad i Burlat. Dosta otporna na pucanje plodova.

Karešovaslučajni sjemenjak2. tjedan

Burlat, Kaštanka, Napoleono-va i Rivan

srcolik, crvene boje, sočan i ukusan

srednje čvrsto, krem ružičaste boje

široko eliptič-na, srednje lako se odvaja od mesa

osjetljiva je na pucanje plo-dova,otporna je na šupljikavost lišća

kakvoća ploda varira, u lošim godinama osjetljiva na pucanje plodova. Plod kvalite-tan i ukusan.

HorkaVan xslučajni oprašivač4.tjedan Burlat, Kor-

vik, Summit

bubrežast, tamnocrvene boje, iznimno skladnog i aromatičnog okusa

srednje čvrsto, crveno

usko eliptična, lako se odvaja od mesa

osjetljiva na pucanje kožice ploda,osjetljiva na pro-ljetne mrazeve ,osjetljiva na moniliju

uzgaja se na slabo bujnim podlogama,Kod nas izuzetne kru-pnoće, ali vrlo slabe rodnosti. Pretpostav-ka loše oplodnje i ne-dostatka prikladnog oprašivača (Korvik)

VandaKordia x Van4.tjedan

Karešova, Burlat, Van, Stella, Vega, Büttner’s Red, Kordia

bubrežast, jarko crvene boje, slatkog aromatič-nog okusa

srednje čvrstog mesa, ružičaste boje

srednje eliptična, lako se odvaja od mesa

otporna je na bolesti

Idealna za uzgoj na okućnici. Srednje snažan rast. Potrebna jača rezidba starijih stabala zbog sklono-sti ogoljavanja

TechlovanKordia x Van4.-5.tjedan

Hedelfinger, Stella Regi-na, Skeena, Summit, Tamara

eliptičan, tamnocrvene boje, aroma-tičnog okusa sa dobrim odnosom sladora i kiselina

srednje čvrsto, krem ružičaste boje


osjetljivost na pucanje kožice ploda i koziča-vost

Srednje bujan rast s jako visećim grana-ma. Dobra rodnost, preporučuje se za stakleničku proi-zvodnju i za uzgoj na okućnicama

Na pokušalištu Zavoda za voćarstvo u Donjoj Zelini po-sađeno je i 49 sorata trešnje

Sudionici radionice obišli su introdukcijsko-pokusne nasade

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Sorta i dozrijevanje Oprašivači Plod Meso ploda Koštica Otpornost na bolesti Napomena

Early korvik®ARTEVOSmutacija Korvika (Kordia x Vic)4.-5.tjedan

Kordia, Giorgia, Burlat

velik, srcolik, mase oko 10 g, promjera 27 mm, svi-jetlo crvene boje

vrlo čvrsto, tamno crveno, srednje sočno, ukusno, slatko bez kiseline

nije jako osjet-ljiva na mraz, pucanje plodova i moniliju

Stranooplodna, dobar oprašivač,preporučuje se za uz-goj u gustom sklopu na slabo bujnim pod-logama Ujednačeno dozrijevanje. Moguća jednokratna berba.

SylvanaKordia x Van5.tjedan Napoleon,

Summit, Techlovan

srcolik, tamno crvene boje, slatkog okusa s izraženom kiselinom

srednje čvrsto, crvene boje


cvjetni pupovi su otporni na pro-ljetne mrazeveosjetljiva je na pucanje kožice ploda

Kordiaslučajni sjemenjak6.tjedan Summit,

Sunburst, Van, He-delfinger i Regina

srcolik, crvene do crvenosmeđe boje, izvr-snog okusa

čvrsto, ružiča-ste boje


otporna na pucanje kožice plodaotporna na monilijuosjetljiva na pro-ljetne mrazeve

Jedna od najboljih sorti u istraživanju. Dobre osobine: privlačan izgled, krupnoća i čvrstoća ploda. Dobra tran-sportabilnost i čuva-nje. Dugačke peteljke i lakoća berbe.

HalkaVan x Stella6.-7.tjedan samooplod-

na

bubrežast, tamnocrvene boje

crveno, me-kano

široko eliptič-na, srednje lako se odvaja od mesa

plodovi imaju kratku peteljku i rastu u skupinama, teško se beru

WilmaKordia x Vic6.-7. tjedan Kordia i

Regina

okrugao, tamnocrvene boje, vrlo slatka sa bla-gim osjetom gorčine

čvrsto, crvene boje

usko eliptična, srednje lako se odvaja od mesa

osjetljiva na moniliju

Rezultati istraživanjaNa pokušalištu su posađene

dvogodišnje sadnice s dobro razvi-jenim prijevremenim grančicama, s razmakom sadnje 4 m između redova i 2,5 m u redu. Podloga je Gisela 5, a uzgojni oblik vretenasti grm.

U voćnjaku je postavljena arma-tura, sustav za natapanje i mreža protiv tuče.

Promatrana svojstva u istraživa-nju su masa ploda, visina ploda, širina ploda, debljina ploda, dulji-na peteljke i topiva suha tvar re-fraktometrijski, a cilj je bio utvrditi jesu li posađene sorte prikladne za uzgoj u našim agroekološkim uvjetima.

Na kraju izlaganja, dr. Vujević je zaključio da su neke sorte za-nimljive zbog vremena dozrijeva-nja, neke zbog dobrih pomoloških osobina (krupnoće i boje plodova). Neke sorte pokazale su veću otpor-nost na pucanje plodova, a neke su zanimljive zbog više dobrih osobina zajedno.

Plodovi istraživanog sortimenta uz primjenu odgovarajućih tehno-loških mjera imaju zadovoljavajuću kakvoću, no nema idealne sorte koja bi zadovoljila sva očekivanja.

Goran Beinrauch, dipl.ing.agr.

Kušanje predstavljenih sorata trešanja

Dakle, kako hoćeš.

Novi ARION 400.• FPT turbomotori s 4 cilindra, maksimalne

snage od 90 do 140 KS• Mjenjač QUADRISHIFT s četiri cijepanja

brzine i mjenjačkom automatikom QUADRACTIV

• Učinak hidraulike maksimalno 110 l/min sa sustavom Load-Sensing i priključcima Power-Beyond, s do šest upravljačkih uređaja

• Dostupno do tri broja okretaja kardanskog vratila 540/540 ECO/1.000 i automatika kardanskog vratila

• Četiri varijante kabina na izbor: kabina PANORAMIC, kabina s visokim krovom, kabina s niskim krovom s minimalnom ukupnom visinom od 2,48 m, kabina s 5 stupova idealna za komunalne namjene

• CLAAS INFORMATION SYSTEM (CIS)• Ovjes prednje osovine PROACTIV• GPS PILOT i GPS COPILOT• Inovativni za uporabu jednostavni terminali

Touchscreen S10 i S7

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_ANZ_ARION400_SEP_208x275_kroat_030915.indd 1 03.09.15 13:54

Documents

Gospodarski list 19/2015