POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . r u j n a

2015. 17

godina 174.

prilog ovog broja

Analizom tla do većih prinosa

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

v. d. glavnog urednikaGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 3 Izravna dodjela poljoprivrednog

zemljišta stočarima 4 – 5 Pravilnik o proizvođačkim organizacijama (2) 7 Oznaka zaštićene izvornosti za još tri proizvoda 9 Što poljoprivrednici očekuju od buduće vlade? 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 15 Matovilac – omiljena zimska salata 19 Integrirana poljoprivreda

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 20 Ugar kao dobra poljoprivredna praksa 23 Najbolji hrvatski orači 24 – 25 Uređaji za berbu i sušenje lješnjaka 26 – 27 Vijesti iz mehanizacije

POVRĆARSTVO, ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 29 Kako uzgojiti i koristiti rabarbaru? 30 – 31 Zadnje zaštite i skladištenje mrkve 32 – 34 Štetnici krizanteme 35 – 36 Napasne životinje u vrtu – kako ih se riješiti? MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 47 Analizom tla do većih prinosa

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 50 – 51 Biološka metoda suzbijanja sredozemne voćne

muhe 52 Babako – voće mladosti 53 – 54 Kretanje šećera i kiselina tijekom

dozrijevanja grožđa PČELARSTVO, STOČARSTVO 55 – 56 Sakupljanje propolisa 58 – 59 Uvođenje nazimica u stado na vrijeme i uz manje

troškove 62 – 63 Pseudotuberkuloza – opasna zoonoza

LJEKOVITO BILJE, NAŠE ZDRAVLJE 64 – 65 Korijen svega dobrog (2) 66 – 67 Paprika – pršti vitaminima

i mineralima 68 Smeđe alge – lijek iz morskih dubina

Analizom tla do većih prinosa

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prosto-ru i vremenu pod utje-cajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvje-tima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih or-ganizama, vremena i utjecaja ljudske aktiv-nosti.Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zra-ka, posredno topline, te kao medij za ukorje-njivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je pri-jeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

15. rujna 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015.gospodarskilist

38

Ukupno zauzima više od 90 000 ha, od čega je u agroekosustavima nešto više od 60 000 ha.

S obzirom na vrlo velike razlike u svojstvima izvornog matičnog supstrata (iz njega nastaje tlo) i tla razvijenog na tim supstratima (fliš, les, lapor) fizikalna i kemijska svoj-stva jako se razlikuju između po-jedinih sistematskih jedinica. Tek-stura koluvija varira od glinaste do skeletne, dok je količina humusa uglavnom manja od 1%, uz nisku opskrbljenost fosforom i kalijem.

Rendzina

Ovaj tip tla javlja se na vrlo razli-čitim matičnim supstratima (usitnje-nost, dubina, propusnost, tekstura, mineralni sastav), zbog čega naila-zimo na velika variranja u fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima.

Na proizvodnu sposobnost naj-značajniji utjecaj imaju nagib terena i ekološka dubina. Na rendzini koje se koriste u poljoprivredi najveći dio obuhvaćaju prirodni travnjaci, a manji dio vinogradi i voćnjaci.

Černozem Naziv potječe od ruske riječi

„černozjom“ što znači crna zemlja. Černozem ima stabilnu mrvičastu

strukturu i idealne vodozračne od-nose. Iako postoje određena varira-nja u pogledu fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava, černozem prema plodnosti i pogodnosti za biljnu proizvodnju smatramo goto-vo idealnim. Međutim, smanjenje sadržaja humusa i stalno gaženje teškim strojevima umanjuje povolj-na svojstva, stoga ga treba koristiti na održiv način.

Eutrično smeđe tloOvaj tip tla javlja se na različitim

supstratima (les, lapor, fluvijalni na-nos), te stoga postoji nekoliko pod-tipova. Zauzima oko 175 000 ha, od čega se u agroekosustavima nalazi nešto više od 115 000 ha.

Iako svojstva dosta variraju, op-ćenito eutrično smeđe tlo ima vrlo visok proizvodni potencijal. Prevla-dava slabo kisela do neutralna re-

Najveći dio koluvija su pogodna tla, te se na njima u kontinen-talnom dijelu Hrvatske najčešće uzgajaju povrćarske, ratarske i krmne kulture, a u priobalnom dijelu vinova loza, masline i dru-ge voćne vrste. Na navedenom tipu tla od mjera popravka i ure-đenja često je potrebno provo-diti zaštitu od erozije - terasira-nje, a ponekad i odvodnju.

Rendzinu nalazimo na gotovo cijelom području Hrvatske, a veće površine nalaze se na po-dručju krša, Slavonskog gorja, Kalnika, Banovine i Hrvatskog zagorja. Zauzima više od 420 000 ha, dok se u agroekosusta-vima nalazi nešto više od 190 000 ha. Pri mjerama uređenja ovog tipa tla posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti od erozije (terasiranje), naročito kod pod-tipova na laporu i flišu.

Rendzina na rastresitom va-pnencu

U Hrvatskoj se nalazi samo na području istočne Slavonije i Baranje. U područjima s ovim tipom tla tijekom ljetnog raz-doblja redovito se javlja nedo-statak vlage (oborina), pa treba planirati navodnjavanje (osobi-to na dohodovnijim kulturama).

Černozem

Koluvij

Za nakupljanje samo jednog centimetra netopljivog mine-ralnog ostatka (tla) potrebno je otapanje sloja stijene oko 5 m, a to traje (ovisno o bioklimatskim čimbenicima) 10 000 – 15 000 go-dina.

U Hrvatskoj, na relativnom ma-lom prostoru, postoje vrlo različiti pedogenetski čimbenici i procesi, koji rezultiraju nastankom velikog broja različitih tala.

Zbog toga postoji klasifikacijski sustav koji tla svrstava u šest kate-gorija (red, razred, tip, podtip, vari-jetet i forma).

Ovdje je navedeno samo neko-liko tipova tala iz različitih redova i razreda koja se javljaju u Hrvatskoj.

KoluvijOvaj tip tla nastaje spiranjem sit-

nice i skeleta na padinama s nagi-bom većim od 8%, i njihovim naku-pljanjem u podnožju padina.

Koluvij se se kao tip tla javlja na prostoru valovitoga, brežuljkastog i brdovitog terena Slavonskog gorja, Bilogore, Kalnika, Hrvatskoga za-gorja, Moslavačke i Petrove gore te na području krša.

Eutrično smeđe tlo

gospodarskilist

39 15. rujna 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015.

akcija, sadržaj hraniva je dosta po-voljan, osobito kalija.

Crvenica (terra rosa)Tipična crvena boja ovog tla po-

tječe od minerala hematita. Ukupno je ima oko 240 000 ha, od toga u agroekosustavu oko 140 000 ha.

Po svojstvima dosta varira, oso-bito što se tiče dubine i udjela skeleta. Zbog visoke razine hidra-tiziranih oksida željeza, crvenica ima visoku plastičnost i ljepljivost (otežana obrada). Reakcija također dosta varira od kisele do neutralne, a sadržaj humusa na oraničnim po-vršinama je uglavnom ispod 3%. Opskrbljenost kalijem je osrednja dobra, dok fosfora uglavnom ima malo. Proizvodni potencijal crveni-ce varira od niskog do vrlo visokog, što ovisi o dubini, stjenovitosti, na-gibu itd.

Lesivirano tlo (luvisol) Lesivirano tlo predstavlja najra-

sprostranjeniji tip tla u Hrvatskoj. Zauzima oko 11,75% (cca 665 000 ha) kopnenog dijela, a rasprostra-njen je na cijelom području Hrvat-ske, posebno u panonskoj regiji.

Kao dominantan tip javlja se na području Slavonije i Baranje, Bi-logore, Moslavačke gore, gornjeg Međimurja, Hrvatskog zagorja, Vu-komeričkih gorica, Korduna, Bano-vine i Ličkog polja.

Svojstva ovog tla dosta variraju ovisno o matičnom supstratu iz ko-jeg su nastala. Stoga je i proizvodni potencijal ovog tla jako varijabilan. Poseban problem korištenja lesi-viranog tla u poljoprivredi pred-stavljaju procesi zakiseljavanja i pogoršanje strukture, stoga se pri mjerama popravka često preporu-čuju kalcizacija, gnojidba organ-skim i mineralnim gnojivima.

Antropogena terestička tla

Značajka ovog tla je prisutnost antropogenog „P“ horizonta, koji

je nastao ljudskom djelatnošću primjenom različitih agrotehničkih zahvata (duboko oranje, rigolanje, intenzivna gnojidba, kalcifikacija, odstranjivanje kamena i stijena na području krša, itd.).

U ovaj razred ubrajamo oranič-no terestičko tlo, vrtno tlo, tlo sta-klenika i plastenika, rigolano tlo, terasirano tlo i kultivirano tlo krša. Ovisno o intenzitetu primjene agro-tehničkih zahvata kod navedeni tala nailazimo na velike razlike (dubina zahvata, sadržaj skeleta, fizikalna, kemijska i biološka svojstva).

Pseudoglej Ovaj tip tla ima značajnu različi-

tost svojstava, te stoga postoji više podtipova. Ukupna površina u Hr-vatskoj je veća od 550 000 ha, od čega je oko 305 000 u agroekosu-stavima.

Prostire se na cijelom područ-ju Hrvatske (istočna Slavonija i Baranja, Međimurje, Požeška i Zrinska gora. Mjere popravka svode se na održavanje prirod-ne plodnosti, gnojidba organ-skim i mineralnim gnojivima, posebno fosforom i dušikom. Na vinogradarskim položajima posebnu pozornost treba obra-titi na sprječavanje erozije (po-stavljanje redova, pravodobno zatravljivanje).

Javlja se isključivo na području Istre, Primorja, Dalmacije i oto-ka. Pri korištenju crvenica, nei-zostavna je gnojidba, naročito fosforom i dušikom. S obzirom na područja u kojima prevla-dava ovaj tip tla, za podizanje proizvodnog potencijala treba planirati navodnjavanje.

Zbog uklanjanja navedenih ograničenja i podizanja razine plodnosti često se izvode me-lioracijski zahvati, prije svega odvodnja suvišne stagnirajuće i procjedne vode. Nadalje, često puta je potrebna kalcizacija radi neutralizacije suvišne kiselosti, kao i humizacija (organska gno-jiva) radi popravljanja strukture i biogenosti tla. Kod podizanja višegodišnjih nasada potrebna je duboka obrada (rigolanje, podrivanje) uz koju se obavlja i melioracijska gnojidba fosfo-rom i kalijem.

Crvenica u Istri

Crvenica na Korčuli

Lesivirano tlo

Pseudoglej

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015. 15. rujna 2015.gospodarskilist

40

Najveći dio pseudogleja nalazi-mo u panonskoj regiji, a javlja se i u Istri, Lici i Gorskom kotaru.Po proizvodnom potencijalu također je različit, te često postoje ograniče-nja u korištenju (dugo stagniranje površinske vode, nepovoljni vodo-zračni odnosi, praškasta i nestabil-na struktura, kisela reakcija.

Fluvijalno tlo (fluvisol)Naziv potječe od latinske riječi

„fluvius“ koja znači rijeka.

ukupni porozitet

Ocjena poroznosti tla

% vol. <30 Vrlo malo porozna

30-45 malo porozna45-60 Porozna<60 jako porozna

A < 4,5 Jako kisela reakcijaB 4,5 – 5,5 Kisela reakcijaC 5,5 – 6,5 Slabo kisela reakcijaD 6,5 – 7,2 Neutralna reakcijaE > 7,2 Alkalna reakcija

Dakle, ovaj tip nailazimo uz to-kove rijeka, a nastala su talože-njem čestica. Navedeno tlo ima svojstva ili izrazitu različitost u

fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima, osim relativno dobrih vodozračnih odnosa (kad nema plavljenja).

Najveći dio fluvijalnih tala ima visoki proizvodni potencijal, me-đutim, u daljnjem korištenju treba obratiti pozornost na niski sadržaj humusa, strukturu, te nisku opskr-bljenost hranivima, stoga, gnojidba mineralnim i organskim gnojivima treba predstavljati redovitu agroteh-ničku mjeru.

Iako određeni tipovi tala imaju određena zajednička obilježja, re-dovito nailazimo na veća ili manja variranja u pogledu fizikalnih, kemij-skih i bioloških svojstava po svim kategorijama klasifikacije.

Fizikalna svojstva tlaU fizikalna svojstva tla spada-

ju tekstura, struktura, poroznost, gustoća, konzistencija, voda u tlu, zrak u tlu.

Tekstura (mehanički sastav)

Tekstura tla predstavlja relativni omjer čestica različitih veličina (pije-sak, prah, glina). Grublje mineralne čestice u tlu nazivaju se pijesak, i one se razlikuju veličinom (krupni i sitni), ali su vidljive golim okom. Tla s većim udjelom pijeska rastresita su, imaju bolju dreniranost, ali sma-njeni kapacitet za vodu (isušivanje). Nešto finije čestice (nisu vidljive go-lim okom), glatke pri dodiru, naziva-ju se prah, a u suhom stanju ako se pritisne između palca i prsta ostavlja otisak. U mokrom stanju prah je ta-kođer gladak, ali nije ljepljiv. Tla s ve-ćim udjelom praha imaju smanjenu propusnost za vodu (drenažu), zadr-žavaju više hraniva, ali su isto tako sklona eroziji (vodom i vjetrom).

Najfinije čestice tla koje se mogu vidjeti samo elektronskim mikro-skopom nazivaju se glina, a čestice gline su vrlo glatke u suhom stanju,

Svojstva ili značajke tla

dok u mokrom stanju postaju kliza-ve i ljepljive. Tla bogata glinom ima-ju mogućnost zadržavanja velike količine hraniva zbog koloida koji povećavaju aktivnu površinu, no u takvim tlima otežano je kretanje vode i zraka. Isto tako, glinovita tla pokazuju izrazitu sklonost pucanju pri nedostatku vode (suša).

Struktura tlaStruktura tla pokazuje kako su

osnovne čestice (pijesak, prah, glina) povezane u veće – mrvice, grudice, tj. strukturne agregate. Navedeno ima značajan utjecaj na mogućnost kretnja zraka i vode kroz tlo, ukorjenjivanje biljaka, te na aktivnost mikroorganizama u tlu.

PoroznostPoroznost predstavlja ukupnu

količinu makro (kretanje zraka) i mi-kropora u tlu (kretanje vode).

Kemijska svojstva tlaU kemijska svojstva tla spada

reakcija tla (pH), organska tvar

Kriteriji za ocjenu poroznosti tla

(humus), biljna hraniva,kapacitet adsorpcijskog kompleksa, salinitet, sodicitet, sadržaj kalcijevog karbo-nata (CaCO3)

Reakcija tla (pH)Reakcija tla izražava se u pH

jedinicama, a predstavlja mjeru ki-selosti ili lužnatosti u tlu, a točnije, to je mjera koncentracije vodikovih iona u vodenoj otopini, koja se u tlu kreće od 3.5 (vrlo kisela) do 9,5 (vrlo alkalna).

Poznavanje reakcije tla od neiz-mjernog je značaja, jer ona utječe na različite pedogenetske procese u tlu (kemijsko trošenje, novu tvor-

Reakcija tla (pH) u tlu

U tlima kisele reakcije smanjena je pristupačnost većine hraniva za biljku, osim mikroelemenata (željeza i mangana), čija je koli-čina često povišena i može dje-lovati toksično na rast i razvoj biljaka, te su u takvim tlima često prisutne i povišene razine aluminijevih iona koji također djeluju toksično. Zbog navede-nih razloga, na takvim tlima je potrebno provoditi kalcizaciju.

Fluvijalno tlo

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4115. rujna 2015. 15. rujna 2015.

A < 1 Vrlo slabo humoznoB 1 – 3 Slabo humoznoC 3 – 5 Dosta humoznoD 5 – 10 Jako humoznoE > 10 Vrlo jako humozno

A < 0,06 Slabo opskrbljeno

B 0,07 – 0,10 Umjereno opskrbljeno

C 0,11 – 0,20 Dobro opskrbljeno

D 0,21 – 0,30 Bogato opskrbljeno

E > 0,30 Vrlo bogato opskrbljeno

Iako dušika u zraku ima oko 78 vol. % , biljke ga ne mogu usva-jati u obliku plina (N2), a izuzetak čine biljke iz porodice mahunar-ki (grah, soja, djeteline) koje po-moću kvržičnih bakterija (nalaze se na korjenju i žive u simbiot-skom odnosu) mogu usvajati plinski oblik dušika. Biljke dušik primaju iz tla u obliku nitratnog (NO3

-) i/ili amonijevog (NH4+)

iona. Glavni izvor dušika u tlu je organska tvar koja se mora po-moću mikroorganizama razgra-diti (mineralizirati) na navedene oblike. Ti procesi su pod utjeca-jem mnogih čimbenika (vrsta i količina organske tvari, tempe-ratura, vlaga, zrak, broj i vrsta mikroorganizama).

bu minerala, razgradnju organske tvari, humifikaciju), biološku ak-tivnost, te na pristupačnost biljnih hraniva.

Organska tvar (humus)Organsku tvar u tlu čine živi or-

ganizmi (biljke i životinje), te mrtva organska tvar (uginuli organizmi biljnog i životinjskog porijekla) razli-čitog stupnja razgrađenosti.

Premda je količina organske tvari u tlu zanemariva u usporedbi s mineralnim dijelom tla, njena ulo-ga u procesu nastanka tla, te rasta i razvoja biljaka je nezamjenjiva. Prisutnost organske tvari utječe na čitav niz vrlo značajnih fizičkih i kemijskih svojstava tla, kao što su struktura, kapacitet tla za vodu, sor-pcija iona, koncentracija biogenih elemenata.

Humus je opći regulator plod-nosti tla i to se posebno odnosi na stvaranje povoljne strukture, te vezanje korisne vode i hraniva. Hu-mus predstavlja rezervu hraniva ve-zanih u organskom obliku koja se nakon mineralizacije (razgradnje) stavljaju na raspolaganje biljkama.

Biljna hraniva Za pravilan razvoj biljaka potreb-

no je da određena hraniva u tlu stoje biljci na raspolaganju u optimalnim količinama tijekom cijele vegetacije. Pitanje optimalne razine hraniva slo-ženo je i treba reći da optimalna ra-zina hraniva varira ovisno o fazama razvoja biljke, ukupnim svojstvima tla, kao i ekološkim, odnosno proi-zvodnim čimbenicima.

Biogeni elementi u tlu najčešće su prisutni u velikim količinama, ali je samo jedan dio raspoloživ za biljku u pristupačnom obliku. Općenito se smatra pristupačnim ili fiziološki aktivnim onaj dio ele-

menata koji je prisutan u ionskom ili helatnom obliku, i kao takvog ga biljka usvaja.

Za rast biljaka neophodno (esen-cijalno) je 16 biogenih elemenata (hraniva) koji su vrstani u dvije sku-pine (makro i mikroelementi). U ma-kroelemente (biljke ih trebaju u ve-ćim količinama) ubrajamo ugljik (C), kisik (O), vodik(H), dušik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S). S druge strane, mikroelemente biljke trebaju u ma-njim količinama, ali oni su još uvijek presudni za normalan rast i razvoj razvoj biljaka, a to su željezo (Fe), cink (Zn), mangan (Mn), bor (B), ba-kar (Cu), molibden (Mo) i klor (Cl).

Dušik (N)U odnosu na ostale biogene

elemente, dušik je vrlo često de-ficitaran u tlu, jer se u tlu ne mogu stvoriti njegove rezerve. Ujedno je jedan od najvažnijih elemenata u ishrani većine poljoprivrednih kul-tura.

S obzirom na rezultat kemijske analize, tlo svrstavamo u određenu klasu.

Fiziološki aktivni kalij (K)

Rezerve kalija u tlu su velike, kre-ću se od 0,2 do 0,3 % pa čak do 7 %. Pristupačnost kalija biljci ovisi o obliku u kojem se on nalazi u tlu. Organski vezanog kalija u tlu ima malo, a potječe od organskih gno-jiva, zaoravanja žetvenih ostataka, sideracije i sl. Količina raspoloživog kalija mijenja se tijekom vegeta-cije ovisno o klimatskim uvjetima, pedodinamskim procesima u tlu, agrotehničkim zahvatima, napose gnojidbi, vrsti kulture itd.

Fiziološki aktivni fosfor (P)

Fosfor je uz dušik i kalij, najvažniji biogeni element, odnosno makro-element kojem je izvorište u tlu. Za visoke prinose ga često u tlu nema u dovoljnim količinama, pa se doda-je gnojivima. Fosfor se u tlu nalazi u mineralnom i organskom obliku. Or-ganski fosfor potječe od unošenja or-ganskih gnojiva, zaoravanja žetvenih ostataka, sideracije.

Osnovni čimbenik koji određuje pristupačnost fosfora je reakcija tla, a što je pH vrijednost niža, pristu-pačnost fosfora biljci je manja. U ki-

Klase opskrbljenosti tla organskom tvari (% humusa)

Biljna hraniva potrebna biljci za normalan rast i razvoj

Klase opskrbljenosti tla dušikom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015. 15. rujna 2015.gospodarskilist

42

Danas, u uvjetima intenzivne proizvodnje (konvencionalna ili in-tegrirana), traže se visoki i kvalitetni prinosi, a njihovo ostvarenje mo-guće je s racionalnom gnojidbom u interakciji sa svim vegetacijskim čimbenicima. Da bi se postigli viso-ki i kvalitetni prirodi, neophodno je osigurati optimalnu opskrbu biljaka svim biogenim elementima kroz či-tavo razdoblje vegetacije.

Osnovna svrha analize tla je utvr-đivanje količine raspoloživih, tj. biljci pristupačnih hraniva (makro i mikro-elemenata), kao i ostalih kemijskih i fizikalnih svojstava tla koja značajno utječu na dinamiku hraniva, kao i na djelovanje organskih i mineralnih gnojiva, te poboljšivača tla.

Analiza tla osnovni je predu-vjet za pravilnu gnojidbu (ekološki i ekonomski opravdanu), koja je nužna za povećanje prinosa i po-boljšanje kvalitete hrane.

Osnovna kemijska analiza tla

Obuhvaća analizu osnovnih ke-mijskih svojstava tla, na osnovu

selim tlima fosfor prelazi u vrlo teško pristupačne željezne, manganove i aluminijske fosfate, dok u vapnenim tlima fosfor u prisutnosti kalcijevih iona prelazi u teško topljive kalcijeve fosfate. Opskrbljenost tla biljci pristu-pačnim fosforom i kalijem najčešće se ocjenjuje prema AL- metodi, pre-ma kojoj se analizirano tlo svrstava u određenu klasu.

Biljke ne mogu izravno koristiti fosfor iz organske tvari, već se ona, slično kao i kod dušika, mora mineralizirati (razgraditi). Mineraliza-ciju obavljaju bakterije tla i uz djelovanjem enzima fosfataze, kojeg stvaraju mikroorganizmi tla. U anorganskom obliku fosfor se u tlu na-lazi u sastavu raznih minerala od kojih su najvažniji kalcijevi, željezni i aluminijski fosfati, a vezan je na adsorpcijskom kompleksu tla u obli-ku fosfatnih iona. Koliko će pojedino tlo sadržavati fosfora ovisi po-najprije o tipu tla, odnosno o pedodinamskim procesima u dotičnom tlu, o bogatstvu matičnog supstrata fosforom od kojeg je tlo nastalo, o klimatskim prilikama, itd.

KLASE GRANIČNE VRIJEDNOSTI

SLABA A <10 P2O5 i K2O / 100mg tla

UMJERENA B 10,1 – 15 mg P2O5 i K2O / 100mg tla

DOBRA C 15,0 - 20 mg P2O5 i K2O / 100mg tla

BOGATA D 20,1 - 30 mg P2O5 i K2O / 100mg tla

VRLO BOGATA E >30,1 mg P2O5 i K2O / 100mg tla

Pravilno uzorkovanje tla

Razni uzorci tla

koje je moguće izraditi kvalitetnu preporuku za osnovnu i/ili melio-racijsku gnojidbu, te svrsishodne agrotehničke zahvate, a to su reak-cija tla (pH), postotni udio humusa, ukupni dušik, fiziološki aktivni kalij i fosfor, postotni udio kalcijevog kar-bonata (CaCO3) i kalcijevog oksida (CaO). Prema potrebi provodi se i tzv. proširena analiza (ostali makro-elementi) i mikroelementi. U novi-je vrijeme sve više ima potreba za utvrđivanjem toksičnih teških meta-la (olovo, kadmij, živa, arsen, nikal).

Kako pravilno uzorkovati tlo za

kemijsku analizu?Vrlo važno je pravilno izvesti

uzorkovanje, jer niti jedan laborato-rij ne može te pogreške ispraviti.

Ako želimo uzeti jedan pro-sječan uzorak s površine jednog hektara (100 m x 100 m) do dubi-ne 30 cm, taj nam uzorak (cca 1 kg) mora pokazati prosječno sta-nje plodnosti u masi tla više od 3500 000 kg tla!

Plan uzorkovanjaSamo pravilno uzet uzorak može

rezultirati učinkovitijom primjenom gnojiva koja će povećati prinos, smanjiti troškove, te umanjiti mo-gućnost zagađenja okoliša.

Stoga, prije svakog uzorkovanja potrebno je voditi računa o:

1. veličini površine (čestice)2. ujednačenosti čestice : - različiti tipovi tla - mikroreljef (nagibi, uzvišenja) - tekstura (rahlost, zbijenost) - različita boja3. načinu uzorkovanja4. dubini uzorkovanja5. vremenu uzorkovanja6. alatima za uzorkovanje7. označavanju uzorka

Veličina čestice i ujednačenost česticeVeličina površine na kojoj želimo

izvršiti uzorkovanje za analizu može značajno varirati, od obiteljskog po-vrtnjaka, cvjetnjaka do velikih voć-njaka, vinograda, ratarskih površina, međutim, svaki prosječni uzorak tla mora predstavljati ukupnu, odnosno

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4315. rujna 2015. 15. rujna 2015.

prosječnu plodnost površine s koje je uzet. Površina koju predstavlja jedan prosječan uzorak mora biti ujednačena (sa sličnim usjevima i gnojidbom u najmanje protekle dvije godine). Isto tako, ostale značajke tla kao što su boja, nagib, tekstura, dreniranost, stupanj erozije, treba-le bi biti slične, stoga treba isključit mala područja unutar područja koja su očito različita, a takve „drugačije“ površine mogu se uzorkovati poseb-no. Jedan prosječan uzorak može predstavljati površine različitih veli-čina, od nekoliko kvadratnih meta-ra pa do nekoliko hektara. Pri tome najveću ulogu ima ujednačenost površine po svim svojstvima (homo-genost).

Načini uzorkovanjaU svijetu i kod nas postoji više

tipova uzorkovanja, od kojih su neka namijenjena isključivo za znanstvena istraživanja ili praćenje (monitoring) stanja zemljišta. Ta-kve tehnike (npr. sustavno statistič-ko i kontrolno kružno uzorkovanje) zahtijevaju dosta opreme i veliku preciznost.

S druge strane, postoje jedno-stavnije tehnike koje je moguće provesti na svakoj poljoprivrednoj površini, i to su zapravo tehnike koje se najčešće koriste na obitelj-skim poljoprivrednim gospodarstvi-ma. Ovdje se ubrajaju, tzv. slučajno uzorkovanje i nesustavno statistič-ko uzorkovanje.

Slučajno ili randomizirano

uzorkovanje

Pri ovoj tehnici uzorkovanja po-jedinačni (poduzorci) se uzimaju sasvim slučajno bez ikakve sheme ili plana uzorkovanja, tj. sve ovisi o uzorkivaču i njegovoj procjeni. Iako su kod takvog način uzorkovanja moguće greške, ono je prihvatlji-vo kada se radi o vrlo ujednače-nim (homogenim) površinama i pri tome je važno da se uzorkuje čim više pojedinačnih (poduzoraka) za jedan prosječan uzorak.

Nesustavno statističko uzorkovanje

(„uzorkovanje u obliku slova“)

Iako dosta stručnog naziva, ova tehnika zapravo predstavlja jed-nostavan, ali i najprihvatljiviji način uzorkovanja. Naime, pri ovoj tehni-ci, pojedinačni uzorci s određene parcele uzimaju se u obliku određe-noga slova, najčešće W, X, Z, N, S. Isto tako moguće je koristiti zami-šljenu shemu šahovskog polja.

Pri tome je važno zamisliti odre-đenu slovo ili shemu na određenoj površini, te bez ikakvog mjerenja uzeti više pojedinačnih uzoraka sa zamišljenih točaka.

Dubina uzorkovanjaDubina uzorkovanja najčešće je

vezana uz dubinu obrade tla (gno-jidbe) za određenu kulturu, te za dubinu razvoja glavnine korijenja, stoga se u praksi za ratarske, povr-tlarske kulture, te pri uzgoju cvijeća (plastenici, staklenici) uzorci uzima-ju do dubine od 30 cm.

Zbog dubljeg razvoja korijena, dubine obrade i melioracijske gnojidbe, dubina uzorkovanja kod

višegodišnjih kultura (voćke i vinova loza) veća je, tj. uzorci se

uzimanju s dvije dubine (0-30 cm i 30-60 cm).Kod višegodišnjih kultura ma-

njeg habitusa i plićeg razvoja kori-jena (malina, kupina, ribizl, ogrozd, borovnica, brusnica, aronija) do-voljno je uzorkovanje do dubine od 30 - 40 cm.

Vrijeme uzorkovanjaTeoretski, uzorkovanje tla se

može provoditi tijekom cijele go-dine, međutim uzorkovanje nije preporučljivo provoditi kada je tlo presuho, prevlažno ili prezbijeno. U praksi, uzorkovanje u ratarstvu se najčešće provodi nakon skidanja (žetve ili berbe) određene kulture, a prije obrade i gnojidbe za sljedeću.

Alati za uzorkovanje

Za uzorkovanje tla preporuča se upotreba namjenske sonde od ne-hrđajućeg čelika, no uzorkovanje na manjim površinama može se prove-sti i lopatom (štihačom). Važno je da štihača bude čista i bez hrđe (naroči-to ako želimo utvrditi količinu željeza i cinka). U novije vrijeme, na većim površinama u upotrebi su sonde koje se montiraju na različite radne stroje-ve (quad, traktor), čime se omoguću-je precizno uzorkovanje jer su na iste ugrađeni GPS uređaji.

Uzorkovanje u obliku slova

Prevlažno tlo za uzorkovanje

Presuho tlo za uzokovanje

Princip uzorkovanja lopatom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015. 15. rujna 2015.gospodarskilist

44

Masa prosječnog uzorkaJedan prosječan uzorak mora

se sastojati od više pojedinačnih poduzoraka. Povećanjem broja poduzoraka smanjuju se pogreš-ke, pa se možee reći - što više to bolje!

Kako bi se što bolje zadržala „prosječnost“, smanjivanje mase uputno je raditi metodom „četvrta-nja“. Vrlo je jednostavna, a izvodi se na sljedeći način:

1. sve pojedinačne – poduzorke koji čine jedan prosječni potrebno je dobro izmiješati

2. cjelokupnu masu prenijeti na ravnu površinu (ispod staviti najlon ili papir)

3. od cjelokupne mase tla obliko-vati kvadrat ujednačene debljine

4. kvadrat dijagonalno podijeliti na četiri trokuta ili isječka

5. dva nasuprotna isječka odbacitiNavedeni postupak se ponavlja

do postizanja željene mase pro-sječnog uzorka (1 kg).

Označavanje uzorakaNakon uzorkovanja i stvaranja

prosječnog uzorka, isti treba pra-vilno označiti.

Oznaka svakog uzorka trebala bi sadržavati osnovne podatke: vla-

snik (ime i prezi-me, adresa, broj tel., e-mail), broj uzorka, oznaka parcele (broj ka-tastarske općine; katastarske česti-ce i/ili ARKOD), površina čestice, dubina uzor-kovanja (0-30 i/ili 30-60 cm). Uz navedene osnov-

ne informacije, a u cilju kvalitetnije in-terpretacije analize, uputno je navesti podatke kao što su kultura koja će se sijati/saditi, kultura koja se trenutno nalazi na površini, prethodna gnojid-ba i sl.

S obzirom da preporučena količi-na gnojiva varira ovisno o mehanič-kom sastavu, dobro je navesti tekstu-ru - laka tla (pjeskovito), srednje teška tla (ilovasto), teška tla (glinasto).

S obzirom na novije zakonske pro-pise, treba navesti način proizvodnje, odnosno uzgoja kako bi se u prepo-ruci uvažilo ograničenja (konvencio-nalna, integrirana, ekološka).

Kod većeg broja uzoraka treba na-praviti njihov popis, kako bi se olak-šala manipulacija. Radi sigurnosti, preporučljivo je da svaki uzorak bude označen s dvije jednake oznake. S vanjske strane polietilenske vrećice uzorak označiti vodootpornim floma-sterom, dok u vrećicu stavljamo istu oznaku na papiru, a isti treba odvo-jiti od tla (u posebnu vrećicu), te pri tome treba koristit grafitnu olovku zbog otpornosti na vlagu.

Metoda četvrtanja

1

6

3 4

5

2

7

8 9

Broj poduzoraka treba prilago-diti veličini čestice, tako za ma-nje vrtove i povrtnjake dovoljno je uzeti poduzorke s do 5 mje-sta, dok na većim površinama uzorkujemo na 15-25 mjesta za jedan prosječan uzorak. Masa prosječnog uzorka koji se šalje u laboratorij ne bi trebali biti veća od 1 kg, s obzirom da je za analizu zapravo potrebna vrlo mala količina tla, npr. za utvrđi-vanje fiziološki aktivnog kalija i fosfora potrebno je svega 10 g zrakosuhog tla. Međutim, često je masa poduzoraka veća od 1 kg, te istu treba smanjiti.

dr.sc. Tomislav KaražijaZavod za ishranu bilja

Agronomski fakultet u Zagrebu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4515. rujna 2015. 15. rujna 2015.

Minimalni trošak i velika koristNeophodnost kemijske analize

tla u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji nameće se planiranjem proizvodnje koja ovisi o plodnosti tla, odabirom kulture, kvalitetom i plodnošću tla, klimom i reljefom, te sposobnošću čovjeka da svoju pro-izvodnju uspješno ostvari unutar nekog društva i tržišta.

Važnost uvrštavanja kemijske analize tla u planiranje projekta biljne proizvodnje najbolje može-mo objasniti na primjeru podizanja trajnog nasada jabuka. Ulagač u Hrvatskoj za plantažu jabuka mora danas izdvojiti oko 270 tisuća kuna po hektaru, od čega je oko polovi-ce za podizanje nasada, a druga polovica za mehanizaciju i armatu-ru i zaštitu od tuče. Počne li takav projekt bez kemijske analize tla na zemljištu voćnjaka investitor se izla-že opasnosti da dugoročni projekt propadne u startu ili opadne na kvaliteti zbog nepogodnosti tla, ne-dostatka hraniva ili pH reakcije tla, samo zbog zaborava ili štednje na trošku koji čini zanemarivih, u uku-pnom proračunu projekta, nekoliko stotina kuna.

Još uvijek većina naših poljopri-vrednika ne obavlja analizu tla, a gnojidbu odrađuju loše, po vlastitoj procjeni, ili u boljem slučaju, pre-ma izračunu o potrebama određe-ne kulture za hranivima. Posljednji primjer je pogrešan, jer zanemaruje agropedološke uvjete koji postoje u tlu kojem se dodaju gnojiva.

Dio proizvođača odlučio se za integriranu proizvodnju, koja se te-melji na primjeni stručnog znanja i dobre prakse, a sudionicima ovog sustava analiza tla je obvezna. Po-četkom 2013. godine, u Upi-sniku proizvođača integrirane poljoprivredne proizvodnje, koji vodi Ministarstvo poljo-privrede, upisano je bilo 742 proizvođača.

Ministarstvo za njih izdaje godišnje tehnološke upute za ratarske, povrtlarske, vo-ćarske kulture i vinograde u kojima stoji da (primjer za voće)“poljoprivredni proi-zvođač mora unositi gnojiva na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla pojedinim hranivima, te općeg vizual-nog stanja voćke. Analiza tla na sadržaj dušika (N) je ob-vezna, a preporuča se obaviti je N-min metodom. Analiza tla na sadržaj fosfora, kalija, magnezija, humus, te utvr-đivanje pH vrijednosti tla je obvezna: 1. prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativ-nu gnojidbu, te 2. svakih pet godina u postojećim nasadi-ma.“

Ova obveza donosi više-struke koristi, u prinosima, kvaliteti, uštedama gnojiva i zaštite. Mnogo manje troš-kova za analizu tla imat će

proizvođači s objedinjenim većim parcelama od onih s malim i ras-cjepkanim proizvodnim površina-ma. Po jedan uzorak tla za kemijsku analizu uzima se s površine od 0

U Međimurskoj županiji navode kako korisnici potpore za sufi-nanciranje kemijske analize tla moraju imati podmirene/reguli-rane financijske obveze prema županijskom proračunu. Župani-ja sudjeluje s 40 %, gradovi i općine s 40 %, a krajni korisnici s 20 % ukupnog troška analize , a cijena jednog uzorka iznosi 356,25 kn. Ove godine Međimurska županija sufinancira 698 uzoraka i to:Grad Mursko Središće – 28 uzorakaGrad Prelog - 100 uzorakaOpćina Belica – 400 uzorakaOpćina Mala Subotica – 100 uzorakaOpćina Nedelišće – 50 uzorakaOpćina Štrigova – 20 uzoraka

VEĆ 17 GODINA VAŠ PARTNER U KONTROLI!

Laboratorij za tlo tvrtke Inspecto d.o.o. provodi uzorkovanje tla, analizira plodnost tla, te daje preporuke za gnojidbu, uz prikupljanje svih bitnihagrotehničkih podataka.

Akreditiran prema normi HRN ENISO/IEC 17025 za ispitivanje tla.

Inspecto d.o.o., Martina Divalta 193, 31ooo Osijek Tel: 031 324 559, Fax: 031 560 133

laboratorij@inspecto.hr

www.inspecto.hr

CFA Analizator- ortho-fosfat- UV/N- nitrat

SUVREMENAANALIZATLA

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. rujna 2015. 15. rujna 2015.gospodarskilist

46

do 5 hektara (iznimno za neravna ili neujednačena zemljišta može i više uzoraka), pa će manje troška imati proizvođač s kulturom zasijanom/zasađenom na objedinjenoj površi-ni nego drugi s pet manjih parcela od po 1 hektar. Ovaj drugi imat će trošak pet analiza tla.

Laboratoriji diljem Hrvatske

Cijena jedne kemijske analize tla košta nekoliko stotina kuna, ovisno

GRADOVI/OPĆINE

BROJ UZORAKAANALIZE

TLA

FINANCIJSKA SREDSTVA (kn)

Osječko-baranj-ska županija

(40%)

Gradovi/Općine (40%)

Krajnji korisnici (20%)

Beli Manastir 85 12.129,09 12.129,09 6.063,87Belišće 135 19.263,15 19.263,15 9.632,25Donji Miholjac 120 17.123,04 17.123,04 8.561,52Đakovo 150 21.403,80 21.403,80 10.701,90Našice 120 17.123,04 17.123,04 8.561,52Osijek 150 21.403,80 21.403,80 10.701,90Valpovo 135 19.263,15 19.263,15 9.632,25Antunovac 70 9.988,44 9.988,44 4.994,22Bilje 100 14.269,20 14.269,20 7.134,60Bizovac 90 12.842,28 12.842,28 6.421,14Čeminac 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30Čepin 120 17.123,04 17.123,04 8.561,52Darda 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30Donja Motičina 25 3.567,50 3.567,50 1.783,25Draž 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30Drenje 100 14.269,20 14.269,20 7.134,60Erdut 100 14.269,20 14.269,20 7.134,60Ernestinovo 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30Feričanci 35 4.994,22 4.994,22 2.497,12Gorjani 34 4.851,53 4.851,53 2.425,76Jagodnjak 70 9.988,44 9.988,44 4.994,22Kneževi Vinogradi 120 17.123,04 17.123,04 8.561,52Koška 69 9.845,75 9.845,75 4.922,82Levanjska Varoš 30 4.280,76 4.280,76 2.140,38Magadenovac 90 12.842,28 12.842,28 6.421,14Marijanci 30 4.280,76 4.280,76 2.140,38Petlovac 60 8.561,52 8.561,52 4.280,76Petrijevci 70 9.988,44 9.988,44 4.994,22

Podgorač 45 6.421,25 6.421,25 3.210,37

Podravska Moslavina 30 4.280,76 4.280,76 2.140,38

Popovac 70 9.988,44 9.988,44 4.994,22

Punitovci 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30

Satnica Đakovačka 20 2.853,80 2.853,80 1.427,00

Semeljci 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30

Šodolovci 30 4.280,76 4.280,76 2.140,38

Trnava 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30

Viljevo 50 7.134,60 7.134,60 3.567,30

Viškovci 35 4.994,22 4.994,22 2.497,12

Vladislavci 35 4.994,22 4.994,22 2.497,12

Vuka 30 4.280,76 4.280,76 2.140,38

Ukupno 2.803 399.965,68 399.965,68 199.982,83

Osječko-baranjska županija su-financirat će Projekt “Kontrola plodnosti tla na poljoprivred-nim gospodarstvima” s uku-pno 399.965,68 kuna, jedinice lokalne samouprave s ukupno 399.965,68 kuna, a krajnji kori-snici s ukupno 199.982,83 kuna. Predviđeno je da se ukupno ana-lizira 2.803 uzoraka tla, a jedan prosječan uzorak analize tla uzi-ma se s površine od 1 ha do 10 ha. Na taj bi se način Projektom “Kontrola plodnosti tla na po-ljoprivrednim gospodarstvima” obuhvatilo 10.000 do 20.000 ha, što predstavlja oko 10% obra-divih poljoprivrednih površina obiteljskih gospodarstava Osječ-ko-baranjske županije.

Sonde za različite tipove tla i razni uzorci tla

Projektom "Kontrola plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima", Osječko-baranjska županija sufinancirat će analize tla u gradovima/opći-nama navedenim u tablici

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

4715. rujna 2015. 15. rujna 2015.

o laboratoriju koji ju obavlja. U go-tovo cijeloj Hrvatskoj postoje takvi laboratoriji, a većinu ih je popisala Agencija za zaštitu okoliša (AZO), te prema evidenciji AZO sedam la-boratorija u kojima je moguće oba-viti analizu tla je iz Zagreba, dva iz Osijeka, a po jedan iz Križevaca, Jastrebarskog, Varaždina, Čakovca, Križevaca, Kutine, Kutjeva, Županje, Vukovara, Poreča, Splita i Dubrovni-ka, a otvoren je i laboratorij u Virovi-tici. Njenu važnost uvidjele su i neke regionalne vlasti, pa tako već godi-nama županije i općine sufinanci-raju trošak analize tla. Osječko-ba-ranjska županija takve subvencije poljoprivrednicima daje posljednjih dvanaest godina, a posljednjih go-dina sličan model primjenjuju Vi-rovitičko-podravska, Međimurska, Varaždinska i neke druge županije. Obično, sufinanciraju županije i op-ćine po 40 posto, a proizvođač 20 posto troška analize. Za sve infor-macije treba se obratiti u županiji po mjestu stanovanja.

Tlo je površinski dio Zemljine kore na kojem i u kojem ra-stu biljke u njemu se ukorjenjuju i korijenom iz njega crpe hraniva nužna za svoj rast i plodonošenje. Stalnom upotre-bom u poljoprivredne svrhe postiže se efekt iscrpljenosti, tj. dolazi do smanjenja makro i mikro hraniva koje biljka troši. Iscrpljeno tlo nije pogodno za komercijalno isplativu poljopri-vrednu proizvodnju, pa iz tog razloga posebnu pažnju mora-mo posvetiti kontroli plodnosti tla.

Kontrola plodnosti tla je moguća isključivo kemijskom analizom kao jednim od osnovih načela „dobre poljoprivred-ne prakse“. Kemijskom analizom tla detektiramo koncentra-cije pojedinih hraniva i ostalih parametara nužnih za siguran i redovan rast i prinos biljke.

Najvažniji parametri koji se određuju kemijskom analizim tla su:

• pH vrijednost tla• električna vodljivost (EC)• hidrolitička kiselost (Hk)• koncentracija humusa• koncentracija makroelemenata (N,P,K)• koncentracija mikroelemenata (željezo, cink, kalcij, man-

gan, magnezij, bor i dr.)Nakon kemijske analize tla slijedi klasifikacija tla te kreiranje

plana i proračuna gnojidbe, s obzirom na poljoprivrednu kulturu koja se planira posaditi/posijati ili već raste na danom tlu. Cilj plana gnojidbe je vremenski pravovremena i količinski optimal-na primjena gnojiva, a koristi od tog pristupa su višestruke.

EUROINSPEKT CROATIAKONTROLA d.o.o.

Karlovačka cesta 4 LHR- 10020 ZAGREB

Tel.: +385 1 4817 215Fax.: +385 1 4817 191

www.croatiakontrola.hre-mail: info@croatiakontrola.hr

Kemijskom analizom tla i gnojidbom s obzirom na rezul-tate analize se stvaraju uvjeti za pravilan rast biljke i komer-cijalno isplativ urod, negativan utjecaj gnojiva na podzemne vode je minimalan, a materijalna koristi za poljoprivrednika je maksimalna.

Kruno Kartus, dipl.ing.agr.

Laboratorij ovlašten i akreditiran za ispitivanje poljoprivredno-pre-hrambenih proizvoda, tla, gnojiva, voda, otpadnih voda i otpada

TEL099/22 98 415w w w . a u s t r o d i e s e l . h r

► Austro Diesel nudi najbolju uslugu opskrbe rezervnim dijelovima od svih u branši.

► 12 mjeseci garancije na sve AGCO originalne rezervne dijelove –

uključujući i radne sate ugradnje.► Opskrbu rezervnih dijelova za strojeve

starije od deset godina 10+ – garantira dobar odnos cijene i povoljno održavanje

te popravak Vaših starijih strojeva.

Grapak d.o.o.Mavra Schlengera 5Gornji Kneginec, 42204 TurčinTel: +385 (0)42 209 236www.grapak.hr

Lateran Agro d.o.o.Zalužje 4232100 VinkovciTel: +385 (0)32 352 066www.poljoprivredna-mehanizacija.com

Terra Diesel d.o.o.Marina Držića 210370 Dugo SeloTel: +385 (0)1 2753 751www.terradiesel.hr

Luka Topmax d.o.o.Čehi, Sisačka cesta IV. odv. 5710020 ZagrebTel: +385 (0)1 6214 244www.luka-topmax.hr

OVLAŠTENI PARTNERI ZA HRVATSKU:

SAMO ORIGINALNI DIJELOVI su dovoljno dobri za vaš

Massey Ferguson traktor