Gospodarski list 3-2014

C I J E N A 1 2 k n

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

1 5 . v e l j a č e

2014. 3C I J E N A 1 2 k nC I J E N A 1 2 k n

1 5 . v e l j a č e1 5 . v e l j a č e

2014.2014. 33

PRILOG OVOG BROJA

Osiguranje upoljoprivrednoj proizvodnjiTEL099/22 98 415

w w w . a u s t r o d i e s e l . a t

MASSEY FERGUSON je svjetski priznat brend koncerna AGCO.

MF 7600: ČISTA SNAGA, VELIKA

IZDRŽLJIVOST CIJENA BEZ KONKURENCIJE

SCR TEHNOLOGIJA DRUGE GENERACIJE

EFIKASAN I ČIST IZUZETNI UVJETI FINANCIRANJA

OVLAŠTENI PARTNERI ZA HRVATSKU:

Grapak d.o.o. PMT d.o.o.Varaždinska ulica 2, odvojak III Skorotinci 4Jalkovec, 42000 Varaždin 32252 OtokTel: +385 (0)42 209 236 Tel: +385 (0)32 395 515www.grapak.hr www.pmt.hr

HR_MF7600_GospodarskiList_210x297.indd 1 25.09.13 14:33

Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont. ®TM, SM Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. © 2014 PHII.Pioneer sjeme d.o.o., Čulinečka cesta 2b, 10040 Zagreb, Tel.: 01 / 2958-000, Fax: 01 / 2988-746, Internet: www.croatia.pioneer.com

USPJEH NA SVAKOM HEKTARUUSPJEH NA

ODLIČANPRINOS

ODLIČAN RANI PORAST

ODLIČNA TOLERANTNOST NA SUŠU

STAY GREEN EFEKT

FAO570

FAO 570 / tvrdi zubanPreporučeni sklop: 60-65.000 biljaka/haOdličan hibrid za spremanje kvalitetne silaže. Stabljika je izuzetno visoka sa izraženim “stay green” efektom. Sadrži odličan agronomski paket (odličan porast, odlična tolerantnost na sušu). Zrno je u tipu tvrdog zubana.

№ 1 za silažu

SAVJET ZA UZGOJ:

Zbog odličnog porasta može se sijati u ranijim rokovima sjetve. Hibrid duže vegetacije namijenjen za berbu u zrnu na istoku Hrvatske. Ipak glavna namjenamu je proizvodnja visokoenergetske silaže zbog visokog prinosa silažne mase te visokog udjela zrna u silažnoj masi.

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

DirektoricaAndreja Vrcan

E-mail: [email protected]štvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplatatelefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

Račun broj 2360000-1101284610kod Zagrebačke banke d.d. ZagrebRačun broj 2390001-1100301008

kod Hrvatske poštanske banke ZagrebDevizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666Tisak i grafi čka priprema

VJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domuwww.gospodarski.hrwww.gospodarski.hr

internet izdanje

Iz ovog broja izdvajamo:AKTUALNE TEME 2 – 3 Ima li novaca za naše mlade poljoprivredne

snage? 4 – 5 Novi propisi za korištenje plavog dizela (2) 6 – 7 Obavljanje gospodarske djelatnosti unutar EU 8 – 9 Zašto svinjogojstvo kod nas nije isplativo? 10 Najbolja mlada poljoprivrednica u Hrvatskoj 11 Tržište i cijene

RATARSTVO, KRMNO BILJE 14 – 15 Kako nastaje i kako izabrati hibrid kukuruza 17 Važnost prihrane uljane repice 19 Jari stočni grašak za proizvodnju zrna 21 Gospodarenje kiselim tlima

VAŠ VRT 28 Zimski čistači organizma 30 – 31 Regulatori rasta u uzgoju povrća 33 Ne bacajte ocvale lončanice

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 49 Osiguranje u poljoprivrednoj proizvodnji

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 52 Uzgoj maline u zaštićenom prostoru 53 Nove tehnologije u voćarstvu 54 – 55 Kovrčavost lišća – najčešća bolest bresaka

i nektarina 56 – 57 Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala 58 Dezinfekcija alata za rezidbu 59 Kako spriječiti stvaranje kristala vinskog kamena

STOČARSTVO, VETERINARSTVO 63 Hladnoća je ipak stigla 64 – 65 Problemi s novorođenim malim

preživačima 67 Mikroklima u stajama krava

Jeste li podmirili pretplatu?Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!Podmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

2 gospodarski list 15. veljače 2014.

aktualne teme

U tome konsolidirajućem procesu nema mjesta za mlade poljoprivrednike. To po-kazuje i trenutno stanje oko prelaska na europske strukturne fondove. Hrvatska dr-žavna administracija kasnila je s izradom Programa ruralnog razvoja, koja je temelj za dobivanje novaca iz Europskog fonda za ru-ralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development -EAFRD). Tako je pro-longiran rok za početak korištenja novaca iz tog fonda za više od šest mjeseci.

Nova generacija poljoprivrednika

Potpora iz EAFRD uključuje bespovratne novce kao potporu mladim poljoprivred-nicima i poljoprivrednicama koji u svojem vlasništvu imaju neodređenu količinu ima-nja, njiva ili šuma. Novci trebaju poslužiti za svladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavaju mladi ljudi kada zakorače u sek-tor poljoprivrede, te ih motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta. Dakako, sve to čini toliko željeni održivi razvoj i ukupno povećanje društvene i ekonomske vitalnost ruralnih područja. EU financira niz drugih aktivnosti kao podršku mladima u ruralnim područjima. Te aktivnosti uključuju edukaci-ju, stvaranje mreža usluga i globalno boljih cirkulacija informacija.

Ima li novaca za naše mlade poljoprivredne snage?

Za inovatorsku, ekološku ili konvencionalnu poljoprivrednu proizvod-nju mladi ljudi trebaju početni kapital ili bespovratnu financijsku pod-logu. Iako je Europska unija za hrvatsku poljoprivredu namijenila tri milijarde eura, novci čekaju da se u Hrvatskoj konsolidiraju različita politička mišljenja o načinu upravljanja poljoprivrednim bogatstvom.

To podrazumijeva stvaranje dobrih rad-nih i životnih uvjeta za mlade ljude koji tek počinju ali i za one koji već imaju status mlade poljoprivredničke snage. CEJA ima posredničku i važnu ulogu u funkcionira-nju sektora za poljoprivredu, imala je veliku ulogu u kreiranju nove europske zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Obzirom da je uočena globalna tendencija starenja u europskom poljoprivrednom sektoru, (52% poljoprivrednika s više od 55 godina i manje od 7% ispod 35 godina) hitno se moraju po-duzimati nacionalne mjere za poboljšanje uvjeta uključivanja mladih u sektor europ-ske poljoprivrede.

Kako mlade zadržatiu poljoprivredi?

Aktualna mjera koju CEJA nastoji pro-vesti je prijedlog, da se kroz narednih pet godina, izdavaja 2% od uloga članica koji je

na raspolaganju EU dodjeljuje svim mladim poljoprivrednicima (od 15 do 40 godina) za njihove potrebe. CEJA ulaže napore da se ta mjera pri vijeću EU prihvati i da bude obavezna za sve članice EU. Neke države članice tu mjeru već provode, jer se ipak radi o pojedinačnom iznosu od oko 70.000 eura na godišnjoj razini. Slovenci odvajaju u korist mladih poljoprivrednika i poljopri-vrednica 22.000 eura godišnje. Francuska ima tri posto mladih poljoprivrednika (do 40 godina) i njihov broj, kao i u EU, pada, zbog čega se i uvode mjere kako da se mlade za-drži u poljoprivredi.

Postoje i drugi načini poticanja mladih poljoprivrednika, primjerice povoljni krediti, s kamatom od 1 do 2,5 posto.

Nema novaca namijenjenih isključivo mladima u poljoprivrediU Hrvatskoj je ideja o financijskoj potpo-

ri mladima u poljoprivredi tek na začetku. Osim toga, neki od mladih poljoprivrednika žale se da je informiranost o mogućnosti-ma financiranja vrlo slaba, jer ni Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ni nadležno ministarstvo ne objavljuju aktualnosti iz EU vezane za financijske potpore mladim po-ljoprivrednicima. U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i u Ministarstvu poljoprivrede kažu da „u okviru nekih mjera IPARD pro-grama postotak povrata sredstava za zavr-

Potpore EU mladim poljoprivrednicima usmjere-ne su na stvaranje dobrih radnih i životnih uvjeta za mlade ljude koji tek počinju, ali i za one koji već imaju status mlade poljoprivredničke snage

2. kongres mladih poljoprivrednika EUDevet mladih poljoprivrednika i poljoprivrednica predstavljalo je Hrvatsku, među 19 drža-va, na Drugom kongresu mladih poljoprivrednika EU. Iako se očekivalo da će netko od njih dobiti jednu od tri nagrade za najuspješniji primjer poljoprivredne prakse, ipak su novci otišli u Nizozemsku, za virtualni program buduće proizvodnje, Španjolsku, za projekt gu-stog sijanja kukuruza i Mađarsku, za projekt uvođenja biomase u grijanje plastenika u uz-goju paprike. Po komisijskim procjenama, njihovi su mladi poljoprivrednici bolje pokazali kako se inovacijama postižu veći prinosi i veći stupanj zaštite okoliša u proizvodnji hrane. Ipak, hrvatski predstavnici i predstavnice uspjeli su zainteresirati za svoje predstavljene proizvode, mnoge europske parlamentarce i parlamentarke koji su nazočili spomenutom kongresu mladih poljoprivrednika. Ipak je najvažnije da su naši mladi promovirali zani-manje mladog poljoprivrednika, kao zanimanje bez kojega nema budućnosti, stavivši ga u korelaciju sa suvremenim zanimanjima programera virtualnih svjetova i programa, koja su sve češći u poljoprivrednom sektoru.

Jedna od aktivnosti je mreža CEJA - Eu-ropsko vijeće mladih poljoprivrednika, koje predstavlja glas oko milijun mladih europljana i europljanki - nove genera-cije poljoprivrednika u Europskoj uniji. Glavni cilj CEJA je „pomlađivanje“ i uvo-đenje inovacija u poljoprivredni sektor u cijeloj EU.

U zemljama EU nekoliko je načina � naci-ranja pomoći mladim poljoprivrednicima, od kojih, primjerice, u Francuskoj iz do-tacije (fonda) za mlade poljoprivrednike mogu dobiti od 8.000 do 35.000 eura po gospodarstvu. Sredstva su nepovratna, polovinu iznosa osigurava zemlja članica, a polovinu EU. Poljoprivredno gospodar-stvo koje dobije dotaciju pet je godina pod strogim nadzorom. Uspješnost tih mjera vrlo je visoka, čak 95 %, a mjerilo je osiguravanje prosječne plaće nakon pet godina provedbe projekta.

3 15. veljače 2014. gospodarski list

aktualne teme

šena ulaganja povećava se, ukoliko je riječ o mladom poljoprivredniku (do 40 godina), a primjerice u kriterijima rangiranja u Mjeri 302, mladi poduzetnici koji imaju manje od 40 godina u vrijeme podnošenja prijave mogu ostvariti dodatnih 15 bodova. U Pro-gramu ruralnog razvoja bit i mjera koja će poticati mlade poljoprivrednike,a novo pro-gramsko razdoblje Zajedničke poljoprivred-ne politke EU (CAP) donijeti i posebna nov-čana potpora za mlade poljoprivrednikeu okviru izravnih plaćanja, ali to je još u fazi programiranja među državama članicama“.

Ono što objašnjavaju Agencija i Ministr-stvo jest činjenica da je program IPARD 2007-2013 pri kraju, do kraja prvog kvar-tala 2014.godine raspisat će se posljednji natječaj IPARD. Nakon njega Hrvatska će moći koristiti sredstva iz Europskog poljo-privrednog fonda za ruralni razvoj. Temelj za korištenje tog fonda je Program ruralnog razvoja RH 2014 – 2020. , koji treba proći usvajanje i potvrdu EU, otprilike do kraja 2014.godine.

Iz tog fonda bi trebalo koristiti više od 400 milijuna eura, između ostaloga i za poticanje mladih poljoprivednika i poljopri-vrednica.

Hrvatske nadležne institucije već su odre-dile da će se taj novac trošiti na ulaganja u materijalnu imovinu, razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva,osnovne us-luge i obnova sela u ruralnim područjima, agrookolišne mjere, ekološku proizvodnju, plaćanje područjima s prirodnim i specifič-nim ograničenjima (NATURA2000), osigu-

ranje usjeva, životinja i biljaka, te program LEADER. Poticaji i financijske potpore nami-jenjene isključivo za mlade poljoprivrednike nigdje se ne spominju.

Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika

Po uzoru na europske, i u Hrvatskoj je osnovana Hrvatska udruga mladih poljo-privrednika (HUMP). Cilj joj razvoj i promi-canje mladog i inovativnog poljoprivrednog sektora diljem Hrvatske, te stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta za mlade ljude koji se žele baviti poljoprivredom, kao i onih koji već obavljaju tu djelatnost. Također žele promicati inovativne poljoprivredne aktiv-nosti, stvoriti pozitivno ozračje za poduzet-ništvo u poljoprivredi, te ostvarivati dijalog između mladih poljoprivrednika, znanstve-nika i regulatornih institucija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. HUMP okuplja oko 110 članova većinom starosti od 19 do 35 godina, koji rade u svim sektorima poljoprivrede od ratarstva, voćarstva, povr-tlarstva, mljekarstva i pčelarstva. Udruga je okupila tim koji priprema projekte za dobi-vanje sredstava iz EU. Jedna od inovativnih ideja su mehanizacijski prstenovi gdje će se pokušati maksimalno uštediti kako bi se izbjegao trošak mehanizacije na koju odlazi veliki dio sredstava.

Hrvatska udruga mladih poljoprivredni-ka članica je CERYC-a (Srednjoeuropski centar ruralne mladeži) i pridružena članica Europske udruge mladih poljoprivrednika (CEJA). Na novinarski upit znaju li možda

članovi i članice HUMPa o mogućnostima i izvorima financiranja mladih poljoprivredni-ka, iz HUMPa su odgovorili da će Hrvatska „uskoro“ po prvi puta koristiti novce namje-njene mladim poljoprivrednicima, kroz pro-grame „Top up“ i „Start up“.

To potvrđuju i izjave predstavnika mladih poljoprivrednika koji su, prije odlaska u Bru-xelles, sudjelovali u jednoj od radio emisija za selo i poljoprivredu: „Očito je da je EU spremna poticati razvoj ruralnih krajeva, pomagati mlade u poljoprivrednom sekto-ru i na taj način spriječiti depopulaciju sela. Novaca ima, jedino što je u Hrvatskoj teško pronaći i infomacije, a pogotovo novac, ob-zirom da internetske stranice državnih insti-tucija ne obnavljaju onom brzinom kakvom se donose dobre odluke u Europskoj uniji“.

Mladi ljudi teže dobivaju u vlasništvo po-ljoprivredno zemljište, teško se odlučuju, nakon školovanja, vratiti se ili ostati na selu i raditi po vlastitom programu za kojeg nema financijske podloge, niti državnih poticaja.

Ljiljanka Mitoš Svoboda

Struktura godišnjih potpora iz Programa ruralnog razvoja u razdoblju 2014.–2020.

Godišnja potpora

Mjere Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. u EUR1 Transfer znanja 1.776.079,292 Pružanje savjetodavnih usluga i obavljanje poslova na gospodarstvu, uključujući šumarstvo 1.776.079,293 Sheme kvalitete za poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode 1.776.079,294 Ulaganja u materijalnu imovinu 132.761.926,615 Obnova poljoprivrednog potencijala uslijed elementarnih i prirodnih nepogoda 5.328.237,866 Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva 49.138.193,577 Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 53.874.405,008 Ulaganja kojima se poboljšava otpornost i ekološka vrijednost šumskih ekosustava 7.104.317,149 Ulaganja u nove šumarske tehnologije te u obradu i oglašavanje šumskih proizvoda 14.208.634,29

10 Osnivanje skupina proizvođača (grupa – organizacija) 2.072.092,5011 Agro okolišne mjere 75.187.356,4312 Ekološka proizvodnja 16.872.753,2113 Plaćanja područjima kojima prijete prirodna ili ostala specifična ograničenja 13.172.588,0414 Suradnja 2.664.118,9315 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka 11.100.495,5416 Zajednički fondovi za životinjske i biljne bolesti i ekološke incidente 3.848.171,7917 LEADER 20.720.925,0018 Tehnička pomoć 1.036.046,25

UKUPNO 414.418.500,00

Prvi program „Top up“ je za mlade i nove poljoprivrednike i poljoprivrednice, kojima će se osigurati minimalno 2% nacionalnog proračuna za stimulativni dodatak na izrav-na plaćanja u iznosu od 25%, što znači da ako mladi poljoprivrednici dobiju poticaj od 300 €, dobit će i dodatak od 25% po hektaru u prvih 5 godina poslovanja. Drugi, „Start up“ program, isto je namije-njen mladim i novi poljoprivrednicima koji će dobiti jednokratnu pomoć za uspostav-ljanje svojeg poslovanja po prvi put, u izno-su od 3.500 do maksimalnih 70.000 eura. U HUMPu se nadaju da će omjer sufi nancira-nja biti da 80% sufi nancira EU, a 20% dr-žava. No, ni oni ne znaju rok za realizaciju tih potpora.

„Mi smo budućnost, jer smo naučili ra-diti rukama, upotrebljavati inovativne programe, proizvoditi zdravu hranu iz čiste zemlje, u nas treba ulagati“ mišlje-nja je Danijela Matoić, jedna od natjeca-teljica mladih poljoprivrednica, koja je u Bruxellesu predstavila suhi kravlji sir, ekološki proizveden, dimljen na dimu iz vatre, s dodatkom originalne arome čilija ili peršina. Vodi svoje obiteljsko gospo-darstvo u Orehovcu pored Križevaca. Na ideju za ovakvu proizvodnju navela su nju i njenu obitelj turbulentna vremena u mljekarstvu, i smatra da problem mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj uglavnom � nancijske naravi.


aktualne teme

NOVI PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O TROŠARINAMA

Novi propisi za korištenje plavog dizela (2)

Prilog 2 predstavlja tablicu uz članak 7. stavak 1. Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akva-kulturi pod nazivom Kriteriji za dodjelju odobrene količine plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u ribolovu i akvakulturi:

Korištenje plinskog ulja obojenog plavom bojom U članku 8. propisuje se da plinsko ulje

obojeno plavom bojom korisnici prava za namjene u poljoprivredi mogu koristiti samo za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za prijevoz pčela.Ko-risnici prava za namjene u ribolovu, ribo-gojstvu i akvakulturi mogu koristiti plinsko ulje obojano plavom bojom samo za rad pogonskih i pomoćnih motora ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribo-lov te za rad pogonskih i pomoćnih motora registriranih plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi. Korisnik prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogoj-stvu i akvakulturi ne može odobreno, a nei-skorišteno pravo na potrošnju plinskog ulja iz tekuće kalendarske godine prenijeti niti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Novi Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plin-sko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akvakulturi nije samo nadomjestak za stari, u više navrata novelirani Pravilnik, već predstavlja posebnu, normativno dobro obliko-vanu cjelinu. Savjetujemo korisnicima da se s istim podrobno upoznaju, osobito u dijelu koji je obuhvaćen odredbama članaka 14., 15. i 16., kako bi se izbjegle posljedice kazni propisanih odredbama Zakona o trošarinama (visoke novčane kazne, oduzimanje predmeta i dr.).

Djelatnost Kriterij

Ribolov 0,25 litara/1 KW/sat rada stroja.

Akvakutura– postojećikorisnici

Količina odobrena u prethodnoj kalendarskoj godini.U slučaju da je evidentirana potrošnja za prethodnu godinu manja od 75% odobrene kvote, količina za tekuću godinu odobrava se temeljem evidentirane količine utrošene u prethodnoj kalendarskoj godini.

Akvakultura– novi korisnici

Paušalno ovisno o snazi plovila, odnosno strojeva koji se koriste na uzgajalištu na koje se kartica goriva odnosi.

Količina plinskog ulja korisnika prava iz stavka 4. ovoga članka ne može biti veća od 10 litara.

Dodatne kartice gorivaU dijelu Dodatne kartice goriva član-

kom 9. propisuju se uvjeti za izdavanje dodatnih kartica goriva, i to tako da ko-risnici prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom boojom, odnosno prav-ne osobe koje u Republici Hrvatskoj po-sluju na više različitih lokacija u poljopri-vredi i fizičke i pravne osobe u ribarstvu mogu zatražiti od Agencije za plaćanja, odnosno od nadležnog tijela koje je izdalo povlasticu za ribolov ili povlasticu za uz-goj, odnosno povlasticu za akvakulturu, izdavanje dodatnih kartica goriva uz na-doplatu.

U dijelu Gubitak ili oštećenje kartice goriva člankom 10. propisuje se postu-pak u slučaju gubitka ili oštećenja kartice.

Odredbama članka 10. propisano je da se u slučaju gubitka ili oštećenja kartice go-riva korisnik prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom za namje-ne u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akvakulturi dužan je odmah prijaviti Agen-ciji za plaćanja, odnosno nadležnom tijelu koje je izdalo povlasticu za ribolov ili uzgoj odnosno za akvakulturu te odmah telefon-ski obavijestiti pozivni centar FINE.

U slučaju gubitka ili oštećenja kartice goriva izdaje se zamjenska kartica goriva na trošak korisnika prava, pri čemu količi-ne plinskog ulja obojanog plavom bojom utrošene do prijave gubitka kartice terete odobrenu godišnju kvotu potrošnje kori-snika prava.

Obveze korisnika prava i prodavate-lja plinskog ulja obojenog plavom bojom sadržane su u sklopu članka 11. kojim je propisano da je korisnik prava koji je pre-uzeo karticu goriva dužan prije kupovine plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu, ribo-gojstvu i akvakulturi, prodavatelju predo-čiti:

1. karticu goriva i2. identifikacijsku ispravu korisnika pra-

va na potrošnju plinskog ulja obo-janog plavom bojom propisanu po-sebnim propisima koja obu hvaća:– iskaznicu obiteljskog poljoprivred-

nog gospodarstva, ili– rješenje o upisu u upisnik poljopri-

vrednih gospodarstava, ili– povlasticu za ribolov, ili– povlasticu za uzgoj, ili– povlasticu za akvakulturu.

Prodavatelj koji prodaje plinsko ulje obojano plavom bojom korisnicima prava dužan je prije prodaje izvijestiti korisni-ka prava o raspoloživoj količini te izvršiti prodaju izravnim utakanjem. Prodavatelj mora zadovoljiti tehničke uvjete prihvata kartice goriva.

Tehnički uvjeti prihvata kartice goriva javno se objavljuju na internetskim strani-cama FINE, Ministarstva financija, Carin-ske uprave i Ministarstva poljo privrede.

Korisnik prava dužan je karticu goriva koristiti prema Općim uvjetima za korište-nja kartice »Gorivo za poljoprivredu i ribar-stvo«, objavljenim na internetskim stranica-ma FINE, Ministarstva financija, Carinske uprave i Ministarstva poljoprivrede.

Kontrola potrošnjeU dijelu Kontrola potrošnje, u sklopu

članka 12. propisano je da se kontrola po-

Ukoliko su iskorištene količine plin-skog ulja korisnika prava veće od odobrenih količina za tekuću godinu, za tu količinu umanjiti će se odobre-na količina u sljedećoj godini. Ukoliko nije moguće izvršiti umanjenje količi-ne u sljedećoj godini, korisniku prava naplatiti će se trošarina.


aktualne teme

Poljoprivrednicima odobreno pravona plavo gorivo za 2014. godinu

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odobrila je pravo na potrošnju „plavog goriva“ za 2014. godinu, temeljem podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja u 2013. godini, sukladno Pravil-niku o primjeni zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 156/13).

trošnje plinskog ulja obojanog plavom bo-jom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akvakulturi nakon preuzima-nja kartice goriva, provodi osobito putem:

1. kartice goriva i2. evidencije o kupcima plinskog ulja

obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje.

Trošarinski obveznik i druga pravna ili fizička osoba – prodavatelj, koji prodaje plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribo-gojstvu i akvakulturi, dužan je voditi Evi-denciju o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje na Obrascu EKG-DP iz Priloga 3 ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Visina naknade za izdavanje kartice go-riva propisana je odredbama sadržanim u članku 13., i to tako da visinu naknade za izdavanje kartice goriva odlukom utvrđuje ministar nadležan za poljoprivredu i ribar-stvo. Odluka iz stavka 1. ovoga članka jav-no se objavljuje na internetskim stranica-ma FINE, Carinske uprave i ministarstva nadležnog za poljoprivredu i ribarstvo.

U dijelu Nadzor i upravne mjere odred-bama članka 14. propisano je da nadzor nad provedbom odredaba ovoga Pravil-nika obavlja Carinska uprava, ministar-stvo nadležno za poljoprivredu i ribarstvo u okviru propisa iz svoje nadležnosti, te druga tijela ovlaštena za obavljanje nadzora sukladno posebnim propisima. Nadzor se provodi primjenom odredbi Zakona o trošarinama, Općeg poreznog

zakona, te primjenom odredbi o nadzoru sukladno propisima kojima se uređuju poslovi i ovlasti carinske službe, te mi-nistarstva nadležnog za poljoprivredu i ribarstvo.

Korisnici prava i s njima povezane osobe su dužni u svakom trenutku tije-lima nadzora predočiti, omogućiti uvid i dostaviti sve evidencije, isprave i po-datke te osigurati nesmetano obavljanje nadzora.

Tijela nadzora mogu provjeravati tr-govačke, knjigovodstvene, tehnološke i druge evidencije, isprave i podatke koji se odnose na poslovanje korisnika pra-va i svake druge osobe koja je izravno ili neizravno poslovno i na drugi način uključena u radnje s označenim plinskim uljem obojanim plavom bojom koji se koriste ili se mogu koristiti za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akva-kulturi sukladno članku 92. stavcima 1. i 2. Zakona.

Ovisno o okolnostima slučaja, izdana kartica goriva će se blokirati ako se utvrdi da sukladno ovome Pravilniku i poseb-nim propisima nisu postojali uvjeti za nje-no izdavanje i/ili korištenje, ili da ti uvjeti više ne postoje, te će se sukladno Zako-nu korisniku prava za iskorištene količine plinskog ulja obračunati tro šarina.

Ako se u nadzoru, ili na drugi način utvrdi da korisnik prava ima nenamirenih dospjelih obveza s naslova javnih dava-nja o tome se obavještava FINU koja će izdanu karticu goriva blokirati do podmi-renja obveza s naslova javnih davanja.

Praćenje primjene Pravilnika opisano je u sklopu odredbi članka 15. kojim je propisano da Carinska uprava i ministar-stvo nadležno za poljoprivredu i ribarstvo kontinuirano prate i analiziraju primjenu ovoga Pravilnika i zakonitost ostvarivanja prava na potrošnju plinskog ulja oboja-nog plavom bojom za namjene u poljo-privredi, ribolovu, ribogojstvu, i akva-kulturi te predlažu i provode mjere radi sprječavanja i suzbijanja zlo uporaba.

Dio Prijelazne i završne odredbe čine članci 16., 17., 18. i 19. Odredbama članka 16. propisano je da nepridržava-nje odredaba ovoga Pravilnika podliježe prekršajnim odredbama Zakona o troša-rinama (»Narodne novine«, broj 22/2013, 32/2013 i 81/2013).

Članak 17. propisuje da danom stupa-nja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o primjeni Zakona o tro-šarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u po-ljoprivredi, ribolovu i akvakulturi).

Odredbama sadržanim u članku 18.propisano je da kartice goriva za po-ljoprivredu i ribarstvo izdane sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o trošarina-ma što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivre-di, ribolovu i akvakulturi i dalje ostaju u upotrebi. Članak 19. propisuje da ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Napominjemo da Prilog 3 čini Obrazac EKG-DP (Evidencija o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje).

Marcel Stipaničić, dipl. iur.

Tijela nadzora mogu pregledati poljo-privredne površine, usjeve, nasade, stoku, ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore te objekte, pre-gledavati uređaje, strojeve, motore, prijevozna sredstva, plovila, plovne objekte, robu, poslovnu dokumen-taciju i druge stvari, sve spremnike energenata korisnika prava, kao i označena plinska ulja obojana pla-vom bojom i uzeti uzorke za analizu, ili drugo odgovarajuće ispitivanje, te od korisnika prava i drugih osoba tražiti dostavu računa, otpremnica, izdatnica, popratnica, komercijalnih, trgovačkih, službenih i drugih ispra-va, te drugih dokaza potrebnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činje-nica u postupku nadzora.

Pravo na potrošnju „plavog goriva“ za 2014. godinu odobreno je za 81 492 poljo-privredna gospodarstva. Odobrene količine plavog goriva dostupne su poljoprivred-nicima na karticama od 31. siječnja 2014. godine.

Svi korisnici koji nemaju karticu goriva, a podnijeli su zahtjev za izravna plaćanja u 2013. godini, mogu ostvariti svoje pravo na „plavo gorivo“ u regionalnim uredima Agencije koji će, prema zahtjevu korisnika, u roku od 30 dana izdati karticu goriva.

Sufinanciranje goriva za poljoprivrednu proizvodnju vrlo je važna potpora, kroz koju država neizravno podupire poljoprivredne proizvođače s 500 milijuna kuna godišnje. Godišnju kvotu na karticama za plavi dizel poljoprivrednici mogu iskoristiti do 31.12. svake godine, a nova kvota im se dodjeljuje u siječnju sljedeće godine.


Samim ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije došlo je do značajnijih promjena glede uvjeta pod kojima svi poslovni subjekti iz Republike Hrvatske, odnosno fizičke i pravne osobe mogu privremeno i povremeno pružati us-luge na jedinstvenom europskom tržištu, bez obveze da se poslovno nastane u toj državi. Stoga je Republika Hrvatska kao članica Europske unije ostvarila mogućnost slobodnog pristupa tržištu od 500 milijuna potrošača.

Prekogranično pružanje usluga na jedin-stvenom europskom tržištu kao jedno od ukupno 33 poglavlja pravne stečevine Eu-ropske unije (aquis communautaire), pred-stavlja jednu od tzv. četiri temeljne slobode na kojima počiva unutarnje tržište Europske unije, a što obuhvaća - slobodu kretanja roba, usluga, osoba i kapitala.

Acquis communautaire predstavlja skup prava i obaveza koje obvezuje i povezuje sve države članice unutar Europske unije.

Jedinstveno unutarnje tržište Europske unije

Europska unija je iznimno zainteresirana za daljnji razvoj jedinstvenog unutarnjeg tržišta koje donosi izvanredne prednosti i stvara nove prilike za ekonomski rast. U vrijeme današnje globalne ekonomske kri-

UVJETI PRIVREMENOG I POVREMENOG EKOGRANIČNOGPRUŽANJA USLUGA NA JEDINSTVENOM EUROPSKOM TRŽIŠTU

Koji su uvjeti obavljanja povremene i privremene gospodarske djelatnosti na jedinstvenom europskom tržištu koji se temelje na odredbama Direk-tive o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), odnosno Zakona o uslugama (Narodne novine, br. 80/11) ?

ze, prioritet se mora dati mjerama koje će poticati rast i zaposlenost. U tome Jedin-stveno tržište ima ključnu ulogu i to ostva-rivanjem mjera koje promiču ekonomski rast, stvaraju nova radna mjesta i promiču konkurentnost. Obzirom da pružanje uslu-ga čini značajan dio ukupnoga bruto naci-onalnoga proizvoda Europske unije, stoga nije neobično da je jedan od ciljeva uspo-stave unutarnjega tržišta u Europskoj uniji osiguravanje slobodnoga pružanja usluga na području Europske unije svim njezinim građanima

Poduzetnicima u Europskoj uniji od 1. srpnja 2013. godine i hrvatskim poduzet-nicima na raspolaganju je portal Europske komisije EUGO.network

http://ec.europa.eu/internal_market/eu-go/ čime se na praktičan način želi olakšati poslovanje poduzetnicima, koji na navedenom portalu mogu naći sve detalj-ne informacije o uvjetima i načinu pružanja usluga, osnivanju trgovačkih društava i po-družnica u državama članicama.

EUGO network je internetski portal Eu-ropske komisije koji na jednom mjestu oku-plja mrežu jedinstvenih kontaktnih točaka (PSC-Points of Single Contact) svih drža-va članica (osnivanje Jedinstvene kontaktne točke je jedna od odredbi Direktive o uslu-gama i kao takva obvezna za svaku državu članicu.)

Slobodno tržište uslugau Republici Hrvatskoj

Opći okvir za slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj u području prava po-slovnog nastana i slobode pružanja uslu-ga uređen je Zakonom o uslugama (NN 80/11), kojime je implementirana EU Di-rektiva 2006/123/EZ o uslugama na unu-tarnjem tržištu. Zakon o uslugama pokriva široki segment tržišnih usluga. Zakonom je ukinuta obveza registracije sjedišta poslo-vanja u Hrvatskoj pružateljima usluga pret-hodno registriranim u bilo kojoj državi ugo-vornici Europskog gospodarskog prostora. Također, pružatelji usluga registrirani u Hr-vatskoj imaju istu slobodu pružanja uslu-ga na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, bez obveze ponovne registracije poslovanja.

Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti

Prije prvog pružanja usluga u drugoj državi članici Europske unije potrebno je podnijeti prijavu o najavi pružanja prekogra-ničnih usluga nadležnom tijelu sukladno Di-rektivi 2005/36/EC o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, time da se u postupku davanja odobrenja za ostvarenje prava ne smije se od pružatelja usluge zahtijevati po-novno ispunjenje uvjeta koji su istovrijedni ili po vrsti i svrsi usporedivi s uvjetima koji su već ispunjeni u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi ugovornici EGP-a.

Na temelju dobivenog odobrenja pruža-telj usluge može obavljati uslužnu djelatnost na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, uk-ljučujući osnivanje agencija, društava kćeri, podružnica ili ureda, osim ako novo odo-brenje za ostvarenje prava na poslovni na-stan ili ograničenje odobrenja za ostvarenje prava na poslovni nastan za određeni dio državnog teritorija nije opravdano prevlada-vajućom kategorijom javnog interesa.

Međutim, unatoč činjenici da je Repu-blika Hrvatska postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine, samo je dje-

Poslovni nastanTemeljem prava na poslovni nastan, hrvatskim državljanima i hrvatskim trgovačkim društvima omogućeno za-počinjanje i obavljanje gospodarske djelatnosti u jednoj ili više država čla-nica Unije, kao samozaposlene osobe ili osnivanjem trgovačkih društava, podružnica ili zastupništva pod istim uvjetima kao i državljani drugih država članica.

Jedan od važnih dijelova jedinstvenog tržišta je i malo i srednje poduzetništvo. U Europskoj uniji postoji 21 milijun ta-kvih poduzeća, koja čine oko 99% svih poduzeća u EU, a od njih je 90% mikro-poduzeća s manje od 10 zaposlenih. Ta mala poduzeća čine 53% svih radnih mjesta u Europi pa se može zaključiti da je njihova važnost za europsku eko-nomiju iznimna.

Obavljanje gospodarske djelatnosti unutar EU

Hrvatska u EUHrvatska u EU


lomično riješen problem u svezi postupka privremenog i povremenog pružanja usluga od strane poslovnih subjekata iz Republike Hrvatske u državama Europske unije.

Naime, navedeno je omogućeno samo pravnim subjektima (tvrtkama, podružni-cama), dok fizičke osobe navedeno pravo ne mogu ostvariti, jer za njih još uvijek nije donesen podzakonski akt i određeno nad-ležno regulatorno tijelo koje bi trebalo izda-vati potvrde o stečenoj naobrazbi (tzv. EU potvrdu), koja bi im omogućila da privreme-no i povremeno pružaju svoje usluge unutar drugih država članica Europske unije.

Uvjeti za obavljanje djelatnosti stečenih u državi od kuda

dolazi pružatelj uslugeDokaz o odgovarajućoj stručnoj kvalifika-

ciji izdaju nadležna tijela države ugovornice EEP-a, te moraju potvrđivati minimalno onu razinu stručne kvalifikacije koja neposredno prethodi razini kvalifikacije koja se zahtijeva u Republici Hrvatskoj

Nadležno tijelo mora dopustiti pristup profesiji kandidatu koji:

a) je stekao stručnu kvalifikaciju u drža-vi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili dokaz o formalnoj ospo-sobljenosti koji traži država ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane profesije,

b) je obavljao tu profesiju u punom rad-nom vremenu najmanje dvije godine u za-dnjih deset godina u državi ugovornici EEP-a u kojoj ta profesija nije regulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu ili više potvrda o kompetencijama ili dokaza o for-malnoj osposobljenosti.

Postupanje nadležnog tijela 1) Prijem zahtjeva pružatelja usluge2) Ukoliko zahtjev nije potpun, obavješta-

vanje kandidata u roku od mjesec dana da je zahtjev potpun ili da ga u daljnjem roku od 90 dana dopuni

3) Kada opravdana sumnja, potvrda o autentičnosti od nadležnih tijela države kan-didata

4) Odluka se donosi najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave potpunog zahtjeva

5) Šutnja administracije - kao da je za-htjev odobren

Kod obrtničke, trgovačke i industrijske djelatnosti dolazi do automatskog priznava-nja stečene stručne kvalifikacije na temelju profesionalnog iskustva. Međutim, ukoliko nisu za to ispunjeni uvjeti primjenjuje se opći sustav priznavanja. Također je važno napomenuti, da se kod reguliranih profesija za njihovo obavljanje traži (pravno, upravno ili regulatorno) kao uvjet posjedovanje pro-fesionalne kvalifikacije, koja se dokazuje di-plomom, potvrdom i sl.

Stoga sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih struč-nih kvalifikacija (124/09, 45/11) razlikujemo pet razina stručnih kvalifikacija, kako sli-jedi:

Razine stručnih kvalifikacija a) potvrda kompetencije koju izdaje

nadležno tijelo na temelju ili:● tečaja osposobljavanja koji ne čini sa-

stavni dio svjedodžbe ili diplome u smislu podstavka b), c), d) i e) ovoga stavka, ili na temelju posebnog ispita bez prethodnog osposobljavanja, ili na temelju bavljenja profesijom na puno radno vrijeme u drugoj državi ugovornici EEP-a tri godine zaredom ili u istom trajanju na pola radnog vremena u proteklih 10 godina, ili

● općeg osnovnog ili srednjeg obrazo-vanja, potvrđujući da je nositelj stekao opća znanja;

b) svjedodžba koja potvrđuje uspješan završetak srednjeg obrazovanja:

1. općeg sadržaja, dopunjenog planom i programom stručnog osposobljavanja razli-

čitog od onog iz podstavka c) i/ili vježbenič-kom ili stručnom praksom koja je obvezna uz taj program, ili

2. tehničkog ili stručnog sadržaja, kada je potrebno dopunjenog planom i programom stručnog osposobljavanja kako je utvrđeno pod 1., i/ili vježbeničkom ili stručnom prak-som koja je obvezna uz taj program;

c) diploma koja potvrđuje uspješan za-vršetak:

1. programa osposobljavanja na razi-ni nakon završetka srednjeg obrazovanja,

različitog od onog iz podstavka d) i e), u trajanju od najmanje jedne godine ili u od-govarajućem trajanju povremeno, a za koji je jedan od uvjeta upisa, kao opće pravilo, uspješno završen program srednjeg ob-razovanja koji omogućuje upis programa visokog obrazovanja ili završen istovjetan program srednjeg obrazovanja, kao i pro-fesionalno osposobljavanje koje može biti uvjet uz taj program na razini nakon završet-ka srednjeg obrazovanja, ili

2. programa osposobljavanja s poseb-nom strukturom osposobljavanja, istovjetno razini osposobljenosti pod 1., koja pruža us-poredive stručne standarde i koja polaznika priprema za usporedivu razinu odgovorno-sti i funkcija;

d) diploma koja potvrđuje uspješan za-vršetak obrazovanja na razini nakon zavr-šetka srednjeg obrazovanja, u trajanju od najmanje tri i najviše četiri godine, ili isto-vjetnog trajanja kad se odvija povremeno, na visokom učilištu (sveučilištu, veleučilištu, visokoj školi) ili nekoj drugoj ustanovi jed-nake razine i, kada je primjenjivo, uspješan završetak stručnog osposobljavanja koje je obvezno uz takvo obrazovanje;

e) diploma koja potvrđuje uspješan zavr-šetak obrazovanja na razini nakon završet-ka srednjeg obrazovanja, u trajanju od naj-manje četiri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno na visokom učili-štu (sveučilištu, veleučilištu, visokoj školi) ili nekoj drugoj ustanovi jednake razine i, kada je primjenjivo, uspješan završetak stručnog osposobljavanja koje je obvezno uz takvo obrazovanje.

Ulazak Republike Hrvatske u punoprav-no članstvo izazvao je značajnije promjene kod samog poslovanja poslovnih subjekata, te će trebati stanovito vrijeme da se prilago-dimo novim zahtjevnijim uvjetima poslova-nja na jedinstvenom europskom tržištu, uz rješavanje svakodnevnih administrativnih barijera koje onemogućavaju poslovanje hrvatskih poslovnih subjekata kako na tr-žištu Europske unije, tako i tržištima trećih zemalja.

Alan Vajda, mag. iur.

Kategorije usluga na koje se primjenjuje Zakon o uslugamaZakon o uslugama primjenjuje se na usluge poslovnog savjetovanja, turi-zam, ugostiteljstvo i smještaj, posredo-vanje u prometu nekretnina, prodaju i distribuciju, graditeljstvo, izdavaštvo i medije, edukaciju i većinu profesional-nih usluga, odvjetništvo i nove usluge

Informacije o reguliranim profesijamaDa li je neka djelatnost regulirana u nekoj državi članici dostupno je putem slije-dećeg linka:http://ec.europa.eu/internal-market/quali� cations/regprof/index.cfm?fuseaction=home.homePodaci o kontaktima u Republici Hrvatskoj dostupni su putem slijedećeg linka:http://ec.europa.eu/internal_market/quali� cations/contact/index_en.htm

gospodarski list 15. veljače 2014.8

agroekonomika – vaš savjetnik za proizvodnju

Zašto svinjogojstvo kod nas nije isplativo?

Svinjogojstvo se više nego i jedna druga grana stočarstva nalazi pod velikim pritiskom konkurencije starih EU članica. Glavnina europske svinjogojske proizvodnje smještena je na području Danske i Belgije (30% rasplodnih krmača EU). Ostale važne ze-mlje proizvođači su Španjolska, Njemačka, Francuska i Poljska, a kod nas sjeverni dio Hrvatske.

U Austriji je 2011. bilo 2,87 milijuna svinja, s godišnjom stopom smanjiva-nja od 3%, 260.000 krmača (kod nas 109.000) i 5.800 nerastova na 28.000 gospodarstava. U prosjeku je na jednom gospodarstvu 40-60 svinja, 200-400 tov-ljenika, a 7% je u organskom uzgoju. Samo 0,5% svinja se drži na otvorenom (100-200 farmi) i to je uglavnom uzgoj za vlastite potrebe.

Smjernice držanja svinja diktiraju po jednom ha: 6 krmača, 14 tovljenika, 74 praseta. Vlasnik ima veliku odgovornost u zaštiti svinja na gospodarstvu, a više puta godišnje obavlja se kontrolni veterinarski pregled kojega farmer sam plaća (oko 5 eura po pregledu za svaku životinju).

Negativan trendNajveći proizvođači svinja na otvore-

nom nalaze se u Velikoj Britaniji, a upravo je ova zemlja već neko vrijeme vodeća po najvišoj prodajnoj cijeni svinja. U Šved-skoj je u integriranoj proizvodnji obaveza 4-mjesečnog držanja svinja na otvorenom s pristupom ispustima, a svake četiri godi-ne obavlja se rotacija na pašnjacima.

Iskustva u Hrvatskoj baziraju se na vrlo dugoj tradiciji držanja svinja na otvorenom (Turopoljska i Fajferica) uz dobru otpornost na bolesti.

Od ukupnog broja krmača u RH, oko 25% je pod kontrolom proizvodnosti, a od njih se samo 10% uzgaja na obi-teljskim poljoprivrednim gospodar-stvima. Velika gospodarstva su u svi-njogojstvu dominantna i zbog uvjeta koje je potrebno zadovoljiti kako bi se proizvodnja odvijala bez većih teš-koća. Poznato je da bolji životni uvje-

ti daju bolji pri-hod, dok patogeni, b a k t e r i -je, virusi i paraziti utječu na negativ-ni prihod poljopri-vrednika.

agroekonomika 03.02.2014.

Zašto svinjogojstvo kod nas nije isplativo? Svinjogojstvo se više nego i jedna druga grana stočarstva nalazi pod velikim pritiskom

konkurencije starih EU članica. Glavnina europske svinjogojske proizvodnje smještena je na

području Danske i Belgije (30% rasplodnih krmača EU). Ostale važne zemlje proizvođači su

Španjolska, Njemačka, Francuska i Poljska, a kod nas sjeverni dio Hrvatske.

U Austriji je 2011. bilo 2,87 milijuna svinja, s godišnjom stopom smanjivanja od 3%, 260.000

krmača (kod nas 109.000) i 5.800 nerastova na 28.000 gospodarstava. U prosjeku je na jednom

gospodarstvu 40‐60 svinja, 200‐400 tovljenika, a 7% je u organskom uzgoju. Samo 0,5% svinja se

drži na otvorenom (100‐200 farmi) i to je uglavnom uzgoj za vlastite potrebe.

Smjernice držanja svinja diktiraju po jednom ha: 6 krmača, 14 tovljenika, 74 praseta. Vlasnik ima

veliku odgovornost u zaštiti svinja na gospodarstvu, a više puta godišnje obavlja se kontrolni

veterinarski pregled kojega farmer sam plaća (oko 5 eura po pregledu za svaku životinju).

Negativan trend

Najveći proizvođači svinja na otvorenom nalaze se u Velikoj Britaniji, a upravo je ova zemlja već

neko vrijeme vodeća po najvišoj prodajnoj cijeni svinja. U Švedskoj je u integriranoj proizvodnji

obaveza 4‐mjesečnog držanja svinja na otvorenom s pristupom ispustima, a svake četiri godine

obavlja se rotacija na pašnjacima.

Iskustva u Hrvatskoj baziraju se na vrlo dugoj tradiciji držanja svinja na otvorenom (Turopoljska

i Fajferica) uz dobru otpornost na bolesti.

Kretanje broja krmača u Republici Hrvatskoj

0

50000

100000

150000

200000

250000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Kod nas je već dugi niz godina prisutan negativni trend u broju svinja (1995. go-dine je u RH bilo 400.000 svinja, a 2013. godine ima ih ispod 100.000.), a ekonom-ska kriza nije zaobišla niti ovaj sektor.

Ulaganje u novu farmuSvinjogojska proizvodnja sama po sebi

ne spada u visokoprofi tabilnu granu poljo-privrede, pogotovo, ako ne postoje kapa-citeti za proizvodnju vlastite stočne hrane, te dobri izvori fi nanciranja ulaganja u ob-novu i razvoj farme, jer razvoj svinjogoj-ske proizvodnje nije moguć bez kontinui-ranog potpomaganja i ulaganja u obnovu i povećanje kapaciteta. Ulaganje u novu farmu za proizvodnju odojaka je 32.050 kn/krmači, a ukoliko se radi o adaptaciji već postojećih farmi taj je iznos trostru-ko niži (10.050 kn/krmači). Za izgradnju nove farme za proizvodnju tovljenika po-trebno je izdvojiti 3.529 kn/tovljeniku, dok je za adaptaciju postojeće dovoljno 1.764 kn/tovljeniku.

Mesni tip

Mesno-masni tip

Landras

Pietren

Srednji jorkšir

Berkshire

Masni tip

Mangulica

Poland china

Crna slavonska

Kretanje broja krmača u Republici Hrvatskoj


vaš savjetnik za proizvodnju – agroekonomika

Normativi hranidbe po krmači

Proizvodnja odojaka do 29 kg Tov tovljenika do 115 kg

količina kg cijena kn/kg količina kg cijena kn/kg

Predstarter 1 5,5 4 5,5

Starter 10 3,1 16 3,1

Grover 30 2,6 22 2,6

Za suprasne krmače i nazimice 706 1,9 580 1,9

Smjesa za dojne krmače 465 2,1 526 2,1

ST-1 - - 105 2,1

ST-2 - - 165 1,9

Kalkulacija proizvodnje

Kapacitet krmača 50 100 200

Proizvodnja odojaka do 29 kg

Prihodi 570.996 1.141.992 2.283.984

Varijabilni troškovi 266.541 533.083 1.066.166

Fiksni troškovi 150.839 288.828 497.183

Ukupni troškovi 417.380 821.911 1.563.349

Dohodak 153.616 320.081 720.635

Proizvodnja odojaka i tov tovljenika do 115 kg

Prihodi 1.090.600 2.181.200 4.362.400

Varijabilni troškovi 803.030 1.606.060 3.212.120

Fiksni troškovi 192.290 359.602 605.168

Ukupni troškovi 995.320 1.965.662 3.817.288

Dohodak 95.280 215.538 545.112

Kalkulacija proizvodnje

Kapacitet krmača 50 100 200

Proizvodnja odojaka do 29 kg

Prihodi 570.996 1.141.992 2.283.984

Varijabilni troškovi 266.541 533.083 1.066.166

Fiksni troškovi 150.839 288.828 497.183

Ukupni troškovi 417.380 821.911 1.563.349

Dohodak 153.616 320.081 720.635

Proizvodnja odojaka i tov tovljenika do 115 kg

Prihodi 1.090.600 2.181.200 4.362.400

Varijabilni troškovi 803.030 1.606.060 3.212.120

Fiksni troškovi 192.290 359.602 605.168

Ukupni troškovi 995.320 1.965.662 3.817.288

Dohodak 95.280 215.538 545.112

Na farmi s najmanjim brojem krmača cijena koštanja proizvodnje odojaka je 13,08 kn/kg, a kako se

povećava broj krmača tako se cijena koštanja smanjuje (kod 100 krmača je 12,88 kn/kg, a za 200

krmača je 12,25 kn/kg). U tovu su te cijene još niže (od 7,87 kn/kg na farmi s 50 krmača do 7,54

kn/kg na farmi s 200 krmača). Nije dovoljno znati samo cijenu koštanja, jer tek kad nju stavimo u

odnos sa prodajnom cijenom na tržištu možemo vidjeti je li ostvaren pozitivan ili negativan

rezultat poslovanja. Upravo je prodajna cijena pod velikim utjecajem svjetskog tržišta, pa ponuda i

potražnja kreiraju cijenu.

Naše cijene su na razini svjetskih cijena i na prihodovnoj strani smo usklađeni, ali zbog visokih

troškova smo nekonkurentni (posebno zbog nesređenog tržišta stočne hrane).

Kretanje prodajnih cijena u Republici Hrvatskoj

0

5

10

15

20

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Odojak (25‐35kg)

Svinja (80‐120kg)

Krmača zaklanjeKrmača za meso

Danas nema isplative proizvodnje ukoliko nisu zadovoljena osnovna tehnička obilježja moderne svinjo-gojske farme, a to su: godišnja ob-nova stada 40%, koefi cijent prase-nja 2,2, broj odojaka po krmači 22, izdvajanje nazimica oko 0,4 komada po krmači.

Prema rasporedu po županijama domi-nantna je Osiječko-baranjska županija u kojoj se nalazi čak 44% krmača pod kon-trolom proizvodnosti. Prema pasminskom sastavu prevladava pasmina Pic (47%), a slijedi je Topigs (31%). Upravo su spome-nute pasmine najviše zastupljene na veli-kim farmama, dok je na malim obiteljskim gospodarstvima najčešće u uzgoju Crna slavonska, pa Njemački landras.

Što najviše utječe na isplativost proizvodnje?

Ovisno o konačnom proizvodu, razliku-ju se obroci i normativi hranidbe, a upravo je hrana čimbenik koji najviše utječe na isplativost proizvodnje. Bez barem polovi-ne hrane proizvedene na vlastitom gospo-darstvu nema ozbiljne proizvodnje.

Na farmi s najmanjim brojem krma-ča cijena koštanja proizvodnje odojaka je 13,08 kn/kg, a kako se povećava broj krmača tako se cijena koštanja smanju-je (kod 100 krmača je 12,88 kn/kg, a za 200 krmača je 12,25 kn/kg). U tovu su te cijene još niže (od 7,87 kn/kg na far-mi s 50 krmača do 7,54 kn/kg na farmi s 200 krmača). Nije dovoljno znati samo cijenu koštanja, jer tek kad nju stavimo u odnos s prodajnom cijenom na tržištu možemo vidjeti je li ostvaren pozitivan ili negativan rezultat poslovanja. Upravo je prodajna cijena pod velikim utjecajem svjetskog tržišta, pa ponuda i potražnja kreiraju cijenu.

Kao i u svakoj proizvodnji, trendove diktiraju potrošači, a genetika se prila-gođava tim trendovima, pa se nekada popularan masni tip postupno zamijenio mesnim tipom.

Kalkulacija prikazuje tri kategorije veličine (50, 100 i 200 krmača), a prihod se računao na teme lju prosječne prodajne cijene u zadnjih pet godina (odoj-ci 16 kn/kg i tovljenici 12 kn/kg).

Ekonomska efi kasnost svinjogojske proizvodnje izravno je određena odnosom cijena inputa i outputa (prodajne cijene odojaka i tovljenika). Glavni uzroci naše

nekonkurentnosti u odnosu na „svinjske polovice“ iz uvoza su slabija proizvodnost mjerena brojem tovljenika po jednoj kr-mači u osnovnom stadu (ovisna o tehnologiji držanja), većim fi k-snim troškovima (previsoka ula-ganja po grlu osnovnog stada u opremu, objekte i životinje), te cijenom koštanja po kilogramu prirasta (najviše pod utjecajem troškova stočne hrane).

Dr. sc. Branka Šakić BobićZavod za menadžment i ruralno

poduzetništvoAgronomski fakultet u Zagrebu

Kretanje prodajnih cijena u Republici Hrvatskoj

Naše cijene su na razini svjetskih cijena i na prihodovnoj strani smo usklađeni, ali zbog vi-sokih troškova smo nekonkurentni (posebno zbog nesređenog tržišta stočne hrane).


s raznih strana

Pravo prijave na natječaj imaju stočari, ratari, vinari, vinogradari i ribari mlađi od 40 godina. To je prilika da Hrvatska po-kaže najbolje što ima, te svoje mlade po-ljoprivrednike stavi uz bok ostalima iz EU.

U Europskom parlamentu krajem siječ-nja održan je 2. Kongres mladih poljopri-vrednika Europske unije. Svrha konferen-cije je pružiti potporu mladim europskim poljoprivrednicima, njihovo povezivanje i predstavljanje najuspješnijih projekata ispred više od 400 mladih po-ljoprivrednika iz EU. Trenutno 18 zemalja članica EU imaju svog ambasadora mladih po-ljoprivrednika.

Mlada svinjogojkaNa natjecanju za najboljeg

europskog poljoprivrednika, Hrvatsku je predstavljala mla-da poljoprivrednica, Martina Petrović, koju je početkom siječnja stručna komisija u sa-stavu doc.dr.sc. Mario Njavro, doc.dr.sc. Snježana Tolić , prof. dr.sc. Ivo Grgić, Jan Marinac, predsjednik Udruge mladih poljoprivrednika Hrvatske i eu-roparlamentarka Dubravka Šu-ica, jednoglasno odabrala, na nagradnom natječaju između 200 prijav-ljenih, i proglasila najboljom mladom po-ljoprivrednicom u Hrvatskoj. Na imanju u Vukojevcima, Martina s roditeljima i bra-ćom uzgaja fajferice, crne slavonske svi-nje, tradicionalnu slavonsku pasminu i ne sanja o računalnim programima koji tova-re hranu stotinama svinja u automatizira-nom pogonu. Radni dan počinje u zoru pripremanjem hrane za svinje, pa nastav-lja sa svim sezonskim poslovima koji se prostiru na 26 hektara zemljišta, koliko obrađuje sa svojim roditeljima i braćom.

„Za sebe imam vremena od 15 sati. Tada se odmaram, proučavam poljopri-vrednu literaturu i vodim knjigovodstvo za naše obiteljsko poljoprivredno gospodar-

Najbolja mlada poljoprivrednica u Hrvatskoj

Prvi put i mladi hrvatski ribari i poljoprivrednici imali su priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika Europske unije i osvojiti 10 000 €. Iznos od 7 500 € je predviđen za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU.

stvo.“, rekla nam je Martina, objašnjavaju-ći kako se posljednjih godina, nakon za-vršetka Ekonomskog fakulteta u Osijeku, prihvatila uzgoja fajferica.

Genetski potencijalZatim se Martina zaposlila na obitelj-

skom gospodarstvu i pridružila majci Mirjani i obitelji koja već nekoliko godina u Vukojevcima uzgaja fajferice. Kada go-vori o tim svinjama, ne zanimaju je samo brojke i kilogrami, dnevni prirast, nego fajferice naziva genetskim potencijalom, koji je prije samo petnaestak godina bio pred izumiranjem, a do sada narastao na više od tisuću krmača i 150 nerastova, od kojih je oko trećina u Udruzi uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u kojoj je Martina član.

A izgleda da Martini i ovakvoj proizvod-nji predstoji još zanimljivija budućnost. Obrazovana i optimistična poljoprivredni-

ca s vizijom, otkrila nam je planove više desetaka uzgajivača. U udruzi je sada više od četrdeset proizvođača i stručnja-ka, ali njihov broj u sljedećih sedam godi-na trebao bi se značajno povećati.

Ekonomska zadružna suradnja

„Voljela bi da se više izvještava o našoj zadruzi i udruzi, jer sami u ovakvom poslu ne možemo mnogo napraviti, ali možemo udruženi. Ne moramo svi imati 500 krava i

stotine hektara zemlje. Udruži-vanjem isto tako možemo po-većati proizvodnju i kvalitetu, a smanjiti troškove i ujedno za-držati raznolikost našeg sela.“, kaže Martina. Proizvođači su, nakon što je udruga mnogo napravila na promociji crne slavonske svinje, obrazova-nju, uzgoju i selekciji, odlučili uspostaviti ekonomsku surad-nju putem zadruge Leta, koja je ime dobila po grčkoj božici ratara i stočara.

Zadružna je suradnja, u na-bavi repromaterijala, organiza-ciji proizvodnje, preradi i pla-smanu proizvoda, idealna za udruživanje malih proizvođača.

„U cijeloj Europi zadruge su vrlo popularne među poljoprivrednicima. Lijepo će biti kada uspijemo napraviti vla-stite gotove proizvode u većim količina-ma, koje ćemo preko zadruge plasirati na tržište.“, ocjenjuje Martina.

Za vlastito gospodarstvo zacrtala je poslovni plan: proširiti proizvodnju sa sa-dašnjih 26 hektara, na kojima proizvodi dovoljno hrane za svoje životinje, na još tri velika pašnjaka u državnom vlasništvu gdje će povećati broj svinja u ovakvom ekstenzivnom sustavu uzgoja. U među-vremenu odlazi na stručne edukacije na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, jer vjeruje da stručnošću i radom od poljopri-vrede može napraviti svoj životni uspjeh.

Kruno Kartus

Martina Petrović iz Vukojevaca, izabrana je za najbolju mladu poljoprivrednicu u Hrvatskoj

Kad je vidjela da na Zavodu za zapo-šljavanje neće pronaći posao, shvati-la je da ga na selu uvijek ima, koliko god treba. Hrane treba svima i uvijek, a ako se igdje može kvalitetno pro-izvesti onda je to Slavonija.

U skladu s novim državnim operativ-nim programom razvoja svinjogojske proizvodnje za razdoblje od 2014. do 2020. godine, trebao bi se povećati i broj rasplodnih krmača i nerastova do 10 tisuća rasplodnih grla što bi omogućilo proizvodnju 50 tisuća tov-ljenika na godišnjoj razini.


tržište i cijene

Cijene žive stoke nastočnim sajmovima

i otkupnim mjestima po županijama u kn/kgu tjednu od 20. do26. 1. 2014. (4 tj) B

jelov

arsk

o-bi

logo

rska

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Ista

rska

Kop

rivni

čko-

križe

vačk

a

Kra

pins

ko-za

gors

ka

Ličk

o-se

njsk

a

Osje

čko-

bara

njsk

a

Pož

eško

-slav

onsk

a

Sisa

čko-

mos

lavač

ka

Spl

itsko

-dalm

atin

ska

Viro

vitičk

o-po

drav

ska

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

Zad

arsk

a

Zag

reba

čka

Hrv

atsk

a

Hrv

atsk

a (2

tj/2

014.

)

tele simental(80-160 kg)

1.Min 23,00 20,00 ---- 20,00 21,00 24,00 25,00 23,00 22,00 ---- 22,00 21,00 ---- 21,00 20,00 18,00 2.Max 27,00 24,00 ---- 24,00 25,00 25,00 25,00 26,00 24,00 ---- 27,00 27,00 ---- 25,00 27,00 27,00 Prosjek 25,25 22,00 ---- 22,00 22,75 24,50 25,00 24,50 23,00 ---- 25,25 24,50 ---- 23,50 23,75 23,09

junica simental(za meso)

1.Min 12,00 ---- ---- 11,00 13,00 ---- 12,00 12,00 11,00 15,00 ---- 11,00 ---- ---- 11,00 11,00 2.Max 14,00 ---- ---- 11,00 13,00 ---- 13,00 12,00 15,00 15,00 ---- 12,00 ---- ---- 15,00 15,00 Prosjek 13,00 ---- ---- 11,00 13,00 ---- 12,50 12,00 13,25 15,00 ---- 11,25 ---- ---- 11,88 11,84

bik simental(>450 kg)

1.Min 13,00 12,00 ---- 13,00 13,50 ---- 13,00 13,00 13,00 16,00 11,00 12,00 ---- 15,00 11,00 12,00 2.Max 14,00 13,00 ---- 13,00 13,50 ---- 14,00 13,40 15,00 16,00 14,00 14,00 ---- 15,00 16,00 16,00 Prosjek 13,50 12,50 ---- 13,00 13,50 ---- 13,50 13,20 14,25 16,00 12,50 13,25 ---- 15,00 13,32 13,30

krava simental(za meso)

1.Min 4,00 8,00 ---- 7,00 5,00 ---- 6,00 5,00 6,00 11,00 8,00 5,00 ---- ---- 4,00 4,00 2.Max 8,00 8,00 ---- 10,00 10,00 ---- 8,00 5,00 10,00 11,00 10,00 9,00 ---- ---- 11,00 10,00 Prosjek 6,00 8,00 ---- 8,50 7,25 ---- 7,00 5,00 8,00 11,00 9,00 7,50 ---- ---- 7,65 7,87

odojak (25-35 kg)1.Min ---- 20,00 20,00 15,00 16,00 ---- 19,00 17,00 16,00 24,00 18,00 18,00 22,00 16,00 14,00 15,00 2.Max ---- 20,00 20,00 16,00 22,00 ---- 20,00 17,00 16,00 25,00 18,00 20,00 25,00 17,00 25,00 25,00 Prosjek ---- 20,00 20,00 15,50 19,50 ---- 19,50 17,00 16,00 24,50 18,00 19,25 23,50 16,50 18,48 17,14

svinja (80-120 kg)1.Min ---- 14,00 16,00 10,00 12,00 ---- 13,00 9,97 9,50 14,00 12,00 12,00 15,00 11,50 9,50 10,00 2.Max ---- 14,00 17,00 10,00 15,00 ---- 14,00 14,00 14,00 15,00 12,00 13,00 15,00 14,00 17,00 17,00 Prosjek ---- 14,00 16,50 10,00 13,50 ---- 13,50 11,99 11,50 14,50 12,00 12,25 15,00 12,75 12,28 12,75

krmača (za meso)

1.Min ---- ---- ---- ---- 9,00 ---- 11,00 ---- ---- ---- ---- 9,00 ---- ---- 9,00 8,00 2.Max ---- ---- ---- ---- 10,00 ---- 12,00 ---- ---- ---- ---- 12,00 ---- ---- 12,00 12,00 Prosjek ---- ---- ---- ---- 9,50 ---- 11,50 ---- ---- ---- ---- 10,75 ---- ---- 10,31 10,23

janjad1.Min ---- 23,00 ---- ---- 24,00 ---- 22,88 20,00 18,00 ---- ---- 20,00 25,00 ---- 18,00 18,00 2.Max ---- 23,00 ---- ---- 26,00 ---- 22,88 22,00 22,00 ---- ---- 23,00 25,00 ---- 26,00 26,00 Prosjek ---- 23,00 ---- ---- 25,00 ---- 22,88 20,50 20,00 ---- ---- 21,50 25,00 ---- 23,55 23,35

Uobičajeni padajući trend cijena svinja u siječnju prati-mo i u 2014. godini. Cijene

su krajem siječnja pale za oko 4%, te pro-sječna cijena na stočnim sajmovima u tjed-nu do 26.01.2014. godine iznosi 12,28 kn/kg. Mora se naglasiti da su cijene i dalje na najvišim cjenovnim razinama unatrag dese-tak godina. Ponuda na tržištu je osrednja, dok je odnos ponude i potražnje po župani-jama različit. Na području istočne Hrvatske, ponuda i potražnja je uravnotežena, dok je na području središnje Hrvatske potražnja mala, pa je trenutno na tržištu višak svinja.

Najniže cijene od 10 kn/kg bilježimo na području Sisačko-moslavačke, Požeško-sla-vonske, te Koprivničko-križevačke županije. Raspon cijena je najčešće od 10 do 12,50 kn/kg. Na razini godine prosječna cijena u 2013. godini iznosila je 11,97 kn/kg, što je jedna od najviših godišnjih prosječnih cijena od 2005. godine. Više cijene evidentirane su jedino u 2009. godini. Što se tiče otkupnih cijena svinjskih trupova E klase, u 4. tjednu ove godine iznosila je 12,82 kn/kg i u sila-znom je trendu. Na razini Europske unije ci-jene svinjskih trupova za isti tjedan iznosila

Visoke cijene svinja na sajmovimaje 163,64 eura/100 kg, što je za 2,5 % niže nego u Hrvatskoj.

Osrednja ponuda teladi, potražnja nešto veća

Prosječna cijena simentalske teladi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima po-četkom siječnja bila je na najnižoj razini u posljednjih 35 mjeseci i iznosila je 23,09 kn/kg. Krajem siječnja cijene su porasle i pro-sječna cijena iznosila je 23,75 kn/kg, što je nešto niže nego lani. Cijene muške teladi, koja je ujedno i traženija, najčešće su bile u siječnju od 24 do 27 kn/kg, dok je žen-ska telad jeftinija. Što se tiče ponude, ona je tijekom siječnja bila osrednja. Sva telad se lako utrži s obzirom na manji broj teladi, ali i konstantnu dobru potražnju. Tijekom velja-če i ožujka očekujemo i dalje dobru potra-žnju uz rast prosječne cijene teladi.

Cijene junadi bez promjenaProsječna cijena muške simentalske ju-

nadi na stočnim sajmovima u 2013. godini iznosila je 13,71 kn/kg i niža je u odnosu na godinu ranije, kada su bilježene najviše ci-jene unatrag nekoliko godina, za 7,5 posto.

U siječnju je prosječna cijena iznosila 13,32 kn/kg i niža je u odnosu na lanjske cijene za 3,2 posto. Cijene junadi (muške) najčešće su su u rasponu od 13 do 15 kn/kg. U narednih dva mjeseca očekujemo nešto bolju potra-žnju, što bi trebalo rezultirati stabilnošću cije-na. Prosječna otkupna cijena junećih trupo-va R3 klase na razini godine u EU, iznosila je 381,61 eura/100 kg, što je neznatno niže nego u 2012. (-0,6%) kad su bilježene vrlo povoljne cijene za tovljače junadi.

Krešimir Jakuš, dipl. ing. agr.

Uobičajene cijene janjadi Prosječna cijena žive janjadi u siječnju ove godine iznosila je 23,35 kn/kg. Na području kontinentalne Hrvatske, ci-jene su od 20 do najviše 24 kn/kg, uz osrednju ponudu, dok je na području jadranske Hrvatske cijena do 28 kn/kg, iako je ponuda vrlo mala. Na po-dručju Europske unije, koja je de� ci-tarna s janjećim mesom, prosječna otkupna cijena janjećih trupova u 4 tj. o.g. iznosila je 541,32 eura/100 kg, što je osjetno niže nego u RH.

Pravna i stručna pitanja šaljite pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]) Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo samo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

Pozivamo vas da nam šaljete pravna i stručna pitanja pismenim putem ili elektroničkom poštom ([email protected]). Molimo obvezno navesti pretplatnički broj ili priložiti izrezak adrese. Besplatne savjete dajemo pretplatnicima koji su podmirili dužnu pretplatu.

pravni savjeti pitajte – odgovaramo


Rok za ovrhu

Koji rok ima tužitelj po sudskom rješe-nju za naplatu potraživanja da podne-se prijedlog o ovrsi? Prošlo je više od godinu dana. Ako je rješenje o ovrsi na plaću dostavljeno s netočnim imenom poduzeća i netočnim imenom odgo-vorne osobe, je li dostava pravovalja-na? Ima li u takvoj situaciji osnove za žalbu?

ODGOVOR

Tražbina koja je utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nad-ležnog tijela javne vlasti zastarijeva za deset godina od pravomoćnosti, odnosno konač-nosti te odluke.

Drugim riječima, tužitelj odnosno ovrho-voditelj je u vašem slučaju još uvijek ovla-šten podnijeti prijedlog za prisilnu naplatu potraživanja (ovrhu) utvrđenog ovršnom sudskom odlukom.

Iz pitanja nije jasno da li je pogrešno ime poslodavca napisano u samom ovršnom prijedlogu, ili je ovršni prijedlog s točnim podacima dostavljen poslodavcu, prilikom čega su na dostavnici napisani pogrešni podaci poslodavca. Ako je rješenje o ovrsi dostavljeno vašem poslodavcu radi pljenid-be dijela vaše plaće, na pogrešnu adresu,

Povrat nekretnina

Radi povrata nekretnina (livada i orani-ca) vodi se postupak tijekom kojeg mi je rečeno da će mi biti vraćena zemlja, ili ću dobiti novac, ili obveznice, ali još uvijek ne znam kada će mi i koje zemlji-šte vratiti.

ODGOVOR

Iz vašeg pisma proizlazi da vodite postu-pak radi povrata oduzete imovine. Tijekom tog postupka trebate se sam odlučiti što želite da li da vam se isplati protuvrijednost u novcu, da vam se vrate vaše nekretnine (ako je to moguće), isplatu putem obvezni-ca ili želite umjesto vaših nekretnina u za-mjenu druge nekretnine.

Trebate sami procijeniti što vam se naj-više isplati i što je realno za ostvariti, te o tome trebate obavijestiti ured koji vodi vaš postupak koji će ako je to moguće prihvatiti vaš prijedlog. Odgovor na vaš upit ovisi o

odnosno s pogrešnim imenom poslodavca i imenom odgovorne osobe poslodavca, poslodavac nije dužan postupiti po takvom rješenju, te je o tome dužan obavijestiti nad-ležan sud.

Ako ovršni prijedlog sadrži pogrešno ime ili tvrtku ovršenika, ili kada bi pogrešni podaci poslodavca bili sadržani u samom prijedlogu za ovrhu, sud bi trebao isti od-baciti rješenjem bez poziva predlagatelju da ispravi ovršni prijedlog.

Bitno je napomenuti da predlagatelj ovr-he, ako nije u zastari, može podnijeti novi ovršni prijedlog radi naplate svojeg potraži-vanja.

N. T.

Izvanbračna zajednica

Supruga je preminula, a prije toga je imenovala kao nasljednika svoje imo-vine nevjenčanog supruga s kojim je živjela posljednjih dvadeset godina. Postoji li mogućnost da se ispravi osta-vina iza njenog supruga? Nevjenčani supružnici nisu živjeli na istoj adresi, već su jedan drugom dolazili u kuću – ima li to utjecaja na nasljeđivanje?

ODGOVOR

Dvadeset godina nakon što je proveden ostavinski postupak u kojem su se nasljed-nici prihvatili određenog dijela imovine i nakon smrti tih nasljednika nije izgledno izmijeniti odluku o nasljeđivanju. Posebno ako je ostavinska rasprava provedena prije stupanja na snagu odredbi po kojima se predmnijeva da su bračni drugovi suvla-snici imovine stečene u braku svaki u 1/2 dijela.

Izvanbračna zajednica je životna zajedni-ca neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Osobe bi trebale živjeti u životnoj zajed-nici, a ne svaka u svom domaćinstvu i po-vremeno se posjećivati.

Nasljednici mogu tokom ostavinskog postupka tvrditi da nije postojala izva-nbračna zajednica te će ih javni bilježnik koji vodi postupak uputiti da kod nadlež-nog suda dokažu svoje tvrdnje. Ukoliko je ostaviteljica oporukom ili na drugi način raspolagala svojom imovinom za života i ostavila je izvanbračnom drugu tada na-sljednici imaju sužene mogućnosti ospo-ravanja prava na nasljeđivanje.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Rad uz mirovinu Kojim kategorijama osiguranika se ne obustavlja isplata mirovine ako se za-pole, ili započnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osigura-nje?

ODGOVORIsplata mirovine se ne obustavlja:– korisniku starosne mirovine koji je

ostvario starosnu mirovinu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmije-njeni ugovor o radu

– korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu i korisniku sta-rosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovoga Zakona o mi-rovinskom osiguranju (NN 157/13) koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena

– korisniku invalidske mirovine zbog pro-fesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona o mi-rovinskom osiguranju

– korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, od-nosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine

– korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost.

Alan VAJDA, mag. iur.

sadržaju predmeta koji je u tijeku, a u koji ja nemam uvid pa vam savjetujem (ako se ne snalazite u postupku koji je sada u tijeku) da angažirate odvjetnika koji će vam pomoći u vođenju postupka, a prema stanju spisa. Ako nemate mogućnost platiti odvjetnika možete zatražiti besplatnu pravnu pomoć u Uredu državne uprave u vašoj županiji.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

pitajte – odgovaramo stručni savjeti


Uzgoj hrvaticaŽeljela bih uzgajati koke hrvatice, pa me zanima kakav je postupak, što sve trebam napraviti i da li se dobije poti-caj. Kakav mora biti kokošinjac?

ODGOVORKokoš hrvatica se kao hrvatska izvorna

pasmina tradicionalno uzgaja na tipično ek-stenzivan način, na malim obiteljskim gospo-darstvima. Pripada u pasmine kombiniranih svojstava, a uzgaja se u četiri osnovna soja gleda obojenosti perja: crveni, crni, jarebiča-sto-zlatni i crno-zlatni. Pravo na novčani po-ticaj od 60.000 kuna po matičnom grlu (od-nosno 660,00 kuna po matičnom jatu od 10 kokoši i jednog pijetla) može se ostvariti na-kon registracije jednog ili više matičnih jata. Iz-bor matičnih životinja provode djelatnici hrvat-ske poljoprivredne agencije, kad su životinje u dobi od najmanje 18 tjedana. Sve rasplodne muške i ženske životinje, obilježavaju se traj-nim nožnim prstenom s utisnutim matičnim brojem.Uzgoj umatičenih kokoši hrvatica od-vija se po porodicama veličine optimalno 11 životinja, a omjer spolova je 1 pijetao na 10 kokoši. Jedan uzgajivač može imati više poro-dica uz uvjet osiguravanja odvojenog držanja po porodicama u vrijeme parenja, nesenja ra-splodnih jaja i uzgoja podmlatka.

Da bi dobio poticaj uzgajivač mora osi-gurati sljedeće minimalne prostorne i gra-đevinske uvjete za smještaj rasplodnih ži-votinja:

– objekt ili njegov zaseban dio solidne građe namijenjen smještaju pijetlova i koko-ši kroz noć, s minimalno 0,2 m2 podne povr-šine po životinji;

– ograđeni ispust za životinje u vrijeme rasploda, uzgoja podmlatka i proizvodnje konzumnih jaja od minimalno 10 m2 po ži-votinji. Ispust mora imati neposrednu vezu s peradnjakom i treba biti ograđen ogradom visine minimalno 180 cm;

– životinjama se u peradnjaku mora pru-žiti mogućnost sjedenja na drvenim prečka-ma promjera 5-7 mm, duljine 35 cm po živo-tinji, te udaljenosti od zida najmanje 40 cm.

Savjetujem vam da se obratite najbližem uredu Hrvatske poljoprivredne agencije, gdje će vas uputiti u detalje.

dr. sc. Vesna OČIĆ

Kuhana rakija kao aperitiv

Kako se kuha rakija za aperitiv u zim-skim danima?

Panonski bijeli kunićZanima me više podataka o mađarskom kuniću koji, navodno s tri mjeseca po-stiže težinu do 3 kg. Koliko je to točno?

ODGOVORKrajem 80-tih godina prošlog stoljeća

stručnjaci su u mađarskom gradu Kaposva-ru proizveli 4 muške i 4 ženske linije ovog kunića pa sve još naziva i mađarski tovni kunić. To je tipični farmski hibrid kunića na-mijenjen za proizvodnju mesa koji je nastao križanjem novozelandskog bijelog i kalifor-nijskog kunića. Pripada u srednje rase, a karakterizira ga ranozrelost, pa se ženske mogu pripuštati u dobi od 5 mjeseci, a mu-žajci su zreli sa 7 mjeseci.

Postotak bređosti kreće se od 70 do 80. Godišnjue daje 6 do 7 legla s 8 do 10 mladih koji su teški od 0,7 do 0,9 kg. Mladi kunići brzo rastu pa s 10 tjedana postižu te-žinu oko 2,5, a s 3 mjeseca oko 3 kg.

Ako se hrane isključivo industrijski prire-đenom peletiranom hranom može se oče-kivati da će u prosjeku za 3 mjeseca postići 3 kg žive vage uz utrošak 3 kg hrane po kg prirasta. Klaonički randman kreće se od 60 do 62%. U intenzivnom farmskom uzgoju ove brojke mogu biti i veće, ali zahtijevaju grijanje prostorije zimi i rashlađene ljeti, izvr-sne zoohigjenske uvjete, te hranu i vodu po volji. Odrasli kunići teški su između 4 i 5 kg. Nakon dostizanja 4 kg prirast stagnira pa se za meso ne tovi iznad te težine. Ženske su brižne majke i dobrop njeguju leglo. Bijele je boje (albino) uz izraženo zbito mesnato tijelo.

Ovaj hibrid priznat je od Mađarskog mini-starstva poljoprivrede, a kao mesna pasmi-na nije standardiziran.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Štetnost metanolaZa vino dobiveno od direktno rodnih hibrida (“direktora”) zna se da sadrže povećanu količinu metilnoga alkoho-la. Nedavno sam čitao da je u Austriji dozvoljen uzgoj izabele i prodaja vina. Kakva je stvarna štetnost?

ODGOVORU umjerenim klimatskim zonama, kon-

centracija alkohola u vinu ovisi prvenstveno o dozrelosti grožđa, a vina imaju puno alko-hola u iznimnim godinama. Drugi alkohol po zastupljenosti je glicerol koji također nastaje tijekom fermentacije, a njegova količina (4-12 g/L) ovisi o uvjetima fermentacije, kvas-cima i količini SO2. Iz tih razloga, više ga sa-drže crna vina. Metanol je vrsta alkohola koja je prisutna u vinu7 u vrlo malim količinama, u bijelim vinima u prosjeku 60 mg/L, a u crnim 150 mg/L. Metanol ne nstaje fermentacijom šećera nego enzimatskom razgradnjom pek-tina koji se nalazi u kožici grožđa.

Vina proizvedena od direktno rodnih hi-brida imaju veće koncentracije metanola u odnosu na sorte Vitis vinifera jer sadrže više pektina u kožici. Količina metanola u vinu, tako ovisi o duljini maceracije, kao i o upo-trebi pektolitičkih enzima. Toksični učinak metanola je dobro poznat on uzrokuje slje-poću kod ljudi. Međutim, vina proizvedena dozvoljenim postupcima nikad nemaju opa-sne doze metanola (LD50=350 mg/kg). U prijevodu, prosječan čovjek bi se otrovao tek kad bi popio oko 200 l isto tako prosječ-nog vina.

mr. Milorad ZORIČIĆ

Kestenovi trupciU šumama u Istri (u okolici Pazina) suše se stabla pitomog kestena. Zanima me da li se trupci takvog kestena mogu ko-ristiti za gradnju (stupovi, grede...).

ODGOVOR

Drvo pitomog kestena ima dobre me-haničke osobine, lako se obrađuje i stoga se često koristi u građevinarstvu, drvnoj industriji i zanatstvu. Također zbog velikog udjela tanina drvo je trajno i uz impregna-ciju više desetljeća je zaštićeno od napada štetnika i truleži.

Ukoliko je riječ o sušcima kestena čije drvo nije zahvačeno truleži, oni se apsolut-no mogu koristiti za izradu stupova, greda i slično. ovdje treba naglasiti kako se sušenje najčešće događa zbog bolesti raka keste-nove kore, pri čemu strada samo vanjski dio debla, dok je sama unutrašnjost tj. drvo zdrav.

doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ

ODGOVOR

Tri do vrha velike žlice šećera ispržiti do svijetlo smeđe boje, skinuti s vatre i oprezno na to uliti 2 dcl šljivovice razrijeđene s 1/2 dcl vode. Kuhati na laganoj vatri oprezno dok se šećer ne rastopi. Poslužiti kao aperi-tiv vruće. Živjeli!

Matija GRABAC

Kako nastaje hibrid?U Hrvatskoj je era hibrida kukuruza

započela prije više od pola stoljeća. Hi-bridi kukuruza već kod slabe agrotehni-ke ostvarivali su 30 do 50 % više prinose nego dotadašnje sorte, a uz dobru agro-tehniku i 100 %. Stoga se trošak za hi-bridno sjeme višestruko vratio u poveća-nom prinosu. Danas se samo jedan jako mali dio površina pod kukuruzom ne zasi-java hibridnim sjemenom nego domaćim “sjemenom”. To vlastito “sjeme” u stvari nije pravi sjemenski materijal nego zrna manje ili veće klijavosti uzeta s klipova iz prethodne berbe. Ono predstavlja ra-zne stare sorte u slabom izdanju, koje su negdje iskrižane s polenom hibrida. Ono također može predstavljati drugu, treću ili neku daljnju generaciju hibrida, čije je sjeme jednom nabavljeno i sijano, a zatim nekoliko godina razmnažano u vlastitom gospodarstvu. Najviše proizvođača, koji ne koriste pravo hibridno sjeme kukuru-za, ima u manje razvijenim i zabačenim krajevima.

Sjeme hibrida kukuruza nigdje u svi-jetu, pa tako ni u nas, ne mogu sami za sebe proizvoditi poljoprivredni proizvo-đači. Hibridi kukuruza vlasništvo su odre-đenih instituta ili sjemenskih kompanija u kojima oni nastaju dugogodišnjim znan-stvenim i stručnim radom, a sjeme im se proizvodi i dorađuje pod pažljivom kon-trolom specijalista. Dorađeno i u posebne papirnate vreće pakirano sjeme hibrida stavlja se u prodaju. Svako sjeme ku-kuruza u prometu mora zadovoljavati zahtjeve o kvaliteti sjemena, koji su i zakonom propisani. Sjeme mora odgo-varati označenom hibridu na deklaraciji, koja je ušivena na vreći, mora biti sortno čisto, tj. bez primjesa sjemena drugih hi-brida ili sjemena vlastitih roditeljskih linija, zatim mora biti suho, visoke čistoće i to 98% ili više, što znači da u vreći od 10 kg

Kako nastaje i kako izabrati hibrid kukuruza?

cijela zrna čine 9,8 kg ili više, a polomlje-na zrna i druge nečistoće svega 0,2 kg, dobrog zdravstvenog stanja, tretirano fungicidima i imati najmanje 90% klija-vosti.

Proizvodnja sjemenaHibridi kukuruza dobivaju se križanjem

njihovih roditelja, koji se nazivaju samo-ploodne linije ili skraćeno samo linije ku-kuruza. Linije kukuruza stručnjaci-ople-menjivači stvaraju prisilnom višekratnom samooplodnjom biljaka raznih sorata ili križanaca i odabiranjem poželjnih biljaka u potomstvu. Samooplodnjom, tj. opraši-vanjem svile svake odabrane biljke njezi-nim polenom (što je suprotno normalnom razmnožavanju kukuruza stranooplod-njom), kroz nekoliko generacija biljke kukuruza postaju sve niže i manje bujne, sve manjeg klipa, a pojavljuju se među njima razne nenormalne, jalove i bolesne biljke.

Sve se takve nenormalne biljke od-bacuju, a samooplodnja se nastavlja na zdravim biljkama određenih svojstava. Nakon najmanje 5 do 6 generacija samo-oplodnje u biljkama se ustale sva svoj-

stva, one su niske, slabe i malo rodne. Kad se dalje jedna takva biljka razmnoža-va samooplodnjom, ona u svom potom-stvu daje, po vanjskom izgledu i po dru-gim svojstvima, praktično sve iste biljke. To je onda jedna linija kukuruza.

Linije kukuruza, kao slabe malo rod-ne biljke, same nemaju nikakvu izravnu proizvodnu vrijednost. Njihova vrijednost dolazi do izražaja kad se međusobno kri-žaju (kad se svila jedne linije opraši pole-nom druge linije) i kad se dobiveno sjeme zasije, a biljke izrasle iz njega pokazuju veliku bujnost i rodnost, te druga dobra svojstva. Tada se pojavljuje tzv. hibridni vigor, tj. potomak (hibrid) slabih rodi-telja (linija) je znatno bujniji i rodniji od njih. Hibrid može biti nekoliko puta rod-niji od svojih linija. No, još je važnije da hibrid može biti rodniji i od sorata ili dru-gih križanaca iz kojih su samooplodnjom stvorene njegove linije. Hoće li i koliko će

Hibridi kukuruza nastaju križanjem inbred linija (lijevo i desno)

Kalibrirano sjemeSjeme kukuruza treba biti ujednačeno po obliku i krupnoći odnosno treba biti kalibrirano. Kalibrirano sjeme jed-noličnije niče i daje usjev ujednačenog porasta i razvoja, što rezultira u višim prinosima. Proizvođači i dorađivači sje-mena kalibriraju sjeme kukuruza u ne-koliko frakcija, ovisno o kojemu hibridu se radi i uspješnosti oplodnje klipova. Nedorađeno sjeme najprije se razdvaja po obliku na plosnata i okruglasta zrna, a zatim po krupnoći u srednja i krupna. Plosnata zrna srednje ili velike krupno-će frakcija su sjemena koja najčešće imaju najbolju kvalitetu.

ratarstvo


Poljoprivrednicima nije lako izabrati „najbolji“ hibrid kukuruza za svoju proizvodnju jer se na tržištu nudi više od 100 hibrida različitih sjemen-skih kuća. Hibridi imaju svoja svojstva koja treba poznavati kako bi se mogao izabrati što bolji hibrid.

ratarstvo

svaki novi hibrid biti rodniji od sorata ili drugih križanaca iz kojih su dobivene nje-gove linije i od postojećih već stvorenih i raširenih hibrida ne zna se unaprijed prije križanja njegovih linija. Zato se svi novi križanci moraju istražiti u pokusima u po-lju, gdje se određenim metodama prona-laze hibridi najbolji po rodnosti i drugim važnim gospodarskim i agronomskim svojstvima.

Duljina vegetacije i namjenska proizvodnjaDobro poznavanje duljine vegetacije

veoma je važno pri izboru hibrida. Ako se to ne zna, može se izabrati raniji ili kasni-ji hibrid nego što bi trebalo za određeni kraj. Tako će se napraviti greška, jer je prerani hibrid obično manje rodan, a pre-kasni neće dozoriti i opet će dati manji prinos prevlažnog zrna od pravilno iza-branog hibrida. Pravilan izbor hibrida je osobito važan na parcelama gdje se u jesen planira posijati strna žita-rica poput ječma ili pšenice budući da se obrada tla i sjetva te naredne kulture mora obaviti unutar optimalnih rokova, a što često nije moguće ako se izabere pre-kasni hibrid.

Kukuruz je jedna od najraznolikijih kul-tura po dužini vegetacije. U nas njegova vegetacija od sjetve do zrelosti traje sve-ga oko 100 dana u brdskim i predplanin-skim krajevima Like i Gorskog Kotara, pa preko 160 dana u istočnoj Slavoniji. Svi hibridi se po svojoj vegetaciji svrstavaju jedan iza drugog i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja. Skupine dozrije-vanja označuju se stoticama pa imamo hibride skupine 100, 200, 300 itd. U bilo kojem kraju najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji što pripadaju skupini s većim brojem. U nas mogu se uzgajati hibridi od rane skupine 100 u svim kra-jevima gdje se može sijati kukuruz, pa do kasne skupine 700 samo u istočnoj Slavoniji i Baranji (i u Dalmaciji uz nata-panje).

Izbor hibrida kukuruza prvenstveno ovisi o namjenskoj proizvodnji. Kukuruz se može koristiti na više načina, ali tri su osnovna:

Proizvodnja suhog zrna. Uzimajući u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza, za proizvodnju suhog zrna u istočnoj Sla-voniji i Baranji treba sijati hibride iz vege-tacijskih skupina 400 do 500, manje 600, u središnjoj Hrvatskoj iz skupina 300 do 400, manje 500, a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina 200 do 300, manje 400. Po-željno je da izabrani hibridi za ovaj način korištenja brzo gube vodu iz zrna nakon završenog nalijevanja zrna.

Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom pro-izvodnom području sijati hibridi za jednu vegetacijsku skupinu kasniji nego za pro-izvodnju suhog zrna. Hibridi za ovaj način

korištenja trebaju se dobro i potpuno kru-niti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35%.

Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Tu treba birati hibride koji u po-voljno vrijeme za siliranje, između sre-dine rujna i početka listopada u našim glavnim proizvodnim područjima, imaju vlažnost zrna oko 35-40%. To su kasni hibridi u tim krajevima i to iz vegetacijske skupine 600 i 700 u istočnoj Slavoniji i Baranji, iz skupine 500 i 600 u središnjoj Hrvatskoj i iz skupine 300 i 400 u zapad-noj Hrvatskoj.

U nas najveći broj poljoprivrednika uz-gaja kukuruz za proizvodnju suhog zrna. Vrlo mali broj naprednih proizvođača i uz-gajivača stoke proizvode i siliraju vlažno zrno i klip, odnosno cijelu biljku.

prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak

Kako izabrati„najbolji“ hibrid?

Naši poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost među ponuđenim hibridi-ma na tržištu birati jedan ili više njih za sjetvu na svojim površinama. Izabrati hi-brid nije lagan posao jer je primjerice u prošloj godini na tržištu ponuđeno više od 100 hibrida različitih sjemenskih kuća. Stoga poljoprivrednici moraju znati što žele od izabranog hibrida, a najčešći odgovor je da žele „najbolji hibrid“. No, ne postoji jedan najbolji hi-brid, ne samo za sve proizvođače na ma-lom prostoru, recimo jednom selu, nego ni za sve parcele jednog proizvođača. Hibridi kukuruza imaju svoje značajke poput rodnosti i drugih gospodarskih i agronomskih svojstava koja određuju njihovu vrijednost i zato ih treba po-znavati kako bi se mogao izabrati što bolji hibrid za sjetvu. Poljoprivrednici se moraju informirati o potencijalnoj rodnosti (prinosu) i drugim svojstvima hibrida kod stručnjaka savjetodavne službe, na danima polja kukuruza ili stručnim predavanjima, u stručnim glasilima i poljoprivrednim apoteka-ma, a također i kod svojih susjeda.

Gospodarska i agronomska svojstva

hibridaRodnost, odnosno prinos hibrida po hektaru je u pravilu najvažnije svojstvo pri izboru hibrida. Nije neobično da se hibridi iz iste skupine dozrijevanja mogu razlikovati u prinosu zrna od jed-ne do dvije tone po hektaru pa i više.Otpornost na lom stabljike ispod kli-pa i polijeganje u korijenu. Kad se berba obavlja strojevima (beračima ili kombajnom) svako veće lomljenje ili polijeganje povećava gubitke u berbi, otežava berbu i smanjuje prinose. Isti-na, strojevi poberu jedan dio poleglih i polomljenih biljaka, ali ipak ne poberu sve pa zato u berbi njihov broj treba biti mali. Otpornost na lomljenje i po-lijeganje ovisi o čvrstoći donjeg dijela stabljike i razgranatosti i čvrstoći ko-rijena, što je usko povezano s otpor-nošću na bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena, te tolerantnosti na napad kukuruznog moljca i kukuruzne zlatice.Otpornost na bolesti. Poznato su mno-ge bolesti kukuruza, ali malo ih čini velike štete. U nas su najvažnije, već naprijed spomenute, bolesti koje iza-zivaju trulež stabljike i korijena, zatim koje izazivaju trulež klipova, te lisna bolest pod nazivom siva pjegavost li-sta. Pri neprekidnom uzgoju kukuruza duži niz godina na istoj parceli, poseb-no je važna jako dobra otpornost iza-branih hibrida na bolesti truleži stablji-ke i klipa.

Direktor PIONEER-a mr. Marko Jukić i dr. Zlatko Svečnjak razgle-davaju pokusno polje hibrida


PAJDAŠ

• visok urod i kvaliteta zrna• odličan rani porast• veliki klip• krupno, crveno zrno• niska i čvrsta stabljika• dugo zelen list• tolerantan na kukuruznog moljca

Prijatelj bez mane

UTEMELJENO 1897.

Bc Institut d.d. Rugvica, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo; Komercijala: tel.: +385 1 2781 500, 520; fax: +385 1 4854 080Maloprodaje: tel.: Rugvica +385 1 2781 522; Osijek +385 31 297 640 www.bc-institut.hr

Četiri godine najprodavanijihibrid u Republici Hrvatskoj

ZLATNO SJEME

bc_oglas_pajdas_208x275:Layout 1 2/7/14 2:20 PM Page 1


ratarstvo

Besplatni telefon za primjenu gnojiva:0800 647 647

e-mail: prod@petrokemija hrwww.petrokemija.hr

Besplatni telefon za primjenu gnojiva:0800 647 647

e-mail: prod@petrokemija hrwww.petrokemija.hr

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G

Potrebe uljane repice za hranivima najveće su u razdoblju od početnog pro-ljetnog porasta do početka cvatnje. Radi toga, biljke do te faze razvoja trebaju biti opskrbljene optimalnim količinama hrani-va kako bi se formirao veći broj komuški i sjemenki po komuški. Fosfor kod uljane repice omogućuje bolji početni brži rast i razvoj. Usjevi dobro ishranjeni fosforom ujednačeniji su i ranije dozrijevaju, a kva-liteta zrna je povećana. Fosfor utječe na otpornost biljaka na polijeganje i bolesti. Potrebe uljane repice za kalijem su najve-će u razdoblju cvatnje. Kalij utječe na čvr-stoću stabljike i otpornost na polijeganje.

U proljeće, repica u kratkom razdoblju formira veliku organsku masu. Tada ima veće potrebe za dušikom koje iznose i preko 150 kg/ha za prinose veće od 4 t/ha. U ranoj prihrani najbolje je gnojiti du-

Važnost prihrane uljane repicePrihrana uljane repice obvezna je agrotehnička mjera jer može pomoći usjevu da se brže oporavi nakon zimskih stresova, osobito ako se pravo-vremeno obavi s odgovarajućim količinama i vrstama gnojiva. Najbolje je obaviti prihranu početkom proljetnog porasta, odnosno krajem veljače ili početkom ožujka.

Tablica prihrane:

mineralno gnojivo

količina kg(l)/ha

1. PRIHRANAKAN 200-250

NPK (SO3) 15-15-15 (18 ili 7) 250-300

2. PRIHRANA

KAN 150-200

NPK (SO3) 15-15-15 (18 ili 7) 200-250

UREA 100-150

UAN 100-150

šičnim gnojivom KAN koji je lako pristu-pačni amonijsko-nitratni oblik dušika.

Preostale dvije trećine dušika od uku-pnih potreba uljane repice, primjeniti se može u dvije prihrane. Prihranjivanje u dva obroka nema velike prednosti od jed-ne prihrane u vegetaciji. Jedino u slučaju, kad nakon prve prihrane padnu obilnije i dugotrajnije oborine, te na laganim i pje-skovitim tlima treba obaviti i drugu prihra-nu, jer u takvim uvjetima može doći do ispiranja dušika. Ako se dva puta prihra-njuje veći obrok dušika treba primjeniti u prvoj prihrani.

Prva prihrana obavlja se pri kretanju vegetacije, kada se obnavlja i započinje rast korijenov sustav biljke. Najbolje je primjeniti dušik u lako pristupačnom obli-ku, amonijsko-nitratni ili KAN, osobito na tlima kisele reakcije.

Druga prihrana obavlja se kada se iz rozete listova pojave prvi pupovi, odno-sno dva do tri tjedna nakon prve prihrane. Potrebe biljke za hranivima, a osobito za dušikom, su najveće u ovoj fazi intenziv-nog rasta zbog povećane fotosinteze. U ovoj prihrani mogu se primjeniti dušična gnojiva UREA, KAN ili UAN. Na siromaš-nim tlima s manjim sadržajem fosfora, kalija, sumpora i drugih hraniva mogu se primijeniti kompleksna mineralna gnojiva kao što su: NPK (SO3) 15-15-15 (18), ili NPK (SO3) 15-15-15 (7), ili NPK 15-15-15, ili NPK 20-10-10.

U uvjetima nedostatka oborina prihra-na se može obaviti i naknadno i to s te-kućim gnojivima 15% otopinom UAN-a ili 5% otopinom Fertine R koja sadrži 10% dušika, 5% kalija, 2% magnezija, 0,5% bora i 3% cinka.

Petrokemija d.d.

PAJDAŠ

• visok urod i kvaliteta zrna• odličan rani porast• veliki klip• krupno, crveno zrno• niska i čvrsta stabljika• dugo zelen list• tolerantan na kukuruznog moljca

Prijatelj bez mane

UTEMELJENO 1897.

Bc Institut d.d. Rugvica, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo; Komercijala: tel.: +385 1 2781 500, 520; fax: +385 1 4854 080Maloprodaje: tel.: Rugvica +385 1 2781 522; Osijek +385 31 297 640 www.bc-institut.hr

Četiri godine najprodavanijihibrid u Republici Hrvatskoj

ZLATNO SJEME

bc_oglas_pajdas_208x275:Layout 1 2/7/14 2:20 PM Page 1

Poljodar hibridi – najbolji odnos prinosa i kvalitete zrna ● Sigurno dozrijevanje na cijelom području uzgoja kukuruza u RH

● D

okazano rodniji od sebi sličnih hibrida ● Skraćeno vrijeme tova – stočari ostvaruju skrivenu dobit

● Prirodni i zdravi – Poljodar hibridi dobiveni su bez genetskih manipulacija.

e-mail: info@

poljodar-tim.hr


krmno bilje

Agrotehnika Za proljetnu, (jaru) sjetvu, tlo je treba-

lo preorati tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je moguće raniju proljet-nu sjetvu. Grašak traži duboku obradu jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u čistoj kulturi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 t/ha stajnja-ka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva gra-šak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha P2O5 i 120 do 150 kg/ha K2O. Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. Budući da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigu-rava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika.

Jari stočni grašak za proizvodnju zrna

Jari stočni grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja bu-dući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 oC. Stočni grašak se uzgaja u plodoredu jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.

PROLJETNA SJETVA KRMNOG BILJA

Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnja-mo da će biti osigurano vezanje atmos-ferskog dušika, usjev graška prihranjuje se dušićnim gnojivima jednom ili u dvije prihrane sa 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sje-tva jarog graška treba biti što je moguće ranije (krajem veljače, početkom ožujka). Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji mo-gućnost zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm, na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili sijaćicom s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U či-stoj kulturi sije se 80 do 120 klijavih zrna na m2, odnosno 200 - 250 kg/ha ovisno

Sadržaj hraniva u zrnu graška

Sadržaj hraniva Grašak

Vlaga 120

Pepeo 48

Sirove bjelančevine 220

Sirova mast 10

Sirova vlakna 56

NDV 153

KDV 70

NET 546

Škrob 457

Šećer 54

NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo)KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo)NET = Nedušične ekstraktivne tvari

Zrno stočnog graška u prosjeku sa-drži 23 % proteina, te se stoga može koristiti kao koncentrirano krmivo u hra-nidbi domaćih životinja. Zrno graška se može direktno koristiti u hranidbi stoke jer je razina tripsina inhibitora u sirovom

zrnu na razini sojine sačme. Po aminoki-selinskom sastavu zrno graška bogato je esencijalnim aminokiselinama, osobi-to lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na sojinu sačmu.

o apsolutnoj masi sjemena. Sjetvu treba obaviti do sredine mjeseca ožujka, kada započinju i ostali proljetni radovi. Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Kultivari koji se siju za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama treba ih sijati sijati žitnom sijaćicom, jer će se kasnije vitica-ma usjev dobro povezati i neće poleći ti-jekom vegetacije za jakih kiša.

Korovi i zaštitaNajopasniji korovi u usjevu su oni vi-

sokog habitusa koji kliju i niću u proljeće istovremeno s graškom (limundžik, kami-lica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagran 600 (2 l/ha) uz utrošak vode od oko 300 l/ha, najbolje u split aplika-ciji (navedena doza u dva puta po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi onda treba primijeniti Agil 100 EC. U početku cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insektici-dima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretma-na u vremenskom razmaku od 10 do 12 dana. Žetva graška se obavlja kada zrno sadržava 15 - 16 % vode, a većinom na-stupa istovremeno sa žetvom ozime pše-nice (početkom mjeseca srpnja).

doc. dr. sc. Darko Uher

Usjev jarog graška (vitičar)

Usjev jarog graška (bez vitica)

fendt.comfendt.com

7.2 s

20m 24

1 398Koliko prilagodbe vam je potrebno svaki dan? Svakodnevno morate obavljati različite vrste poslova na polju i na farmi.Kompaktni Fendt traktori vam omogućuju najveću �eksibilost i prilagodbu u osnovnom paketu. To vam pomaže da radite brže i precizno pri kontinuiraim promjenama brzina bez obzira na vrstu posla. Upravo tako je prilagodljivo i Fendt �nanciranje. Za više informacija i sve upite kontaktirajte vašeg trgovca. Više na www.fendt.com

Vario mjenjač omogućujesporiju i precizniju vožnjuod 20 km/h zaspeci�čne zadatke

200 Vario ima minimalni radijusokretanja od samo 398 cm, što osigurava optimalno okretanje traktora pri radu

Za precizan rad,podesite točnu brzinukoristeći tempomat,memorirajte i uvijekimate podešenu brzinu

Kompaktni traktori –snažni argumenti

Vodeći voze Fendt. S kompaktnim traktorima iz serija 200 i 300, Fendt nudi bezprijekornu udobnost vožnje i upravljanja. Odlučite se za pametnu investiciju s ekonomičnim i praktičnim Fendt Vario traktorima - zajamčena dugoročna vrijednost.

200 Vario | 70 – 110 hp 300 Vario | 95 – 135 hp

Interexport d.o.o., Ul.Kralja Zvonimira 15/I, SamoborDamir Novosel 091 302 4040, Ivica Bučanović 091 302 [email protected], www.interexport.hr

Fendt je svjetski brend korporacije AGCO.

Postignite brzinuod 0 do 40 km/h

u 7.2 sekundis Fendtom 200 Vario

Kompaktni Fend traktorinude optimalnu rasvjetu

upravljačkih funkcija.Također, desna strana

upravljačke konzole sadržinoćno osvjetljenje.

Prikopčajteprednji utovarivaču samo jednom potezuzahvaljujući sustavuCargo Lock

Padne li pH vrijednost nekog tla ispod optimalnih vrijednosti, potrebna je korek-cija reakcije tla, koja se najbolje provodi upravo primjenom vapnenih materijala – kalcifikacijom. Zbog mnogoznačne po-vezanosti s pedogenetskim procesima i pedoekološkim značajkama, reakcija tla kompleksno utječe na plodnost tla i prinose uzgajanih kultura. Primjena va-pnenih materijala zauzima u okviru pro-blematike gospodarenja poljoprivrednim tlima zajedno sa gnojidbom i obradom tla ključno mjesto. U posljednih nekoliko godina, vapnjenje se u Hrvatskoj provo-di nešto većim intenzitetom, ali još uvijek postoji velika potreba za korekcijom su-višne kiselosti tla na brojnim poljoprivred-nim gospodarstvima. Najviše kiselih tala se nalazi na području Panonske poljo-privredne regije sjevera, sjeveroistoka i i istoka regije.

Upravljanje kiselim i jako kiselim tlima jedno je od najznačajnijih pitanja moderne poljoprivrede. Nepovoljne kemijske značajke kiselih tala ogra-ničavaju rast i razvoj kulturnih biljaka, često i do granice opravdanosti korištenja tih tala za uzgoj različitih usjeva.

Gospodarenje kiselim tlima

Kalcizacija Holcim Agrocal® proizvo-dima povećava učinkovitost proizvodnje, povoljno utječe na biogenost tla, mikro-biološku aktivnost, a ekološki je potpuno prihvatljiva za konvencionalnu i organsku poljoprivredu. Mjera kalcizacije u Hrvat-skoj ni danas nije zastupljena u mjeri koja bi jamčila održivost u gospodarenju tlom. Znači da su gubici kalcija i magnezija, kao i njihovo iznošenje prinosom razli-čitih usjeva u pravilu veći nego količina koja se u tlo dodaje. Dugoročno, ovakav pristup nije dobar jer ne jamči povećanje kvalitete usjeva i podizanje pH tla. Pravi-lan pristup u gospodarenju kiselim tlima

uključuje suradnju znanstvenih instituci-ja, Savjetodavne službe i samih poljopri-vrednih proizvođača.

Problem niskog pH tla očituje se kroz smanjenje prihoda biljaka i kvaliteti samih proizvoda. Niskim pH dolazi do problema u ishrani samog bilja i to tako da se odre-đeni elementi blokiraju, te ne dospijevaju u samu biljku, što utječe na prinos.

Preporučamo pravilan odabir materijala za kalcizaciju iz Holcim Agrocal® asorti-mana te primjenu već sada u nadolaze-ćem proljetnom razdoblju.

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G


fendt.comfendt.com

7.2 s

20m 24

1 398Koliko prilagodbe vam je potrebno svaki dan? Svakodnevno morate obavljati različite vrste poslova na polju i na farmi.Kompaktni Fendt traktori vam omogućuju najveću �eksibilost i prilagodbu u osnovnom paketu. To vam pomaže da radite brže i precizno pri kontinuiraim promjenama brzina bez obzira na vrstu posla. Upravo tako je prilagodljivo i Fendt �nanciranje. Za više informacija i sve upite kontaktirajte vašeg trgovca. Više na www.fendt.com

Vario mjenjač omogućujesporiju i precizniju vožnjuod 20 km/h zaspeci�čne zadatke

200 Vario ima minimalni radijusokretanja od samo 398 cm, što osigurava optimalno okretanje traktora pri radu

Za precizan rad,podesite točnu brzinukoristeći tempomat,memorirajte i uvijekimate podešenu brzinu

Kompaktni traktori –snažni argumenti

Vodeći voze Fendt. S kompaktnim traktorima iz serija 200 i 300, Fendt nudi bezprijekornu udobnost vožnje i upravljanja. Odlučite se za pametnu investiciju s ekonomičnim i praktičnim Fendt Vario traktorima - zajamčena dugoročna vrijednost.

200 Vario | 70 – 110 hp 300 Vario | 95 – 135 hp

Interexport d.o.o., Ul.Kralja Zvonimira 15/I, SamoborDamir Novosel 091 302 4040, Ivica Bučanović 091 302 [email protected], www.interexport.hr

Fendt je svjetski brend korporacije AGCO.

Postignite brzinuod 0 do 40 km/h

u 7.2 sekundis Fendtom 200 Vario

Kompaktni Fend traktorinude optimalnu rasvjetu

upravljačkih funkcija.Također, desna strana

upravljačke konzole sadržinoćno osvjetljenje.

Prikopčajteprednji utovarivaču samo jednom potezuzahvaljujući sustavuCargo Lock

Ovaj natječaj (engleskog naziva “Far-ming by Satellite”) pokrenut je na inici-jativu Europske GNSS Agencije (GSA), a radi se o tijelu Europske unije zaduže-nom za aktivnosti vezane uz europski sa-telitski navigacijski sustav, a glavni spon-zori nagrade su Claas, vodeći proizvođač opreme u poljoprivrednoj mehanizaciji, i Bayer CropScience, ekspertna tvrtka u zaštiti bilja.

Zaradite na natječaju “Poljoprivreda putem satelita“

Studenti i mladi poljoprivrednici u Europi i Africi mogu do kraja veljače prijaviti koncept ideje kako se pomoću satelitske tehnologije može una-prijediti poljoprivredna proizvodnja, kroz učinkovitost rada, uz smanjenje utjecaja na okoliš. Organizatori se istaknuli kako su dosad prijavljeni sa-žeci sudionika iz 10 država, ali želja im je da se uključi što više sudionika iz različitih država, a najuspješnije ideje bit će nagrađene, s obzirom da je nagradni fond u ukupnom iznosu od 13,000 €.

Detaljni radovi moraju biti predani do 14. travnja 2014, ali najprije tre-ba prijaviti sažetak do 28. veljače, što se može učiniti na internetskoj adresi www.farmingbysatellite.eu

Prednosti satelitske navigacije u poljoprivredi

Cilj natječaja je promocija korištenja i satelitske navigacije u poljoprivredi i nje-zine prednosti za krajnje korisnike. Uvjet u natječaju je da su sudionici mlađi od 32. godine, bilo da se radi o skupini autora ili pojedincu. Mogu se prijaviti istraživački radovi, kao i nove ideje i inovacije, oso-bito vezane uz Europsku geostacionarnu preglednu službu (EGNOS), nadolazeći GALILEO sustav i COPERNICUS (Europ-ski program promatranja Zemlje).

Gian-Gherarda Calini, voditelj odjela ra-zvoja u Agenciji GSA naglasio je kako se u Agenciji “raduju maštovitim rješenjima

koja će na najbolji način koristiti slobodnu satelitsku tehnologiju, koja može pomoći poljoprivrednicima širom zemaljske ku-gle. Očekujemo sudjelovanje komercijal-nih skupina, kao i studenata agronomije, hortikulture i bioloških znanosti, jer je ovo fantastična prilika mladim ljudima da po-kažu svoje ideje vodećim tvrtkama i aka-demskoj zajednici.”

Svi detalji natječaja mogu se vidjeti na internetskoj stranici ww w.farmingbysa-tellite.eu

Tvrtka „CLAAS“ je obiteljska tvrtka osnovana 1913. godine i jedan je od vode-ćih svjetskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije i opreme. Sjedište tvrtke na-lazi se u njemačkom gradu Harsewinkelu.

„CLAAS“ je europski lider na tržištu kombajna, i jedan od vodećih proizvođa-ča traktora, balirki i strojeva iz zelene li-nije. U proizvodnom programu Claas ima i suvremenu informacijsku tehnologiju za poljoprivredne strojeve. Tvrtka zapošljava ukupno oko 10.000 ljudi diljem svijeta a prošlogodišnji promet iznosio je 3.8 mili-jarde eura.

Dom d.o.o.Kalnička 52aKriževcitel: 048/714-064www.dom-krizevci.hruvoznik i distributer za RH

Tradicija godinezapoceta od 1889.

D-26 D-57 D-62D-55R D-120 D-2010

NAJPOVOLJNIJA GUMA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU

3.50-8 6.00-16 7.50-16 10/75-15.3 12.4-28 16.9-28

ˇ

mehanizacija

Ono što VICON rasipače umjetnog gnojiva čini jedinstvenima na tržištu ino-vativni je RotaFlow sustav rasipanja, ko-jim se granulat prije izravnog dospijeva-nja u disk za rasipanje, najprije pažljivo rotira u rotacijskoj komori. Time se posti-že visoka brzina rasipanja granulata, a da se ne ošteti njegova struktura.

Kompaktni precizni sustav podešava-nja FlowPilot koji se nalazi na svakom disku za rasipanje, vidno poboljšava rav-nomjernu količinu i raspodjelu gnojiva. Dvije hidraulične dozirne ploče od koje svaka ima tri izlazna otvora, omogućuju ravnomjerni tok granulata iz spremnika u diskove za rasipanje; a ravnomjerna ras-podjela zajamčena je čak i na padinama!

Vicon referentni senzor omogućuje ap-solutnu točnost, jer svaki kilogram je bitan.

Prednosti ćelija za vaganje u kombi-naciji s jedinstvenim referentnim sen-zorom • Maksimalna točnost• Automatsko kalibriranje i konstantno

vaganje• Automatsko korigiranje na padinama• Automatsko korigiranje kod udaraca,

a pogotovo na neravnom terenu• Automatsko doziranje ovisno o brzini• Nema više potrebe za kalibracijom• Ušteda troškova i istovremeno po-

boljšanje kvalitete

RO-M (bez autom. vage)

Vicon diskasti rasipači umjetnog gnojiva

Prednosti:• RotaFlow sustav rasipanja• FlowPilot za brzo i jednostavno po-

dešavanje• Granično rasipanje vrlo je jedno-

stavno• Standardna i dodatna oprema koja

će zadovoljiti sve zahtjeve kupaca • Upravljački sustav Comfort Control

II za upravljanje rasipačem iz zatvo-rene kabine

lopatica za rasipanje do 27/28 m. Mode-lom RO-M EW može se upravljati pomoću terminala Focus II (Kverneland Group), IsoMatch Tellus terminala, ili bilo kojeg drugog terminala koji je kompatibilan s ISOBUS upravljačkim sustavom. Najviša preciznost u svim uvjetima: zajamčena je podjednaka kvaliteta rasipanja. Uštedite na troškovima i povećajte kvalitetu: rasi-pajte na jednostavan način.

RO-XL (bez autom. vage)Model visokog kapacitetaRO-XL je visokokapacitetni model Ro-

taFlow palete proizvoda. „Heavy duty“ konstrukcija RO-XL omogućuje max. ka-pacitet 3.450 ili 3.900 litara rasipača s 3 proširenja. Jednostavno postavljanje i po-dešenje obavlja se pomoću FlowPilota na svakom disku za rasipanje. Inovativni po-gonski sustav svakog diska jamči nježno rotiranje granulata (15 % od ukupne brzine rotacije diska). Oba diska mogu se neovi-sno isključivati, da bi se rasipalo samo na pola radne širine, što je ključno za sprječa-vanje nakupljanja na kamenitoj zemlji.

Više informacija o Vicon strojevimamožete dobiti na broj telefona 042/209-258; ili 091/215-1002, Grapak d.o.o., Mavra Schlengera 5, G. Kneginec, 42204 Turčin.


Prednosti:• RotaFlow sustav rasipanja• Sustav vaganja s jedinstvenim re-

ferentnim senzorom • FlowPilot za brzo i jednostavno

podešavanje• Granično rasipanje vrlo je jedno-

stavno• Kompatibilan s ISOBUS 11783 za

jednostavno „plug&play“• Moguće u kombinaciji s IsoMatch

GEOcontrol

Stručnjak za srednje velike segmen-te poljoprivrednih gospodarstava

RO-M je savršeni rasipač za srednje velike segmente poljoprivrednih gospo-darstava. Svaki disk ima 8 lopatica, čija duljina određuje radnu širinu rasipača. Tih 8 lopatica pridonosi visoko preciznom uzorku rasipanja preko cijele radne širine, a postižu od 10 do 28 metara. S aluminij-skim proširenjima, koja se vrlo jednostav-no sastavljaju, osnovni kapacitet lijevka može se s 1100 litara povećati na 1550 ili 2000 litara.

RO-M EW (s autom. vagom)

Rasipanje na vrlo jednostavan na-čin!

Model RO-M EW (Easy Weigh: jed-nostavno vaganje) idealan je rasipač sa sustavom vaganja za manje proi-zvođače. Ovaj model kompatibilan je s ISOBUS 11783 sustavom upravljanja, te je opremljen jedinstvenim referentnim senzorom. FlowPilot nadzorna ploča na svakom disku za rasipanje jamči jedno-stavno i brzo postavljanje ili podešavanje. Osnovni kapacitet lijevka iznosi 1.100 li-tara, no taj se volumen pomoću 2 alumi-nijska proširenja može povećati i na 2000 litara. Moguće su radne širine od 10 pa do 24 m. Dostupan je i dodatni komplet

Predno sti:• RotaFlow sustav rasipanja• FlowPilot za brzo i jednostavno

podešavanje• Granično rasipanje vrlo je jedno-

stavno• Standardna i dodatna oprema koja

će zadovoljiti sve zahtjeve kupaca • Upravljački sustav Comfort Control

II za upravljanje rasipačem iz zatvo-rene kabine

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G

Grapak d.o.o. zastupnik je Vicon palete proizvoda iz koje se posebno mogu izdvojiti diskasti rasipači umjetnog gnojiva.

RotaFlow sustav

Ciljevi događaja bili su upoznavanje proizvođača s Bayer premium progra-mom, s izazovima i promjenama koje do-nosi ulazak Hrvatske u EU, te s odlikama najvažnijih proizvoda tvrtke Bayer.

Bayer Premium projektVoditeljica maloprodaje Jadranka Alek-

sić, objasnila je prisutnima pogodnosti koje pruža Bayer Premium projekt. Naime, svat-ko od proizvođača, bio veliki ili mali, može od tvrtke Bayer zatražiti kupone kojim se ostvaruje popust od 5% na ključne proizvo-de: Laudis, Prosaro, Mikal premium i Nati-vo. Prisutnima su odmah i podijeljeni kupo-ni, a ako niste bili među njima svoj kupon možete zatražiti na internetskim stranicama www.bayercropscience.hr

Predavanje na temu „Izazovi EU za hrvatsku poljoprivredu“, održao je mr.sc. Milorad Šubić, savjetnik za biljno zdrav-stvo, te rukovoditelj Područnog ureda sje-verozapadne Hrvatske pri Savjetodavnoj službi. Naglasak je pri tome stavljen na višestruku sukladnost i ARKOD sustav, uvjete za ostvarivanje novčanih poticaja

Bayer Expert Forum – rekordan odaziv proizvođačaBayer Expert Forum ove je godine u Sv. Martinu na Muri okupio više od 400 poljoprivrednih proizvođa-ča iz cijele Hrvatske.

u poljoprivredi i FITO-upisnik koji donosi novi zakonodavni okvir za sektor biljnog zdravstva. Kao podsjetnik na Nitratnu di-rektivu, koja je stupila na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, prikazana je zona ranjivih na nitrate, čime je naglaše-na važnost vođenja evidencije o unosu gnojiva.

Razumijevanje potreba poljoprivrednih

proizvođačaČini se, da su poljoprivredni proizvo-

đači više “ponavljali” znanje, nego se “upoznavali” s Bayerovim proizvodima, jer su putem interaktivno-edukacijskog kviza “Igraj i uči!” pokazali izvrsno po-znavanje prednosti i apliciranja proizvoda tvrtke Bayer. Drugim riječima, očito je da su “Otkrili Laudis efekt!”

Nezaboravnu atmosferu podigao je i naš poznati glumac i tv voditelj Tarik Fili-pović, a najbolji su bili i prigodno nagra-đeni. Naravno, primarni cilj događaja bio je druženje, razmjena iskustava, razumi-jevanje potreba hrvatskog poljoprivred-nog proizvođača i razvijanje zajedničke strategije prema sloganu tvrtke Bayer “Rastemo zajedno!”.

Jadranka Aleksić predstavila je pogodnosti koje pruža Bayer Premium projekt

Okupljeni proizvođači su sa zanima-njem pratili uvodna izlaganja

Interaktivni kviz vodio je popularni tv voditelj Tarik Filipović

Poljoprivredni proizvođači mogli su raz-mijeniti iskustva i družiti se u ugodnom okružju

Najbolji poznavatelji Bayerovih proizvo-da nagrađeni su vrijednim darovima


zaštita bilja

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G


zaštita bilja

Hrvatsko društvo biljne zaštite osnovano je 27. listopada 2000. Stručnjaci prisutni na osnivačkoj skupštini HDBZ smatrali su pri-jelaz iz Sekcije za zaštitu bilja Društva agro-noma Hrvatske u Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) kvalitativnom promjenom, tim više što su se u novo osnovano Druš-tvo učlanili i stručnjaci koji se bave zašti-tom šuma. Osnivanjem Hrvatskoga društva biljne zaštite zacrtani su planovi i preuzete obveze.

Svijetla tradicija zaštite bilja u Hrvatskoj

Između ostalih obveza je i pokretanje časopisa. Kao što je Sekcija za zaštitu bilja bila prethodnik Hrvatskog društva biljne za-štite, tako je i časopis imao svoje prethod-nike. Pod nazivom Biljna zaštita (uređivački kolegij Ž. Kovačević, J. Kišpatić, M. Panjan, S. Keglević, M. Maceljski). prvi broj časopi-sa tiskan je 01.05.1957. godine.

Časopis je kroz godine mijenjao na-zive. Tiskanjem časopisa Glasilo biljne zaštite, 2001. godine nastavila se svijetla tradicija zaštite bilja u Hrvatskoj. Glavni i odgovori urednik Glasila postao je akade-mik Milan Maceljski, koji je od 1959. godine vodio prethodne časopise, bez obzira na promjene u njihovom nazivlju. Urednikom je ostao do br. 4/2007. godine, kada je te-meljem osobne zahvale došlo do promjene urednika. Od tada je glavni urednik prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković, a sadašnji uređi-vački odbor sačinjavaju: prof. dr.sc Renata Bažok, doc. dr. sc. Klara Barić , prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr.sc. Jasminka Igrc Bar-čić, prof. emer. dr. sc. Zvonimir Ostojić, dr. sc. Tatjana Masten Milek, prof. dr. sc. Tiho-mir Miličević.

Časopis je zadržao i dalje koncepciju o biljnom zdravstvu i nastavio s redovitim izla-ženjem.

Stručno znanje upodručju biljne zaštite

Glasilo biljne zaštite jedini je stručni časopis koji isključivo obrađuje teme iz zaštite bilja.

Glasilo biljne zaštite donosi 6 brojeva go-dišnje, a od 2002. godine, izlazi poseban do-datak Zbornik sažetaka godišnjeg “Seminara biljne zaštite” sa sedamdesetak sažetaka.

Svake godine jedan broj Glasila obrađuje teme iz zaštite određene poljoprivredne kul-ture od štetnih organizama, a dosad su izašli sljedeći tematski brojevi: Zaštita krumpira, Zaštita plodovitog povrća, Zaštita pšenice, Primjena sredstava za zaštitu bilja, Zaštita koštičavih voćaka , Zaštita cvijeća , Zaštita kukuruza , Zaštita uljane repice i zaštita sun-cokreta, Zaštita vinograda, Zaštita šećerne repe, Zaštita kupusnjača, Zaštita masline.

Time je pokrivena zaštita važnijih po-ljoprivrednih kultura. U ostalim brojevima doneseni su brojni članci vezani za štetne organizme i njihovo prepoznavanje, životne cikluse, ekologiju, suzbijanje, integriranu zaštitu, karantenske organizme, zakono-davstvo, i druge teme. Časopis donosi i druge teme u rubrikama: Društvene vijesti (HDBZ), Iz rada CROCPA, Iz rada povjeren-stva za jezik, Izvješća sa skupova, i druge obavijesti.

Pregled sredstava za zaštitu bila u HrvatskojSvake godine Glasilo zaštite bilja tiska

dvobroj „Pregled sredstava za zaštitu bila u Hrvatskoj“. Akademik M. Maceljski je po-čeo s uređivanjem ovakvog prikaza daleke 1957. godine. „Pregled sredstava za zašti-tu bilja u Hrvatskoj u 2014.“ donosi popis svih registriranih sredstava za zaštitu bilja (zoocidi- sredstva namijenjena za suzbija-nje štetnih kukaca, grinja, glodavaca, ne-matoda, puževa i drugih štetnih organizama životinskog podrijetla, repelente; fungici-di- sredstva za zaštitu od bolesti; herbicidi- sredstva za suzbijanje korova ). Uz to do-nosi regulatore rasta i fiziotrope, repelente, korvifugi i dodatna sredstva.

Kod svakog pojedinog sredstva nave-dena je kultura na kojoj se primjenjuje, štet-ni organizam kojeg suzbija, doza ili koncen-tracija, razdoblje (karenca) od posljednje primjene sredstva do berbe ili žetve radna karenca i dr. Uz kazalo djelatnih tvari po-stoji i kazalo s trgovačkim nazivima sred-stava za zaštitu bilja.

Pregled sredstava za zaštitu bilja u Hrvat-skoj uređuju eminentni stručnjaci iz zaštite bilja i nezaobilazan je savjetnik koji je do-bro došao svakom poljoprivrednom proizvo-đaču koji koristi sredstva za zaštitu bilja.

prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković,glavni urednik Glasila biljne zaštite

Fragmenta phytomedica et herbolo-gica znanstveni časopis HDBZ i Gla-silo biljne zaštite jedini su časopisi u Hrvatskoj koji donose isključivo član-ke iz područja biljnoga zdravstva.

Uz svaku skupinu sredstava za zašti-tu bilja (zoocidi, herbicidi, fungicidi) postoji “Pregled djelatnih tvari po kulturama”. To korisnicima olakšava snalaženje u izboru pripravaka za suz-bijanje odabranog štetnog organiz-ma na pojedinoj biljnoj vrsti.

Tematski broj Glasila o zaštiti krumpira

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G


zaštita bilja

Stručnjaci tvrtke AgroChem MAKS uz goste predavača na seminaru zaštite i ishrane bilja održanom u Tuheljskim Toplicama predstavili su nove programe zaštite i ishrane vo-ćarskih kultura i vinograda, te nova iskustva u zaštiti bilja i ko-rištenju biostimulatora i gnojiva iz hrvatske i svjetske prakse. Okupljeni voćari i vinogradari iz cijele Hrvatske imali su prigo-du razmijeniti iskustva, opustiti se i družiti u ugodnom okružju.

U 2013. godini na nekoliko lokacija primijenjivan je cjelovi-ti program zaštite vinove loze, jabuke i breskve sredstvima iz AgroChemove palete. Počet-kom srpnja na lokacijama diljem Hrvatske stručnjaci iz Agro-Chem MAKS-a predstavili su vo-ćarima i vinogradarima rezultate kvalitetne zaštite u zahtjevnoj sezoni. Održani su i Dani polja na brojnim obiteljskim gospo-darstvima i na plantažama.

SEMINAR ZAŠTITE I ISHRANE BILJA TVRTKE AGROCHEM MAKS U TUHELJSKIM TOPLICAMA

Cjelokupni programi zaštite za najvažnijepoljoprivredne kulture u Hrvatskoj

Novi trendovi u zaštiti bilja donose nam nove propise, naglaske na integriranu za-štitu poljoprivrednih kultura i povećanu pažnju kod kontrole sigurnosti hrane. Agro-Chem MAKS je slijedeći zahtjeve tržišta, u svoj program uvrstio neke od vrhunskih i najmodernijih europskih i svjetskih sredstava za zaštitu bilja.

Uvođenje standarda kvali-tete u prilagodbi europskom tržištu podrazumijeva i prihva-ćanje europskih registracija sredstava za zaštitu bilja, s pri-padajućim karencama i vrijed-nostima dozvoljenih rezidua u plodovima (MRL).

Novost u voćarsko-vinogradarskom programu zaštite

Ovaj proces osobito je va-žan u domeni programa zaštite voćarskih kultura i vinove loze, gdje se javlja značajan broj no-voregistriranih sredstava, ili je otvorena mogućnost proširenja registracije, već poznatih dje-latnih tvari, na veći broj kultura i štetočinja. Obzirom na važnost pripravaka iz voćarskog progra-ma tvrtke AgroChem-MAKS, na savjetovanju u Tuheljskim to-plicama predstavljena su nova praktična iskustva primjene su-vremenih fungicida i insekticida iz programa tvrtke Agrochem MAKS u nas i u svijetu.

AgroChem MAKS u 2014. godini voćarima i vinogradari-ma nudi veliku novost – cjelo-vit program folijarnih gnojiva

i biostimulatora, koji izvrsno nadopunjuju programe zaštite i dobro se miješaju sa sred-stvima za zaštitu bilja. Radi se o vrhunskim pripravcima tvrtke Valagro koja je za distributera u Hrvatskoj odabrala Agrochem MAKS, zbog cjelovitosti progra-ma i izvrsnih rezultata na terenu.

Najvažnija novost u voćar-sko-vinogradarskom progra-mu Agrochema je svakako insekticid CORAGEN 20 SC, na osnovi nove djelatne tvari - klorantraniliprola. Ovaj je in-sekticid namijenjen suzbijanju štetnih gusjenica u svim važni-jim poljoprivrednim kulturama.

Ovim novostima zaokružen je cjelovit program zaštite i pri-hrane u voćarstvu i vinogradar-stvu, tako da možemo govoriti o novoj, AGROCHEM MAKS TEHNOLOGIJI.

Stručnjaci iz Agrochem MAKSa održali su zanimljiva izlaga-nja - Igor Gomezelj naglasio je potpunu integraciju AGRO-CHEM MAKS sredstava za zaštitu bilja u integriranoj zaštiti, a Mihaela Marković predstavila je novitete u AgroChem MAK-Sovom programu zaštite kukuruza

Kostas Dimasis, gost preda-vač iz tvrtke Valagro, pred-stavio je cjelovit program folijarnih gnojiva i biosti-mulatora koji se nalaze u prodajnom programu tvrtke Agrochem MAKS

Brojni voćari i vinogradari iz svih dijelova Hrvatske sa zanimanjem su pratili stručna izlaganja

CORAGEN 20 SC na štetni-ke djeluje na potpuno novi način, te se izvrsno uklapa u antirezistentne progra-me zaštite i u integriranu zaštitu bilja.

Praćenje biljnih bolesti

Protekle sezone Agrochem MAKS u provedbi programa zaštite koristio je novi sustav za praćenje biljnih bolesti – PINO-VA METEO. Ove stanice postav-ljene su na brojnim položajima u vinogradima i voćnjacima ci-jele Hrvatske. PINOVA stanice su uvelike pomogle u praćenju razvoja biljnih bolesti i prognozi, kao i planiranju zaštite.

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G

AGROCHEM voj lozi, krastavcima, dinjama, lubenica-ma i dr.

ROGOR 40 je izraziti sistemični insek-ticid koji vrlo brzo ulazi u zelene biljne dijelove i translocira se u biljci. Zbog si-stemičnih svojstava osigurano je produ-ženo djelovanje na razne štetnike. Rogor djeluje na izuzetno širok spektar štetnika u raznim razvojnim stadijima, a može se primijeniti i u kombinaciji s piretroidi-ma ili drugim insekticidima. Zbog brzog prodiranja u biljku, vrlo je otporan na ispiranje kišom i navodnjavanjem pa je djelovanje znatno produženo. U praksi su zbog toga zabilježeni odlični rezultati u suzbijanju štetnika do kojih kontaktni preparati ne mogu doprijeti (lisne uši, šti-taste uši, mineri i sl.).

S obzirom da na koštičavom voću tre-ba koristiti insekticidne pripravke siste-mičnog djelovanja jer je direktan kontakt insekticida i štetnika uglavnom onemo-gućen, ROGOR 40 je upravo idealan iz-bor insekticidnog pripravka u planiranju zaštite koštičavih voćaka. Osim sistemič-nog načina djelovanja, ROGOR 40 se odlikuje visokom učinkovitošću i širo-kom primjenom, što je osobito značajno ako govorimo o uzgoju različitih kultura na manjim površinama.

Ovaj proces naročito je važan u do-meni programa zaštite voćarskih kultura i vinove loze, gdje se javlja značajan broj novoregistriranih sredstava ili je otvo-rena mogućnost proširenja registracije već poznatih djelatnih tvari na veći broj kultura i štetočinja. Obzirom na važnost pripravaka iz voćarskog programa tvrt-ke AgroChem-MAKS izdvojili smo nova iskustva u primjene fungicida NDAR 5 EW (fenbukonazol) i insekticida ROGOR 40 (dimetoat) na koštičavim voćkama.

INDAR 5 EW je jedan od fungicida iz skupine triazola s najduljim djelovanjem i posebno jakim djelovanjem u zašti-ti plodova. Posebno je važna njegova registracija u jabukama (Venturia ina-equalis), gdje je već nekoliko godina u primjeni s odličnim rezultatima. Indar od-likuje potpuna selektivnost. Ovaj fungi-cid nema negativnog utjecaja na klija-vost polena, nije otrovan, niti škodljiv za pčele i selektivan je prema korisnoj entomo i akarofauni. Ne uzrokuje mre-žavost na osjetljivim sortama, nema ne-gativan utjecaj na boju i oblik plodova te ne utječe na skraćivanje internodija jed-nogodišnjih izboja (što je slučaj kod ne-kih triazola). Tretiranje Indarom 5 EW na jabuci najbolje je započeti u stadiju D3, odnosno od pojave roza balona. Zbog antirezistentne strategije i dodatnog po-boljšanja preventivnog djelovanja, pre-

poruča se miješanje s kontaktnim fugici-dima poput Dithane DG NeoTec ili M-4.

Osim na jabuci INDAR 5EW se izdvaja posebno dobrim djelovanjem na trulež plodova i palež rodnih grančica na treš-nji, šljivi, breskvi i drugim voćnim vrsta-ma. Potpuno je selektivan, ne uzrokuje fitotoksičnost ni ožegotine, a u svijetu se koristi i za završna tretiranja u voćnjaci-ma, zbog učinkovitog preventivnog suz-bijanja truleži ploda i različitih skladišnih bolesti. Ovdje je naročito važan njegov povoljni toksikološki profil. Oko 15 % svjetske potrošnje fenbukonazola otpa-da na koštičavo voće.

Za suzbijanje Monilije na koštičavim voćkama INDAR 5 EW se koristi u kon-centraciji 0,07-0,1% odnosno u količini 70 – 100 ml na 100 l vode u fenofazi ruži-častih pupova i opadanja latica.

Osim sušenja rodnih grančica, INDAR 5 EW je vodeći preparat za suzbijanje pepelnice na koštičavim voćkama, vino-

AGROCHEM

AgroChem-MAKS je, kao jedna od vodećih tvrtki na području zaštite bilja u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina svoj pro-gram nastojalo u potpunosti prilagoditi novim okolnostima na tržištu zaštitnih sredstava i novim propisima koje prema regula-tivama Europske unije Hrvatska prihvaća i uvodi u svoje zakono-davstvo. Uvođenje standarda kvalitete u prilagodbi europskom tržištu podrazumijeva i prihvaćanje europskih registracija sred-stava za zaštitu bilja, sa pripadajućim karencama i vrijednos-tima dozvoljenih rezidua u plodovima (MRL).

www.agrochem-maks.com

10000 Zagreb, Ulica Kneza Borne 14, tel: +385 (0)1 66 08 633

E-mail: [email protected]

Veronika Kolak, dipl.ing.agr.AgroChem MAKS d.o.o.

voj lozi, krastavcima, dinjama, lubenica

INDAR 5 EW i ROGOR 40 u zaštiti koštičavih voćaka

SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G


povrćarstvo

Zimski čistači organizma

28 gospodarski list

Svjež podanak može se koristiti cijele godine, ako se zakopa u vlažan pije-sak ili drži u podrumu. U dobro zatvo-renoj posudi u frižideru može se ču-vati i do pola godine, a u zamrzivaču i duže. Pri kupnji svježeg hrena treba voditi računa da bude čvrst, neošte-ćen i bez zelenkastih nijansi.

Zimi se naše tijelo usporeno kreće, akumulira toksine poput motora kojeg je zbog hladnoće teško pokrenuti. Zbog toga nas često muči nesanica, pospanost, nervoza. Konzumacijom laganih i nutritivno vi-soko vrijednih namirnica kao što je povrće, pomažemo tijelu da ojača svoj imunitet i sačuva vitalnost tijekom zimskih mjeseci.

Knowledge grows

L’obiettivo di Yara è individuare e soddisfare le effettive esigenze nutrizionali delle colture.

Yara fornisce agli agricoltori:

Conoscenza delle esigenze nutrizionali delle colture.Competenze agronomiche per applicare il fertilizzante più idoneo, alla giusta dose e nei momenti ottimali.Gamma prodotti completa col miglior rapporto qualità/prezzo.Praticità nella distribuzione dei fertilizzanti con la strategia della concimazione frazionata in grado di massimizzare le rese, ridurre al minimo i costi e l’impatto ambientale.Tecnologia, con strumenti diagnostici come N-Tester™ ed N-Sensor™ e servizio di analisi agronomiche.Garanzia che i nutrienti ed il peso dichiarati in etichetta corrispondono al vero al 100%.Qualità per la forma fisica dei formulati e la efficienza dei nutrienti (solubilità in acqua, pH, purezza).

Yara Italia S.p.A. - Via Benigno Crespi 57 - 20159 Milano - Tel. 02 754161 www.yara.it

Knowledge grows





YARA – znanje donosi vrhunske plodoveZnanje o usjevima • asortiman proizvoda • znanje o primjeni

Yara ima za cilj prepoznati i zadovoljiti stvarne zahtjeve svakog usjeva za hranjivima.

Yara osigurava poljoprivrednim proizvođaćima:• Znanje o potrebama svakog usjeva za hranjivima.• Agronomsko znanje za primjenu najprikladnijeg gnojiva, u pravoj dozi i u optimalnom vremenu• Cijeli asortiman proizvoda najboljeg omjera kvalitete / cijene .• Praktičnost u raspodjeli gnojiva sa strategijom višekratnog prihranjivanja kako bi povećali prinose, smanjili troškove i utjecaj na okoliš.• Tehnologiju, s dijagnostičkim alatima kao što su N-Tester™ i N-senzor™• laboratorijske analize .• Jamstvo da nutrijenti i težina deklarirani na etiketi odgovaraju sadržaju pakiranja .• Kvalitetu u fizičkom obliku formulacija i učinkovitosti hranjivih tvari (topljivost u vodi, pH, čistoća).

Distributeri: Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagrebtel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13http://www.kronion.hr/

CIPRO d.o.o. Lepajci 4a, 49 224 LepajciTel.: 049/382-000, Fax: 049/342-242http://www.cipro.hr/

gospodarski list.indd 2 6.2.2014. 15:17:30

Unosom prevelikih količina šećera, masnoća, aditiva i drugih tvari, organi-zam mora potrošiti dosta energije kako bi se očistio od otrova. S vremenom mu ostaje sve manje energije za druge meta-boličke procese, pa se usporava njegov rad, a jetra i bubrezi kao glavni „čistači“ postaju preopterećeni.

Hren – prirodni antibiotikNalazimo ga u gotovo svakom obitelj-

skom vrtu, te se često dogodi da „pobje-gne“ na druge slobodne površine. U kon-tinentalnom području Hrvatske hren se uzgaja kao jednogodišnja kultura zbog zadebljalog podanka (rizoma) za prerađi-vačku industriju.

Iako su pikantni mladi listovi bogati vi-taminom C, karotenom i klorofilom, te se mogu dodavati salati, u prehrani se naj-češće koristi podanak, koji se zbog svo-jeg oštrog, pikantnog okusa koristi kao dodatak i prilog mnogim jelima od mesa i ribe, te svježim salatama od mrkve i cikle za pikantan okus.

Oštrina okusa može se malo smanji-ti ako se naribani hren ostavi oko 1 sat na zraku. Podanak hrena, iako se koristi u maloj količini, sadrži najviše vitami-na C (do 260 mg/100 g), a od minerala kalij (do 680 mg/100g) i kalcij (do 140 mg/100g). Žlica hrena (15 g) sadrži samo 9 kcal. Hren sadrži sastojake koji djeluju kao prirodni antibiotici, pa je njegova lje-kovitost slična češnjaku. Hren čisti orga-nizam i ubrzava metabolizam, zbog čega ga treba što češće jesti, a to osobito vrije-di za dijabetičare, ali i one koji konstantno osjećaju umor. U narodnoj medicini hren je poznat kao lijek za jačanje imuniteta, protiv prehlade (nariban s medom), ka-šlja, astme i reume. Koristi se i kao lijek protiv začepljenja krvnih žila, poboljšava

probavu, a vrlo je cijenjen i kao antiseptik i

diuretik. P repo -r u č u j e

se za iz-bacivanje

kamenca iz bubrega. Kao lijek najčešće se uzima uz kisela jela, u obliku sirupa, kuhan u vodi i kao čaj. Za neke bolesti preporučuju se i oblozi od hrena.

Hren se vadi u kasnu jesen, kad bilj-ka uđe u fazu mirovanja, a lišće požuti. U iznimnom slučaju može se vaditi i zimi (ako tlo nije smrznuto) i u proljeće prije početka vegetacije.

Poriluk – prirodni čistač organizma

Kod nas se poriluk najviše uzgaja u kućnim vrtovima, a najveća potrošnja je tijekom jeseni i zime. Glavnina poriluka u zimskim mjesecima dolazi na tržište iz mediteranskog područja, jer smrznu-to tlo ili snježni pokrivač onemogućuje

vađenje na kontinentu.

Evo nekoliko dobrih razloga da poriluk uključite u svakodnevnu prehranu, a po-gotovo tijekom zimskih mjeseci.

Povećava imunitet i štiti od prehlade i infekcija. Poriluk je niskokalorična na-mirnica, sadrži dosta celuloze i brzo daje osjećaj sitosti.

Kelj – uvijek dostupanIako se kelj sma-

tra zimskom biljkom, ima ga tijekom cijele godi-ne. Jeftina je namirnica koja se lako priprema na raznovrsne i ukusne načine. Kelj se može kuhati, ali i jesti sirov. U jelima može zamijeni-ti špinat ili kupus, a boju i specifičan okus dat će gotovo svakom jelu.

Kelj sadrži mnogo bolje iskoristiv oblik kalcija nego mliječni proizvodi i jedan od najboljih izvora vitamina K. Dobar je izvor magnezija, željeza, vitamina A i C, folne kiseline te biljnih vlakana. U samo 100 kalorija kelj sadrži 20-25% preporu-čenog dnevnog unosa omega 3 masnih kiselina. Redovita konzumacija kelja, i uopće zelenog lisnatog povrća, uz dra-stično smanjenu konzumaciju prerađe-nog šećera i mesa smatra se jednim od najučinkovitijih načina sprečavanja oste-oporoze.

Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.

Zahvaljujući posebnim šećerima i vi-sokom udjelu kalija (do 350 mg/100 g), poriluk je snažan diuretik. Sadr-ži malo soli i 88 % vode te olakšava izlučivanje otpadnih tvari putem bubrega. Pomoć je protiv zimskog umora jer od svih zimskih vrsta povr-ća sadrži najviše karotena, vitamina C (do 78 mg/100 g) i E, uglavnom u zelenom dijelu.

Knowledge grows





Knowledge grows





YARA – znanje donosi vrhunske plodoveZnanje o usjevima • asortiman proizvoda • znanje o primjeni

Yara ima za cilj prepoznati i zadovoljiti stvarne zahtjeve svakog usjeva za hranjivima.

Yara osigurava poljoprivrednim proizvođaćima:• Znanje o potrebama svakog usjeva za hranjivima.• Agronomsko znanje za primjenu najprikladnijeg gnojiva, u pravoj dozi i u optimalnom vremenu• Cijeli asortiman proizvoda najboljeg omjera kvalitete / cijene .• Praktičnost u raspodjeli gnojiva sa strategijom višekratnog prihranjivanja kako bi povećali prinose, smanjili troškove i utjecaj na okoliš.• Tehnologiju, s dijagnostičkim alatima kao što su N-Tester™ i N-senzor™• laboratorijske analize .• Jamstvo da nutrijenti i težina deklarirani na etiketi odgovaraju sadržaju pakiranja .• Kvalitetu u fizičkom obliku formulacija i učinkovitosti hranjivih tvari (topljivost u vodi, pH, čistoća).

Distributeri: Kronion d.o.o., Kulmerska 5, 10 000 Zagrebtel 01/466 23 11, fax 01/466 23 13http://www.kronion.hr/

CIPRO d.o.o. Lepajci 4a, 49 224 LepajciTel.: 049/382-000, Fax: 049/342-242http://www.cipro.hr/

gospodarski list.indd 2 6.2.2014. 15:17:30

Na tržištu se nude brojne fiziološki aktivne tvari koje u određenim uvjetima stimulacijski ili inhibicijski djeluju na biokemijske procese u biljci, što rezul-tira prvo metabolitskim, a zatim i vidlji-vim, morfološkim promjenama. Prema djelovanju, fiziološki aktivne tvari mogu se svrstati u skupinu stimulatora rasta (ubrzavaju procese rasta), inhibitore rasta (zadržavaju ili usporavaju proces rasta), defolijante (izazivaju opadanje lišća), de-sikante (izazivaju sušenje biljaka), herbi-cide (uništavaju korove).

Prema porijeklu aktivnih tvari, dijele se na organske, anorganske i biološke.

Biljni hormoniZnačajnu skupinu organskih stimula-

tivnih tvari čine fitohormoni, odnosno bilj-ni hormoni (auksini, giberelini i citokinini),

Regulatori rasta u uzgoju povrćaNepovoljni ekološki uvjeti (nedostatak vode i hraniva u tlu, previsoke ili preniske temperature, napad bolesti ili štetnika…) mogu negativno utje-cati na vrlo kompleksne metaboličke procese koji se odvijaju u biljkama, dovodeći do usporavanja rasta i razvoja biljaka, te reduciranja prinosa. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji ti su negativni utjecaji okoline znatno izraženiji nego u okolnostima prirodnih staništa.

koji su male organske molekule, sinteti-zirane u biljci, a djeluju u vrlo malim kon-centracijama (<10-6), potpomažući rast i razvitak biljke.

Auksini su biljni hormoni koji uključu-ju indol-octenu kiselinu (IAA), indol-pro-pionsku (IPA) i indol-maslačnu kiselinu (IBA), a glavna im je fiziološka funkcija stimuliranje diobe i diferencijacije stanica, sudjelovanje u regulaciji razvoja ploda, te induciranje razvoja adventivnog korijenja.

Naredna skupina fitohormana, gibe-relini (GA) najvažnije fiziološke efekte ostvaruju u vidu pospješivanja klijanja sjemena, odnosno, omogućavanja kli-janja sjemena u nepovoljnim vanjskim uvjetima, potom rastom biljaka u visinu, stimuliranjem partenogeneze (razvoj plo-dova bez oplodnje), te pozitivnim utjeca-jem na razvoj ploda. Međutim, u nekim slučajevima mogu izazvati izduživanje i slabu razgranatost stabljike, te slab ra-zvoj korijena.

Fitohormoni iz skupine citokinina, osim diobe stanica, pospješuju rast ad-ventivnih pupoljaka, stimulativno djeluju na rast korijena, povećavaju otpornost biljaka prema gljivičnim infekcijama, us-poravaju fiziološke procese starenja cvje-tova i plodova, reguliraju rast i dotok hra-nivih tvari u listove, te sprječavaju gubitak klorofila. S primjenom bilo koje od ovih skupina biljnih hormona treba biti opre-zan jer nisu podjednako primjereni za sve biljne vrste, a dozirati ih treba vrlo preci-zno jer se mogu izazvati kontra-efekti od onih očekivanih.

Etilen se također može smatrati or-ganskom stimulatornom tvari, jer i on utječe na rast i razvitak biljaka. Produkt je biljnog metabolizma i djeluje kao hor-mon, no uglavnom na mjestu sinteze. Fiziološka uloga etilena je usporavanje brzine rasta, inhibiranje izduživanja i sti-muliranje debljanja stabljike, kontroliranje procesa opadanja listova i cvjetova te sa-zrijevanja plodova. Uglavnom se koristi za pospješivanje dozrijevanja plodova u skladištima.

Lecitin sudjeluje u izgradnji stanične membrane, a specifičnost mu je veziva-nje ugljikohidrata. Neka su istraživanja ukazala da lecitini, kao uglavnom rezervni proteini, igraju obrambenu ulogu protiv biljojeda i mogu biti uključeni u biljnu za-štitu protiv insekata, ali i gljivičnih obolje-nja. Da bi bili učinkoviti u svojoj obrambe-noj ulozi, lecitini moraju biti lokalizirani na pravim mjestima u biljci i biti na raspola-ganju u dovoljnoj koncentraciji.

U vrlo značajne organske stimulatore biljnog rasta također se ubrajaju aminoki-seline i peptidi male molekularne mase. Glavna im je uloga izgradnja proteina, koji su sastavni dijelovi svake žive stanice.

Sve su aminokiseline važne i međuovi-sne pa pomanjkanje jedne blokira sintezu cijelog niza drugih životno važnih spojeva.

Biljne aminokiseline i peptide biljka vrlo brzo apsorbira i unosi u biljni sok. Zahvaljujući svojstvu laganog prolaza kroz stanične membrane, aminokiseline neometano ulaze u procese metabolizma pa mogu u samo nekoliko sati utjecati na funkciju biljke. Ako preparati osim amino-kiselina i peptida male molekularne mase sadrže i anorganske tvari poput makro- i mikroelemenata, deklarirani su kao or-ganska gnojiva na bazi aminokiselina.

Na našem tržištu, u bolje opskrbljenim poljoljekarnama može se naći nekolicina takvih preparata (Ergonfill, Poly Amin, Protifert, Radifarm) i dr.

Mikrobiološki poboljšivačiU skupinu bioloških stimulatora rasta

biljaka pripadaju mikrobiološki pobolj-šivači, koji se proizvode kao mješavine više različitih vrsta bakterija, samih ili u kombinaciji s kvascima, makro- i mikro-elementima, biljnim ekstraktima, biljnim hormonima i drugim sekundarnim meta-bolitima. Neki od pripravaka na našem tržištu su „MK-5“, “Plants Protector Thi-ofer”, „Slavol“.

Stimulatori rasta djeluju kao siner-gisti, odnosno, katalizatori metabo-ličkih procesa u biljkama, pomažući im da prebrode nepovoljne uvjete okoline, ili ih stimulirajući u boljem iskorištenju postojećih resursa.

Auksini su biljni hormoni koji stimu-liraju diobu i diferencijaciju stanica, sudjeluju u regulaciji razvoja ploda, te potiču razvoj adventivnog korijenja

Na tržištu se nalaze preparati koji, uglavnom, osim dvadesetak amino-kiselina sadrže i polisaharide te betai-ne i vitamine B1 i B2 koji, primijenjeni na biljke, potiču sintezu encima i esenci-jalnih peptida, djelujući kao bio-kata-lizatori i promotori metaboličkih pro-cesa, a time i potencirajući rast biljke.

povrćarstvo


Preparat „Trichodex“, izrađen na os-novi gljive Trichoderma harzianum koristi se i kao fungicid. Navedene skupine sti-mulatora rasta potiču metaboličke pro-cese u biljkama, povećavaju otpornost na fiziološki stres i neke biljne bolesti i smatraju se prirodnim promotorima rasta biljaka, koji u konačnici mogu pridonijeti povećanju prinosa.

Mogu se primjenjivati kao prašiva, to-piva prašiva za umakanje ili folijarnu pri-mjenu, te tretiranjem tla (prašiva, granule, pelete, fertirigacija).

Mineralna gnojivaU skupinu anorganskih stimulativnih

tvari ubrajaju se mineralna gnojiva. U novije doba sve se veći interes javlja za sporootpuštajućim mineralnim gnojivima, jer je za optimalni rast biljaka neophodno da gnojiva osiguraju dovoljno hraniva ne samo za početni rast biljaka već i tijekom cijelog razdoblja uzgoja.

Veliki interes za ovu skupinu gnojiva može se pripisati sljedećim razlozima: dostupnosti hranjivih tvari biljci tijekom cijele vegetacijske sezone; smanjenju gubitaka hraniva izazvanih ispiranjem; smanjenju kemijskih i bioloških reakci-

Fitohormoni za ožiljavanje presadnicaPostoji mnoštvo pripravaka s fitohormonima za ožiljavanje presadnica i re-

znica drvenastih kultura (Seradix, Rigenal P i sl.) Ako ne želite koristiti indu-strijski prah za ožiljavanje, postoji prirodniji način da potaknete razvoj korije-novog sustava na reznicama. Vrlo učinkovito prirodno sredstvo je sok vrbe, koji ima značajnu koncentraciju hormona auksina. Pripremanje sredstva za ožiljavanje nije komplicirano, a učinak može biti iznenađujući.

Drvo vrbe u prirodi raste vrlo brzo, a svaki dio stabla je potencijalna sadni-ca. Prirodno sredstvo za ožiljavanje se dobiva kad se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zaslužni za ožiljavanje.

Kako to učiniti?Narežete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke štapiće, stavite u sta-

klenu ili keramičku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. U tu vodu stavite reznice i ostavite preko noći.

ja koje uzrokuju imobilizaciju soli u tlu, odnosno njihov prelazak u biljci nepri-stupačne oblike; manjem oštećenju sje-mena i sadnica od visokih koncentracija soli; izostanku paleži listova uzrokovane primjenom visokih koncentracija mineral-nih gnojiva u folijarnoj prihrani; izostanku zastoja rasta tijekom vegetacijske sezone i boljem prilagođavanju okolišu; lakšem skladištenju i rukovanju s gnojivima; sma-

njenom utrošku ulaganja i rada u proi-zvodnji. Na našem je tržištu najpoznatije sporootpuštajuće gnojivo „Osmocote“, koje sadrži osnovna hraniva (dušik, fos-for, kalij, magnezij) i mikroelemente (B, Cu, Fe, Mn, Mo, Zn).

doc. dr. sc. Ivanka ŽutićZavod za povrćarstvo

Agronomski fakultet Sveučilištau Zagrebu

Nemikorizirana (lijevo) i mikorizirana (desno) presadnica rajčice. Sredstva na osnovi mikoriznih gljiva, doprinose povećanju dostupnosti hraniva iz tla

Sredstva na osnovi mikoriznih gljiva, doprinose povećanju dostupnosti hraniva iz tla. Najčešće se koriste vr-ste iz rodova Trichoderma, Glomus, Gigaspora i drugih.

Danas je na tržištu dostupna široka lepeza sporootpuštajućih gnojiva, koja se razlikuju po vremenu otpušta-nja (od 3 do 24 mjeseca) i svrsi. Upo-trebljavaju se u uzgoju presadnica povrća i ukrasnog bilja, ukrasnih trav-njaka te u rasadničarskoj proizvodnji sadnica voćarskih i ostalih drvenastih kultura.

povrćarstvo


Nakon što su reznice odstajale u otopini vrbinog soka, posadite ih u vlažan supstrat ili pijesak, pre-krijete najlonom i ostavite da se ožile. Kad reznice puste žile možete ih presaditi na stalno mjesto.

Goran Beinrauch dipl. ing. agr.

povrćarstvo

U našim vrtovima uzgajamo brojne vrste zele-nog povrća koje se međusobno jako razlikuju po svojim potrebama, a važan je kriterij i koli-ko im je hranjiva potrebno za uspješan razvoj. Dok većina povrća treba normalnu gnojidbu, postoji nekoliko vrsta koje su vrlo „pohlepne“ i trebaju više.

I u plastenicima pri sadnji povrća najprije gnojimo organikom

Koje vrste povrća smatramo pohlepnima S obzirom na njihove potrebe za hran-

jivim tvarima, biljke općenito možemo po-dijeliti u tri skupine. Najviše hranjiva tre-baju kupusnjače, tikvenjače, rani krumpir i kukuruz šećerac. Te će nam biljke uvijek biti zahvalne na dobro pognojenoj gredici. Među biljke koje trebaju veće količine hranjiva možemo uvrstiti i rajčicu, patlidžan i papriku. Povrće koje treba manje hranjivih tvari je osobito korje-nasto i gomoljasto povrće, visoki grah, mahunarke i lukovice, poriluk, blitva, nad-zemna korabica, radič i endivija,salata, matovilac i špinat.

Kod gnojidbe moramo poštivati plodo-red. Potrebno je paziti kod gnojidbe staj-skim gnojem, koje djeluje višegodišnje, ako ne znamo kojim biljkama odgovara, a za koje nije dobro. Mahunarkama (grah, grašak, slanutak, leća…) i lukovicama (luk,

češnjak, mladi luk i poriluk) osobito škodi neposredni doticaj sa stajskim gnojivom. Zato su mnogo korisnija kvalitetna organska gnojiva koja nemaju višegodišnje djelovanje i do kojih je puno lakše doći i moraju se upotrebljavati svake godine.

Najučinkovitija su moderna organska

gnojivaZa organsku se gnojidbu još uvijek

često primjenjuju domaći kompost i staj-ski gnoj, koje je dosta teško nabaviti, a sadržaj hranjiva im nije ujednačen, a udio organske tvari kreće se između 20 – 30 %.

Dugotrajnog je djelovanja više od 6 mjeseci, termički obrađen, pa ne sadrži sjeme korova i bolesti. Pelete su niske vlažnosti, pa se lako rasipaju rasipačem mineralnog gnoja.

Vrlo je ekonomičan, a utrošak je 30 puta manji od stajskog gnoja, tako može-mo reći da 20kg plantella Organika zam-jenjuje 600 kg stajskog gnojiva.

Tko je probao, uvjeren je u rezultate!

Plantella Organik može se koristiti za osnovnu gnojidbu i za prihranu u kojoj potpuno zamijenjuje mineralna gnojiva. Prikladan je za primjenu na okućnicama i u vrtovima (malim površinama), ali i na površinama velikih poljoprivrednih proi-

Nekim je vrstama povrća potrebno više organske hrane

zvođača. Organik osobito dobro pomaže i kod sazrijevanja komposta.

U ispitivanjima i pokusima koji su na-pravljeni na različitim povrtnim kulturama, voću i vinovoj lozi, utvrđeno je povećanje prinosa i više od 30%, bolja kvaliteta ub-

ranih plodova, njihovo bolje zdravstveno stanje i ranije dozrijevanje, više suhe tvari ploda, više vitamina C i veći udio ukupnih šećera.

Za stručne savjete zovite na(01/ 621 39 66)

Davor Špehar, agronom savjetnik UNICHEM AGRO

Izvrsno najkompletnije 100% organsko gnojivo je Plantella Organik, koji ima stabilan sastav s čak 67 % organske suhe tvari. Proizveden je iz kokošjeg gnoja i obogaćen s amino kiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom. Ove kiseline povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju ishranu i zbog toga na povećanje prinosa. Gnojivo ima blago alkalnu reak-ciju (pH 7,2), sadrži vrlo povoljne količine elemanata N, P i K, veliku količinu organske tvari i pepela, a u značajnim količinama sadrži mikro elemente poput Ca, Mg, Fe, Mn i Zn. Ima povoljan C/N omjer, što omogućava da se organska tvar relativno brzo razgradi, a učinak je vidljiv već u tekućoj godini.

Organik se pakira u vreće od 7,5 i 20 kg

Kod sadnje krumpira organik

je nezamjenjiv


SPO

NZO

RIR

AN

I PR

ILO

G


Ne bacajte ocvale lončaniceZa razliku od cvatućih sobnih bilja-ka koje nas privlače svojim cvjeto-vima i listovima, cvatuće lončanice tek su privremeni stanovnici naših domova koji nakon cvatnje izgube dio svoje ljepote.

Kad ocvatu, njihovi nadzemni dijelovi počnu propadati i tada je neke vrste naj-bolje baciti, dok je druge uz malo truda moguće sačuvati do iduće sezone cvat-nje. Treba im osigurati uvjete mirovanja u negrijanoj sobi, a poslije ih premjestiti na sjenovito mjesto u vrtu ili na balkonu. Lukovice i gomolji se utrape na tamnom i suhom mjestu do jesenske sadnje u vrtu.

Uzrok velikoj omiljenosti cvatućih lončanica je u privlačnim cvjetovima.

Mnogi od nas će privučeni njihovim jarkim bojama koje unose vedrinu u tmurno doba godine, posegnuti za ne-kim primjerkom iz široke lepeze vrsta i kultivara, a kad ocvatu jednostavno ba-citi . Neke od najljepših sobnih cvatućih biljaka pripadaju lončanicama: božična zvijezda (Euphorbia pulcherrima), aza-leja (Azalea indica), gloksinija (Sinnin-gia hibridi), cinerarija (Senecio cruentus hibridi), krizantema (Chrysanthemum indicum - hibridi), ciklama (Cyclamen hibridi), jaglac (Prinuda vulgaris), papu-čica (Calceolaria sp.).

An tonija Vrdoljak, dipl. ing.

Svijetlo, vlažno i svježeDa biste što dulje uživali u njihovoj cvatnji, pobrinite se već prilikom kupnje. Oda-berite čvrstu i zdravu biljku, bez listova koji žute li otpadaju te s nekoliko otvore-nih cvjetova i puno pupova.Općenito vrijedi pravilo da cvatuće lončanice vole svijetlo mjesto, svježiji zrak (10 - 15 °C) te vlažan supstrat. Pretoplo okruženje najčešći je uzrok njihova pro-padanja. Zato ih držite podalje od vrućih radijatora i osigurajte im zračnu vlagu. U toplim sobama dobro ih je smjestiti između dvostrukih prozora, ali vodi-te računa da ih ne uništi noćni mraz. Zalijevaju se rjeđe, ali temeljitije. Kad primijetite da je supstrat na dubini 1,5 - 2 cm suh, stavite lonac s biljkom u veću, plitku posudu s vodom. Nakon pola sata izvadite lonac, ostavite da se ocijedi suvišna voda iz supstrata i vra-tite na mjesto. Sačuvajmo ih dogodineNeke lončanice možemo sačuvati za cvatnju iduće godine. One koje cva-tu zimi treba nakon cvatnje držati na hladnome, a prije ljeta premjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Ako nemate vrt dobro će poslužiti sjenoviti kutak na terasi. Dakako, svakoj vrsti treba pružiti odgovarajuću njegu. Ocvali ja-glaci (Primula) posade se koncem pro-ljeća u vrt gdje nastavljaju s cvatnjom idućih godina. Begoniju i kalanhoju lako je razmnožiti vršnim reznicama u proljeće i ljeto, a ukrasnu papriku, lizi-antus i papučicu jednostavno bacite i iduće sezone kupite nove biljke. Sob-ne lukovičaste biljke ujesen posadite u vrt i nastavite njegovati kao i ostale vrtne lukovičarke otporne na zimu.

Popularne poklon-lončanice

Cvatuće lončanice imaju vodeću ulogu među sobnim biljkama, a budući da ih često dobivamo na dar zovemo ih i po klon-lončanicama. Izvrsna su zamjena za rezano cvijeće. Upravo će jarkocr-veni pricvjetni listovi božićne zvijezde ili neodoljivi cvjetovi azaleje i ciklame prvi poželjeti dobrodošlicu Novoj godi-ni. Blagdanske boje rese i plodove ukra-sne paprike (Capsicum annuum) i zimske trešnje (Solanum capsicastrum). Zimi nas još “griju” jaglac, kalanhoja i sobna crnju-ša (Erica sp.). S početkom proljeća do-move nam krase papučica i lukovičaste cvatuće lončanice - zumbuli, šafrani, tuli-pani i sunovrati. Ljeto je u znaku gloksini-je, glorioze, liziantusa (Eustoma sp.), cva-tućih begonija (Begonia - Elatior hibridi) te minijaturnih ruža koje zimi izgube lišće.Neke vrste počnu gubiti lišće već na-kon nekoliko tjedana, a druge nakon nekoliko mjeseci. No, tome niste krivi vi, nego sama priroda biljaka.


naš Jadran

Drvo doseže visinu do oko 10 m, po-činje roditi nakon 3 – 6 godina. Cvate u svibnju i lipnju, a dozrijeva kada već pad-ne lišće u listopadu i studenom. Kaki ima odvojene muške i ženske cvjetove koji mogu biti na istom stablu ili zasebno. Ako se uzgaja iz sjemena najčešće ima samo muške cvjetove pa ne može donijeti rod, a ima li i ženske cvjetove takve biljke ima-ju znatno manje plodove pa se moraju cijepiti s plemenitim i provjerenim sorta-ma. Postoje sorte koje zameću plodove bez oplodnje pa ne trebaju oprašivače, ali nemaju ni sjemenke. No, ako se oplo-de imaju veće plodove sa sjemenkama. U nekih sorata dolazi do promjene boje mesa ili pojave trpkoće ako zametnu plo-dove oplodnjom.

Manji broj sorata ima plodove jestive odmah nakon berbe (Fuyu), a većini sora-ta plodovi moraju odstajati da bi omekšali i izgubili trpkoću (Hachiya).

Cijepljenje kakija

Cijepljenje na jezičacCijepljenje se provodi u rano proljeće.

U Dalmaciji i Hercegovini i krajem velja-če. Najčešće se koristi cijepljenje na jezi-čac ili na engleski spoj. Kod takvog cije-pljenja kontakt kambijalnog tkiva između podloge i plemke je velik šta doprinosi većoj uspješnosti takvog cijepljenja. Za lakšu izvedbu, koriste se škare koje se mogu kupiti u većini poljotrgovina. Podlo-

ge moraju biti promjera oko desetak mili-metara, odno-sno da plem-ka i podloga m e đ u s o b -no pristaju. Plemke mo-raju imati 2-3 pupa, a prerez za cijepljenje se izvodi malo ispod najdo-njeg pupa. I podloga i

Rodno stablo kakija

plemka se koso prerežu pod kutem od 30° tako da duljina prereza bude oko 2,5-6 cm. Rez treba napraviti u jednom mahu kako bi bio potpuno gladak.

Važno je da prerez plemke i podloge bude izveden tako da se one nakon spa-janja potpuno spoje. Prije spajanja, malo iznad sredine prereza napravi se jezičac (crtež). Spajanje se izvodi tako da jezič-ci podloge i plemke tijesno uđu jedan u drugi kako bi bi nakon spajanja cijep izgledao kao na crtežu. Dobro cijepljenje prepoznaje se po tome što su podloga i plemka čvrsto sljubljene jedna s drugom i bez vezivanja.

Cijepljenje pod koruAko su podloge većeg promjera nego

plemka, koristi se još i cijepljenje pod koru i cijepljenje na raskol.

Samo cijepljenje bilo kojeg od ovih na-čina je čisto tehničko i ne razlikuje se puno od drugih voćaka. Bitno je dobro zamota-ti samo mjesto cijepljenja izolir trakom ili voćarskom gumicom te zaštititi voćarskim voskom. Temperaturu bi trebalo održa-

vati najmanje 18 °C u idućih 10–14 dana ko-liko je potreb-no da se primi plemka i poč-ne bubrenje pupova. Biljka mora imati do-sta vlage, ne smije biti na izravnom sun-cu i prejakom osvjetljenju.

Nino Ivančan, dipl. ing. agr. Cijepljenje na jezičac

Cijepljenje pod koru

Cijepljenje na raskol


Kaki je porijeklom iz Kine gdje se uzgaja već 2000 godina. Prvo se raširio po Istočnoj Aziji, a u 19.st. u Kaliforniju i Europu. U zadnje vrijeme sve je više novih sorata manje gorčine i trpkoće te puno bolje kvalitete.

Sorte koje nemaju izra-ženu trpko-ću su: Fuyu, Jiro, Gosho i Suruga, a sor-te izražene trpkoće su: Hiratanenashi, Hachiya, Aizu-mishirazu, Yotsumizo i Yokono.

Kaki za dozrijevanje plodova zahtijeva puno svjetla i topline.

Najčešći uzgojni oblici su vaza, a kori-sti se i popravljena piramida. Kaki ima do-sta lomljive grane pa treba uskladiti broj plodova s nosivošću pojedinih grana.

Podloge za kaki su sjemenjaci vrsta Di-ospyros lotus i Diospyros virginiana. Kori-sti se i vlastiti sjemenjak D.kaki. D. lotus je otpornija na sušu, no neke sorte nisu s njom kompatibilne i imaju manji prirod. D. virginiana traži plodnija tla i razvija ko-rijenove izdanke koje treba odstranjivati.

Iz plodova nastalih oplodnjom mogu se koristiti sjemenke za uzgoj vlastitih podloga. Plodovi se poberu prije pune zrelosti, sje-

menke se dobro operu od ostataka mesa. Sjeme se može saditi odmah

u jesen ili na proljeće. Ako se sjemenke čuvaju za proljeće ili dalje, ne smiju biti na suhom, već se stave u mokri pijesak u PVC vrećicu i drže se na temperaturi 1–5 °C u trapu.

Sjemenke se sade u lončiće promjera 20 cm, do 3 sjemenke po lončiću. Lon-čići se pune standardnom zemljom za cvijeće i ukrasno bilje i supstrat mora biti stalno vlažan. Nakon nicanja biljke traže dosta sunca i vlage. Plemke se uzimaju od siječnja do ožujka, čuvaju se na tem-peraturi od 0-3 °C, također u PVC vrećici zamotane u papirnati ručnik.

Cijepljenje pod koru

gospodarskilist

3715. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Osiguranje u poljoprivrednoj proizvodnji

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

U Republici Hrvatskoj, štete nastale u poljoprivredi od elementarnih nepogoda, svake godine se procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna. Je-dan mali dio tih šteta u poljoprivredi država nadoknadi kroz sustav pomoći koji se isplaćuje nakon prijave štete. S obzirom da naknada od države ne predstav-lja sustav naknade od štete nego predstavlja pomoć, iznos koji poljoprivrednici dobivaju nakon šteta od elementarnih nepogoda najčešće su višestruko manji od stvarno pretrpljene štete. Jedini način da se poljoprivrednici djelotvorno za-štite od svih tih rizika osiguranje je usjeva, nasada i životinja koje nude osigu-ravajuće kuće, jer se samo tako šteta može kvalitetno nadoknaditi.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

15. veljače 2014. 15. veljače 2014.gospodarskilist

38

Poljoprivrednici teško dolaze do usporedne cijene i širine po-krića osiguranja, te na taj način nisu sigurni u izbor najbolje ponu-de. Na tržištu osiguranja zastupljen je veći broj osiguravajućih društa-va, koja osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju pod različitim uvjetima osiguranja, s kojima poljoprivrednik uobičajeno nije podrobno upoznat, ili iste u potpunosti ne razumije.

Uloga brokera ovlaštenog od strane potencijalnih klijenata je pregovaranje s osiguravajućim kućama za osiguranje, pomoć pri odabiru i izradi ugovora o osigura-nju (police) i izvršenju svih odred-bi tog ugovora, posebice nadzor nad prijavom, obradom, likvida-cijom i isplatom šteta. Brokerska društva štite interese osiguranika, a njihove usluge su za klijente u potpunosti besplatne. Ako je za-interesiran veći broj potencijalnih klijenata za osiguranje u poljopri-vredi, u njihovo zajedničko ime brokerska kuća može tražiti od osiguravajućih kuća niže premije i promjene uvjeta osiguranja, te na taj način isposlovati bolju zaštitu u osiguranju.

Važnu ulogu u pronalaženju najkvalitetnije ponude, te po-sredovanju između osigurava-jućih kuća i klijenata (u ovom slučaju poljoprivrednika) imaju brokerske kuće, čija je uloga posredovanje u osiguranju i re-osiguranju. U Hrvatskoj je mali broj specijaliziranih ovlaštenih brokerskih društava za posre-dovanje u osiguranju poljopri-vredne proizvodnje, a jedna od njih je Centar Broker d.o.o. iz Zagreba, koju čini iskusni tim savjetnika, čiji je zadatak klijen-tima omogućiti odabir najbolje police osiguranja u poljoprivre-di po najpovoljnijim cijenama.

Osiguranjem usjeva, nasada i životinja umanjuje se rizik u poljoprivrednoj proizvodnji i osigurava se stabilnost dohot-ka obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Osiguranjem u poljoprivredi i dolazi do pri-jenosa rizika (posljedica osi-guranih štetnih događaja) s poduzetnika na osiguravajuća društva, a uz naknadu koja se iskazuje kao premija osigura-nja. Time se smanjuju neizvje-snosti u trenutnoj proizvod-nji te povećavaju mogućnosti planiranja proizvodnje na duži rok..

Premija za osiguranja usjeva i nasada su relativno niska, a i dr-žava dodjeljuje subvencije koje se mogu ostvariti kroz osiguranje usje-va, nasada i životinja. U djelomič-noj subvenciji premija osiguranja sudjeluju županije, općine i gradovi u skladu s njihovim proračunskim mogućnostima. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljopri-vredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2013. godini isplaćeno je 26 mi-lijuna kuna za potporu osiguranja usjeva, nasada i životinja na račune 6.135 poljoprivrednih gospodarsta-va. Potporu u osiguranju poljopri-vrednik ostvaruje nakon cjelovite uplate ugovorene premije osigu-ranja po polici osiguranja, a iznos isplate iznosi do 25% troška zara-čunate ukupne premije osiguranja. Ministarstvo poljoprivrede navelo je da se jedna od glavnih mjera budu-ćeg Programa ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. odnosi na osiguranje biljaka i životinja.

U Ministarstvu poljoprivrede predviđeno je kako će korisnike osiguranja biljaka i životinja sufi-nancirati do 65% vrijednosti godiš-nje police osiguranja sredstvima iz državnog proračuna, i sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, uz izraženu nadu

da će početak provedbe te mjere uslijediti tijekom 2014. godine.

Zbog sve izraženijih elementar-nih nepogoda, čije su štete prilič-no visoke, a premije za osiguranje usjeva relativno niske, te sufinanci-ranjem polica takvih osiguranja od strane države, poljoprivrednicima se osigurava lakše rješavanje fi-nancijskih posljedica elementarnih nepogoda. Najveći problem u sek-toru osiguranja poljoprivredne pro-izvodnje u Republici Hrvatskoj je to što poljoprivrednici nisu informirani te nemaju dovoljno razvijenu svijest o nužnosti osiguranja.

Osiguranje od elementarnih nepogodaU Hrvatskoj osiguravajuća društva nude različit oblik osiguranja od elementarnih i ostalih nepogoda u poljoprivredi, od tuče, oluje, poplava, mraza, pozebe i više vremenskih nepogoda istodobno.

Osiguranje usjeva, nasada i životinja omogućuje poljoprivrednicima zaštitu od nepredvidljivih vremenskih događanja i drugih osigurljivih opasnosti, kao i višu razinu ekonomske sigurnosti. Premije osiguranja usjeva, nasada i životinja su opravdan i racionaliziran trošak obzirom na pokrića i svote osiguranja, a i država dodjeljuje subvencije koje se mogu ostvariti kroz osiguranje usjeva, nasada i životinja.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

3915. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Osiguravanje usjevai nasada

Osiguranjem usjeva i nasada, osiguravajuće kuće pokrivaju štetu na osiguranim poljoprivrednim kul-turama, ako su za vrijeme trajanja osiguranja oštećeni ili uništeni od tuče, požara ili udara groma. Uz osiguranje od osnovnih opasnosti, ugovaratelj osiguranja može sklo-piti ostala osiguranja od prirodnih nepogoda prilično čestih u Hrvat-skoj koje uzrokuju štete na poljo-privrednim kulturama i smanjuju količinu očekivanog uroda. Jedan od čestih uzroka koji ograničava-ju uzgoj poljoprivrednih kultura su niske temperature. Zato je mogu-će dodatno osigurati štetu na osi-guranim usjevima i nasadima koju uzrokuje proljetni mraz. Ugovaratelj osiguranja može dodatnim osigu-ranjem osigurati usjeve, nasade i plodove od proljetnih mrazeva, olu-je i poplave, od opasnosti pozebe u razdoblju vegetacije i zimskog mirovanja, za osigurane voćnjake i vinograde od opasnosti slanog vje-tra, gubitka kvalitete plodova voća i stolnog grožđa, te opasnosti od gubitka sjemenske kvalitete.

Usjevi, nasadi, te njihovi plodovi koji su u tekućoj godini bili ošte-ćeni od opasnosti koje obuhvaća ovo osiguranje, u istoj godini se ne mogu ponovo osigurati protiv tih opasnosti. Utvrdi li se naknadno da je takvo osiguranje bilo sklopljeno, isto se stornira, a osiguraniku se vraća plaćena premija. Usjevi i plo-dovi koji se tijekom godine beru ili kose više puta, osiguravaju se za cjelokupni prinos.

U Hrvatskoj ne postoji jedin-stvena strategija upravljanja rizicima u poljoprivredi od suše, jer je sustavima natapanja za-stupljen zanemariv postotak poljoprivrednih površina.

Predmet osiguranjaPredmet osiguranja su biljni

usjevi i nasadi koji rastu na njiva-ma, u vrtovima, voćnjacima i vino-gradima, a kod pojedinih vrsta bilja osiguravaju se pojedini dijelovi istih zbog kojih ih uzgajamo.

Ugovaratelj osiguranja može kao predmet osiguranja osigurati usjeve, plodove, krmno bilje, ljeko-vito bilje, ukrasne biljke, voćnjake i vinograde, voćne, lozne (trsne) i šumske sadne materijale, mla-de nerodne voćnjake i vinograde, mlade nasade šumskih kultura do navršene 6-e godine te vrbe za ple-tarstvo, trsku i sl.

Policom osiguranja posebno se može kod žitarica osigurati stabljika (slama i kukuruzovina), a u sirka i metlica.

Kod povrtnih, ljekovitih i ukrasnih kultura predmet osiguranja odre-đuje se prema svrsi uzgoja. Kod korjenastog i gomoljastog bilja osi-gurava se korijen odnosno gomolj, stabljika ili sjeme (ako se posebno ugovori) kod lana ili konoplje, sje-me i opijum kod maka, plod kod hmelja i pamuka, listovi i sjeme (ako se posebno ugovori) kod du-hana. Predmet osiguranja kod kr-mnog bilja i livadskih trava je krmna smjesa, a ako se posebno ugovori predmet osiguranja je sjeme kad se krmne kulture isključivo koriste za proizvodnju sjemenskog materijala. Postrni usjevi i međuusjevi moraju se posebno osigurati.

U voćnjacima i vinogradima osi-gurava se plod odnosno urod ploda voćaka ili grožđa i mošta, a poseb-nim ugovorom ugovaratelj osigura-

Kao predmet osiguranja kod poje-dinih usjeva, nasada i plodova ugo-varatelj osiguranja može osigurati

zrno (sjeme)

nja može osigurati stablo ili trs, kod mladih voćnjaka i vinograda prije stupanja u rod, podloge, reznice i sadnice voćnog i loznog materijala, te kalem - grančice u voćnjacima i mladice u vinogradima samo kod matičnih nasada. U vrijeme od sad-nje do prvog uroda u voćnjacima i vinogradima, moguće ugovoriti osi-guranje mladih voćnjaka i vinograda koji još nisu u rodu. To osiguranje pokriva štetu na mladim nerodnim voćnjacima ili vinogradima, ako su oštećeni ili uništeni zbog tuče, udara munje, požara, oluje i sl.

Mladi šumski nasadi za stabla i šumski sadni materijal, te pruće kod vrbe za pletarstvo, stabljika kod trske također su predmet osi-guranja. Usjevi i plodovi koji se tijekom godine beru ili kose više puta, osiguravaju se za cjelokupni prinos.

Ugovor o osiguranjuU polici osiguranja usjeva ili nasa-

da moraju biti navedene ugovorne strane, rizik obuhvaćen osiguranjem, vrsta usjeva ili nasada, veličina poljo-privredne parcele, broj stabala ili trso-va, svota i premija osiguranja,datum i potpis ugovornih strana. Usjev ili nasad ne može se osigurati od rizika koji je u nastajanju ili je šteta od nje-ga već pričinjena. Ako se utvrdi da je osigurani rizik nastao prije sklapanja ugovora o osiguranju i da je oštećen usjev ili nasad, ugovor o osiguranju se poništava na zahtjev osigurava-telja. Ugovaratelj osiguranja dužan je osigurati usjev ili nasad iste vrste

Poljoprivredne kulture uzgaja-ne u suvremenim uređenim sta-klenicima i plastenicima, često su izložene prirodnim i ostalim nepogodama koje ugrožavaju njihov razvoj i količinu očekiva-nog uroda. Osiguranjem poljo-privrednih kultura u zaštićenim prostorima osiguranik pokriva štetu koja nastaje kod ošteće-nja ili uništavanja osiguranih kultura zbog tuče, požara, olu-je, munje, poplave, te šteta koje nastanu uslijed promjena mi-kroklimatskih uvjeta.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


40

na cijeloj površini. Ovo se odnosi i na usjeve i plodove koji se osiguravaju zbirno, ukoliko nije drugačije dogo-voreno. Ako se ne osiguraju svi usje-vi ili nasadi iste vrste, šteta se nado-knađuje u omjeru između osigurane i stvarne površine pod tim usjevima ili nasadima, odnosno omjeru osi-guranog i stvarnog broja stabala ili trsova.

U slučaju raskida ugovora o osi-guranju na zahtjev ugovaratelja osi-guranja ili osiguravajuće kuće zbog nepotpunog izvršavanja njihovih obveza po ugovoru, osiguravajuća kuća odnosno ugovaratelj osigura-nja je dužan platiti dio premije koji se odnosi na obračunati popust, s pripadajućom kamatom.

U slučaju izmjene u vremenskom roku sadnje, sjetve ili izmjenama u površini poljoprivredne parcele, osi-guranik je dužan za svaku izmjenu obavijestiti osiguravajuću kuću radi ispravke police, u zadanom roku, što ovisi od osiguravajuće kuće (npr. rok od 15 dana ima Triglav osiguranje) od dana kada je proveo izmjenu. Ako osiguranik ne obavije-stiti osiguravajuću kuću u zadanom roku, a prilikom likvidacije štete utvr-di se nesukladnost između osigu-rane i stvarno zasijane ili zasađene površine, odnosno između osigura-nog i stvarnog broja stabala ili trsa, šteta će se osiguraniku nadoknaditi u omjeru između osigurane i stvarne površine pod tim usjevima ili nasadi-ma, odnosno omjeru osiguranog i stvarnog broja stabala ili trsova.

Premija osiguranja proistječe iz (svote) osiguranja, premijske sto-pe iz Premijskog sustava i odgo-varajućih popusta. Premijska stopa određena je rizičnim razredom, a ovisno o rizičnosti, osiguranici su podijeljeni u tri razreda opasnosti. Premije se većinom osiguravaju na razdoblje ne dulje od jedne godine. Može se ugovoriti da se premije plaćaju u ratama, a u slučaju da dospjela rata ne bude plaćena u roku njezina dospijeća, zaračuna-vaju se zatezne kamate, ili se, ovi-sno o vrsti osiguranja, ograničavaju daljnja prava osiguranika.

Početak i završetak jamstvaJamstvo osiguravajućih kuća za

naknadu štete počinje istekom 24 sata od dana kada je uplaćena pre-mija osiguranja od strane osigura-nika, ako nije drugačije ugovoreno, Pri obročnom plaćanju obaveza za naknadu štete počinje kada je upla-ćena prva rata, ali ne prije od nastu-panja razvojnih stadija: • u vinogradima, nasadima hme-

lja i grmolikih voćnih kultura u fazi pojave izbojaka odnosno mladica

• u voćnjacima faza završetka cvjetanja

• za sadni materijal u fazi početka kretanja vegetacije;

• a za ostalo bilje nakon nicanjaJamstvo za nadoknadu štete

prestaje istekom 24. sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao dan isteka osiguranja. Jamstvo za naknadu štete može isteći i prije roka navedenog u polici osiguranja samo pod uvjetima: • nakon žetve ratarskih kultura• kod korjenastog i gomoljastog

bilja, kada je korijen odnosno gomolj izvađen iz tla

• kod vinove loze, voćaka, hme-lja, povrća i sl., kada je plod ubran i stavljen u posudu

• za sadni. materijal, ukrasno bi-lje, vrbu za pletarstvo, i sl. kada su izvađeni odnosno odrezani i složeni na njivi

Razdoblje početka i završetka jamstva za naknadu štete je razdo-blje koje se kod ozimih kultura po-klapa s vegetacijskim razdobljem nakon mirovanja i cijelim vegetacij-skim razdobljem za jare kulture. Vri-jeme trajanja jamstva za naknadu štete može trajati nekoliko mjeseci u uzgoj bilja na otvorenom i u zašti-ćenom prostoru, te postoji moguć-nost većeg broja jamstvenih razdo-blja u godinu dana. Za višegodišnje nasade osigurane od pozebe tije-kom vegetacije i zimskog mirova-nja, te osigurane do stupanja u rod i u rodu, vrijeme trajanja jamstva za naknadu štete iznosi godinu dana.

Tuča je najvažniji i osnovni rizik, jer se od njega usjevi nasadi najvi-

še osiguravaju, a neki drugi rizici su uvjetovani osiguranjem od tuče.

Načini oštećenosti i visina štete od tuče ovisi o jakosti tuče, vrsti poljopri-vredne kulture, razvojnom stadiju bilj-ke u vrijeme oštećenja i vremenskim prilikama nakon tuče. Pojave štete u Hrvatskoj je redovita svake godine, samo se ne zna vrijeme, jačina i mje-sto gdje će se pojaviti.

Vrlo često su bile godine s kata-strofalnim štetama od tuče, kad su se pojedini usjevi morali preorati i ponovo zasijati. Opći uvjeti za osi-guranje usjeva i nasada vrijede za osiguranje od rizika tuče.

Grad ili tuča je najkrupnija vrsta padavina koja dolazi iz atmos-fere. Nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene ulaznim strujama izdižu, te smrznu. Ta-kve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na zemlju gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljo-privredi.

Štete od tuče

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

4115. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Osiguranje usjeva i nasada od proljetnog mraza

Jedan od čestih uzroka koji ograničavaju uzgoj poljoprivred-nih kultura su niske temperature u proljeće. Pojave kasnih proljetnih mrazova se javljaju najčešće u fazi cvatnje, te su poljoprivredne kulture izložene opasnosti. Proljetnim mra-zom smatra se pad temperature is-pod 0°C, koji nastupi u vremenu od 15. ožujka do kraja mjeseca lipnja. Kasni proljetni mrazovi mogu poči-niti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zato je moguće do-datno osigurati štetu na osiguranim usjevima i nasadima koju uzrokuje proljetni mrazovi.

Šteta na usjevima i nasadima tijekom vegetacije i zimskog miro-vanja se nadoknađuje samo ako je postojanje mraza dokazano. Kao dokazi pojave mraza su podaci o temperaturi zraka ispod kritične vri-jednosti zabilježene meteorološkim instrumentima, vidljivi znakovi ošte-ćenosti vegetativnih i generativnih organa biljke tijekom vegetacije ti-pični za mraz: Na drvenastim biljka-ma odmah nakon mraza dolazi do kovrčanja listova i vrhova grančica, a u zeljastog bilja i do mlohavosti stabljike, a kasnije dolazi do pro-mjene boje vanjskog i unutarnjeg tkiva lista (požućenja), stabljike i ploda (nekrotično-plutasti prsteno-vi, potamni sjemeni zametak), do iskrivljivanja stabljike, izobličavanja plodova, do izostanka razvoja dije-lova ploda (klasića) ili cijelih plodo-va, a može doći i do steriliteta. Kod drvenastih biljaka dijelovi ili cijele grančice se pri mrazu sasuše, kora se kida i odvaja od drvenastog di-jela.

U nasadu zeljasti dijelovi mijenja-ju boju, kovrčaju se i na kraju tru-nu kao i od mraza, a u drvenastih dijelovima srž poprima tamnu mrku boju, kambij postaje sluzav, osnova pupoljka je tamne mrke boje a ka-snije se suši i otpada.

Osiguranje od pozebe tijekom vegetacije i zimskog mirovanja može se sklopiti tek nakon pre-gleda usjeva ili nasada od strane stručnjaka osiguravajuće kuće.

Osiguranje usjeva i nasada od rizika proljetnog mraza moguće je sklopiti sa osiguravajućom kućom samo ako su isti osigurani i od ri-zika tuče, požara ili udara groma i ako se osiguravaju svi plodovi jed-nake vrste, koje uzgaja osiguranik.

Osigurani usjevi i nasadi od pro-ljetnog mraza, tj. od šteta nastalih zbog niskih temperatura zraka is-pod 0°C, osiguravaju se u razdoblju od 15. ožujka do 30. lipnja.

Naknada od štete nastale od mraza na usjevima i nasadima isplaćuje se samo ako je postoja-nje mraza zabilježeno meteorološ-kim instrumentima, te ako su vidljivi znakovi oštećenosti vegetativnih i generativnih organa biljke tipičnih za mraz.

Početak obaveze za naknadu štete, koju prouzroči proljetni mraz na trajnim nasadima počinje u tre-nutku kada biljka dostigne određe-ni stupanj razvoja:

• u voćnjacima u fazi početka cvatnje voćki;• u vinogradima u tre-nutku početka pupa-nja vinove loze,

Kod svih ostalih kultura, jamstvo osi-guranja nastupa od 24 sata desetog dana broj dana (ovisi o osi-guravajućoj kući) od Štete od mraza na jagodi

Ugovor o osiguranju od proljet-nog mraza se može sklopiti s osiguravajućim kućama najka-snije do 15. ožujka uz prethod-nu uplatu cjelokupne premije osiguranja ili ugovorenog obro-ka premije.

sklapanja osiguranja, iako za vrtno raslinje i cvijeće ne prije 01. svibnja od 24:00 sata, a na priobalnom po-dručju od 15 travnja od 24:00 sata nadalje.

Osiguravajuća kuća ne nadokna-đuje štetu koju prouzroči mraz po-slije 30. lipnja.

Osiguranje usjeva i nasada od oluje

Ugovaratelj osiguranja može do-datno osigurati usjeve i nasade od rizika oluje, odnosno osiguranje koje pokriva štetu na osiguranim usjevima i nasadima, ako ih je ošte-tila ili uništila oluja. Oluja je vjetar brzine najmanje 17,2 m u sekundi ili 62 km na sat (8 stupnjeva po Be-aufortovoj ljestvici).

Naknada štete nastale od oluje na osiguranim usjevima i nasadima isplaćuje se samo ako je nastala šteta zbog oluje dokazana podaci-ma hidrometeorološkog zavoda od strane osiguranika. Ako u području gdje je prijavljena šteta, hidromete-orološka služba ne posjeduje po-datke o jakosti vjetra, šteta nastala zbog oluje se određuje po Beaufor-tovoj ljestvici (polomljene grane), te po neposrednim mehaničkim oštećenjima, kao što su: prijelomi, lomovi, čupanja i sl.

Osiguranje od rizika oluje ne po-kriva štete kao što su poremećaj u cvatnji i oplođivanju, vruće zračne struje, prekomjerna vlaga, polijega-nje usjeva, gljivične bolesti i sl. koje nastaju zbog vjetra slabije jakosti.

Štete od oluje

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


42

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje usjeva i nasada od rizika oluje pod uvjetom, ako su osigurani osnovni rizici po Općim uvjetima za osiguranje usjeva i plo-dova.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje od rizika oluje s većim poljoprivrednim gospodar-stvima ili združenim organizacija-ma, ako su osiguranjem obuhvaće-ne sve površine iste kulture koja je osigurana od rizika oluje, s tim da se obrađuje svaka ekonomska je-dinica posebno, odnosno samo u obliku grupnog osiguranja, ako je osiguranjem na obrađivanom po-dručju obuhvaćeno najmanje 70% površina pod usjevima ili nasadima koji su grupno osigurani od osnov-nih rizika.

Osiguranje od rizika poplaveOsiguranjem od rizika poplave

osiguravajuće kuće nadoknađuju štetu na osiguranim usjevima i na-sadima, ako ih ošteti ili uništi popla-va. Poplava nastaje ako zemljišta poplave uslijed izlijevanja rijeka iz riječnih korita ili kanala, ili ako po-puste nasipi ili brane. Osigurava-juće kuće nadoknađuju štetu koja nastaje zbog povećanje naraslih vode uzrokovano dugotrajnim ki-šama, podzemnim vodama, zbog nedjelovanja nasipa, zbog propu-štanja i rušenja nasipa i kanala, te zbog ispunjavanja naredbe, koju izda nadređeni organ kod pojedinih situacija u svezi sa stanjem vode, osim ako je naredba izdana uz su-glasnost osiguravatelja i s namje-nom da se spriječi daljnja poplava i povećanje štete na osiguranim stvarima.

Osiguranje od rizika poplave moguće je sklopiti za veća poljo-privredna gospodarstava ili zdru-žene organizacije, ako su osigura-njem obuhvaćene sve jesenske ili sve proljetne kulture, ovisno, osi-gurava li se jesenska ili proljetna sjetva i to na svim njivama i vrtnim površinama.

Ako se osiguravaju voćnjaci, vinogradi i hmeljnici,ugovaratelj osiguranja je dužan osigurati sve površine voćnjaka, vinograda ili hmeljnika.

Obveza osiguranja svih površi-na obrađuje za svaku ekonomsku jedinicu osiguranika posebno, od-nosno u obliku grupnog osiguranja, ako je osiguranjem na obrađiva-nom području obuhvaćeno najma-nje 70% površina pod usjevima, ili nasadima koji su grupno osigurani od osnovnih rizika.

Ako ugovaratelj ne osigurava sve proizvodne površine, odšteta se obračunava u razmjeru između grupno zasijane (zasađene), te osi-gurane površine pod usjeva ili više-godišnjim nasadima.

Tijekom trajanja osiguranja rizi-ka od poplave, osiguranik je du-žan u slučaju neposrednog rizika poplave, poduzeti sve potrebne

mjere za sprječavanje nastanka štete (dizanje nasipa, održavanje djelovanja odvodnog sustava, crpnih stanica i dr.). Ako nastupi poplava, osiguranik je dužan po-duzeti sve da se šteta ne poveća (okopavanje, odvođenje zaostale vode i dr.). Ako osiguranik tako ne postupa po navedenim pravili-ma, osiguravajuća kuća ne nado-knađuje mu onaj dio štete, koji je zbog toga nastao.

Osiguranje poljoprivrednih kul-tura u staklenicima i plastenicima

pokriva štete, koje nastanu kod ošte-ćenja ili uništenja osiguranih biljaka zbog:• oluje, tuče, po-žara i groma,• poplave, mra-za odnosno smr-znuća, koji je posljedica štete ili uništenja sta-klenika ili plaste-nika (zbog oluje, groma, poplave, tuče, kopnjenja

snijega, klizanja i odnošenja tla, udara vlastitog motornog vozila, zbog kvara na sustavu grijanja, zbog zastoja pri dovođenju elek-trične energije)• povišene temperature, koja na-

stane kao posljedica kvara na sustavu ventilacije,

• štete osiguranih kultura biljaka, do koje došlo kod spriječavanja nastanka osiguranog slučaja odnosno kod samog spašava-nja.

Osiguranje poljoprivrednih kultura u staklenicima i plasteni-cima ne pokriva štete od mraza odnosno smrznuća, do kojih do-lazi zbog pomanjkanja goriva za grijanje i kao posljedica najavlje-ne redukcije potrošnje električne energije.

Osiguranje, sklopljeno u smislu ovih uvjeta, vrijedi za ubrane plo-dove, koji su u stakleniku, odnosno plasteniku od plastične folije 24 sata od branja.

Ugovaratelj osiguranja može

Osiguranje od rizika oluje se ugovara najkasnije do 15 svib-nja tekuće godine.

Ugovaratelj osiguranja može sklopiti osiguranje od rizika poplave naj-kasnije do početka sjetve ili sadnje, a za višegodišnje nasade do 01 ožujka svake godine, ako u vrijeme ponude osiguranja nema nepo-srednog rizika od poplave. Osiguranje usjeva i nasada od rizika po-plava ugovara se samo ako su isti osigurani i od rizika tuče, požara ili udara groma.

Štete od poplave

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

4315. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Ugovaratelj osiguranja mora osi-gurati sve površine pod poljopri-vrednim kulturama iste vrste i sve blokove (polja, jedinice) staklenika, odnosno plastenika od plastične folije, te sve rokove sjetve odnosno sađenja. Jamstvo osiguravatelja prestaje po završenoj vegetaciji, ili najkasnije po završetku jedne godi-ne od sklapanja osiguranja.

Prije sklapanja osiguranja u cilju ocjene rizičnosti rizika, osiguravaju-ća kuća ima pravo tijekom trajanja osiguranja, pregledati osigurane poljoprivredne kulture kao i objek-te, u kojima osigurane biljke uzga-jaju, da bi utvrdio stanje u svezi s obvezama, koje izviru iz skloplje-nog ugovora o osiguranju.

Osiguranik mora voditi evidenci-ju o svim promjenama u stakleniku, odnosno plasteniku od plastične folije, koje bi mogle biti važne za ostvarenje rizika, a bez odlaganja prijaviti osiguravajućoj kući svaku štetu, odnosno kvar na konstrukciji, staklenim odnosno, plastičnim po-vršinama, elektro strojnim uređaji-ma i druge pogonske smetnje, koje bi mogle izazvati ostvarenje kojeg od rizika, koje obuhvaća osigura-nje. Također, osiguranik mora imati na zalihi rezervu materijala, potreb-nog za pokrivanje (stakla odnosno plastične folije), 5% od ukupne po-vršine staklenika odnosno plasteni-ka od plastične folije.

Ostvareni rizik od mraza utvrđu-je se na osnovu podataka s trake termohigrografa, a šteta od oluje dokazuje se na osnovu izvješća hi-

Osiguranjem poljoprivrednih kul-tura u staklenicima i plastenicima osiguravaju se poljoprivredne i druge kulture, koje se uzgajaju u plastenicima koji su izgrađeni po projektu ovlaštene projektne organizacije (s građevinskom do-zvolom), koje imaju sustav grijanja odnosno ventilacije, te osiguran rezervni izvor energije (genera-tor), koje imaju postavljene termo-higrografe, i kojima plastična folija na plastenicima nije starija od jed-ne godine.

drometeorološke službe, kao i na osnovu vrste šteta na osiguranim biljkama i objektima. Ostale štete utvrđuju se na osnovu vrste šteta na osiguranim biljkama i objektima te pregledom evidencije, koju mora voditi osiguranik.

Osiguranje mladih nerodnih voćnjaka i vinograda

Osiguranje mladih nerodnih voć-njaka i vinograda pokriva se šteta nastala zbog tuče, požara, udara groma, oluje, snježne lavine, te po-micanja ili odlome terena. Osigu-ravaju su mladi nerodni voćnjaci i vinogradi od sađenja, pa do prvog uroda. Betonski ili drveni kolci, žica i dr. kao podupirači nisu predmet osiguranja.

Mladi nerodni voćnjaci i vinogra-di osiguravaju se do visine troškova za njihovu pripremu i upravljanje s njima. Vrijednost osiguranih na-sada utvrđuje se svake godine na osnovu ukupno nastalih troškova, tako da se troškovi iz prijašnjih go-dina zbrajaju, računajući od godine podizanja nasada, pa dok nisu pro-knjiženi među osnovna sredstva.

Jamstvo osiguranja mladih ne-rodnih voćnjaka i vinograda za na-knadu štete od strane osiguravaju-ćih kuća, započinje od onog dana, kada je osiguranje sklopljeno, od-nosno onog dana, kad su sadnice posađene, (ako je osiguranje bilo sklopljeno prije presađivanja) te traje jednu godinu. Jamstvo osi-guravatelja za naknadu štete pre-staje s istekom trajanja osiguranja,

odnosno kada su mladi nasadi proknjiženi među osnovna sredstva. Tako-đer jamstvo osiguravatelja prestaje od dana početka cvatnje u godini početka rodnosti nasada, ako je osiguranje kao jednogo-dišnje još na snazi.

Za osiguranje kvalitete i količine voća pod poseb-nim uvjetima osiguranje pokriva štetu nastalu na plodovima zbog udara tuče, niskih temperatura,

ako je bilo sklopljeno dodatno osi-guranje od opasnosti proljetnog mraza i zbog toga je došlo do de-klasacije plodova. Osiguravaju se plodovi voća iz intenzivnih plantaž-nih nasada voća.

Osiguranje za količinu i kvalitetu ploda stolnog grožđa voća može se sklopiti pod uvjetima da osigura-njem su obuhvaćene sve površine iste kulture; da kod početka jam-stva osiguravanja za količinu i kvali-tetu plodova, još nije bilo oštećeno i da se voće ili grožđe osigurava od istih rizika i po osnovnom i po proši-renom pokriću.

Početak jamstva za naknadu štete počinje od dana koji je u polici osiguranja označen kao početak osiguranja, odnosno po početku formiranja plodova, a za-vršetak jamstva prestaje s berbom plodova.

Stolno grožđe u intenzivnim nasadima može se osigurati od gubitka kakvoće prouzročene od rizika tuče, požara, udara groma ili proljetnoga mraza.

Osigurati se može i količina i kvaliteta stolnog grožđa

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


44

Procjena štetaŠtete na usjevima i nasadima

sezonskog su karaktera, te se procjene od šteta moraju provesti u vrlo kratkom roku. Procjenama štete na poljoprivrednim kultura-ma utvrđuje se koliko je ošteće-nost biljaka od osiguranog rizika utjecala na smanjenje očekivanog prinosa.

Osiguranik mora u najkraćem vremenskom roku prijaviti štetu osiguravajućm društvu. U slučaju posredovanja brokerske kuće u osiguranju, osiguranik prijavljuje štetu brokerskoj kući, koja prijavu prosljeđuje osiguravajućem druš-tvu zaduženom za likvidaciju štete.

Prijava štete na usjevima i nasa-dima mora biti u pisanom obliku, a sadrži kontakt podatke osiguranika, mjesto štete, broj police osiguranja, uzrok štete, datum prijave i nastan-ka štete, vrstu poljoprivredne kul-ture, naziv poljoprivredne jedinice i površinu oštećene poljoprivredne kulture.

Za procjenu štete osiguravajuće kuće i brokeri angažiraju vlasti-te procjenitelje ili vanjske su-radnike. Estima Expertus d.o.o. iz Zagreba, tek je rijetka tvrtka u Hrvatskoj, koja kao vanjski suradnik osiguravajućih kuća sudjeluje u poslovima procjene štete na usjevima, nasadima i životinjama, te obavlja poslo-ve ocjene rizika koji prethode prihvatu u osiguranju. Imaju razvijenu metodologiju pro-cjene štete izrađenu na Agro-nomskom fakultetu u Zagrebu. Tvrtka Estima Expertus d.o.o.je razvila je meteorološku stanicu za meteorološka promatranja radi proučavanja klime i rješa-vanje problema velike vrijedno-sti određene kulture na nekoj mikrolokaciji, te se tako može otkloniti svaku sumnju u pojavu određenog rizika. Također Esti-ma Expertus posjeduju bespilot-nu letjelicu kao najbolje rješenje u procjeni šteta od oluje i divljači na većim površinama.

Prije početka procjene procjeni-telj priprema dokumentaciju za pro-cjenu štete koja se sastoji od pri-jave osiguranja, police osiguranja, dokaza o vlasništvu posjeda na ko-jem je nastala šteta, te NRC samo-kopirajućeg bloka analize uzorka štete i potvrde o izvršenoj procjeni.

Stručna i objektivna procjena šte-te u interesu je osiguranika i osigu-ravatelja, te procjenom ne smije biti oštećen niti osiguranik koji je pretr-pio štetu, niti osiguravajuća društva koja provode naknadu štete. Pro-cjena štete na usjevima i nasadima provodi se od strane procjenitelja koji su bitni u osiguravanju usjeva i nasada kao tehnički i operativni iz-vršitelji na terenu.

Procjenu provode isključivo kva-lificirane i osposobljene osobe iz oblasti poljoprivrede te kao takvi dokazani i društveno priznati. Pro-cjenitelj se odlikuje sposobnošću da prepozna i razlikuje štetu, te da utvrdi utjecaj svakog rizika na sma-njenje očekivanog prinosa. Procje-nitelji šteta na usjevima i nasadima moraju poznavati biološka svojstva bilja, razvojne stadije i organogene-zu kultiviranih biljaka, agrotehniku u biljnoj proizvodnji, fitopatogene parazite i štetnu entomofaunu koja prati život biljaka, ekološke uvjete života i razvoja bilja, manifestacije i svojstva osiguranih i neosiguranih opasnosti i njihovo djelovanje na biljke.

Uz sve to, potrebno je da pro-cjenitelj poznaje uvjete, tehniku i načela osiguranja poljoprivrednih kultura.

Procjena štete na usjevu lubenice

Šteta na nasadima i usjevima se utvrđuje preciznim analitičkim me-todama. Za analizu se uzima do-voljan broj slučajnih uzoraka koji se zasebno analiziraju mjerenjem i brojanjem. Na osnovu analiza se utvrđuje visina štete izražene u po-stotcima te služi kao dokaz o visini štete.

Procjenitelji štete moraju biti na mjestu štete i vidjeti je izravno. Na oštećenim biljkama postoje pri-marne i sekundarne štete, a pro-cjenitelj mora detaljno analizirati sva oštećenja na biljci, opisati ih

detaljno u zapisniku kako bi postotak štete bio objektivan.

Procjenitelj je dužan obavijestiti osigurani-ka koji je prijavio štetu o datumu dolaska na mjesto štete. Također procjenitelj odlučuje kod kojih kultivara tre-ba vršiti pretprocjenu, a kod kojih konačnu ocjenu, što je ovisi o stadiju razvoja i visine

štete.Procjena osiguranja usjeva ili na-

sada može se provoditi i prije skla-panja ugovora o osiguranju, utvrđi-vanjem stanja usjeva ili nasada, te revizijom rizika za vrijeme trajanja osiguranja u kritičnim stadijima ra-zvoja. U ranim stadijima razvoja bilj-ke procjenitelj provodi pretprocje-nu, a za konačno utvrđivanje štete provodi se konačna procjena.

Pretprocjena se provodi za štete koje nastaju od osiguranog rizika ti-jekom vegetacije do početka zriobe usjeva i nasada. Utvrđuje se stanje usjeva i nasada, te oblici oštećenja koji će kasnije poslužiti za pravilno utvrđivanje visine štete u konačnoj procjeni. Važno je utvrditi koje agro-tehničke mjere su poduzete radi sprečavanja većih šteta, dogovoriti ih s osiguranikom i napisati pismeni nalog.

Na procjenu štete potrebno je izaći pravovremeno, odmah na-kon saznanja o šteti.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

4515. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Osiguranjem životi-nja poljoprivrednici osiguravaju održava-nje i kontinuitet sto-čarske proizvodnje, te primjenu zaštitnih veterinarskih higijen-skih mjera na ukla-njanju uzroka koju mogu izazvati štetu i spašavaju kada je već nastupila šteta.

tih rizika karakterističnih za stočar-sku proizvodnju.

Policom osiguranja životinja po-krivaju se osnovni rizici od uginu-ća, klanja ili ubijanja iz ekonomskih razloga ili sile. Osiguranje od rizika uginuća životinja pokriva štetu, ako je životinja uginula zbog bolesti ili nezgode, a osiguranje od rizika kla-nja ili ubijanja u sili ili iz ekonomskih razloga, pokriva štetu zbog klanja ili ubijanja životinja, ako ista zbog nez-gode ili bolesti postane neupotreblji-va za uporabu kojom se ostvaruje dobit. Klanje iz ekonomskih razloga može se provesti nakon što je osi-guranik priložio pisano veterinarsko mišljenje osiguravajućoj kući koje takvo klanje odobrilo.

Predmet osiguranjaPredmet osiguranja životinja su

zdrave domaće životinje, pčele, kuć-ni ljubimci, ukrasne i egzotične živo-tinje, slatkovodne ribe i ribe u moru.

Polica osiguranja ne pokriva bo-lesne životinje, iscrpljene, zakržlja-le, slijepe i životinje u lošem stanju, životinje koje se drže pod lošim ve-terinarsko-zdravstvenim i zoohigi-jenskim uvjetima.

Osiguranje životinja vrijedi sve dok se osigurane životinje nalaze na mjestu koje je navedeno u polici osiguranja. Životinje su osigurane od ugovorenih rizika za vrijeme bo-ravka istih na poljoprivrednoj jedini-ci osiguranika, na veterinarskim sa-nitarnim punktovima, na mjestima hranjenja i bližim stočnim sajmovi-ma, te tijekom dogona i prijevoza u to mjesto i natrag, ako nije drukčije ugovoreno. U slučaju da se životi-

nje zbog prehrane ili posla, premje-štaju iz mjesta u mjesto, ta mjesta moraju biti navedena u polici osigu-ranja životinja.

Ugovarateljem osiguranja u do-govoru s osiguravajućom kućom dogovara iznos osiguranja nakon određivanja veličine rizika. Iznos osiguranja ne može služiti kao do-kaz stvarne (tržne) vrijednosti živo-tinje. Osigurana vrijednost životinja određuje se na osnovu tržišnih vrijednosti. Ugovaratelj osiguranja može ugovoriti policu osiguranja u kojoj osiguranik može snositi dio štete (franšiza). Osiguravajuće kuće prije sklapanja police osigura-nja, a radi utvrđivanja uvjeta po koji-ma se prema odredbama Uvjeta za osiguranje životinja može zaključiti osiguranje, provesti pregled životi-nje (vrijednost životinje, zdravstve-no stanje, starost, i dr.) i higijenskih uvjeta (držanje, smještaj i hranidba životinje).

Pri sklapanju police osigura-nja, ugovaratelj osiguranja dužan je osigurati sve životinje iste vrste i iste kategorije koje posjeduje. Uz pristanak osiguratelja, ugovaratelj osiguranja može osigurati samo dio životinja iste vrste, odnosno pojedi-ne kategorije životinja, koje se mogu sigurno razlikovati, uz pristanak osi-guravajuće kuće. Prilikom zaključi-vanja police osiguranja, osiguranik je obvezan bez obzira na vlasništvo i broj životinja koje osigurava, prijaviti i pokazati sve životinje iste vrste koje posjeduje, ili ih ima na bilo kojem mjestu. Neosigurane životinje iste vrste i kategorije moraju biti uvede-ne u dokumentaciju osiguravatelja (ponuda, popis životinja). One živo-tinje, koje u tijeku trajanja osiguranja postanu sposobne za osiguranje, osiguranik mora prijaviti osigurava-jućoj kući čim su životinje postale sposobne za osiguranje, te za njih zaključiti ugovor o osiguranju.

Tijekom osiguranja životinja, osiguranik je o svom trošku dužan provoditi zaštitne mjere sprječava-nja pojave zarazne, parazitarne, uz-gojne i uvjetne bolesti kojima je osi-gurana životinja izložena. Također,

Procjenitelj sastavlja zapisnik o pretprocjeni u kojoj navodi posto-tak oštećenosti pojedinih dijelova biljaka.

Konačna procjena štete provodi se neposredno pred berbu (fiziološ-ka ili tehnička berba). U slučaju da procjenitelj nije proveo pretprocje-nu, nego je odmah dao konačnu procjenu, u zapisnik upisuje podat-ke koji su potrebni za utvrđivanje ko-načne štete. Ako je konačna procje-na provedena nakon pretprocjene, procjenitelj treba ocijeniti okolnosti i faktore koji su utjecali na visinu stvarne štete, uzimajući podatke o stupnju oštećenosti utvrđenog u pretprocjeni i uvjete u razvoju do kraja vegetacije. Procjenitelj utvrđuje veličinu oštećene površine, postotak konačno utvrđene štete te urod koji bi bio da nije bilo štete. Svi podatke procjenitelj unosi u zapisnik o šteti (NCR blok- samokopirajući papir). Ako se osiguranik složi sa rezulta-tima nalaza procjene, supotpisuje uz procjenitelja zapisnik predmetne štete, a potom preuzima primjerak potpisanog zapisnika.

Osiguranje životinja

Stočarska proizvodnja zahtjeva velika ulaganja, te je ista izložena brojnim rizicima koji utječu na samu proizvodnju, te zbog navedenog poljoprivrednici trebaju na vrijeme osigurati životinje, kako bi u sluča-ju bolesti ili gubitka lakše prebrodili nastale štete. Osiguranje životinja pruža financijsku zaštitu od različi-

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


46

obavezan je postupati s osigura-nim životinjama pravilno, uredno ih hraniti, razumno iskorištavati, i po-duzimati mjere da bi se izbjegle ili smanjile štete na osiguranim živo-tinjama. Osiguravajuće kuće mogu od početka trajanja osiguranja i kod obnove, zatražiti od osiguranika da provede ekonomsko izdvajanje sta-rih zakržljalih i za daljnje osiguranje nesposobnih životinja, na račun osiguranika.

U slučaju oboljenja ili uginuća većeg broja osiguranih životinja, osiguranik mora pozvati veterinara i obavijestiti osiguravajuće društvo. Kada zbog bolesti ili nesretnog slu-čaja postoji neposredna opasnost od uginuća osiguranih životinja, osiguranik u cilju smanjenja štete organizira klanje iz nužde osigura-ne životinje kad to preporuči veteri-nar ili osiguratelj.

Ako osiguranik ne postupi po navedenim obvezama, vrijednost osiguranja se osiguraniku umanju-je onoliko, koliko je takvim postup-kom osiguratelju nastupilo poveća-nje štete.

U slučaju nastupanja osiguranog slučaja kod osigurane životinje, osi-guranik obavještava osiguravajuću kuću odmah po saznanju. Osigura-nik može prijaviti usmeno nastanak osiguranog slučaja osiguratelju, ali je obavezan osiguravatelju tu prija-vu pismeno potvrditi. Također, osi-

guranik obavještava veterinara radi utvrđivanja okolnosti koje su dovele do osiguranog slučaja, te davanja mišljenja o veličini štete.

Prilikom utvrđi-vanja štete treba utvrditi okolno-sti pod kojima je šteta nastala i izvršiti procjenu štete. Osiguranik je dužan osoba-ma koje utvrđuju štetu, dati točne podatke i sve do-kaze kojima ras-polaže, da bi se ustanovio uzrok, opseg, visina šte-te, te okolnosti

pod kojima je šteta nastala.

Naknada štete se obračunava prema vrijednosti nastradale životinje u vrijeme obo-ljenja ili nesretnog slučaja koji je bio uzrok nastanka štete, te prema stvarnoj (tržnoj) cijeni na dan ugi-nuća ili klanja iz nužde nastradale životinje.

Pored osiguranja životinja od osnovnog rizika, ako se posebno ugovori i obračuna dodatna pre-mija, ugovoritelj osiguranja može ugovoriti osiguravajuću zaštitu od jednog ili više dopunskih osigura-nih rizika, kao što su troškovi liječe-nja, gubitak rasplodne i namjenske sposobnosti, osiguranje gubitka te-leta ili ždrebeta kod poroda, osigu-ranje životinja na izložbi, nestanak i krađu životinja itd.

Osiguranje troškova liječenja životinja

Osiguranjem troškova liječenja životinja pokrivaju se troškovi lije-čenja životinja, koji nastaju zbog

ispadanja maternice ili materičinog kanala i trovanja kao posljedice ne-pravilnog tova životinja.

Ugovorom o osiguranju troško-va liječenja životinja navodi se broj veterinarskih intervencija na osigu-ranim životinjama, u čijem pokriću sudjeluje i osiguravajuće društvo. Osiguranik je dužan dati osigurava-jućoj kući na uvid evidenciju obav-ljenih veterinarskih usluga u teku-ćem razdoblju osiguranja.

Osiguravajuća društva utvrđuju nastalu štetu na osnovu računa za obavljenu veterinarsku intervenciju i račun za lijek izdan od strane lje-karne na osnovu recepta veterinara koji liječi osigurane životinje.

Osiguranje od rizika gubitka teleta i ždrjebeta kod

poroda Ovo osiguranje osiguranik može

zaključiti kao dopunski rizik uz osi-guranje osnovnog rizika priplodnih krava ili kopitara. Dopunskim osi-guranjem od rizika gubitka teleta i ždrjebeta pokriva se šteta koja na-staje uslijed uginuća teleta kod tele-nja ili ždrebeta kod ždrebljenja koje je nastalo spontano ili za vrijeme intervencije koje je poduzeo ordini-rajući veterinar, te uginuća teleta ili ždrjebeta kao posljedice preranog poroda.

Iznos osiguranja za tele ili ždrije-be može iznositi najviše do 20% od iznosa osiguranja priplodnih krava ili kopitara, a iskazuje se posebno u polici. Štetu utvrđuje osiguravajuća kuća na osnovu podataka o oplod-nji ili parenju osigurane priplodne životinje, o vremenu i tijeku poroda, koje mora predočiti osiguranik. Ti-jekom jednog osiguravajućeg raz-doblja, osiguravatelj obračunava štetu u visini dogovorene osigurane svote bez obzira na broj pobačene ili uginule teladi odnosno ždrebadi i to samo jednom.

Osiguranje rizika gubitka rasplodne sposobnosti

Kao dopunski rizik uz osiguranje osnovnog rizika kod oplođenih ko-bila i krava spada i osiguranje rizi-

Osiguranik u najkraćem roku bez odlaganja obavješta-va veterinara u slučaju kad osigurana životinja promi-

jeni uobičajeno zdravstveno stanje, te se pridržavati naputaka veterinara.

Procjenu štete radi predstavnik osiguratelja, veterinar ili vete-rinar cenzor, uz sudjelovanje osiguranika. Šteta se utvrđuje odmah na mjestu nastanka osi-guranog slučaja na osiguranoj životinji.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

4715. veljače 2014. 15. veljače 2014.

ka gubitka rasplodne sposobnosti kobila, krava i muških rasplodnih grla. Za osiguranje rizika gubitka rasplodne sposobnosti kobila i kra-va osiguranik je dužan predočiti potvrdu ordinirajućeg veterinara o izvršenom pregledu i utvrđenom postojanju graviditeta kobila i krava koje se osiguravaju. Osiguravaju se sve svoje rasplodne životinje iste vr-ste, koje su sposobne za rasplod. Procjena štete se provodi na način da osiguranik dostavlja osiguratelju potvrdu ordinirajućeg veterinara o gubitku rasplodne sposobnosti za osiguranu kobilu ili kravu, u kojoj veterinar navodi zbog čega je na-stao gubitak rasplodne sposobno-sti (uzroke i dijagnozu), poduzete mjere i terapiju, kao i nemogućnost izlječenja.

Veterinar cenzor osiguratelja može dati svoje mišljenje o potvr-di potvrdu ordinirajućeg veterinara o gubitku rasplodne sposobnosti krave ili kobile te poduzeti mjere za kontrolni pregled navedene ko-bile ili krave i dati na razmatranje opravdanost zahtjeva.

Ako su ispunjeni svi uvjeti koji su propisani dopunskim osiguranjem, osiguravajuća kuća isplaćuje osi-gurninu za gubitak rasplodne spo-sobnosti najviše 20% jedinstvenog iznosa osiguranja. Naknada za šte-tu se ne isplaćuje u slučaju kada je gubitak rasplodne sposobnosti nastao zbog gubitka rasploda ko-bile ili krave uslijed zootehničkih razloga, nedovoljne ili nepravilne hranidbe.

Za osiguranje muških rasplod-nih grla od rizika gubitka rasplodne sposobnosti, osiguranik je dužan osigurati sva rasplodna grla iste vr-ste koja su sposobna za rasplod i osiguranje.

Osiguranje muških rasplodnih grla od rizika gubitka rasplodne sposobnosti nije pokriveno, ako je gubitak nastao prouzročen pretje-ranom pretilošću, nemarnošću osi-guranika ili osobe, kojoj je on po-vjerio brigu o životinji, nedovoljnom ili nepravilnom hranidbom i obolje-njem od bolesti.

Štetu nastalu gubitkom rasplod-ne sposobnosti utvrđuje komisija koja u izvještaju mora uz ostale podatke navesti zbog čega i pod kojim je okolnostima nastao gubi-tak rasplodne sposobnosti grla. Na-stankom dopunskog rizika gubitka rasplodne sposobnosti, dopunski rizik za navedenu životinju prestaje. Osiguranje za osnovni rizik životinje nastavlja se do isteka osiguranja ili nastanka osiguranog slučaja s tim da se jedinstveni iznos osigura-nja umanjuje za osigurninu koja je isplaćena zbog gubitka rasplodne sposobnosti.

Predmet osiguranja po poseb-nim uvjetima mogu biti zdrave živo-tinje koje se osiguravaju za vrijeme boravka u karanteni, zdrave živo-tinje na izložbama ili u trgovačkim skladištima od opasnosti uginuća, klanja iz nužde ili eutanazije zbog bolesti ili nesretnog slučaja te osi-guranje životinja od rizika kastracije i ovariotomije.

Osiguranje štetaod divljači

U osiguranja različitih oblika dje-latnosti u poljoprivrednoj proizvod-nji ubraja se i osiguranje lovišta za pokriće štete koju divljač počini na poljoprivrednim kulturama. Po-većanje obradivih poljoprivrednih površina oranjem njiva do rubova šuma, zauzimanjem sve više trstika, šumaraka te preoravanjem putova divljači, smanjuju se površine za boravak i hranidbu divljači. Stoga je divljač u potrazi za hranom, sve više prisiljena posezati i za poljopri-vrednim urodima.

Od divljači najveće štete čine ze-čevi, divlje svinje, jelenska i srneća divljač. Štete na poljoprivrednim

kulturama od strane divljači najveće su tijekom ljeta i jeseni, kad divljač izlazi na polje. Aktivnost divljači, osobito divljih svinja, povećava se na poljoprivrednim površinama na kojima su zasijane žitarice i kuku-ruz u fazi prelaska iz mliječne faze zrelosti u fiziološku zrelost, a na go-moljastim kulturama nastaju rovare-njem i izbacivanjem gomolja.

Pojedinačno ili u čoporu, divljač ulazi u usjeve te nanosi štetu ga-ženjem, jedenjem, rovanjem i trga-njem. Divlje svinje čine štetu najvi-še na kukuruzu, zobi, pšenici, ali i u vinogradima. Štete od jelenske i srneće divljači na poljoprivrednim kulturama manjeg su značaja od šteta u poljoprivredi koje nastaju od divljih svinja. Na pašnjacima štete od divljači nastaju rovarenjem, te se preorana površina ne može kositi.

Štete od divljači na poljopri-vrednim kulturama nastaju kad divljač na bilo koji način smanji prinos poljoprivredne kulture, te na taj način prouzroči ne-izravan materijalni gubitak vlasniku te poljoprivredne kul-ture.

Štete od divljači

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK


48

Lovci na određeni način kroz različite oblike djelovanja (udruge, društva, pravne osobe), poljopri-vrednici kao izravni oštećenici i osiguravajuća društva, pokušavaju smanjiti ili spriječiti potencijalne šte-te. Zakonskim propisima u Republi-ci Hrvatskoj osigurano je pravno rješavanje problema odgovornosti štete od divljači. Važeći zakonski propis, izravno vezani uz štete od divljači u Republici Hrvatskoj tre-nutno su; Zakon o lovstvu („Narod-ne novine“ broj 140/05 i 75/09), te prateći provedbeni propisi.

Lovoovlaštenik je ovlaštenik prav-na ili fizička osoba (obrtnik) koji upravlja lovištem, te koja je stekla pravo lova na temelju Zakona o lovstvu. Lovoovlaštenik stječe pra-vo lova na određenom zemljištu, a pravo lova obuhvaća i gospodare-nje s divljači koje podrazumijeva i sprečavanje nastajanja šteta od divljači. Sukladno odredbama Za-kona o lovstvu, lovoovlaštenik je dužan poduzimati određene mjere za sprečavanje štete od divljači, kao što su smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzga-jati u lovištu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu, čuvanje usjeva i nasada, izgon div-ljači s ugroženog zemljišta, ograđi-vanje zemljišta, uporaba mehanič-kih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao

i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači.

Lovoovlaštenik je dužan izraditi Odluku o ustanovljenju kojom se propisuju sve mjere za sprječavanje štete od divljači. U te mjere spadaju donošenje godišnjeg plana za po-duzimanje određenih mjera za sprje-čavanje štete (sezonski, po vrstama divljači i vrstama šteta od divljači, kulturama), nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje predmetnog godišnjeg plana (mehaničkih ili ke-mijskih repelenata), pravovremena i besplatna raspodjela odgovara-jućih zaštitnih sredstava korisnici-ma zemljišta, na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu (ne pri-mjenjuje se na ograđivanje voćaka, kultura, plantažnih i sličnih nasada korisnika zemljišta, radi sprječava-nja štete od divljači).

Zakon o lovstvu nominira da je lo-voovlaštenik dužan u uzgajalištima divljači i ograđenom lovištu na svoj trošak zaštititi neposredno ugrožene usjeve i nasade odgovarajućim me-haničkim ili kemijskim sredstvima.

Za štetu koju počini divljač u lo-vištu u kojem stalno živi, odgovo-ran je lovoovlaštenik lovišta, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je bio obve-zatan poduzeti u skladu sa Zako-nom o lovstvu. Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi,

odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrijel te divljači. Ako je šteta koju počini divljač na istoj po-ljoprivrednoj kulturi ponovljena, vri-jednost pojedinačnih šteta ne može biti veća od vrijednosti očekivanog prinosa kulture.

Korisnici zemljišta, u svrhu pre-vencije štete od divljači moraju odgovarajućim sredstvima poduzi-mati mjere radi sprječavanja štete od divljači u svojim rasadnicima, voćnim nasadima i na usjevima, te surađivati u poduzimanju mjera za sprječavanje štete od divljači na svom zemljištu, sredstvima do-bivenim od lovoovlaštenika prema njegovim uputama. Također su dužni obavijestiti lovoovlaštenike o okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje štete koju može nanijeti divljač na njihovu zemljištu, a i obavijestiti ga o započetoj šteti, omogućiti lovoo-vlašteniku da na njihovu zemljištu poduzima mjere za sprječavanje štete od divljači, ukloniti poljopri-vredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehničkog vremena za berbu ili žetvu uroda. Korisnici ze-mljišta mogu zahtijevati provođenje mjera za sprječavanje šteta od div-ljači od nadležnog upravnog tijela, ako smatraju da lovoovlaštenik ne postupa u smislu navedenih odred-bi Zakona o lovstvu. Ministarstvo može donijeti naredbu o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugroža-va zdravlje ljudi, stoke, druge divlja-či ili čini drugu štetu, a na zahtjev korisnika zemljišta donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedi-ne vrste divljači koja čini veliku šte-tu, ako mjere predviđene Zakonom o lovstvu nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

Zbog povećanog rizika od šteta počinjenih od strane divljači, u Hrvatskoj je sve veći broj lo-vačkih društava koje ugovaraju police osiguranje lovišta za po-kriće štete koje divljač počini na poljoprivrednim kulturama.

MA

LI G

OSP

ODA

RSKI

SA

VJET

NIK

gospodarskilist

4915. veljače 2014. 15. veljače 2014.

Danijel Tomić, dipl.ing.agr.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači

Mjere koje se poduzimaju za sprečavanje šteta od divljači su kon-trola populacije divljači i uporaba sredstva (mehanička, kemijska) za sprečavanje šteta. Zaštitne ograde, odnosno fizičke barijere su izrađene tako da svojim dimenzijama one-mogućuju prolaz divljači. Uporaba ograde se preporuča kada je prirast divljači velik, te kad je vjerojatnost štete znatna. Od ograda se mogu koristiti električne ograde (električ-ni pastir), ograde s mirisnim mam-cima, trajne i polutrajne električne

ograde i trajne neelektrične ograde (plastične mreže, žičane mreže, mreže od prirodnog materijala).

Da bi se spriječio pristup jelenske divljači potrebno je postaviti ogradu na visinu od 2,5m. U trajnim nasadi-ma, svaka pojedinačna biljka može se ograditi mrežom, ili se mogu postaviti prozirne plastične cijevi

oko sadnice za vrijeme sadnje. Kao kemijska metoda za sprečavanje šteta od divljači mogu se koristiti re-pelenti. Kontaktni repelenti nanose se izravno na biljku koja je u stadiju mirovanja. Ne smiju se nanositi na dijelovima biljke koje su namijenje-ne ljudskoj prehrani. Prostorni repe-lenti se postavljaju blizu biljaka koje želimo zaštititi, te svojim neugodnim mirisom odbijaju divljač. Prilikom uporabe repelenata treba mijenjati vrstu repelenta, kako se divljač ne bi naviknula na istovjetni miris, te na-kon kiše ponovo nanijeti repelente, jer ih kiša ispere.

U slučaju štete od divljači na poljopri-vrednim usjevima i nasadima, oštećenik kada uvidi štetu od divljači na svojim po-ljoprivrednim nasadi-ma, a pridržavao se svojih obveza predvi-đenih Zakonom o lov-stvu u tijeku uzgoja, odmah bez odgode kontaktira s lovoo-vlaštenikom (lovačko društvo) u čijem lo-

vištu se nalazi predmetna poljopri-vredna površina. Oštećenik mora prijaviti štetni događaj uz popunja-vanje prijave i prilaganje potrebne popratne dokumentacije kod osigu-ravatelja (osiguravajuće društvo kod kojeg je osiguran lovozakupnik).

Osiguravajuće kuće odmah na-kon prijave štete angažiraju pro-

cjenitelja za utvrđivanje štete od divljači. Procjenitelj provodi struč-nu procjenu štete od divljači u vrlo kratkom roku nakon saznanja o šteti. Oštećenik se obavještava od strane ovlaštenog procjenitelja o vremenu provedbe procjene štete, te treba omogućiti procjenitelju, da obvezno u prisustvu predstavnika lovačkog društva obavi očevid, te sastavi zapisnik o procjeni štete od divljači.

Konačnu procjenu štete od divljači procjenitelj provodi pred berbu. Oštećenik supotpisuje uz procjenitelja i predstavnika lovač-kog društva zapisnik i popratnu dokumentaciju. Jedan primjerak potpisanog zapisnika preuzima oštećenik, a drugi primjerak preu-zima predstavnik lovačkog društva. Nakon očitovanja osiguravatelja o eventualnoj ponudi naknade štete, te prihvaćanjem ponuđene odštete od strane oštećenika, završava se postupak nagodbe.

Repelenti u bočicama zajedno sa svjetlosnim uređajima za plašenje divljači

Najčešće šteta na samoj biljci nanesena od divljači je stopo-stotna. Na licu mjesta procje-nitelj utvrđuje uzrok štete (div-ljač, domaće životinje, biljne bolesti ili štetočine). Procjeni-telj utvrđuje veličinu oštećene površine, urod koji bi bio da nije bilo štete, te postotak ko-načno utvrđene štete.

Analiziramo tržište i odabiremo najpovoljnijeg osiguratelja

Pružamo stručnu pomoć u slučaju nastanka štetnog događaja

Tel: 01/ 656 0521

Mob: 099/30 80 408

E-mail: [email protected]

www.osiguranje.net

Centar Broker – SIGURNO OSIGURANI

50

NOVE TEHNOLOGIJENOVE TEHNOLOGIJENOVE TEHNOLOGIJE


Informacijske tehnologije u voćarstvuGotovo da nema gospodarske djelatnosti, a da u njen napredak nisu ušle informacijske tehnologije, a sve ide za time da bi se brže mogle donositi poslovne odluke. Onaj tko brzo donese ar-gumentiranu i opravdanu odluku, on dobiva u teškoj poslovnoj utakmici s konkurencijom.

Koji se programi nude na hrvatskom tržištu?

www.fruitdiscovery.com: softver tvrt-ke Inventivna rješenja specijaliziran za voćarstvo. Nudi i mogućnost online savjetovanjawww.egap.hr/ Prvenstveno razvijen za vođenje dokumentacije.doc.pinova.hr/ softver tvrke Pinova, razvijen za potrebe evidentiranja po-ljoprivredne proizvodnje http://www.agrivi.com/ sustav poljo-privrednicima omogućuje cjelokupno upravljanje poljoprivrednim gospo-darstvom, organizaciju i optimizaciju proizvodnog procesa

Računalni programi olakšavaju poslovanje, ali i do-nošenje tehnoloških odluka poljoprivrednim pro-izvođačima

Knjigovodstva i obračuni plaće se odavna ne rade na velikim plahtama od papira, nego je taj posao predan speci-jaliziranim softverima koji to rade auto-matski.

Poljoprivrednici obično imaju knjigo-vodstvene servise koji im rade knjigovod-stvo, izdaju račune i slično. Ono što im nitko drugi ne može raditi jest voditi dnev-nik radova i dnevnik trošenja sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivreda je ipak specifična, jer je poljoprivrednik u polju, u voćnjaku, u čizmama. Na rukama često ima rukavice i nije baš u optimalnim uvjetima, kako bi nešto pisao na računa-lo. Ako se uzme u obzir visina investici-je koje prosječan poljoprivrednik ima u proizvodnji, onda su to vrlo ozbiljni novci koji zahtijevaju analize i ozbiljno vođenje posla.

Odabrani računalni program mora udovoljavati nekim tehnološkim minimu-mima:

• mora biti jednostavan za korištenje, • mora biti na suvremenoj platformi, na

najnovijim tehnologijama koje pruža-ju najviše mogućnosti

• putem njega mogu se slati i primati tehnološke informacije

• mora biti aktualanTo je prepoznala i Europska Unija koja

ulaže velike napore ne bi li stimulirala poljoprivrednike da dosljedno vode svo-je papire po poreznoj osnovi.

S obzirom na ogromne iznose potpo-ra koje daje poljoprivrednicima, velik je Unijin interes da poljoprivrednici dostav-ljaju točne i aktualne podatke o svojim proizvodnjama.

S obzirom da analiza takvih podataka na papiru ili na nekom obrascu čini ne-premostivu prepreku njenom analiziranju informacijske tehnologije su jedine koje to mogu riješiti. Zato je prošle godine bila godina konačne odluke: poljoprivredni-ci svoje proizvodnje moraju voditi kroz nove informacijske tehnologije.

Kakvi poljoprivredni programi postoje

na tržištu? Jedan je dio razvoja

išao za time da se napravi jednostavno knjigovodstvo za poljoprivrednike. Drugi programi su se fokusira-li na vođenje evidencija putem kojih se ostvaruju potpore, dok su se treći pro-grami bazirali na vođenje evidencija za potrebe određenih standarda dobre po-ljoprivredne prakse (tipa GlobalGap).

Programi tipa Fruit Discovery fokusi-rali su se na nužnost prikupljanja tehno-loških podataka o proizvodnji, kako bi se razvili algoritmi koji omogućuju voćarima lakše donošenje tehnoloških odluka s jedne strane, ili davanju savjeta konzul-tanata voćarima s druge strane. Taj pro-gram ujedno razvija i sve prije spomenute funkcije od knjigovodstva, obrazaca za potpore i slično.

U prvoj fazi su se najbrže razvijali pro-grami kojima su se vodile, uvjetno reče-no, jednostavnije poljoprivredne proi-zvodnje kao što su ratarstvo, stočarstvo. Voćarski programi su uvijek zaostajali

u tehnološkom dijelu jer je voćarstvo najzahtjevnije, odnosno najkompleksni-je. Razlike između sorata su ogromne, pa su često potrebni posebni pristupi, a da ne govorimo među vrstama voća i skupinama voća (lupinasto je potpuno drugačije od koštičavog i jezgričavog voća).

Kakav program treba biti da bi ga korisnici koristili?

Postavlja se pitanje kako koristiti neki poljoprivredni program? Program u prvoj fazi treba dobro funkcionirati na stolnom računalu. Unosi moraju biti jednostavni, intuitivni i da ne uzimaju puno vremena poljoprivredniku za edukaciju i kasnije unošenje. Fruit Discovery za dnevno uno-šenje podataka o rezidbi, agrometeorolo-giji i fenologiji uzima manje od 5 minuta. To je osnovni zahtjev koji program mora zadovoljavati. Ako je program komplici-ran onda ga poljoprivrednik neće koristiti.

U drugoj fazi dolazi razvoj programa za korištenje na tabletima i pametnim te-lefonima kako bi imali mogućnost unosa podataka izravno s polja. To je osobito važno kod fenologije, monitoringa, ber-be, rezidbe i evidencije radnih sati radni-ka, kako bi se izbjeglo dvostruko vođenje podataka, na papiru i u programu.

U trećoj fazi je automatizacija podata-ka, a to znači, podatke koje ne mora uno-siti čovjek, neka ih ne unosi: automatske meteorološke postaje, automatski GPS sustavi praćenja rada strojeva, automat-ski monitoring bolesti i štetnika i dr.

Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

51

pisali smo nekad

15. veljače 2014. gospodarski list

pisali smo nekad

Zagreb, 8. veljače 1914. Broj 3 – Godina LXXI.

Mnogo više tužbi nego li na sjeme crvene dje-teline čuje se na sjeme lucerne. A baš se i klijavost lucerne može prosuditi po vanjskim znacima bolje nego kod ikojega drugog sjemena. Svje-že je sjeme lucerne sjajno i ima svoju izvjesnu smeđasto-žutu boju, koja kod starijeg sjemena prelazi postupno u crvenosmeđu boju ilovače. Ako podružnica raspačava sjeme lucerne svijetle, smeđasto žute i sjajne boje, to je sjeme klijavo i valjano, pa makar od njega na polju ne izraste ni pero lucerne.

Sjeme dobre kakvoćeDa je sjeme lucerne, što ga raspačava svake

godine središnjica, dobre kakvoće, proizlazi naj-bolje odatle, što se na nj nitko ne tuži u proljeće, a da je sjeme staro i nevaljano, moralo bi se to odmah opaziti. Vrlo je čudno, kad više dese-taka, a i po nekoliko stotina gospodara jedne zadruge kupuje u proljeće sjeme, pa na njem ne vidi, da je nevaljano, a u jesen ih nekolicina stane jadikovati, da sjeme nije valjalo. Ako sjeme nije valjalo, mogao si, a i morao to vidjeti kod kupovanja, jer se staro i nevaljano sjeme lucer-ne od svježega i klijavog raspoznaje kao gnjila jabuka od zdrave. Da je gospodarima žao, kad ne imadu na polju lucerne, razumijem, no tome nije krivo sjeme gospodarskog društva, pa zato ne valja po njem udarati.

Pred dvije, tri godine bilo je tužbi kod gos-podarskog društva u Križevcima na sjeme crve-ne djeteline i lucerne, jer je djetelina i lucerna na mnogo mjesta pofalila. Tog proljeća dao je Franjo Tomičević „kod postaje za istraživanje sjemenja čistiti oko 150 kg. sjemena crvene dje-teline vlastitog proizvoda. Očišćeno sjeme bude plombirano, a jer je i inače bilo lijepo, kupi ga tadanji upravitelj gosp. Oberhofer za zavodsko gospodarstvo, samo da bude siguran, da ima valjano sjeme.

Međutim se gosp. Oberhofer u jesen tužio, da mu je pofalila djetelina kao i oni koji su sijali sjeme gospodarskog društva. No, da sjeme nije bilo krivo nego vremenske prilike i neki nepo-

desni odnošaji u tlu, proizlazi odatle, što na gor-njoj polovici jedne površine od nekoliko jutara nije bilo ni jednog pera djeteline, dok je donja, koja se nalazila u nizini, bila pokrita gustom bujnom djetelinom. Godine . 1912. sijao je gosp. Oberhofer lucernu dvaput, na istom komadu bez svakog uspjeha, makar je sjeme bilo istraženo, prije drugog sijanja u postaji i pronađeno kao vanredno klijavo.

Zašto dolazi do neuspjeha sjetveTi primjeri govore već sami po, sebi, da se ra-

zlog za neuspjeh usjeva crvene djeteline i lucerne ne imadu uvijek tražiti u sjemenu, već i izvan njega. A može se reći, ako gospodarima, koji su posijali sjeme kupljeno kod gospodarskog društva, djetelina izostane, da se tome nikad ne imadu tražiti razlozi u sjemenu, već uvijek izvan njega. Razlozi, radi kojih i iz najboljeg sjemena ne bude djeteline i lucerne, jesu sljedeći.

1. Sjeme djetelinsko dolazi prigodom sjetve vrlo plitko u zemlju. A kako u doba sjetve znadu udariti jaki mrazovi i smrzavice, često se smrzne zemlja u tankom sloju tik površine, a baš se u tom sloju nalazi pretežni dio tek proklijalog dje-telinskog sjemena. Opetuju li se mraz i smrzavica nekoliko puta, tek izbila njezina klica uginut će. Ta osjetljivost traje na sreću samo kratko vrijeme. Čim iz sjemena izbije korijen u zemlju, a nad zemlju prvi listovi, mlada je biljka dovoljno otporna protiv studeni.

Ne mora biti baš studen, koja tek klijućem sjemenu može nauditi, u proljeće mjeseca ožujka znade često zavladati suho vjetrovito vrijeme. Uslijed tog vremena, koje ne treba nipošto da naudi drugom bilju, osuši se često zemlja u to-

likoj mjeri, da mlada klica ugine od nedostatka vode, ona posmeđi i ugine.

2. Sjeme se djeteline sije kod nas često u ozimo žito, a da se ovo prije sjetve djeteline ne drlja. To je zlo! Svatko je mogao opaziti, kako se preko zime tlo na površini, zamolji i zatvori. Na taj način ne dospije sjeme u zemlju, već ostane ležati na glatkoj površini, pa je tako u pojačanoj mjeri izvrgnuto utjecaju studeni i suše.

3. U vlažnim godinama znade često korov u žitu silno prevladati, a i žito znade se razbusati i razbujati, da se mlade djetelinske biljke mora-ju ugušiti. No velika vlaga znade loš utjecaj na mlade biljke i drugačije očitovati. Posijemo li u jednom loncu djetelinu, pa je dobro zalijeva-mo i držimo na toplom mjestu, mlade će biljke silno bujati, ali naskoro uginuti, i to stradat će korijen. Biljčice će nadzemno biti posve zdravog izgleda, ali će bit izvaljene. Pri pregledavanju opazit ćemo, da je korijen zgnjilio. Slični od-nošaji znadu zavladati i na polju za vlažnih i toplijih proljeća.

4. Sjeme je lucerne mnogo osjetljivije pre-ma navedenim utjecajima od sjemena crvenih djetelina, a osim toga traži lucerna stanovitu množinu vapna u tlu. Teška ilovasta i glinena tla sa sadržajem vapna ispod ½ % nisu za lu-cernu. Ta su tla osobito u donjim slojevima za lucernu prevlažna, pa ako i lucerna , za suhih proljeća nikne, i dalje se razvije, ona ipak druge, treće godine posve iščezne. Na takvim tlima, ali i sjeme vrlo rijetko dobro nikne, pa se događa da se ono po više godina uzalud sije. Na takvim tlima neka se ne sije lucerna, već crvena djetelina i grahorica.

Vidimo, da u slučaju neuspjeha s djetelinskim sjemenom, nije dosta okriviti sjeme. To se ne smi-je učiniti ni u onim slučajevima, kad susjedova djetelina uspije. Dosta je, da je on posijao sjeme nekoliko dana prije ili kasnije, da je njegovo tlo bilo snažnije ili mršavije, da je sijao djetelinu poslije koje druge biljke, pa da bude polučeni uspjeh tim okolnostima osiguran.

Pripremio Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.

Prosu|ivanje valjanosti sjemenja (2)Zašto su nekim gospodarima djetelinski usjevi stradavali

početkom 20. stoljeća, može se saznati iz članka koji je objavljen

8. veljače 1914. u broju 3 Gospodarskog lista.

U svijetu značaj ovog načina uzgoja sve više raste, posebno od strane kupa-ca koji mogu kupiti i neke druge voćne vrste poput trešnje, breskve ili pak maline usred zime tj. izvan sezone i uživati u nji-hovim plodovima. Isto tako zadovoljni su i sami proizvođači, jer je cijena plodova voća proizvedenih izvan njihove sezone nekoliko puta veća od cijene koju postižu u samoj sezoni.

Prednosti uzgojau zaštićenom prostoruOsim cijene, postoje i neke druge pred-

nosti takvog tipa uzgoja kao npr. kupac ima u ponudi visoko kvalitetan proizvod, lijepog izgleda i dobrog okusa tijekom cijele godine, a time voće uzgojeno u klimatski nepovoljnom dijelu godine na-dopunjuje pravilnu prehranu čovjeka, pro-izvedeni plodovi voća su veći, čvršće kon-zistencije i manje osjetljivi na određene bolesti, te je time moguće produljiti skladi-štenje i vrijeme ponude takvog voća.

Uzgoj maline u zaštićenom prostoru sve je popularniji zbog navedenih pred-nosti, ali takva proizvodnja je još uvijek dosta skupa, jer traži velika početna ula-ganja u podizanje odabranog oblika za-štićenog prostora i njegovo opremanje, ako je potrebno, uređajima za grijanje tj. hlađenje, pa se iz tog razloga proizvođači voća ipak drže uobičajenog načina pro-izvodnje na otvorenom. To je pogrešan pristup, jer su istraživanja pokazala da se ulaganja u cjelokupnu investiciju brzo vrate (kroz 3 do 4 godine) upravo zbog visokih cijena koje plodovi postižu na trži-štu izvan sezone.

Malina je voćna vrsta, koja formira po-lugrm, izraste oko 2 metra u visinu i obilno rodi. To je zahvalna kultura, koju nije teško uzgojiti. Malina se uzgaja za prodaju kao svježi plod, ali i za preradu i zamrzavanje, pa je financijski učinak zamjetno veći. Plo-dovi malina sadrže mnogo kiseline, šeće-ra i vitamina, pa su uz lijepu boju soka i ugodnu aromu osobito traženi na tržištu

Uzgoj voća u zaštićenom prostoru postaje sve zanimljiviji, relativno je nov i kod nas u Hrvatskoj ima malo proizvođača koji ga prakticiraju. Naime sama pomisao na uzgoj voća u bilo kojem obliku zaštićenog prostora (plastenici, tuneli, sta-klenici) uglavnom nas veže na uzgoj jagode, zanemarujući pritom da se i druge vrste mogu uspješno uzgajati u nekom obliku zaštićenog prostora.

svježeg voća. Upravo iz tog razloga, sve je veći interes za produljenje sezone mali-na. Kako bi to postigli, pro-izvođači se okreću sadnji malina u zaštićene prosto-re, osobito staklenike i visoke tunele.

Uzgoj u visokim tunelimaVisoki tuneli se smatraju idealnom op-

cijom za uzgoj malina kada temperature nisu preniske, zato što su jeftiniji način za uzgoj u odnosu na staklenike. Privremene su strukture koje nemaju elektronski niti vodovodni sustav i najčešće su pokriveni plastikom tijekom cijele godine. Podiza-njem i spuštanjem bočnih strana i gornjeg djela tunela omogućava se prirodno stru-janje zraka i kontrola temperature.

Ventilatori su postavljeni na krajevima tunela kako bi omogućili dodatno struja-nje zraka. Ovisno o veličini tunela, mogu imati i „mini aparaturu“ za održavanje po-trebne temperature i vlage zraka.

Postoje 2 glavna tipa tunela: s jednom uvalom i s više uvala. Tuneli s jednom uva-lom mogu imati izdužen okvir ili Quonse-tov okvir. Tuneli s više uvala imaju samo Quosetov okvir. Izduženi okviri su oni čiji

potporni lukovi su savijeni pod kutom koji nalikuje vrhu. Ovaj oblik visokih tunela naj-bolje podnosi teret nakupljenog snijega.

Uobičajene dimenzije tunela: širina iz-među 5 i 9 m, dužina između 18 i 28 m, te visina između 2,5 i 4,5 m. Duži tuneli obično nemaju dobru ventilaciju, dok su širi tuneli obično i niži.

Izbor proizvodnog prostora

Postoje tri načina uzgoja maline u za-štićenom prostoru. Jedan je način da se maline posade u tlo u zaštićenom prosto-ru (najčešće su to visoki tuneli), drugi je da se posade u kontejnere koji se onda iznose i unose u zaštićeni prostor ovisno o dobu godine i treći da se kontejneri s malinama drže cijelo vrijeme u zaštiće-nom prostoru. Od ta tri načina, najčešći je ovaj srednji (treba imati na umu da biljka-ma neophodno razdoblje zimskog miro-vanja s temperaturama ispod 5 oC).

Prilikom izbora lokacije za uzgoj mali-ne važno je da teren bude razmjerno ra-van i dobro dreniran, a tuneli pozicionira-ni tako da apsorbiraju što je moguće više svjetla s juga.

Za uzgoj maline izravnom sadnjom u tlo (i u zaštićenom prostoru i na polju) najvažniji čimbenik je kakvoća tla. Malina razvija razmjerno plitki korijen, (čak 90 % korijenova sustava na dubini od 50 cm). Traži duboka, dobro drenirana tla, dobro opskrbljena vodom. Prije sadnje nužno je napraviti analizu tla, te nadomjestiti sve potrebne količine hraniva u tlu, odnosno prilagoditi tlo za uzgoj malina. Važno je održavati reakciju tla - pH od 5,5 do 6,5. Ukoliko je viši pH neće doći do adekvat-nog usvajanja željeza od strane korijena

Uzgoj maline u zaštićenom prostoru

Malina je voćna vrsta koja nije osjet-ljiva na proljetne mrazeve, te tek nakon njih počinje razvijati cvjetove i plodonositi. No, sorte kasnog dozri-jevanje nerijetko stradavaju od ranih jesenskih mrazeva. U zaštićenim pro-storima omogućuje se raniji ulazak u sezonu u proljeće, a u jesen zaštita od mrazeva i na taj način produljuje sezona potrošnje.

Prilikom postavljanja visokih tunela potrebno je voditi računa o vjetru, nakupljanju snijega kao i o visini ra-sta biljaka. Tuneli najpogodniji za uzgoj malina su oni visine najmanje 2 m kako bi bilo dovoljno mjesta za porast biljaka u visinu i cirkulaciju zraka u najvišim dijelovima.

Uzgoj maline na tlu


voćarstvo

Kontejneri s malinama u zaštićenom prostoru

(na biljkama će se uočiti simptomi nedo-statka željeza), dok niski pH rezultira lošim ukorijenjivanjem, rastom i nižim urodom.

Potrebno je održavati kontrolu korova odnosno održavati tlo čisto od korova.

Proizvodnja sadnog materijala

Za uzgoj maline u zaštićenom prosto-ru, postoje tri vrste sadnog materijala: sadnice iz kulture tkiva, jednogodišnji kratki izbojci i jednogodišnji dugi izbojci.

Sadnice iz kulture tkiva imaju prednost pred ostalim sadnim materijalom, jer se proizvode u kontroliranim, te uzgajaju u sterilnim uvjetima kako bi se spriječile in-fekcije virusima i bolestima kao i napadi štetnicima. S obzirom na njihov nastanak (nisu bile pod utjecajem poljskih uvjeta) i imaju plitko razvijen korijen koji je osjetljiv na sušu, pa je kontejnere potrebno na-tapati odmah nakon presađivanja, a isto tako su osjetljivi i na mraz.

Jednogodišnji kratki izbojci su sadni-ce s razvijenim korijenovim sustavom. One su rasle tijekom prve godine i tada su izvađene iz zemlje nakon što su ušle u doba mirovanja u jesen. Prikraćuju se na 30-45 cm iznad korijena. Jednogo-dišnji kratki izbojci predstavljaju standar-dni način presađivanja sadnica maline. Nisu osjetljivi na proljetne mrazeve, pa se mogu presaditi u kontejnere i ostaviti vani tijekom proljeća bez ikakvog rizika od smrzavanja. Nedostatak im je što su one već provele jednu sezonu u poljskim uvjetima gdje su mogle biti zaraženi bole-stima ili napadnuti insektima, pa za ovako proizvedene izdanke je nemoguće 100% garantirati ispravno zdravstveno stanje. doc. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić

(nastavak u sljedećem broju)

Važno je da se maline ne sadi u tlo gdje su pretkulture bile rajčica, krum-pir, patlidžan, jagoda i sl. zbog prije-nosa bolesti korijena.

Voćarskidnevnik

Pokladno jahanje u Slavoniji, jedan je od lijepih običaja iz prošlih vreme-na koje je potrebno očuvati. Ponosni konji, još ponosniji jahači, lijep prizor za svakog. Kad bismo promatrali konja kao prijevozno sredstvo, svakome je jasno kako konj nema što tražiti u na-tjecanju s automobilom, vlakom, avio-nom. Oni i nisu na pokladnom jahanju bili tu da budu brzi i efi kasni, nego da budu ponosni, lijepi i da podsjete na tradiciju.

Voćarska tradicijaI dok ponegdje još čujemo kako neki

peku rakiju kako su je pekli naši stari (a to znači na drva, korištenjem otpa-log i drugorazrednog voća…) u voćar-stvu bismo takav način govora trebali potpuno odbaciti. I koristiti ga isključivo u promidžbene svrhe. Ali kada sam se dotakao rakije, i tu su nove spoznaje donijele mnogo dobroga. Najprije, vri-jednost rakije da se sažeti u dva glavna svojstva:

– Odabir plodova, a to znači količina i kvaliteta voćnih aroma u rakiji

– Sadržaj alkohola, a to znači da u rakiji želimo imati samo etanol

Želimo li imati najbolje arome u rakiji trebamo koristiti najbolje voće (zdravo i zrelo) i trebamo primjenjivati kao i kod vina kontroliranu, zatvorenu fermenta-ciju (kako bi ostale arome u rakiji). Po-red toga i pečenje rakije treba biti kon-trolirano.

Želimo li imati samo etanol u rakiji, onda je potrebno pozvati u pomoć fi ziku

Nove tehnologije u voćarstvu

U voćarstvu, baš kao i u svakoj gospodarskoj grani tradicija ima određenu marketinšku vrijednost, no ona je ipak od ma-njeg značaja. Od daleko većeg značaja je efikasnost, uspješ-nost, suvremenost sortimenta. Jednom rječju – znanje.

koja kaže kako su vrelišta pojedinih al-kohola kako slijedi:

– Metanola: 64,5 °C– Etanola: 78,3 °C– Propanoli: 82,4 °COstali viši alkoholi (to su alkoholi koji

grizu grlo i nepoželjni su) imaju još više temperature vrelišta. Želimo li dakle imati „mekanu“ rakiju onda u njoj tre-bamo imati samo etanol, a to znači da trebamo imati kontrolirano kuhanje na temperaturama između 78,3 °C i 82,4 °C odnosno i nešto višim, s obzirom da se para prelaskom u cijev hladi, te se onda viši alkoholi vraćaju nazad u ko-tao.

Stoga je danas praksa u pečenju ra-kije s običnim kotlovima postala:

– Fermentacija (alkoholno vrenje) voća uz pomoć selekcioniranih kvasaca (kako ne bismo imali ne-željenih produkata fermentacije u voćnom vinu – isto kao i za fer-mentaciju vinskog soka)

– Termometar u kotlu za kontrolu temperature

– Kuhanje rakije na plinu iz razloga stroge i precizne kontrole tempera-ture kuhanja

To sve ne košta skoro ništa, ali ko-šta dodatnog angažmana, razmišljanja i uvažavanja novih spoznaja. A tradicije trebamo čuvati i prisjećati se da nismo od danas ili jučer, nego da imamo boga-tu povijest.

Ali to ne znači da ćemo u grad ko-njem ili biciklom!

Damir Lučić, dipl. ing. agr.



voćarstvo

Od početka novog milenija sve češće evidentiramo značajne zaraze uzročni-kom kovrčavosti lišća (Taphrina defor-mans). Na intenzitet pojave ove bolesti najviše su utjecali meteorološki uvjeti po-četkom vegetacije bresaka i nektarina u vrijeme bubrenja pupova.

Nadzor brojnih štetnih organizama bresaka i nektarina, vrlo je važan dio teh-noloških i agrotehničkih mjera u suvreme-nim nasadima. Najčešća bolest breskve je kovrčavost lišća, a napada i nektarine.

Pritom gubitak rezervne hrane nega-tivno utječe na formiranje cvjetnih pupova i slabije “dozrijevanje” mladica.

Sušenje i propadanje voćaka

Praktičari posljedice takvih štete svo-de na hladnoću, a pritom zanemaruju intenzitet prošlogodišnjeg razvoja bolesti.

Kovrčavost lišća – najčešća bolest bresaka i nektarina Slično ranijim sezonama, početak zime 2013./2014. iznadprosječno je topao, a tek u zadnjem siječanjskom tjednu temperature zraka su zna-čajno u “minusu”. Na zimskim pupovima bresaka je već krajem protekle i početkom ove godine bio vidljiv razvojni stadij B, odnosno početak bu-brenja pupova, pa u narednom razdoblju treba planirati i provoditi prve usmjerene zaštite.

Jača i uzastopna pojava kovrčavosti lišća nakon nekoliko godina uzrokuje sušenje i propadanje voćaka. Simptomi kovrčavo-sti lišća su tipični, lako se prepoznaju, a među laicima se mogu poistovjetiti s po-javom breskvine uši uvijalice (smotalice). Završetkom listanja pojedino lišće nema normalan izgled. Mijenjaju oblik, te po-staju nakovrčani, mjehurasti, zadebljani i hipertrofirani. Često su veći od zdravog lišća, lako se lome, a ovisno o biljnoj vrsti i sorti nakovrčani dijelovi mijenjaju boju u zeleno-bijelu ili crvenkastu. Prepoznatlji-ve promjene postaju vidljive oko 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova, a inficirano je lišće vrlo uočljivo tijekom pro-ljetnih mjeseci (travanj, svibanj). Plojka lista je inficirana djelomično ili potpuno. Ubrzo se na donjoj strani hipertrofiranog dijela razvije lagana bijela prevlaka, a nakon toga se zaraženo lišće osuši i ot-pada. Ovisno o raspoloživim oborinama (natapanju) i ishranjenosti, tijekom ljetnih mjeseci voćke naknadno regeneriraju Taphrinom uništenu lisnu površinu.

Osim na lišću, štetne posljedice uzroč-nika kovrčavosti javljaju se na izdancima, te plodovima breskve i nektarine. U Italiji su opisane štete od kovrčavosti na cvje-tovima, koji nakon infekcije deformiraju i obično otpadaju prije pojave simptoma.

Osjetljivost sorata na bolest

Na pojavu kovrčavosti bitno utječe osjetljivost ili tolerantnost sorata breskve i nektarine. Prema ranije uvriježenim spo-znajama nektarine su jače zaražene od bresaka, a sorte bresaka bijele boje mesa ploda su manje napadnute nego sorte žutog mezokarpa. Rane i ranije sorte bre-saka se zbog brzog listanja također sma-traju relativno otporne.

Budući za naše klimatske uvjete ne-mamo sigurnih podataka o tolerantnosti ili osjetljivosti sorata na kovrčavost lišća, preporučuje se redovita preventivna za-štitu primjenom učinkovitih fungicida. Najveći dio godišnjeg ciklusa na stablima bresaka i nektarina gljiva Taphrina defor-mans provodi kao saprofit. Primarne za-raze osjetljivih voćaka su moguće u raz-doblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška.

Ovisno o klimatskim uvjetima, osjetljivo razdoblje na infekcije uzročnikom kovr-čavosti u kontinentalnom području naše zemlje traje 10-tak dana do 9 tjedana. Uz postojane jačeg izvora bolesti, tijekom osjetljivog stadija voćaka primarne zara-ze budu ostvarene za dovoljno vlažnih i kišnih dana (relativna vlažnost veća od 95%, više od 10 mm oborina, barem 10 h vlaženja biljnih organa), uz temperature zraka 10-20 °C.

Tek početkom novog milenija istraži-vanja u Italiji potvrdila su mogućnost pri-marnih infekcija pri temperaturama zraka nižim od 5 °C.

U svijetu su zabilježeni značajni eko-nomski gubici uroda bresaka (50 %) zbog pojave i razvoja kovrčavosti li-šća, a poznate su i neizravne štete od kovrčavosti zbog regeneracije izgu-bljenog lišća.

Simptomi kovrčavosti lišća bresaka i nektarina uzrokovani gljivicom Taphri-na deformans Zbog defolijacije otpada većina za-

metnutih plodova, a gubitak lišća još može uzrokovati štete na mladicama od jače sunčane radijacije.

Istraživanja moguće otpornosti 1.103 genotipa bresaka i nektarina na kovrčavost lišća je potvrdila čak 62 % vrlo osjetljive testirane popu-lacije, pa nema sorata breskve i nek-tarine potpuno otpornih na kovrča-vost lišća.

Tijekom svibnja uzročnik bolesti se na oboljelom lišću “oplodi” i formira bijelu prevlaku


voćarstvo

SuzbijanjeNajčešće se za suzbijanje kovrčavosti

lišća koriste bakarni pripravci. Tradicio-nalno se u praksi zbog bolje “ljepljivosti” preporučuje bakarni-sulfat (“Bordoška juha”) za tzv. “plavo prskanje” voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja. Od “gotovih tvorničkih preparata” prednost imaju pripravci s barem 50 % djelatne tva-ri (Nordox WG, Kupropin WP, Champion WG i dr.) Pred bubrenje pupova se aplici-raju u 2-3 puta povišenoj koncentraciji od propisane za primjenu u vegetaciji.

Zbog blagih zima u mediteranskom uz-gojnom području (Istra, Primorje, Dalmaci-ja, otoci, dolina Neretve, Konavle i dr.) “in-fekcijsko razdoblje” kovrčavosti je znatno duže nego u kontinentalnim regijama.

U tim je područjima pripravke na osno-vi bakra potrebno koristiti već nakon je-senskog otpadanja lišća (npr. u studenom ili prosincu). Nekih godina iznadprosječ-no tople zime (npr. 2006./07., 2007/08. i 2008./09.) potvrdile su da jesensko pre-ventivno tretiranje bresaka i nektarina ba-karnim pripravcima treba također provo-diti u kontinentalnim regijama. Bakarni se fungicidi zbog fitotokičnosti ne smiju kori-

Djelatna tvar Pripravci %

bakreni sulfat Modra galica K, Plavi kamen K 1,5

bakreni oksiklorid Bakreno vapno WP, Gypso, Kupropin, Cupro-caffaro, Rame Caffaro WP, Neoram WG 0,5-1

bakreni hidrokisd Champion WP i WG, Blauvit, Champion tekući SC, Cuproline, Kocide DF 0,5-1

bakar-hidrokisid-kalcij sulfat kompleks

Bordoška suspenzija WP, Bordoška juha WP, Bordoška juha caffaro WP 1,5

bakar-hidrokisd-Ca-klorid kompleks + cink sulfid Cuprablau Z WP, Cuprablau Z Ultra WP 0,75-0,8

bakar & mineralno ulje Crveno Ulje EC, Plavo Ulje, Modro Ulje 2-3

ditianon Delan SC 750, Delan 500 SC, Delan 700 WDG 0,075-0,1

dodine Chromodin WP, Dodine S-65 WP 0,1

ciram Ziram 76 WG 2,5 kg/ha

tebukonazol & trifloksistrobin Nativo WG 0,02 %

klortalonil* Daconil 720 SC* 2 l./ha

stiti na breskvama, nektarinama i ostalim koštičavim vrstama tijekom vegetacije. Stoga u godinama kad zbog prohladno-vlažnog razdoblja osjetljiv stadij voćaka na zaraze “tafrinom” potraje 6 ili više tje-dana, osim “plavog prskanja” treba još naknadno koristiti organske fungicide. U proljeće, nakon bubrenja pupova pre-poručuje se primjena slijedećih djelatnih tvari: ditianon (Delan 700 WDG), dodin (Dodine S-65, Chromodin WP), ciram (Zi-ram WG), tebukonazol & trifloksistrobin (Nativo WG) i klortalonil (Daconil 720 SC).

U poljskom je mikro- pokusu u Međi-murju na lokalitetu Trnovčak u mladom nasadu bresaka tijekom 2007. i 2008. godine provjerena učinkovitost 14 razli-čitih pripravaka (Bellis WG, Baycor 25 WP, Captan WP, Dodine S-65, Crveno Ulje, Champion WP, Clarinet SC, Daconil SC, Delan WDG, Delan 750 SC, Euparen Multi, Dithane M-45, Menno Florades, Zato 50 WG), a zaraza lišća uzročnikom kovrčavosti na netretiranim je stablima

Kovrčavost lišća se ne smije zami-jeniti s napadom lisnih uši na bre-skvama

bila ocijenjena u rasponu 56,42 – 69,56 %. Ipak, moguće je koristiti samo registri-rane pripravke za suzbijanje kovrčavosti lišća bresaka i nektarina navedene u ta-blici. Kasno-zimski i(ili) rano-proljetni raz-maci tretiranja su 8-12 dana.

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije se provode tijekom mirnih dana (bez ja-čeg vjetra) s povišenom relativnom vla-gom zraka, uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelo-tvornost zaštite u plantažnim nasadima bresaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m2/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je zna-čajno manji ako se na krošnju istog volu-mena utroši manje od 500 litara/ha.

mr. sc. Milorad Šubić, PSS, Čakovec

Pripravci registrirani za suzbijanje kovrčavosti lišća bresaka i nektarina u Hrvat-skoj (bakarni pripravci označeni su plavom, a organski žutom bojom)

*Registracija važi do 1.1. 2013., a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha 1.7. 2014.

Uvijek je najbolje zaštitu provesti dan ili dva prije najavljenih oborina (ako u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova nema kiše neće biti niti kovrčavosti lišća bresaka i nektarina).

tel: 01/4816-145, 01/3843-555e-mail: [email protected]

www.gospodarski.hr

CIJENA

75,00 kn

69,00 kn75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

75,00 kn

pošiljka se

uvećava za cije

nu poštarin

e obračunatu prema cjeniku Hrvatske pošte ...donosi pregled radova po mjesecima - radovi u polju, staji,

vinogradu, voćnjaku, povrtnjaku, podrumu, vrtu, na Jadranu. Nakon pregleda radova tijekom cijele godine, slijedi više od 250 stranica napisa -

stručnih i poučnih, svrstanih u sljedeća poglavlja: RATARSTVO, MEHANIZACIJA, KRMNO BILJE, STOČARSTVO, ZAŠTITA BILJA, VETERINARSTVO, PERADARSTVO, PČELARSTVO,

KUNIĆARSTVO, POLJOPRIVREDNO GRADITELJSTVO, NAŠ JADRAN, VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, PODRUMARSTVO, POVRĆARSTVO, CVJEĆARSTVO, LJEKOVITO BILJE, EKOLOGIJA, LOV I RIBOLOV, ZAKONSKI PROPISI, DOM I OBITELJ, ZANIMLJIVO I POUČNO,

AGROEKONOMIKA- isplativost proizvodnje pojedinih kultura... Na kraju knjige - pregled sajmova u Hrvatskoj za 2014. godinu

Isporuka: odmahFormat: 24 x 17 cmUvez: broširaniBroj stranica: 328

Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2013. godina

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvat-skog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internet-skim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Proizvođač Ulica i br. Mjesto Poštanski broj Kontakt osoba Telefon

AGRO BABIĆ proizvodnja i prodaja voća i voćnih sadnica Godinjak 16c Staro Petrovo

Selo 35420 Darko Babić 035/387-671

AGRO MARIJO, vl. Marijo Puljiz Lubenička 12/a Zagreb 10000 Marijo Puljiz 01/276-10-60

AGRO-CAR d.o.o. Podgorska 10, Novaki Bistranski Donja Bistra 10298 Branko Car 01/339-1017

AGROING d.o.o. M. P. Miškine bb Varaždin 42000 Dinko Brlenić 042/350-908

AGROLUKA, vl. Siniša Marinclin Dolenec 54 Buševec 10417 Siniša Marinclin 01/625-5755

AGROMEĐIMURJE d.d. Ruđera Boškovića 10 Čakovec 40000 Sanja Hrašćanec 040/660-191

BARANJSKI VOĆNJACI d.o.o. Petefi Šandora 25 Kneževi Vinogradi 31309 Kuzman Baričević 031/730-057

BJELIŠ d.o.o. Mandarinska 24 Opuzen 20355 Andrija Bjeliš 020/671-180

CORYLUS KOOPERANTI d.o.o. Rakitje, Selišće 45 Brestovje 10437 Siniša Marinclin 098/738-773

DISPLANTARIUM d.o.o. M.A. Relkovića 7 Staro Petrovo Selo 35420 Zvonko Šporčić 035/387-182

DOMINANT d.o.o. Splitska 30 Metković 20350 Slavko Korda 020/681-385

EDENSKI VRT d.o.o. Zrinski vrt 6 Virovitica 33000 Marija Ojurović 033/721-979

FITOPROMET d.o.o. Moščenićka 15 Zagreb 10000 Goran Ostojić 01/4835-733

FRAGARIA d.o.o. V Ravnice 2 Zagreb 10000 Stanko Barbarić 01/233-9729

FRAGARIA PLANTA d.o.o. Mrakov breg 3 Kupinečki Kralje-vec, Brezovica 10257 Stanko Barbarić 01/6537-162

FRUCTUS d.o.o. Sv. Mihovila 19 Velika Ludina 44316 Zorislav Kiš 044/692-113

GERONT d.o.o. F. Tuđmana bb Kaštel Novi 21216 Mate Žanić 021/230-169

GOSPODARSTVO MOULIS A. Starčevića 6 Daruvar 43500 Vlado Moulis 043/335-442

HELLEA d.o.o. Julija Knifera 4 Zagreb 10000 Mihaela Plažanin 099/2725-988

HIMERA d.o.o. Gajeva bb Cestica 42208 Stjepan Barulek 042/724-099

HORVAT d.o.o. Ludbreška bb Donji Kraljevec 40320 Tomislav Horvat 040/655-083

KAROLINA d.o.o. Vukovarska cesta 209/a Osijek 31000 Petar Turalija 031/586-101

NOVI RUŠEVAC d.o.o. Ivekovićeva 33 Zagreb 10000 Marijana Vašara 099/345-67-06

Obrt “APPLE” Mobine 32 Metković 20350 Jozo Matić 020/681-168

OPG Zlatan Kljaković Gašpić A. Stipančića 24 Zagreb 10000Zlatan Kljaković Gašpić

01/3831-662

OPUZEN INTERNATIONAL d.o.o. A. Starčevića 46 Opuzen 20355 Oliver Prović 020/671-572

PIĆULO d.o.o. Trg Opuzenske bojne 7/IV Opuzen 20355 Mate Mihaljević 020/671-178

POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Južno predgrađe 17 Osijek 31000 Krunoslav Dugalić 031/273-400

PP ORAHOVICA d.d. Stjepana Mlakara 5 Orahovica 33515Krunoslav Jakopin

033/675-625

Proizvodni obrt ˝ KUPINA ˝ Put u trojičke vinograde 8 Bešlinec 10312 Frane Ivković 01/3700-869

RASADNICI HADROVIĆ d.o.o. A. Šenoe 15 a Erdut 31206 Ante Hadrović 031/596-222

RASADNIK DARKO I. Mažuranića 17 Rovinj 52210 Gordan Trojanović 052/811-172

RASADNIK KERESTINEC d.o.o. Kerestinečka cesta II odv. br. 13 Kerestinec 10431

Gordana Paprić-Bogić

01/338-49-10

RASADNIK LONGO Madona del Campo bb Rovinj 52210 Nevija Longo 052/829-081

RASADNIK MILIĆ - Obrt za proiz.sad.mat. Z. Balokovića 7 Donji Miholjac 31540 Mario Milić 031/631-959

RASADNIK PRUD Put Narone 124 Metković 20350 Mate Volarević 020/690-631

RASADNIK-VOĆKA d.o.o. Stanka Lehote 92 Budrovci, Đakovo 31400 Ivica Tubić 031/833-175

RUZINAVI BROD Davora Zbiljskog 26 Zagreb 10000 Davor Capan 099/3138-257

SJEME d.o.o. Kopilica 5 Split 21000 Ante Majić 021/317-313

Proizvođači loznog sadnog materijala, 2013. g.

zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo 31000 OSIJEK, Vinkovačka cesta 63, tel. 031/275-200, fax 275-208

Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2013. godina


AGRO MARIJO, vl. Marijo Puljiz Lubenička 12/a Zagreb 10000 Marijo Puljiz 01/276-10-60

AGRO-CAR d.o.o. Podgorska 10, Novaki Bistranski Donja Bistra 10298 Branko Car 01/339-1017

AGROMEĐIMURJE d.d. Ruđera Boškovića 10 Čakovec 40000 Sanja Hrašćanec 040/660-191

BLATO 1902 d.d. Trg dr. Franje Tuđmana 2 Blato 20271 Zrinka Favro 020/851-642

DOMINANT d.o.o. Splitska 30 Metković 20350 Slavko Korda 020/681-385

FRAGARIA PLANTA d.o.o. Mrakov breg 3 Kupinečki Kralje-vec, Brezovica 10257 Stanko Barbarić 01/6537-162

HIMERA d.o.o. Gajeva bb Cestica 42208 Stjepan Barulek 042/724-099

ILOČKI PODRUMI d.d. Dr. Franje Tuđmana 72 Ilok 32236 Vedrana Barišić 032/590-003

Lozni cijepovi IVANOVIĆ Kralja Tomislava 23 Vukojevci, Našice 31500 Zorica Ivanović 031/697-337

Lozni cijepovi KUTJEVO d.o.o. Kamenjača 1 Kutjevo 34340 Božo Bokšić 034/314-060

Lozni cjepovi POLJAK d.o.o. Mije Hunjadi 2/B Sveta Marija 40326 Branko Poljak 040/660-217

Obrt za vinarstvo i rasadn. ŠIPUN Šipun 16 Vrbnik 51516 Ivica Dobrinčić 051/857-086

OPG Ivana Mršić Imotskih iseljenika 3 Imotski 21260 Ivan Mršić 021/843-241

OPG Rakušić Dražan Dusina 115/a Veliki Prolog 21277 Dražan Rakušić 021/606-175

POTOČKI usluge i trgovina, Janko Potočki Radoboj 238c Radoboj 49232 Janko Potočki 049/349-290

Proizvodnja sad.mat., voća i povrća ČOTO Zagrebačka 1 Opuzen 20355 Ivo Čotić 020/671-263

RASADNIK PRUD Put Narone 124 Metković 20350 Mate Volarević 020/690-631

RUDINA d.o.o. S.Lehote 92 Budrovci 31400 Ivica Tubić 031/833-175

ŠUMOOPREMA d.o.o. Duga Rijeka 3 Koprivnica 48312 Ranka Savić Maretić 048/639-069

VRGORKA-VINARIJA d.d. Fra. J. Rožića 36 Vrgorac 21276 Ivan Vukosav 020/695-715

ŽIŽEK d.o.o. Trg bana Jelačića 11 Sveta Marija 40326 Ivan Žižek 040/660-677


SKINK d.o.o. Valalta bb Rovinj 52210 Željko Prgomet 052/830-611

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU-Zavod za mediteranske kulture Marka Marojice 4 Dubrovnik 20000 Jasmina Družić 020/332-423

Uzgoj sad.mat.i ukr.b.VIR,vl. Mato Obšivač Zrinskih i Frankopana 23 Metković 20350 Mato Obšivač 020/686-223

V.V.V.V. BLAJIĆ d.o.o. Turjaci 6 Sinj 21230 Dušan Blajić 021/836-299

VIBOR d.o.o. Mosorska 2 Žrnovnica 21251 Žarko Kovačić 021/328-521

VOĆARSKI CENTAR-IVKOVIĆ d.o.o. Savska 183 Zagreb 10000 Frane Ivković 01/3691-007

VRT d.o.o. Matice hrvatske 4/1 Bjelovar 43000Katarina Poljak Laušić

043/242-470

ŽAKIĆ-COMMERCE d.o.o. Požeška 23 Cernik 35404 Vitomir Žakić 035/362-688

ŽIŽEK d.o.o. Trg bana Jelačića 11 Sveta Marija 40326 Ivan Žižek 040/660-677


u vinogradu

Osim poznavanja uzročnika protiv kojeg je uputno dezinficirati alata, važ-no je znati čime, kada i kako se ona obavlja.

Koje se bolesti prenoseu rezidbi?

Općenito, dezinfekcija nije potrebna ako se radi o gljivičnim ili bakterijskim bolestima koje se prenose putem tla ili zrakom. Naprotiv, uzročnici bolesti, koji napadaju provodne snopove ili izazi-vaju tumoraste tvorevine, sigurno se prenose i alatom za rezanje. Tako se bakterijska palež jezgričavog voća

U rezidbi vinograda i voćnjaka, na malim okućnicama, i u velikim na-sadima, do nedavno se nije vodilo računa o potrebi za dezinfekcijom škara, pila i drugog alata. Novija saznanja upućuju, da je u sprječa-vanju nekih bolesti, korisno izvoditi dezinfekciju, osobito ako se radi o bolestima koje izazivaju bakterije, neke gljive i virusi.

(Erwinia amylovora), ako se oreziva-nje izvodi u vrijeme vegetacije, može prenijeti škarama. Rak vinove loze (Agrobacterium vitis) rjeđe, a rak ma-sline (Pseudomonas savastanoi) sigur-no, šire se s bolesne na zdravu biljku, škarama i pilom. Gljive (Leucostoma, Cytospora) koje izazivaju rak kore ko-štičavog voća također se mogu prenije-ti zaraženim alatom. Neki virusi i viroidi isto tako se mogu prenijeti tijekom re-zanja (exocortis, kod agruma).

Naime, ljepljivo sluzavo tkivo u ko-jem se nalaze bakterije, jako je teško odstraniti sa zaraženog alata, što je velika smetnja kvalitetnoj dezinfekciji. Stoga mnogi stručnjaci savjetuju da je aktivne bakterijske tumore (rak-rane) najbolje nikako ne dirati, već ostaviti na stablu da se osuše.

Dezinfekcijski postupakDezinfekcija alata za rezanje obav-

lja se različitim sredstvima. Kod nas se uglavnom koristi alkohol (etilni alkohol, izopropilni alkohol) ili natrijev hipoklorit (različiti pripravci s klorom koji se koriste u kućanstvu za čišćenje i dezinfekciju). Isto tako koriste se sredstva na osnovi kvarternih amonijevih soli (BIS 2050), kojima je velika prednost što na kovine nemaju nagrizajuće djelovanje. Ako se pri rezanju starijih voćaka koriste motor-

ne pile, treba odvojiti vodilicu od lanca, sve dobro očistiti i zatim dezinficirati.

Nakon dezinfekcije, koja mora trajati najmanje 1 minutu (znatno duže ako sje-čiva nisu potpuno glatka, ako se radi o starom alatu, ili o tvrdokornim bakterija-ma), alat se mora isprati čistom vodom i ostaviti na zraku da se osuši. Sredstvo za dezinfekciju treba često primijenjivati (nakon rezanja 3 - 4 voćke, svaka dva sata, kad se jače zaprlja). U posebnim slučajevima (rak masline i sl.) alat treba dezinficirati nakon rezanja svake biljke ili dijela biljke. Zato su dobrodošle škare, napravljene tako da pri svakom prerezu ispuštaju malo tekućine za dezinfekciju (pneumatske škare). Dobro je imati du-ple škare i pilu tako da se jednim parom alata može rezati, dok se istovremeno drugi dezinficira ili suši.

Većina sredstava za dezinfekciju imaju korozivno (nagrizajuće) djelova-nje na alat, pa o tome treba voditi ra-čuna. Rezidbu treba izvoditi samo po suhom vremenu!

Ivo Kirigjija, dipl. ing. agr.

Prije dezinfekcije, alat treba dobro oči-stiti od prljavštine i svih biljnih ostataka kako bi tekućina za dezinfekciju mogla bolje djelovati za površinu alata

Nakon dezinfekcije alat se mora isprati čistom vodom i ostaviti na zraku da se osuši

Dezinfekcijom alata za rezanje, naj-lakše je uništiti viruse i viroide, jer ih svako sredstvo za dezinfekciju brzo i sigurno ubija. Gljive je teže uništiti, a bakterije koje izazivaju tumoraste tvorevine najteže.

Kad se dezinfekcija obavlja na otvo-renom, tekućinu za dezinfekciju najbolje je držati u plastičnim posu-dama sa širokim otvorom, tako da se alat može lako uroniti i izvaditi.

Nakon rezanja zaraženih biljaka ili onih za koje se pretpostavlja da bi mogle biti zaražene, osim dezinfekci-je alata, rezač mora sapunom dobro oprati ruke, zatim ih isprati tekućom vodom i tek tada nastaviti rezanjem drugih voćaka.

Jednoručne vinogradarske škare

Za deblju rozgvu koriste se dvoruč-ne vinogradarske škare

Sklopiva pila

Električne škare Pneumatske škare

Dezinfekcija alata za rezidbuRazličite škare za rezidbu

u vinskom podrumu

Što su ti sitni kristali? Kristali su kali-jeve i kalcijeve soli vinske kiseline koji se nazivaju tartarati. Njihova pojava u boci upućuje na nestabilnost koju je vi-nar trebao osigurati prije punjenja vina u boce.

Kod vina, pogotovo mladog, prije stavljanja u promet moramo osigurati određenu stabilnost kako ne bi došlo do zamućenja tartaratima.

Zbog čega dolazi do izlučivanja kristala?

Kalijeve i kalcijeve soli vinske kise-line su topive u moštu, ali pojavom alkohola tijekom alkoholne fermentacije one prelaze u ne-topiv oblik. Zbog toga u moštu ne možemo zamijetiti zamuće-nja, ali pri prvom pretoku mla-dog vina primjećujemo kristale na stijenkama inox posude ili drvene bačve. Osim alkohola, na izlučivanje kristala utje-če i niska tempe-ratura (ubrzava taloženje).

Na ovim dvjema činje-nicama bazira se tehnologija na izlaganju vina niskim tem-peraturama od 0 °C do –5 °C, 2 do 3 tjed-na. To se postiže u

Kako spriječiti stvaranje kristala vinskog kamena

Sigurno ste se susreli s ovom pojavom prilikom kupovine vina u trgovi-nama. Zamijetili ste sitne kristale u obliku taloga na dnu boce. Pojava kristala je sasvim prirodna pojava i ne šteti zdravlju ljudi. Međutim, to može biti estetski odbojno u boci.

posebnim inox tankovima sa sustavom hlađenja u podrumu ili postavljanjem inox tankova van podruma na niske temperature. Takva metoda se najče-šće primjenjuje na malim gospodarstvi-ma.

Međutim, nije uvijek jednostavna za provedbu pa se stoga malim, hobi vi-narima preporuča korištenje metavin-ske kiseline ili karboksi metil celuloze (CMC).

Metavinska kiselinaPostoje i enološki preparati koji

sprječavaju stvaranje kristala soli vin-ske kiseline. Jedan od takvih preparata je i metavinska kise-lina. Funkcija tih inhi-bitora je sprječavanje formiranja kristala i taloženja soli vinske kiseline. Time vino na određeno vrijeme postiže stabilnost. Izlaganjem tretiranog vina niskim tempera-turama (hladni test) ne dolazi do kristaliza-cije i zamućivanja.

Prednost uporabe metavinske kiseli-ne kao inhibitora kristalizacije je u tome što stabilnost vina može biti postignuta trenutno, bez hladne stabilizacije, što smanjuje troškove hlađenja. Međutim, postignuta stabilnost nije stalna što

najviše ovisi o temperaturi skladištenja vina. Kod nižih temperatura djelovanje je duže!

Kod temperature 10 do 15 oC zaštit-no djelovanje je 18 mjeseci, kod tempe-rature do 20 oC zaštitno djelovanje je 3 mjeseca, a kod temperatura 35 do 40 oC samo nekoliko sati!

Uporaba metavinske kiseline kao i ostalih inhibitora prikladna je za vina koja nisu za dugo odležavanje, što je obično slučaj kod malih vinara.

Metavinska kiselina dolazi u pro-met, u obliku je praha kojeg dodajemo prije punjenja u boce. Dodavanje se preporučuje 12 sati prije filtracije. Pri-je dodavanja u vino određenu količinu metavinske kiseline otopimo u hladnoj vodi.

Maksimalna doza je 10g/100L vina.

Karboksi metil celuloza (CMC)

CMC za razliku od metavinske kise-line, ne degradira temperaturom, što znači da u stabilnom koloidnom su-stavu s vremenom ne gubi svoje sta-bilizirajuće djelovanje. Ovo svojstvo dugotrajnijeg djelovanja daje određenu prednost CMC obzirom na metavinsku kiselinu koja degradira na višim tempe-raturama. Ukoliko vino planiramo čuva-ti na nešto višim temperaturama, tada se preporuča koristiti CMC.

Na tržište dolazi u obliku praha ili kao tekući pripravak.

Pripravak otopimo u 2 puta većem volumenu vina kojeg tretiramo. Nakon dodavanja potrebno je otopinu dobro homogenizirati u vinu.

Nakon dodavanja CMC u vino, po-trebno ga je ostaviti barem 48 sati i na-kon toga nastaviti s proizvodnim proce-sima (filtracija).

Doziranje se kreće od 40 do 80 g/100L (zakonski limit).

Marin Mihaljević Žulj, dipl. ing.

Hladna stabilizacija

Kristali vinske kiseline (vinski

kamen)


ljekovito bilje

Crnikim je uobičajeno i općeprihvaće-no ime za jednogodišnju zeljastu biljku hrvatskog naziva crnjika, koja naraste u visinu 30-40 cm i ima više ili manje raz-granatu stabljiku obraslu sitnim dlakama. Nitasti i trostruko perasti listovi smješteni su na stabljici naizmjenično. Od svibnja do rujna na vrhu ogranaka pojavljuju se mliječnobijeli, te svjetlije ili tamnije plavi cvjetovi bez čaške. Nakon cvatnje iz njih se razvijaju sjemene glavice, slične maku, u kojima se nalaze mnogobrojne sitne, sjajnocrne sjemenke blago aromatičnog i paprenog okusa. Najbolji kemijski sa-stav i najjače terapeutsko djelovanje ima sjeme biljaka koje rastu na suhom, pu-stinjskom području pa danas dokazano najbolju kvalitetu ima ulje crnog kima iz Egipta, Sirije, Irana, itd..

Crni kim – ublažava simptome alergijaCrni kim (Nigella sativa L.) pripada porodici žabnjaka i nije u botaničkom srodstvu s nama dobro poznatim začinom običnim kimom (Carum carvi L.) iz porodice štitarki. Ulje crnog kima još iz vremena faraona poznato je kao lijek za sve tegobe, a danas se, potkrijepljeno brojnim znanstve-nim istraživanjima, koristi kao učinkovito sredstvo u prevenciji i liječenju niza bolesti povezanih s imunološkim sustavom. Dodavanjem sjemenki crnog kima i uobičajena jela bit će zdravija i dobiti notu egzotičnosti.

Pripravljanje čaja od sjemenki crnog kima

Čajnu žlicu zdrobljenih sjemenki preliti s četvrt litre kipuće vode, ostaviti poklo-pljeno 15-20 minuta, procijediti i piti 1-2 šalice čaja tijekom dana.

Ulje crnog kima Daleko više od sjemenki koristi se ulje

crnog kima koje se dobiva postupkom hladnog prešanja i u kojem se nalaze naj-vrjednije ljekovite tvari ove biljke.

Brojnim znanstvenim ispitivanjima ustanovljeno je da ulje crnog kima urav-notežuje imunološki sustav i na taj način pomaže kod brojnih bolesti nastalih zbog poremećaja u njegovom funkcioniranju. Zbog oslabljenog imuniteta javlja se npr.

Crni kim kao lijekVeć u starom Egiptu crni kim je bio iznimno cijenjena ljekovita biljka. Na istoku se već stoljećima crni kim ko-risti za liječenje alergija, bronhitisa, astme, različitih upalnih stanja, neu-rodermitisa, menstrualnih tegoba, depresije, želučanih tegoba, bolje lučenje mlijeka, bolje izlučivanje mokraće itd., no tek su se prije 20-30 godina počela provoditi različita ispitivanja u svrhu potvrde njegove djelotvornosti.U sjemenkama se nalazi 35 % biljnih masnoća, 38% ugljikohidrata, 21% bjelanče-vina i 6% drugih tvari. Znatan sastojak biljnih masnoća čine višestruko nezasićene masne kiseline (58%), linolna i gamalinolenska, koje omogućuju proizvodnju pro-staglandina, tvari odgovorne za brojne biokemijske procese u našem organizmu, osobito za dobro funkcioniranje imunološkog sustava. Masno ulje sadrži 0,4-2,5% eteričnog ulja u kojem je glavna farmakološki djelatna tvar timokinon sa svojim derivatima ditimokinonom, timohidrokinonom i timolom. Količina timokinona u eteričnom ulju može varirati od 20-57%. Pri kontroli kvalitete ulja crnog kima po-sebno je važno određivanje udjela timokinona jer o njemu ovise organoleptička svojstva i ljekovito djelovanje ulja. Njegove se vrijednosti u ulju najčešće kreću između 0,1-0,6 %. Sjemenke sadrže i čitav niz drugih ljekovitih sastojaka: vitamine (provitamin A, vitamine B1, B2, B6, vitamin C, vitamin E), minerale (cink, magnezij, selen, kalcij, fosfor ) itd.


sklonost infekcijama, kao što su infekcije dišnih puteva koje se pojavljuju u sve kra-ćim razmacima, zagonetni osipi na koži, herpes, pa čak i rak.

Crni kim pomaže i kada se radi o tzv. autoagresivnom imunološkom sustavu tj. o pretjeranim imunološkim reakcijama kao što su alergije, neki oblici reumatskih oboljenja, leukemije, multiple skleroze, epilepsije itd.

Klinička ispitivanja pokazuju da je crni kim djelotvoran u zaštiti od ateroskleroze jer snižava LDL, a povećava HDL kole-sterol, bolesti gastrointestinalnog trakta (suzbijanje infekcija s Helicobacter pylori) i šećerne bolesti (smanjuje morfološke promjene i zaštićuje beta stanice gušte-rače). Ima pozitivan učinak na rad jetrenih enzima te štiti stanice bubrega od slo-bodnih radikala. Za timol iz crnog kima dokazano je djelovanje na snižavanje krv-nog tlaka.

Standardna doza je 25 kapi ulja dva do tri puta dnevno ili po dvije kapsule dva puta dnevno.

Ulje crnog kima pomaže i kod neu-rodermitisa, kožne bolesti koja izaziva intenzivan svrbež, kod ekcema, akni, glji-vičnih oboljenja kože, psorijaze, kožnih parazita (uši, grinje). Osim što se uzima iznutra, maže se i izvana po oboljelim mjestima. Radiološka terapija kod većine karcinoma dovodi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju stanicu. Studije su

ljekovito bilje

pokazale da ulje crnog kima smanjuje štetni efeft zračenja pa se može koristiti kao zaštita od ozljeda izazvanih ionizira-jućim djelovanjem zračenja.

Ulje crnog kima može se nabaviti u ljekarnama i biljnim drogerijama ( tel. 01/4617-006).

Recepti iz pučke medicineInhalacije s uljem crnog kima ( 1 čaja

žličica ulja na pola litre kipuće vode) po-mažu kod prehlade, hunjavice, upale si-nusa, kašlja i otežanog disanja.

Kod artritisa i reume: ulje crnog kima malo zagrijati i lagano umasirati na bolno mjesto. Piti po dvije čajne žličicu ulja cr-nog kima tri puta dnevno.

Kod ekcema, neurodermitisai psori-jaze piti po jednu čajnu žlicu ulja tri puta dnevno iza obroka. Na kožu nanositi pri-pravak dobiven miješanjem ulja crnog kima (50%), ulja noćurka (30%) i ulja pše-ničnih klica (20%).

Kod želučane nervoze piti čaj od pa-prene metvice s limunom i jednom čaj-nom žlicom ulja tri puta dnevno.

Kod povišenog krvnog tlaka: piti jednu čajnu žlicu ulja crnog kima u toplom napit-ku. Ujutro uzimati 1-2 režnja češnjaka.

Kod peludne alergija: preporuča se jedan do dva mjeseca prije pojave aler-gena u prirodi uzimati triput dnevno po 25 kapi ulja ili po dvije kapsule ulja crnog kima i tako nastaviti sve dok traje sezona peludi.

Kod gljivičnih infekcija: područje za-hvaćeno gljivicama namočiti jabučnim octom, a zatim nanijeti ulje crnog kima. Piti jednu čajnu žlicu ulja crnog kima na dan. Kod gljivica u probavnom traktu pro-voditi strogu dijetu.

Napomena: ne preporučuje se uzima-nje ulja trudnicama, dojiljama i maloj dje-ci. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se savjetovati s liječnikom.

Srodnik crnog kima je Nigella damas-cena, damaščanska crnika, koja se u nas najčešće uzgaja kao ukrasna biljka i poznata je pod nazivima “mačkov brk” ili “čupava Kata”. Uzgojena je u više boja, a njeni se suhi cvjetovi i sjemene glavi-ce najčešće koriste za izradu potpurija i aranžmana. Sjemenke ukrasne crnjike ne koriste se u ljekovite svrhe jer sadrže alkaloid damascein i tragove melanhina koji je otrovan za neke životinje, no zato se zbog većeg sadržaja eteričnog ulja ko-riste u kozmetičkoj industriji.

Marija Kranjčević, dipl. ing.

Crni kim u kuhinjiSjemenke crnog kima stigle su u Europu prije papra pa se i danas često koriste kao njegova zamjena iako imaju malo ljući i gorči okus. Upotrebljavaju se ci-jele ili samljevene, a kako bi im okus i aroma bili bolji mogu se prije upotrebe popržiti na tavi bez masnoće. Melju se u mlincu za papar ili kavu. Dodaju se svježem i kuhanom povrću, tjestenini, jogurtu, siru, salatama, janjetini, peradi itd. Njima se mogu natrljati odresci prije pečenja na roštilju ili prženja. Ako se koriste kod pripreme zimnice djeluju antibakterijski i pospješuju održivost namirnica. Da bi kava bila zdravija, može se kod kuhanja manji dio kave zami-jeniti samljevenim sjemenkama crnog kima. Sa sjemenkama se priprema po-sebno ukusan kruh ili peciva. Mogu se miješati s makom u jednakim omjerima ili koristiti same. Na 1 kg brašna dodaje se 100g mljevenih sjemenki ili se one posipaju izvana prije pečenja. Ulje crnog kima može se dodati u salate ili njime začiniti pečeno meso.

Pogača sa crnim kimomSastojci: 400 g brašna, 40 g maslaca, 1/2 kockice kvasca, 1 žličica šećera, 2 dl vode, 1 žličica soli. Za premaziva-nje: žumanjak, crni kim.Priprema: kvasac staviti u vodu i do-dati šećer. Maslac otopiti na laganoj vatri i ostaviti da se ohladi. U brašno dodati sol, maslac i dignuti kvasac, pa umijesiti glatko tijesto. Ostaviti ga pokriveno na toplom mjestu da udvostruči volumen. Pemijesiti ga, oblikovati i staviti na lim obložen pa-pirom za pečenje. Po površini zarezati kockice i pustiti da odstoji još 10 minuta. Nakon toga premazati žumanjkom, posipati sjejemenkama crnog kima i peći na 180 oC oko 20-25 minuta.

Muffini s limunom i crnim kimom

Sastojci: 300 g glatkog brašna, 140 g šećera, 1 vanilin šećer, 1 prašak za pecivo, prstohvat soli, 1 žlica sje-menki crnog kima, 2 jaja, 1 kiselo vrhnje, 100 ml mlijeka, 100 ml ulja, korica i sok jednog većeg limuna (domaćeg), 1 čep limoncella (likera od limuna). Priprema: u jednoj posudi izmiješa-ti suhe sastojke, a u drugoj najprije

izmiksati jaja pa dodati ostale mokre sastojke. Sve izmiješati u jednoličnu masu, izliti u kalupe za mu� ne i peći na 180oC oko 20 minuta. Prijedlog: Sjemenke crnog kima sva-kako dodajte i u slane mu� ne s tikvi-cama, šunkom, sirom itd.

Salata sa crnim kimomSastojci: krastavci, rotkvice, feta sir, maslinovo ulje, limunov sok, sol, crni kim.Priprema: krastavce, rotkvice i sir na-rezati. Začiniti maslinovim uljem, limuno-vim sokom i soli, te posipati crnim kimom.



Jurval d.o.o. Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-990, 01/2791-822

Velika zimska akcija do isteka zalihaPOPUSTI DO 40 %

14.550 € + pdv 11.640 € + pdv 1.800 € + pdv 1.000 € + pdv 3.650 € + pdv 2.400 € + pdv 2.600 € + pdv 2.080 € + pdv

3.700 € + pdv 3.000 € + pdv

3.100 € + pdv 1.860 € + pdv

2.100 € + pdv 1.600 € + pdv1.750 € + pdv 1.400 € + pdv

11.560 € + pdv 7.500 € + pdv 10.500 € + pdv 8.300 € + pdv 11.700 € + pdv 9.300 € + pdv

15.700 € + pdv 13.000 € + pdv

KONTROLA HIGIJENSKE I ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI SIROVINEI PROIZVODA– pribor i oprema za praćenje

higijene proizvodnih pogona– mikrobiološke podloge za

kontrolu higijenske ispravnosti sirovine i prehrambenih proizvoda

– testovi za identifikaciju vrste mlijeka u uzorcima mlijeka ili sira

– testovi za kontrolu ostataka antibiotika

– test za otkrivanje Aflatoxina M1 u mlijeku

PRAĆENJE ZDRAVLJA MLIJEČNIH ŽIVOTINJA– test za određivanje graviditeta krava,

koza i ovaca– test za ketozu– test za rano otkrivanje mastitisa kod

krava i koza– test za rano otkrivanje infekcije

vimena krava– digitalni detektor mastitisa (krave)

MLJEKARSTVO– mikrobne mljekarske kulture – starteri– sirila– enzimi za ubrzanje zrenja sira– premazi i sredstva za zaštitu kore sira– mikrobne kulture za sprečavanje rasta

kvasaca i plijesni– sredstva za sprečavanje kasnog

nadimanja sira– mliječni proteini– prehrambene boje i dodaci– identifikacijske kazeinske markice za

sireve– plastični kalupi za samoprešanje sira– recepture– radionice– pokusna laboratorijska proizvodnja– edukacija

LABORATORIJSKI PROGRAM– laboratorijska oprema, uređaji i pribor

KONZALTING I ZASTUPSTVA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJIUlica grada Gospića 3, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: 01/2382 833, fax: 01/2370 993gsm: 091/2382 833www.probiotik.hr, e-mail: [email protected]

radno vrijeme: ponedjeljak – petak8:00 – 15.30

pčelarstvo

Pčele su u siječnju zbog “prijevare” priro-de razvile više legla nego što je uobičajeno. Jedino dobro u toj iznadprosječnoj toplini je njena dugotrajnost pa se dio jesenskih pčela zamijenio mladima. U kontinental-nom dijelu zemlje nastup hladnoće bio je brz, preko noći, dok je uz obalu povremeno okretalo na jugo pa hladna bura nije suviše pothladila košnice. Zbog toga je za očeki-vati da su štetne posljedice naglog zahlad-njenja veće na pčelinjacima u unutrašnjosti nego u priobalju.

Unutar košnicaZa normalan i zdrav razvoj pčelinjeg legla

potrebna je temperatura od 34 do 35oC koju osiguravaju i održavaju same pčele. U uo-bičajenim zimama pri nižim temperaturama gusto su poredane iznad legla, prekrivaju ga svojim tijelima i na taj način štite od pothlađi-vanja. Veličina legla koju zagrijavaju suklad-na je godišnjem dobu. Ponekad se u rano proljeće može dogoditi da nakon nekoliko uzastopnih toplih dana matica zanese veću površinu saća od one koju pčele mogu do-voljno zagrijati. Upravo se to dogodilo ove godine, ali ne u proljeće nego usred zime zbog naglog prodora hladnog zraka. Pčele su bile prisiljene ponovo se stisnuti u klup-ko kako bi održale temperaturu potrebnu za razvoj legla. Zbog smanjenog broja pčela u ovo doba godine dio legla koji je smješten na rubnim dijelovima klupka ostao je nepo-kriven i nezaštićen od niskih temperatura. Uz hladnoću pčele na tim rubnim područjima nisu u mogućnosti hraniti leglo jer ne smiju napustiti klupko. Tako su zbog hladnoće i nedostatka hrane ličinke umirale.

Utjecaj hladnoće na legloPrilikom razvoja jajašaca, niske tempera-

ture djeluju štetnije ako je jaje starije. To je zbog toga što je u starijem jajetu uznapre-dovao embrionalni razvoj. Kod ličinaka je štetnost veća što su one mlađe. Znači da su nepovoljni utjecaji jači za mlađe nepo-klopljeno leglo. Kod temperature od 18 do 20oC ličinke počinju ugibati nakon dva dana. Pri temperaturi od oko 26oC najveći dio le-gla uginut će već u stadiju ličinke, a mali broj kukuljica u poklopljenim stanicama uspjet

Hladnoća je ipak stiglaPočetak veljače donio nam je željeno zahladnjenje i riješio strahova kako smo klimatski ušli u tropski pojas. Nakon siječanjske topline ipak je stigla hladnoća. Na našu sreću temperature nisu bile ekstremno niske, negdje oko prosjeka, ali ipak dovoljne da načine određenu štetu prirodi.

će se razviti, ali će imati zakržljale pojedine dijelove tijela. Na temperaturi od 28 do 30oC leglo će se razviti, ali će također biti zakržlja-lih ili nedovoljno razvijenih pčela. Ako dođe do manjeg pada temperature do 32oC leglo će se normalno razviti, ali kroz duže vrijeme nego obično. Uvjeti koji dovode do snižava-nja temperature, dovest će i do poremećaja u prehrani ličinke, a svaka takva promjena izaziva i usporeni razvoj. Ako dođe do jačih prehrambenih poremećaja možemo očeki-vati ugibanje čitavog legla.

Posljedice pothlađivanjaJačina negativnih posljedica hladnoće ovi-

si u prvom redu o njenom trajanju i njenom stupnju. Kod slabijeg ili kraćeg djelovanja ne moramo uvijek uočiti znakove prehlađenog legla, ali su u ličinke i mlade pčele smanjene opće otpornosti i prijemljivije za neke druge bolesti. Kod jačeg i duljeg djelovanja hladno-će nalazimo karakterističnu sliku na saću. U središnjem dijelu gdje su pčele stvorile klupko i zadržale toplinu nalazimo normalno razvi-jeno leglo, dok je ono na rubnim dijelovima ostalo nezaštićeno i uginulo. Uginule ličinke se razgrađuju, gube bijelu boju, jedrost i se-defast sjaj. Prvo poprimaju žućkastu boju, za-tim mlađe ličinke postaju crnosmeđe do crne, a starije sivosmeđe do smeđe. Dio uginulih li-činki se odmah osuši i one postaju mrvičaste, a dio se raspada u gnjecavu kašastu masu. Takvo stanje se dovodi u vezu s razmnožava-njem bakterija u njima. Mnogo rjeđe dolazi do ugibanja kukuljica. Ako ipak uginu, najčešće se osuše i požute. Zahvaćeno leglo je obič-no bez mirisa, a u rijetkim slučajevima može kiselo zaudarati.

Pomoć pčelaraKada je zahvaćen manji dio legla, stanje

se u pčelinjoj zajednici ubrzo normalizira. Pčele samostalno izbacuju oštećeno leglo i očiste stanice saća u kojima se ono nala-zilo. Tada na letu i ispred košnica nalazimo žućkaste ličinke u svim razvojnim stadijima, a ove godine mogle bi se zbog dužeg to-plog razdoblja pronaći i kukuljice. Do novih uginuća ne dolazi, ako su nepovoljni uvjeti prestali. U težim slučajevima mora pomo-ći pčelar. Prvo moramo suziti plodište da bi

pčele mogle prekriti i grijati cijelo leglo. Ako se nepovoljno vrijeme oduži moramo košni-cu utopliti, a po potrebi pčele prihranjivati. Prehlađeno leglo se može pojaviti i kada do-lazi do uginuća većeg broja odraslih pčela, pa preostale nisu dostatne da bi u dovoljnoj mjeri grijale i hranile leglo. To je čest slučaj kod različitih otrovanja ili zimi zbog noze-moze. Uzrok može biti i sam pčelar koji za hladnijeg vremena otvara košnice, vadi saće i na taj način kroz duže vrijeme leglo izlaže hladnoći. Isto tako nije preporučljivo krajem zime i u rano proljeće odjednom skinuti sav utopljavajući materijal s košnica smatrajući kako su nepovoljni uvjeti iza nas. Skidanje utopljavajućeg materijala treba biti umjere-no i postupno kako bi zaštitili mlado leglo. S druge strane za toplijeg vremena moramo ga sklanjati s košnica da se leglo ne bi razvi-lo u većoj mjeri.

Kruno Lažec, dr. vet. med.

Košnice okovane ledomNakon hladnoće koja je zabijelila veći dio Hrvatske došla je kiša nošena jugom. Kako je tlo bilo smrznuto kiša se na nje-mu ledila, ali i na svemu iznad njega. Ovom pojavom najjače je bio zahvaćen Gorski kotar i krajevi uz njega. Led je ru-šio stabla, električne i telefonske vodove. Nanesena je velika šteta gospodarstvu, a naročito poljoprivredi. Kod pčelara su bolje prošli natkriveni pčelinjaci ili pavi-ljoni. Ako su košnice bile samo sa svojim krovovima led ih je prekrio u cijelosti. Kod onih koje imaju mrežastu podnicu pčele su imale dovoljno zraka i prošle bez težih posljedica, uz mogućnost pre-hlade legla. U ovakvim slučajevima koš-nicama s punim podnicama treba što prije očistiti leta i izvući umrle pčele kako bi im omogućili dotok zraka i izlaženje kada zatopli. Sunce je u ovo doba godine već relativno visoko i često pčele izmami van, iako je zrak još hladan. Kako bi po takvom vremenu olakšali povratak u koš-nicu, čim prije očistimo snijeg i led ispred košnica, a kao pomoć možemo raspro-strijeti slamu, sijeno, šiblje ili postaviti daske. Kada zatopli moramo ih što prije pregledati kako bi uvidjeli posljedice hladnoće i poduzeli dohranu, sužavanje plodišta ili druge potrebne mjere.



stočarstvo

Prvi dani života

Majčin organizam ne proizvodi antiti-jela stalno, već tokom vrlo kratkog vrje-mena dolazi do tranzicije kolostruma u mlijeko. Apsorpcija tj. upijanje antitijela od strane crijeva novorođenih smanjuje se još brže i prestaje po prilici oko 48 sati nakon poroda.

Problemi s novorođenim malim preživačima

NASTUPE LI PROBLEMI S NOVOROĐENIMA ILI VRLO MLADIM ŽIVOTINJAMAUPUTNO JE ODMAH KONTAKTIRATI VETERINARA

Da li je novorođeni sisao mljezivo-kolostrum, i koliko. Kolostrum je životno važan, njime majka preno-si na potomstvo obrambene tvari protiv infektivnih bolesti, dakle dio svog imuniteta. Kolostrum je na-starija i najbolja prirodna namir-nica svih sisavaca. Sadrži životno važne tvari, kojih u tako visokoj koncentraciji nema ni u jednom drugom prirodnom produktu.

Tranzicija kozjeg kolostruma u kozje mlijeko

SATI poslije jarenja

UKUPNO Bjelanče-

vina

CASEIN %

ALBUMIN %

MASTI %

LAKTOZA %

PEPEO %

UKUPNO %

0 17.57 5.08 11.34 5.10 2.10 1.01 25.99

6 10.0 3.51 5.30 5.85 2.71 0.91 20.46

12 6.05 3.00 2.96 3.80 3.71 0.89 14.53

24 4.52 2.76 1.48 3.40 3.98 0.86 12.77

30 4.01 2.56 1.20 4.90 4.27 0.83 13.63

36 3.96 2.77 1.03 3.55 3.97 0.84 12.22

48 3.74 2.63 0.99 2.80 3.97 0.83 11.46

72 3.65 2.70 0.97 3.10 4.37 0.84 11.86

96 3.76 2.68 0.82 2.80 4.72 0.83 11.85

120 3.86 2.68 0.87 3.75 4.76 0.85 12.67

168 3,31 2.42 0.69 3.45 4.96 0.84 12.13

Kolostrum sadrži biogene stimulatore, koji su ustvari čimbenici reguliranja bezbrojnih procesa kao npr. svekoli-ki poticaj razvoju i rastu stanica. Ko-lostrum koze ima izrazito visoki dio imunoglobulina i speci� čnih anti-tijela protiv bakterija, virusa i gljivica. Za-hvaljujući ovim svojstvima novorođeni

Vrijednost kolostrumasu izvanredno u prvim danima života dobro zaštićeni od uzroka raznih bole-sti, te stvaranju otrova u probavi. Ko-lostrum također sadrži nenadmašivo visok postotak vitamina K, K1, K2. Za novorođene je posebno važan vitamin K2 koji potiče razvoj zdravog srca i kr-votoka.

Zdravo rođena jarad/janjad, čije majke imaju dovoljno mlijeka samostalno će se snabdjeti sa dovoljno kolostruma. Gos-

podar mora iz sisa majki izmusti nekoliko prvih mlazova, da bi se izbacio čep od nečistoća i bakterije koje su sise pokupile iz stelje.

Kod sla-bije jaradi/janjadi mo-ramo od majke po-musti kolo-strum, uliti u čistu pla-stičnu špricu (kupljenu u apoteci) ili malu bočicu za djecu, sa što manjom i što me-kanijom dudom i sa puno brižnosti, vrlo polagano jednostavno prisiliti novoro-đenog na uzimanje kolostruma. Kaže se da slabiji novorođeni svakog sata moraju dobiti 50 mililtara kolostruma, u malim gutljajima, no mi iz dobrog iskustva pre-poručamo svakih pola sata po 25 militara. Ukupna količina prvog dana ne smije pre-či 200 mililitara, po kilogramu težine.

Preporuča se i uvijek je dobro da od poroda do prvog početnog uzimanja ko-lostruma prođe što kraće vrijeme. Valja istaknuti da je to od naročite važnosti kod životno upitnih, te slabijih novorođenih.

TemperaturaUkoliko su temperture u štali niske,

majku sa slabijom jaradi dobro je odvo-jiti u neki kut ili boks sa infra grijalicom. Često budemo ugodno iznenađeni kad


stočarstvo

Ocjenjivanje životnih sposobnosti

KRITERIJ BODOVI

0 1 2

disanje teško vidljivo nepravilno slabo ritmično i duboko

sluznica bijela – porculanska plavkasta rosa, crvena

reflex gutanja izostao slab dobro izražen

pokretljivost izostala suzdržana spontana, živahna

Ukupno bodova od 0 do 3 životno slabUkupno bodova od 4 do 6 ugrožen

već nakon nekoliko sati, postanu vidljiva poboljšanja. Kolostrumom slabijima uno-simo neophodnu energiju, koja je prven-stveno potrebna za stvaranje unutrašnje temperature, te opće pokretljivosti.

Može se grubo reči, da novorođeni nemaju još razvijen sistem predželudaca, pa kolostrum vrlo brzo dospije u crijeva i potiče rad crijeva što ubrzo rezultira izba-civanjem mekonija, smeđe-žuta ljepljiva, koja je dobro vidljiva na zadnjici. Oprez pri skidanju, najbolje toplom vodom. Sli-jepljen mekonij može uzrokovati začeplje-nje, ubrzo se primijeti nadam, novorođeni nerado sisaju. Uvijek je dobro, zlu netreba-lo, snabdjeti se pravovremeno smrznutim kolostrum ili kolostrumom u prahu koji je najbolje kupiti u mjesnoj apoteci.

Novorođeni slab na noge, stoji nesigurno, poklekne

U najviše slučajeva ovakve pojave mo-žemo pripisati nedostatku selena. Zapra-vo već same majke, posebno u zadnja dva mjeseca trpe po radi manjka selena, što se onda odrazi i na novorođene. Uko-liko u dodacima hranidbenih obroka nije bilo selena, dobro se posavjetovati sa ve-terinarom i najkasnije 30 dana prije poro-da injekcijom aplicirati Tokoselen.

Simptomi nedostatka selena

Novorođeni želi ustati ali mu to ne us-pijeva. Kad uspije brzo poklekne na pred-nje noge. Kreče se vrlo malo, ako se uop-će kreće. Kad uspije malo posisati odmah legne, leđa su savijena, glava iskošena. Često puta leže raskrečeno ko žabe. Re-flex sisanja je slab, disanje je ubrzano. U mnogo slučajeva simptomi nisu tako ekstremno izraženi, no ipak za novorođe-ne životnu ugrozu znače. Takve životinji-ce djeluju apatično, nigdje traga tipičnih veselih kretnji. Potrčkuju loše, vuku noge, klecaju. Usprkos dobrog refleksa sisanja nemaju dosta mišićne snage za potpuno

sisanje, ne mogu držati glavu dovoljno dugo gore prema sisi. Kad stoje skočni zglob je izrazito lučno savijen ili je izražen „X“ stav, ako su dvoje pri sisanju se na-slanjaju jedan na drugog.

Dakle neophodna je hitra primjena vitamina AD3E i Tokoselena. Ukoliko ne reagirate hitro stanje će se ubrzo pogor-šati, počet će problemi sa plučima i ari-tmijom rada srca.

Manjak bakraNajveća su zabluda blokovi za lizanje

pod nazivom „Za ovce i koze“. Koji ne sadrže bakar. Dok je bakar za ovce nepo-željan, kozama je potreban. Slika manjka bakra kod novorođenih je vrlo slična kao kod manjka selena. No manjak bakra je izraženiji na zadnjim nogama, suprotno od selena na prednjim. Zadnje noge su doslovce raskrečene, kod manjka selena slika nije tako drastična. Na manjak bakra ukazuje i učestalo potpuno postrano le-žanje. Refleks sisanja gotovo ne postoji. Ne reagirate li ispravno na vrijeme gubi-tak jaradi je neminovan.

ProljevLagani proljev odnosno, vrlo mekan,

izrazito žuti, ljepljivi izmet u prvim danima života je normalan po radi visokih posto-

taka bjelančevina, albumina i masti u ko-lostrumu. Takav izmet nema nekih mirisa. Prirodno je da koza sam počisti zadnjicu novorođenih, ukoliko to nije slučaj to učini-mo mi. Javi li se u prvom tjednu života pro-ljev koji ima neugodan miris i novorođeni slabi, može se pretpostaviti da će doći do poteškoća zbog gubitaka tekućine – inter-vencija infuzijom jedino je ispravno rješe-nje. Nastupi li proljev od drugog tjedna starosti, možemo opravdano posumnjati da su uzrok paraziti, gotovo kao u pravi-lu to su uvijek kokcidije. Takav proljev ima izrazito neugodan miris, mekan je i vode-nast, koji puta nazire se i krv. Valja reagirati sulfa-preparatima tj. kontaktirati veterinara i prikloniti se njegovom mišljenju.

Nedovoljno sisanje

Prvih dana života novorođeni sišu vrlo često, mlijeko je vrlo hranjivo i dostatne su male količine. Dobro sisanje, dobro se čuje, a okom vidimo ubrzano mahanje repom, a ponekad čak vidimo da mlijeko radi dostatne količine i jakog sisanja, na krajevima usta doslovce curi, siti odlaze od vimena i mirni su. Ostaju li nemirni, mekeću, znak je da su ostali gladni, na nama je da ustanovimo uzrok. Kod trojki, majkama kod kojih smo učinili propust u suhostaji često nedostane mlijeka ili kod majki koje prvi put rađaju, a plod je izra-zito velik.

Druga mogućnost je začepljenje mli-ječnog kanala na vimenu, opipavanjem, te mužnjom možemo lako odrediti da li je došlo do začepljenja ili jednostavno mli-jeko nedostaje, zbog općeg slabog sta-nja rodilje ili problematičnog poroda. U rijetkim slučajevima događa se i urođena mana, nedostatak tzv. nebca u ustima. Pri ovoj mani uočavamo curenje mlijeka iz nosnice, nažalost ne preostaje nam ništa drugo do li uspavljivanje novorođenog.

Slabo disanjeHvatanje zraka a uz to se čuje neko

pucketanje, prsni koš se malo ili uop-će ne nadima, znak je da je novorođeni posrkao sluz ili plodnu vodu. Kod jaradi postoje šanse za preživljavanje, dok je to kod janjadi vrlo upitno. Oprezno dignemo novorođenog za zadnje noge glava pre-ma dolje i lagano zamahnemo. Postoji velika vjerojatnost da će se sluz ili plodna voda iscijediti, nakon toga lagano usta na usta upuhnemo malo zraka.

Refleks sisanja Pri ispitivanju refleksa sisanja nanese-

mo kolostrum na mali prst i nježno gur-nemo novorođenom u usta, prema reak-ciji novorođenog tj. jačini stiskanja prsta odredimo sposobnost sisanja. Izrazito slabo ili nikakvo stiskanje prsta znak je izostanka refleksa sisanja. Refleks sisanja može izostati i zbog podhlađenosti.

Slabo sisanje u prvim danima

Podhlađenost u prvim satima često je uzrok upalama pluća, Poznato je da je ja-rad ima posebno osjetljivi dišni trakt. Ja-rad mora boraviti u suhom prostoru, bez vlage i isparavanja iz mokre stelje.

Nikola Šneberger


stočarstvo

„Stan na Gajni“ zami-šljen je kao informativ-no – edukacijski centar s poučnom stazom što uključuje rekonstrukciju i dogradnju tradicijske drvene kuće sa solarnim kolektorima, 10 info pa-noa, tri drvena mostića i odmorište s pet stolova na trasi staze. „Iako ne isključujemo i turističke posjete, projekt je prije svega namijenjen edu-kaciji djece, nevladinih udruga, biologa te svih koji se bave zaštitom prirode“, rekao je ravnatelj Javne ustanove i voditelj projekta Mario Pa-vičić. Dodao je da je rok za završetak 6-8 mjeseci od po-četka izgradnje. A kada će ona početi, ovisi prije svega o vre-menskim uvjetima i povlačenju vode. Pavičić je dodao da je „Stan na Gajni“ nadogradnja na infrastrukturu koju je napra-vilo Brodsko ekološko društvo na čelu s Šimom Benešom – od brane na lateralnom ka-nalu do staje i čardaka. Javna ustanova i BED su zajednički nabavili podolska goveda, te izgradili protuplavni plato na koji se za vrijeme velikog vo-dostaja mogu smjestiti životi-nje i hrana.

Zaštićeno područjeNaime, 2010. godine zbog

velikih poplava goveda i konji su čamcima i skelama pre-vezeni na nepoplavljeno po-dručje. Gajna je u kategoriji značajnog krajobraza na ini-cijativu BED-a zaštićena 1990. godine. Područje je značajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i fa-

Projekt „Stan na Gajni“ financiran zajmom Svjetske banke

Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijedno-stima Brodsko – posavske županije sredstvima zajma Svjetske banke realizirat će projekt „Stan na Gajni“, vri-jedan oko 105 000 eura. Riječ je o jednom od projekata integracije u EU Natura 2000 (NIP) za koje je Svjetska banka osigurala zajam od ukupno 20,8 milijuna eura.

Autohtona pasmina slavonsko – srijemskog podolskog goveda

Big Dutchman International GmbHBig Dutchman Pig Equipment GmbHP.O. Box 1163 . D-49360 Vechta . Germany . Phone +49 (0) 4447 801-0Fax +49 (0) 4447 801-237 . www.bigdutchman.de . [email protected]

Program opreme za peradarstvo:DK d.o.o.Frana Supila 50a/IV . HR-42000 VaraždinTel. 042 321 930 . Fax 042 321 931GSM 098 284 [email protected] Kralj dr. vet. med.

Kontakt partneri za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i SlovenijuProgram opreme za svinjogojstvo:IMEX-BJELOVAR d.o.o.Đurđevacka cesta 117 . 43000 BJELOVARTel. 043 277 000 . Fax 043 277 001GSM 098 239 853 [email protected] . www.imex.hrg. Borivoj Vičević

MC99NT II je Big Dutchmanov najnoviji hranidbeni kompjuter zaHydroMix, kompjuterski kontrolirani sistem tekućeg hranjenja.MC99NT II, nadogradnja postojećeg MC99, ujedinjuje najmo-derniju kompjutersku tehnologiju (NT=Nova Tehnologija) zaizvršavanje višefaznog hranjenja, ovisno o željenom tipu, na zaht-jev ili senzorskog hranjenja. Zovite odmah za više informacija!

SISTEMI OBORA

SUHO HRANJENJE

TEKUCE HRANJENJE

KONTROLA UTJECAJA NA OKOLIŠ

IZGNOJAVANJE

SKLADIŠTENJE HRANE

ZA SVAKU VRSTU I TIP OBJEKTA!

´

´

HydroMixKompjuterski kontrolirani

Sistem tekuceg hranjenja

unom. Na 300 ha, od čega je 240 ha pod pašnjacima, obita-va 12 vrsta sisavaca, 37 vrsta ptica, 11 vrsta vodozemaca i gmazova, 24 vrsta riba, te 39 vrsta zaštićenih biljaka. Osim toga, Gajna je i svojevrsna arka autohtonih pasmina: ovce cigaje, crne slavonske svinje, konja posavca, slavonsko – srijemskog podolskog goveda i hrvatskog ovčara. Prema rije-čima Šime Beneša, predsjed-nika BED-a, u Gajni se nalazi trećina populacije podolca u Hrvatskoj. No, kako upozora-va Beneš, ključno je pašnjake uvesti u ARKOD sustav, kako bi se ubuduće mogla povlačiti sredstva iz fondova Europske unije. „Procedura traje već tri godine bez uspjeha. Ula-skom u EU mi ćemo izgubiti mogućnost naknadnog upisa površina u ARKOD“, upozo-rava Beneš, dodajući kako je potrebno održati ispašu stoke na tome području, kako ne bi opet poprimilo obilježja prvo-bitnog šumskog staništa. Time bi se izgubile rijetke i značajne biljne i životinjske vrste zbog kojih je Gajna zaštićena.

Anita Benić


stočarstvo

Sustav ventilacije u štalama najčešće se povezuje s bolestima dišnog sustava, no poznato je kako će ventilacija ima-ti značajan učinak i na zdravlje vimena (omogućujući suha ležišta), zdravlje pa-paka (osiguravanjem suhih podloga za kretanje), te veću proizvodnost (životinje se dobro osjećaju i zadovoljne su, prven-stveno tijekom vrućih doba godine).

VentilacijaUkratko, ventilacija je postupak kojim

se zrak iz štale (bogat vlagom, prašinom i štetnim plinovima) izbacuje u okoliš, a osigurava se ulaz svježeg zraka u na-stambu. Na zdravlje životinja značajan utjecaj ima kvaliteta zraka, a ona je pak usko povezana s ventilacijom. Mnogi uzročnici bolesti životinja prenose se zrakom, a njihova koncentracija od pre-sudnog je utjecaja za nastanak infekcije i pojavu bolesti. Što je sustav ventilacije bolji, to će koncentracija uzročnika bole-sti unutar štale biti niža.

Relativna vlažnost zrakaRelativna vlažnost zraka izražava se

postotkom koji pokazuje koliko je vlage prisutno u zraku u odnosu na najveću moguću količinu vlage koju zrak može sadržavati (100%), a ovisi i o temperaturi zraka. Što je zrak topliji to može sadrža-vati veću količinu vlage. Primjerice, u slu-čaju temperature zraka od -18°C i relativ-ne vlažnosti od 80%, ukoliko taj isti zrak ugrijemo na 7°C, relativna vlažnost će mu pasti na samo 10%.

Relativna vlažnost zrakai mikroorganizmi

Relativna vlažnost zraka važan je fak-tor preživljavanja uzročnika bolesti. Dok neki lakše preživljavaju u vlažnim, drugim mikroorganizmima više odgovaraju suhi uvjeti okoliša. No, održavanje relativne

Način držanja i nastamba mora-li bi životinjama osigurati uvjete koji će djelovati pozitivno na njiho-vu dobrobit i osigurati optimalnu proizvodnju uz najmanje ulaganje rada. U tom je smislu u obzir po-trebo uzeti ventilaciju, stajališta, ležišta, pristup hrani i vodi, te pro-stor za kretanje.

vlažnosti zraka u nastambi između 55% i 75% osigurat će najlošije uvjete života za većinu uzročnika bolesti i dovesti do nji-hova ugibanja u najkraćem vremenu.

Štetni plinoviIzmjena zraka unutar nastambe i oko-

line osigurat će smanjenje koncentracije uzročnika bolesti, te štetnih pliva u na-stambi. Amonijak je vrlo agresivan plin, a nastaje razgradnjom i raspadanjem mokraće i balege, te je zasigurno jedan od najvažnijih zagađivača zraka u štali. U slučaju porasta koncentracije, amonijak iritira sve sluznice s kojima dolazi u dodir, izaziva upalu i olakšava prodor uzročni-ka bolesti u organizam preko tako ošte-ćenih sluznica. Visoka razina amonijaka negativno djeluje i na dobrobit životinja, te znatno smanjuje proizvodnju (životinje sunezadovoljne, postaju nemirne, te ma-nje jedu).

TemperaturaOpćenito se smatra kako je optimal-

na granica temperature okoliša za krave

Regulacija temperature

Upravo je stoga izvrstan i jeftin na-čin hlađenja životinja tijekom vrućih ljetnih dana, prskanje vodom pomo-ću automatskih ili ručnih raspršivača vode koji se lako i relativno jeftino mogu ugraditi unutar objekta. Kom-binacija ugradnje raspršivača vode i ventilatora sasvim će sigurno osigu-rati dovoljno hlađenje uz dodatnu izmjenu zraka između okoline i unu-trašnjosti objekta. Nasuprot ovome, niske temperature teže utječu tako negativno na dobrobit i zdravlje kra-va, iako se i protiv ekstremno niskih temperatura također potrebno boriti, no ta je borba znatno lakša i jeftinija: postavljanje zaštitnih folija na zidove, zaštita od vjetra, pregrađivanje bala-ma slame itd.

Mikroklima u stajama krava

između 0.5°C i 15°C, no pri tome je opet vrlo važna zasićenost zraka vlagom. Krave se, naime, hlade isijavanjem to-pline u okolinu, ali i isparavanjem vlage s površine tijela za što se troši toplina i tijelo se hladi.

Što je u zraku više vlage to je slabije isparavanje i otežano hlađenje, osobito tijekom ljetnih dana kada temperatura zraka raste iznad 30°C.

dr. sc. Robert Zobel, dr. med. vet.

Ljubav je intimna, a osobito kad dola-zi i do intimnosti između partnera. Neke teme zahtijevaju i rječnik koji možda nije za jako mlade (i jako stare), no kad se govori o ljubavi, često se dođe i do teme vezane uz seks.

Ima li seksa u trećoj dobi?Prije nego malo detaljnije i ozbiljnije

odgovorim na to pitanje, htio bih kazati što mi je moja supruga nedavno «spusti-la». Naime, kad se povede razgovor o toj temi, ja obično kažem, a i tvrdim, da ima mladića sa šezdeset i staraca s dvadeset. Međutim, moja žena kaže da bi ona ipak radije tri starca od dvadeset, nego jednog mladića od šezdeset.

Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost više nije potrebna, da nije mo-guća, kako za muškarce tako i za žene, kako navodno te stvari ne dolikuju stari-jim osobama, da nisu etične i normalne za tu dob.

Ukratko, da treba prekinuti svaku sek-sualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja. Sve glupost do gluposti, zabluda do zablude, a istina je potpuno suprotna.

Čovjek se pita, zašto biti prikraćen za lijepe i ugodne trenutke u kojima se može uživati.

Američko vijeće za seksualni odgoj i njihov Nacionalni institut za proučavanje starenja, već odavno smatraju da većina ljudi uživa u seksu čitav život. Jasno, izu-zeci su oni koji misle da ne smiju ili da

Ljekovita moć zaljubljenosti

ne mogu ili nemaju s kim. Su-vremeni seksolozi i gerontolozi svojim istraživanjima dokazuju da je spolni život u trećoj dobi prirodna, normalna i moguća stvar.

Liječnici i socijalni radnici izjavljuju da im stariji pacijenti stidljivo otkrivaju da osjećaju seksualne prohtjeve, ali da ih smatraju neprirodnim. Jedna grupa urologa iz Kalifornije svo-jim je ispitivanjima utvrdila da je među oženjenim muškarcima, u dobi od 70 godina, svaki treći sposoban za pot-puni seksualni život.

Unutar grupe žena, u dobi od 55 do 65 godina, više od 30 posto njih je izjavilo da su u toj dobi više zainteresirane za seks nego ranije. Kad je u pitanju seksualnost u trećoj dobi, mogu li se očekivati ipak i neki problemi? Premda seksualna spo-sobnost, kao što vidimo, traje dugo, ipak se u starijoj dobi obično događaju i neke funkcionalne promjene i to treba znati. Tako na primjer, stariji muškarci i žene mogu sporije reagirati i možda će im tre-bati više stimulacije i strpljenja nego prije. Međutim, treba znati da im to nimalo ne umanjuje zadovoljstvo pri odnosu. Čak ako se potpuni spolni odnos i ne može obaviti, još uvijek ostaju brojne druge mogućnosti seksualne ugode, kao što su dodiri, milovanja, nježnost i itd.

Koji su najčešći uzroci impotencije?

Premda se sve do nedavno smatralo da su emotivni, psihički problemi isključi-vi uzroci impotencije, danas je sve češće slučaj da su neki fizički razlozi za pojavu impotencije.

Ovdje možemo spomenuti neke od uzroka: poremećena, oslabljena cirku-lacija, oštećenja živaca zbog šećerne bolesti ili zbog nekog drugog razloga (ja-

sno, svaki slučaj dijabetesa nema uvijek za posljedicu impotenciju). Kao mogu-ći uzroci dolaze još u obzir alkoholizam (treba držati na umu da alkohol povećava želju, a umanjuje moć), zatim neki lijeko-vi, itd. Razumljivo, impotencija može biti u vezi i s emotivnim faktorima, potišteno-šću, brigama, životnim nedaćama.

Što preporučiti starijim parovima? Tre-ba preporučiti zdrav način života, a to znači imati pravilnu prehranu, održavati normalnu tjelesnu težinu, svakog jutra pojesti doručak, fizički vježbati 2 do 3 puta tjedno, spavati 7 do 8 sati noću, ne pušiti i piti alkoholna pića u umjerenim količinama ili uopće ne piti. Onima koji nisu oženjeni preporučljivo je ženiti se. Oženjeni ljudi žive duže.

Zajednički život, privrženost i među-sobna ljubav održavaju i fizičku želju. Moja poruka ljudima treće dobi je: ako već vi idete u penziju, nema potrebe da u penziju šaljete i svoj spolni život, jer na njega imate pravo.

dr. Ivo Belan

Dakle, ima li seksa u trećoj dobi? Na-žalost, nema ga onoliko koliko bi ga moglo i koliko bi ga trebalo biti. Za-što? U našem narodu je, nažalost, poprilično rašireno mišljenje da čo-vjek koji je prešao šezdesetu godinu života nema više što tražiti u seksu. Razumljivo, to je pogrešno mišljenje, prava zabluda.

Za zaljubljene, svaki dan bi trebao biti Valentinovo, jer ljubav čini život ljepšim, ali povoljno utječe i na zdravlje. Ljubav, zbog naleta hormona, blagotvorno djeluje na organizam, jer pojačava imuni-tet, uljepšava tijelo i čuva mentalno zdravlje. Ljubav je najbolji lijek protiv prehlade i gripe, jer se u tijelu, pod utjecajem ovog divnog osjećaja, stvara imunoglobin A koji podiže imunitet i čuva nas od virusa.

naše zdravlje


Zajednički život, privrženost i među-

Kad je u pitanju spolna aktivnost, mora se znati da potpuno gašenje tih aktivnosti može dovesti do � zičke i psihičke tromosti, bezvoljnosti, po-tištenosti i potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu uzrokovati razna oboljenja i skratiti život.

69

PRIPREMA� 40 dag cikle � 50 dag bijelog zelja � 4 srednje velika krum-pira � 4 mrkve � 3 litre temeljca (mesnog ili povrtnog, po želji) � 40 dag oguljenih rajčica (svježih ili pelata iz konzerve) � 50 dag mesa za juhu (junetina ili govedina s kostima) � 3-4 žlice koncentrata od rajčice � 3 glavice luka � 3 češnja češnjaka � limun � kopar � maslac ili ulje

POSTUPAK

Ogulite ciklu, krumpire, mrkve i luk. Pristavite teme ljac na sred-nje jaku vatru, u velikom loncu. Zatim luk i zelje prepolovite, te tanko uzdužno narežite na tanke štapiće. U većoj tavi zagrijte

ulje s maslacem, dodajte zelje i luk, posolite, te kratko popržite. Potom smanjite vatru i pirjajte bez dodavanja vode još 5-10 minuta. Skuhano povrće dodajte u lonac s temeljcem. Meso narežite na štapiće, posoliti i popaprite i kratko popržite u tavi s uljem te dodajte u lonac. Rastopi-te malo maslaca u tavi. Mrkvu narežite na kolutiće, dodajte je u tavu s 1 žličicom šećera, te popržite. Zatim je dodajte u lonac s ostalim sa-stojcima. Ciklu grublje naribajte na ribež. Kratko popržite na ulju i do-dajte u lonac. Krumpire raščetvorite, te isto dodajte u lonac, zajedno s preostalim sastojcima: rajčicama, češnjakom, 1 žlicom nasjeckanog kopra i 1-2 žlice limunovog soka ( može o ocat ). Sve zajedno kuhajte na slaboj vatri oko 2 sata. Poslužite obvezno s vrhnjem u koje je umiješan kopar, te kriškama limuna.

PRIPREMA� 50 dag mariniranog pilećeg fi lea � 10 dag pršuta (narezanog na tanke šnite) � 5 dag maslaca � 2 dl vrhnja za kuhanje � 2 žlice kadulje � sol, papar � ulje � 1 dl mineralne vode � 2 češnja češnjaka (nasjeckana)

POSTUPAK

Na ugrijanom ulju 3 do 4 minute s obje strane pecite � -lete, omotane pršutom, koje ste prethodno marinirali 2 sata u soli, papru, ulju, mineralnoj vodi i češnjaku.

Meso izvadite i u istoj tavi rastopite maslac, dodajte vrhnje za kuhanje, kadulju i papar i sve zajedno propirjajte uz miješanje dok se ne sjedine svi sastojci. U umak ubacite pečene � lete i pustite ih 5 minuta da se na laganoj vatri krčkaju. Servirajte uz pire krumpir ili bijelu rižu.

Rusko varivo

Pil� i � les pršutom PRIPREMA

� 2,5 čaše brašna � 15 dag trapist sira � 15 dag šunke � 15 dag kiselih krastavaca � 1 čaša ulja � 1 čaša jogurta � 1 prašak za pecivo � 4 jaja � sol � papar �10 dag naribane gaude

POSTUPAK

U zdjeli izmutite jaja te im dodajte jogurt i ulje. Zatim dodajte brašno i prašak za pecivo. Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Po 15 dag sira, šunke i kiselih

krastavaca narežite na sitne kockice. Sve nasjeckano dodaj-te smjesi od jaja, začinite i promiješajte kuhačom. Dobivenu smjesu stavite u kalup za kuglof koji ste prethodno namastili i pobrašnili.Pecite oko 30 minuta na 200o. Prevrnite kalup na lim obložen masnim papirom. Po kuglofu rasporedite naribani gauda sir i pecite još 15 minuta na istoj temperaturi. Kuglof možete po-služiti toplo ili hladno.

PRIPREMA

Slani kugl

R� epti

PRIPREMA

� 10 dag brašna � 5 dag kakaa � prstohvat soli � 10 dag maslaca � 15 dag šećera � 1 jaja � 1 bjelanjak �

30 ml mlijeka � 12 dag krupnije samljevenih oraha � 14 karamel bombona � 4 žlice vrhnja

POSTUPAK

Izmiješajte brašno, kakao i sol. Pjenasto izradite maslac i šećer, dodajte žumanjke, mlijeko, vaniliju i miješajte dok se sve dobro ne sjedini. Zatim postupno dodajite prosija-

no brašno i kakao. Dobiveno tijesto stavite u prozirnu foliju i ostavite 1 sat u frižideru. Zatim žličicom vadite tijesto i formi-rajte ga, umočite ga u bjelanjak, te ga zatim uvaljajte u orahe. Kapice posložite na lim kojeg ste prethodno prekrili papirom za pečenje. Žličicom napravite udubinu u svaku kapicu. Pecite 15 minuta na 180 º C. U međuvremenu na pari otopite karamel - bombone i slatko vrhnje. Smjesom napunite kapice te ih stavite u frižider dok se potpuno ne stisnu.

Kapice od karamele

PRIPREMA� 25 dag marcipana� 15 dag šećera u prahu� 5 dag brašna � prstohvat soli� bjelanjak� 10 dag listića badema� 5 dag čokolade za kuhanje

POSTUPAK

Izrežite marcipan na što sitnije komadiće. Pomiješajte ga zajedno sa še-ćerom, brašnom, soli i bjelanjkom, dok ne dobijte žilavu smjesu. Obli-kujte ki� ice, uvaljajte ih u listiće badema i pecite u zagrijanoj pećnici

oko 15 minuta na 200º. Kada se ki� ice ohlade ukrasite ih čokoladom koju ste prethodno otopili na pari.

Kifl ice s bademima

PRIPREMA� 4 jaja � 20 dag maslaca ili margarina � 20 dag šećera � 20 dag brašna � 1 vanilin šećer � ½ kg višanja (može i zamrznutih)

POSTUPAK

Mikserom izradite maslac, dodajte šećer, vanilin šećer, jaja, te na kraju brašno. Dobro izmiksajte da ne bude grudica. Rasporedite smjesu po limu na koji ste prethodno stavili

masni papir. Ako koristite višnje iz kompota procijedite ih, a zatim ih rasporedite po smjesi. Pecite oko pola sata na temperaturi od 175 oC . Ohlađeni kolač narežite na kocke. Možete ga posuti šeće-rom u prahu ili premazati pudingom od vanilije, koji ste prethod-no skuhali u kompotu od višnje.

Kolač od višanja

Domaće bajadere

Čokoladna torta

PRIPREMABiskvit � 6 jaja � 12 dag brašna � 5 dag tamnog kakao praha � 8 dag meda ili šećera � ½ vrećice praška za pecivo Krema� 20 dag maslaca � 10 dag meda � 10 dag mljeve-ne čokolade � 1 žličica ruma � kako u prahu

POSTUPAK

Dobro izmiješajte žumanjke i med. Postupno dodaj-te brašno, prašak za pecivo, kako i na kraju tvrdo tučeni snijeg. Smjesu istresite u dobro namašćen

kalup za pečenje torte i pecite oko 40 minuta na 180 ºC.Za kremu pjenasto umiješajte maslac, med mljevenu čo-koladu i rum. Ohlađeni biskvit prerežite i premažite kre-mom. Poklopite drugim dijelom i premažite ostatkom kre-me, te pospite kakao u prahu.

PRIPREMA� 9 žlica vode� 20 dag šećera� 15 dag mljevenih oraha, bademe ili lješnjake� 25 dag mljevenih Petit Beurre keksa

POSTUPAK

U lonac dodajte vodu i šećer i za-grijte na laganoj vatri dok se šećer potpuno ne otopi.

Dodajte maslac, maknite s vatre i mije-šajte dok se ne otopi. Kada se maslac potpuno otopi dodajte orahe i kekse te

miješajte dok ne dobijete gušću ujednačenu masu.Dobivenu masu podijelite na dva jednaka dijela. Čokoladu otopite na pari i umije-šajte je u prvi dio mase, a u dru-gi stavite malo ruma. Na pladanj stavite masni papir za pečenje, te prebacite prvi dio mase (sa čoko-ladom) i rukama oblikujte kvadar te gornji dio i rubove zagladite nožem. Na njega na isti način stavite dru-gu masu i učinite isto.Ostatak čokolade otopite na pari, u nju dodajte malo ulja te prelij-te bajaderu. Bajaderu ostavite u hladnjaku da se stisne te je idući dan narežite na kockice veličine po želji.

� 17 dag maslaca� 10 dag čokolade za kuhanje� malo ruma

Za glazuru� 10 dag čokolade za kuhanje� malo ulja

Veliko sniženje cijena svihvrsta gumaGUME ZA OSOBNA VOZILA,TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE155/70R13 T75 COMPACT SPORTIVA 280,00175/70R13 T82 COMPACT SPORTIVA 319,00175/65R14 T82 COMPACT SPORTIVA 339,00195/65R15 H91 SUPER Z SPORTIVA 432,00195/65R15 H91 CPC5 CONTINENTAL 588,00205/55R16 V91 CPC 5 CONTINENTAL 817,0011,2-28 8PR TR135 BKT 1620,0012,4-28 8PR TR135 BKT 1872,006,00-16 6PR VOD. TF9090 BKT 381,0010,0/75-15,3 14PR TL AW909 IMPL. BKT 661,0013,0/65-18 16PR TL AW702 IMP. BKT 1461,00

Sve cijene su s PDV-om, s popustima za gotovinsko plaćanje.

ZA SVE OBAVIJESTI OBRATITE SEU KRIŽEVCIMA, NIKOLE TESLE 49Telefon 048 / 682-573Faks 048 / 682-659

POSLOVNA JEDINICA RIJEKASLAVKA KRAUTZEKA 93Telefon 051 / 218-554Faks 051/ 431-176POSLOVNA JEDINICA ZAGREBKOVINSKA b.b.Tel. 01 / 3498-020Faks 01 / 3498-001POSLOVNA JEDINICA OSIJEKVUKOVARSKA 221Tel. 031 / 586-152, faks 031 / 586-151

POTROŠAČI, TRGOVCI, VULKANIZERI, PODUZEĆANA ZALIHI IMAMO CJELOKUPNI PROGRAM GUMA ZA AUTOMOBILE, TRAKTORE,GRAĐEVINSKE I POLJOPRIVREDNE STROJEVE

TRGOVAČKO DRUŠTVO ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO d.o.o.N. Tesle 49, 48260 KRIŽEVCI, 048/682-573Faks 048/682-659, žiro-račun 239007-1100046239

AKCIJSKA PRODAJA GUMA ZA OSOBNA VOZILA, TRAKTORE I POLJ. PRIKOLICE

ISPORUKA ODMAHPROVJERITEMI NISMO SAMO PONEKAD POVOLJNI,MI SMO UVIJEK NAJPOVOLJNIJI.UGODNU VOŽNJU GUMAMAKUPLJENIM U „ROBNOM CENTRU”KRIŽEVCI, KAO I U SVIM NAŠIMPOSLOVNIM JEDINICAMA.

CONTINENTALCPC5

SPORTIVASUPER Z

BKT-TF9090

BKT-TR-135

BKT- TL AW702 IMP.

robnicentarRCPRODAJA IMONTAŽA GUMA

web shop

Internet prodaja sdodatnim popustom

www.robni-centar.hr

BKT-TL AW909 IMP.

SPORTIVACOMPACT

Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont. ®TM, SM Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. © 2014 PHII.Pioneer sjeme d.o.o., Čulinečka cesta 2b, 10040 Zagreb, Tel.: 01 / 2958-000, Fax: 01 / 2988-746, Internet: www.croatia.pioneer.com

USPJEH NA SVAKOM HEKTARUUSPJEH NA

ODLIČANPRINOS

ODLIČAN RANI PORAST

ODLIČNA TOLERANTNOST NA SUŠU

STAY GREEN EFEKT

FAO570

FAO 570 / tvrdi zubanPreporučeni sklop: 60-65.000 biljaka/haOdličan hibrid za spremanje kvalitetne silaže. Stabljika je izuzetno visoka sa izraženim “stay green” efektom. Sadrži odličan agronomski paket (odličan porast, odlična tolerantnost na sušu). Zrno je u tipu tvrdog zubana.

№ 1 za silažu

SAVJET ZA UZGOJ:

Zbog odličnog porasta može se sijati u ranijim rokovima sjetve. Hibrid duže vegetacije namijenjen za berbu u zrnu na istoku Hrvatske. Ipak glavna namjenamu je proizvodnja visokoenergetske silaže zbog visokog prinosa silažne mase te visokog udjela zrna u silažnoj masi.

AKCIJA!od 24.900 €

Bilo to u uskim plastenicima, malim štalama ili zbog niske točke težišta na strmim padinama, uvijek nađe put do svojih radnih mjesta, koja su za klasične traktore nedostupna. Prednji utovarivač, pneumatici za travu i prednji kardan dodatnoproširuju njegove mogućnosti upotrebe. Kompaktan i okretan tamo gdje ga trebate.CLAAS ELIOS.

Radi tamo, gdje ostaliprestaju. ELIOS

Jerković d.o.o.Koška, J. Kozarca 51

Tel: 031/681-711

Eko Terra d.o.o.Pušćine, Čakovečka 54

Tel: 040/821-868

Agron d.o.o.Bizovac, Kr. Tomislava 1g

Tel: 031/673-242

Radi tamo, gdje ostali prestaju. ELIOS

Bilo to u uskim plastenicima, malim štalama ili zbog niske točke težišta na strmim padinama, uvijek nađe put do svojih radnih mjesta, koja su za klasične traktore nedostupna. Prednji utovarivač, pneumatici za travu i prednji kardan dodatno proširuju njegove mogućnosti upotrebe. Kompaktan i okretan tamo gdje ga trebate.CLAAS ELIOS.

AKCIJA! od 24.900€

TEL099/22 98 415

w w w . a u s t r o d i e s e l . a t

MASSEY FERGUSON je svjetski priznat brend koncerna AGCO.

MF 7600: ČISTA SNAGA, VELIKA

IZDRŽLJIVOST CIJENA BEZ KONKURENCIJE

SCR TEHNOLOGIJA DRUGE GENERACIJE

EFIKASAN I ČIST IZUZETNI UVJETI FINANCIRANJA

OVLAŠTENI PARTNERI ZA HRVATSKU:

Grapak d.o.o. PMT d.o.o.Varaždinska ulica 2, odvojak III Skorotinci 4Jalkovec, 42000 Varaždin 32252 OtokTel: +385 (0)42 209 236 Tel: +385 (0)32 395 515www.grapak.hr www.pmt.hr

HR_MF7600_GospodarskiList_210x297.indd 1 25.09.13 14:33

Documents

Gospodarski list 3-2014