POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . t r a v n j a

2016. 7

godina 175.

prilog ovog broja

Medonosne biljke i kvaliteta meda

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 4 U 2016. poljoprivrednicima 2,6 milijardi kuna za

izravna plaćanja 5 I Poljički soparnik zaštićen na EU razini 6 – 7 Rekordni proljetni bjelovarski sajam 8 – 9 Hrvatski predstavnik ima najbolji europski projekt 10 – 11 Utjecaj cijena blitve na formiranje prihoda 13 Pravni savjeti 14 – 15 Stručni savjeti 17 Feniks čuva poljoprivredna polja

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 19 – 22 Izbor hibrida i sjetva kukuruza 23 – 25 Povećano zanimanje poljoprivrednih proizvođača za

sjetvom soje 27 – 29 Utjecaj glifosata u tlu 35 – 36 Koju razinu zaštite ima vaša traktorska kabina? (2) 39 – 40 Messis na Noćnjaku predstavio novitete

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 44 Primjena rasola u gnojidbi povrtnih kultura 46 Značajan štetnik na celeru u proljeće 48 – 49 Zaštita bilja za manje poljoprivredne

proizvođače – hobiste 50 – 51 Hobi kutak za vaš trenutak52 – 53 Japanska trešnja – proljetna cvjetna raskoš MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 55 – 65 Medonosne biljke i kvaliteta meda

VOĆARSTVO, PČELARSTVO 69 – 72 Dobra cvatnja – sigurna rodnost 72 Sortiment sadnica na hrvatskom tržištu 75 – 76 Stanje pčelinjih zajednica u travnju (2) STOČARSTVO, MLJEKARSTVO 77 – 78 Smještaj suprasnih krmača 80 – 81 Što je korisno znati o kakvoči mlijeka? LJEKOVITO BILJE 82 Vrkuta – čarobnica s rubova šuma 83 – 84 Kuka ili bljušt – jestiva, ljekovita, ali i otrovna

NOVO

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

maliMedonosne biljke i kvaliteta meda

Medonosnim biljkama smatraju se one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, nektar i pelud ili samo pelud. U nas ima oko 250 biljaka koje posjećuju pčele zbog nektara i peluda. Osim nektara i peluda, pčele skupljaju medljiku s grančica crnogoričnih (jela i smreka) i bjelogoričnih (hrast, javor, lipa, bukva) vrsta drveća, te slatki sok s oštećenih plo-dova. Isto tako skupljaju smole (propolis) s pupova i vodu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016.gospodarskilist

56 15. travnja 2016.

Uzimajući nektar i pelud, zajed-no ili odvojeno, pčele oprašuju bilj-ku. Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80% biljaka na Zemlji. U nekim zemljama, ra-tari i voćari stimuliraju pčelare na postavljanje pčelinjih zajednica u blizini njihovih kultura, nasada ili voćnjaka. Prinos jabuka, krušaka i šljiva, na primjer, ovisi i do 90% o uspješnom oprašivanju pčela.

U klimatskom pogledu posto-je vrlo jasne razlike između konti-nentalnog i primorskog područja Hrvatske, koje uvjetuju prirodnu rasprostranjenost biljnih vrsta. U kontinentalnom se klimatu mogu razlikovati biljne vrste nizinskog i gorskog, a u primorskom, medite-ranskog i submediteranskog pod-ručja.

Osnovu proizvodnje većih koli-čina nektara čini bogata paša koja mora biti što je moguće bliže koš-nicama. Pčele na nekom području najviše posjećuju cvjetove onih bi-ljaka kojih ima više i koje daju bolji nektar u nekom razdoblju cvatnje,

Obostrana korist – pčele i biljke

ali i cvjetove drugih biljaka. Za pro-izvodnju 1 kg meda pčele moraju obaviti u prosjeku između 100.000 i 150.000 pojedinačnih letova.

Medonosno bilje kontinentalnog

područjaNa različitim staništima u konti-

nentalnoj Hrvatskoj s gledišta me-donosnih biljaka koje u određenom vremenu dominiraju, razlikuju se sljedeće pčelinje paše: bagremo-ve, kestenove, lipove, paša amorfe, paša uljane repice, paša nizinskih livada, paša brdskih livada, paša suncokreta i dr. Glavna paša po-činje kada oko pčelinjaka počne cvatnja medonosnog bilja koje ra-ste na većim površinama. U nas se najveći postotak paša javlja tijekom svibnja i lipnja.

Bagrem (Robinia pseudoacacia L.)

Bagrem je do 25 m visoko stablo s glatkim, lomljivim i trnovitim gra-nama. Odlikuje se neparno perasto sastavljenim i naizmjenično raspo-ređenim listovima. Cvjetovi su bijeli, jako mirisni, skupljeni po 15-20 u viseće grozdaste cvati. Grozdovi se razvijaju na jednogodišnjim izbojci-ma u pazuhu listova. Nema poseb-nih zahtjeva prema tlu, te može ra-sti na svim tlima, pa i na pijesku. Ne odgovaraju mu teška, glinasta tla. Preferira južne sunčanije padine. U našoj zemlji nalazimo ga gotovo posvuda, a značajnije je zastupljen

Na količinu izlučenog nektara utječu: klimatski uvjeti (tempe-ratura, vlaga, vjetar), geografski položaj (nadmorska visina), a kod kultiviranih biljaka i vri-jeme sjetve. Kalendar cvatnje je od izuzetne važnosti u pče-larstvu, jer poznavanjem raz-doblja cvatnje što većeg broja medonosnih vrsta, a posebice područja na kojem se drže koš-nice, pčelari na vrijeme mogu pripremiti (osnažiti) pčelinje za-jednice za nadolazeću cvatnju, odnosno glavnu pašu na stacio-narnom pčelinjaku, te posebice pri selidbi košnica. Osim toga, treba napomenuti da pčele lete u potrazi za hranom i preko 5 km, ali su najefikasnije u sku-pljanju nektara i peluda (u eko-nomskom smislu) ako postoji veliki broj medonosnih vrsta u krugu do 2 km od košnica.

Na jednoj lokaciji cvatnja ba-grema traje oko 10-15 dana. Seljenjem košnica na različi-ta područja i tipove tla, paša se može produžiti i do mjesec dana. Izlučivanju nektara pogo-duju tople noći, s dosta jutarnje rose i umjereno topli dani bez vjetra. Ponekad se dogodi da bagremova paša podbaci. Ra-zlozi mogu biti različiti, kao što su niske temperature ili učesta-le kiše u vrijeme cvatnje. Vrlo je osjetljiv na mraz, pa se veća po-dručja bagremovih šuma nalaze u krajevima gdje nisu učestali prodori hladnijeg zraka i kasni proljetni mrazevi. Suhi topli vjetar koji puše duže vrijeme isušuje nektar i medenje pre-staje. Osim toga, na medenje bagrema utječe tip tla, klima i nadmorska visina.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016. gospodarskilist

57 15. travnja 2016.

u Hrvatskom zagorju, Podravini i Moslavini. Bagrem počinje cvjetati prije listanja. U godinama kada se listovi pojave prije cvjetova izlučiva-nje nektara je nešto slabije. Mede-nje je najintenzivnije oko petog do sedmog dana od početka cvatnje. U nizinskim područjima bagrem počinje cvjetati u prvoj polovici, a u višim područjima, u drugoj polovici svibnja.

Na nadmorskoj visini iznad 700 m cvjetovi ne mede, odnosno mede vrlo malo. Prema vrijednosti za pčelarstvo bagrem je jedna od najvažnijih medonosnih biljaka. Pri povoljnom vremenu zdrave pčeli-nje zajednice mogu skupiti do 10 kg nektara dnevno. Prosječno se u jednoj sezoni može izvrcati oko 20 kg bagremovog meda po košnici. Daje i malo peluda žućkaste boje.

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.)

Pitomi kesten jednodomna je biljna vrsta s 20-30 m visokim stablom, bujne krošnje. Listovi su polukožasti, izduženo ovalni, na rubovima nazubljeni. Muški su cvjetovi smješteni u skupinama od po 3 i više, u uspravnoj 10-30 cm dugoj osi, a pri njihovoj se os-novi nalaze ženski cvjetovi, koji su obavijeni zajedničkim ovojem. S muških cvjetova pčele skupljaju pelud, a sa ženskih nektar. Raste na kiselim tlima u područjima s vlažnijom klimom. Najveći kom-pleksi kestenovih šuma nalaze se na Petrovoj i Zrinskoj gori, Med-vednici i gorju sjeverozapadne Hrvatske. Početak i kraj cvatnje ovise o geografskom položaju i nadmorskoj visini.

Pitomi kesten je biljka s koje pčele mogu skupiti najveće količine peludi čak i do 15 kg. U lipnju je ta-kođer moguća pojava medljike na kestenu.

Lipa (Tilia spp.)

Lipa ima više vrsta, a kod nas su zastupljene: krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.), sitnolisna lipa (T. cordata Mill.) i srebrnolisna lipa (T. tomentosa Moench). Lipe se često sade po parkovima i drvo-redima zbog lijepe guste krošnje, dobre hladovine i ugodnog mirisa za vrijeme cvatnje. Listovi su kru-pni, srcoliki i izmjenično smješteni. Cvjetovi su skupljeni u paštitastim cvatovima. Nalaze se na oko 8 cm dugom, žutozelenom pricvjetnom listu, koji kasnije služi za širenje plodova. Krupnolisna lipa listopad-no je stablo do 40 m visoko sa širo-kom krošnjom. U cvatu je 2-6 cvje-tova. Cvate rano, tj. u prvoj polovici lipnja. Sitnolisna lipa je niže stablo

(25-30 m). Raste pretežito na bre-žuljkastom terenu u području s bla-gim ljetima. Pretežno je zastupljena u zoni bukovih šuma. U cvatu je 5-7 cvjetova. Cvate 14 dana kasnije od krupnolisne lipe, a cvatnja traje 15-20 dana. Srebrnolisna lipa cvjeta najkasnije, nema ugodan miris, li-stovi su s donje strane posve pre-kriveni srebrnastim dlačicama. U cvatu ima 2-5 cvjetova, a prašnici u cvijetu su srasli u 5 snopića.

Amorfa (Amorpha fruticosa L.)

Amorfa je višegodišnji listopadni grm, 1 do 5 m visine. Iz korjenovog sustava izbijaju mnogobrojni izdan-ci, tako da se brzo formira širok grm. List je neparno perast. Cvje-tovi su tamnoljubičasti, skupljeni u uspravne, 7-15 cm duge grozdove na vrhu grana.

Za cvatnju su pogodne vlaga i temperature od 25-30oC. Amorfa ri-

Kesten počinje cvasti sredinom lipnja, poslije listanja. Cvatnja pojedinog stabla traje oko 10 dana, ali obzirom da sva stabla ne procvatu istovremeno, pro-duži se do 20 dana. Medenju pogoduje toplo vrijeme, bez vjetra, s dovoljno vlage u zra-ku. Kesten je biljka osjetljiva na kišno vrijeme, a s druge strane zbog plitkih cvjetova visoke temperature mogu isušiti nek-tar. Prvih nekoliko dana kesten slabo medi, pčele donose samo pelud, a zatim nektar. U izni-mno povoljnim godinama na kestenu se može vrcati i više od 20 kg meda po košnici.

Sa svih vrsta lipe pčele skuplja-ju nektar i nešto manje peluda. U nekim godinama moguća je pojava medljike na lipi u svib-nju i lipnju. Medenje je neredo-vito, a pogoduju mu topli dani s dovoljno vlage u zraku. U našim krajevima može se dobiti do 20 kg lipovog meda po košnici.

Dobro uspijeva na vlažnim i plavnim područjima, na zapu-štenim pašnjacima i livadama, ali i na sušim terenima pored putova, željezničkih pruga i sl. Cvate na početku lipnja, oko 15 do 20 dana, odmah poslije ba-grema. U prvim danima cvatnje amorfa daje izrazito mnogo pe-luda, a zatim i nektar.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016. 15. travnja 2016.gospodarskilist

58

jetko medi, jedanput u 8-10 godina, pa je za pčelare ekonomski upitna. Dnevni unos nektara može biti do 7 kg, a ukupni prinos meda po košni-ci i do 30 kg.

Uljana repica (Brassica napus L. subsp. oleifera)

Uljana repica je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je razgra-nata, a naraste u visinu od 1,2 do 1,8 m, a nerijetko i više. Listovi uljane repice su plavkastozelene boje, glatki ili s rijetkim uspravnim dlačicama na naličju. Cvjetovi ulja-ne repice su dvospolni, skupljeni u grozdaste cvati na glavnoj osi stabljike i postranim granama. Sa-stoje se od 4 lapa, 4 latice, 6 praš-nika i tučka. Latice su intenzivno žute boje. Na dnu cvijeta nalaze se četiri žlijezde nektarija čiji nek-tar privlači insekte, osobito pčele. U nas se uzgaja kao ozima kultura uglavom za proizvodnju ulja iz sje-mena.

Livadna paša - izvor

raznovrsnostiLivadna paša je značajna u pče-

larstvu zbog raznovrsnosti medo-nosnog bilja koje se razlikuje po vremenu cvatnje i po kvaliteti, te dosta dugo traje. Ova paša počinje u nizinama već krajem svibnja, a u brdskim predjelima tek početkom srpnja, pa se seljenjem pčela može vrlo dobro i dugo koristiti.

Postoje velike razlike u kvaliteti livada obzirom na pčelarstvo. Ve-liki udio čine trave i djeteline, dok brojne zeljanice nestaju. Djeteline su jednogodišnje ili višegodišnje zeljaste biljke.

Medonosne lepirnjače

Radi svoje velike nadzemne mase uljana repica može se ko-ristiti za stočnu hranu i zelenu gnojidbu, ali je tada beskorisna za pčele, jer se kosi na početku cvatnje. Vrlo je značajna medo-nosna biljka jer bogata je nekta-rom, cvatnja traje oko dvadese-tak dana, a cvate u travnju kada drugih pčelinjih paša gotovo da i nema. Zbog navedenog ima značajnu ulogu u proljetnom razvoju pčelinjih zajednica i iz-gradnji saća. Vrlo dobro stimu-lira rojidbeni nagon pčela. U optimalnim uvjetima na uljanoj repici može se proizvesti 10-20 kg meda po košnici.

Dnevni unos nektara na pro-sječnoj livadnoj paši nije veli-ki, no s obzirom da traje dugo, ponekad i 40 dana, nekih go-dina se s livada mogu dobiti i značajne količine meda. Paša s livada i pašnjaka je pogodna jer osigurava kontinuirani unos nektara i peluda. Danas se liva-de češće kose, obično u počet-ku cvatnje, što znatno smanju-je kvalitetu medonosnog bilja. Osim toga, mnoge livade oso-bito na plodnim tlima izvan do-hvata poplava, pretvorene su u obradive površine. Intenzivna poljoprivreda značajno utječe na sastav travnjaka „starinskih“ livada, te se umjesto njih siju djeteline, djetelinsko-travne smjese i travne smjese koje su zbog bolje agrotehnike i sasta-va bujnije i kvalitetnije, ali za pčelarstvo manje interesantne.

Bijela djetelina

Crvena djetelina

Inkarnatka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

5915. travnja 2016. 15. travnja 2016.

Iz roda djetelina, bijela djetelina (Trifolium repens L.) je najviše za-stupljena na svim nizinskim i brd-skim livadama i pašnjacima i pred-stavlja vrlo dobru pčelinju pašu. Bijela djetelina je višegodišnja bilj-ka s puzajućom stabljikom, cva-te od svibnja do rujna, tj. do prvih mrazeva. Ako je prebujna, ima du-

blje čaške, pa pčele ne mogu do-hvatiti nektar. Crvena djetelina (T. pratense L.) je u pravilu trogodišnja biljka, najbolje uspijeva u humidnoj klimi na srednje teškim i slabo kise-lim tlima, također cvate od svibnja do rujna. Švedska ili hibridna dje-telina (T. hybridum L.) raste na ni-zinskim livadama koje povremeno budu poplavljene. Cvate u prvom otkosu u lipnju, a kasnije i u otava-ma. Vrlo je medovita.

Inkarnatka (T. incarnatum L.) je pak jednogodišnja biljka, cvate u svibnju ili lipnju. Dobra je medono-sna biljka.

Iz roda Medicago (vije) sve vrste (lucerna - Medicago sativa L., žuta lucerna - M. falcata L. i dunjica - M.

lupulina L.) su medonosne i manje ili više cijenjene krmne kulture.

Smiljkita (Lotus corniculatus L.) višegodišnja je zeljasta biljka, raste na lošijim pa i kiselim tlima. Optimalna su joj suha i ocjedita tla. Izvanredno podnosi sušu. Cvate gotovo cijelo ljeto, od svibnja do rujna. Izlučuje mnogo nektara i ne-što manje peluda.

Grahorice (rod Vicia) su jedno-godišnje, dvogodišnje ili višego-dišnje zeljaste biljke. Prepoznaju se po perasto sastavljenim listo-vima s viticama. Njihovi su cvje-tovi pojedinačni ili u grozdovima. Rastu po livadama, poljima ili svi-jetlim šumama. Sve su grahorice medonosne.

Livadna kadulja (Salvia pratensis L.)

Višegodišnja je zeljasta biljka vi-soka 30-80 cm. Cvjetovi su plavi ili tamnoljubičasti, skupljeni po 4-6 u razmaknutim pršljenima koji čine 10-30 cm duge prividne klasove. Cvate od svibnja do kolovoza. Vrlo dobro medi, a daje i pelud.

Ljekoviti odoljen (Valeriana officinlis L.)

Ostale medonosne biljkeLjekoviti odoljen je trajnica vlaž-

nih livada i šuma. Cvate u lipnju ili srpnju. Pčele iz njegovih cvjetova uzimaju nektar.

Uz rijeke, ponajviše uz Savu, na vlažnim i neobrađenim površinama raste svilenica (Asclepias syriaca L.). Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Cvate u srpnju i kolovozu, oko 40 dana. Izvrsna je medonosna biljka koja daje i pelud.

Zlatnice (Solidago spp)

U nizinskom dijelu kontinentalne Hrvatske raste nekoliko vrsta bilja-ka iz roda zlatnica. Najvažnija za pčelarstvo je velika zlatnica (S. gi-gantea Aiton.). Velika zlatnica cvate u srpnju i kolovozu, a ako lijepo vri-jeme potraje medi i u rujnu.

Suncokret (Helianthus annuus L.)

Sunckokret je jednogodišnja ze-ljasta biljka s čvrstom 1,7-2,2 m vi-sokom stabljikom. Listovi su jedno-stavni, sastavljeni od srcolike plojke i peteljke. Uzgaja se uglavnom u Slavoniji i Baranji kao industrijska biljka radi proizvodnje ulja. Cvjetovi su skupljeni u cvat – glavicu koja se formira na vrhu stabljike. Promjer glavice ovisi o genotipu i uvjetima uzgoja, a najčešće iznosi 15-25 cm. Na glavici se nalaze dva tipa cvjeto-va: cjevasti (plodni) i jezičasti (ne-plodni) koji zbog intenzivne, obično žute boje privlače insekte. Jezičasti cvjetovi se sastoje od izduženih la-tica, a smješteni su po obodu gla-vice. Na dobro razvijenoj glavici ima do 1500 cjevastih cvjetova ras-poređenih u gotovo koncentričnim

Švedska djetelina

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016. 15. travnja 2016.gospodarskilist

60

krugovima. Cvatnja cjevastih cvje-tova u glavici odvija se postupno od ruba prema sredini, a traje oko 10 dana. Cvatnja i lučenje nektara na jednoj parceli traje oko 15 dana. Prvi cvjetovi na glavici su najrazvije-niji i luče najviše nektara.

Međutim, suncokret ne medi svugdje jednako. Suncokret je izrazito stranooplodna entomofilna biljka. U oprašivanju suncokreta glavnu ulogu imaju pčele, čime se značajno povećava prinos i udio ulja u sjemenu.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth)

Facelija je jednogodišnja zeljasta biljka gusto pokrivena bijelim, krat-kim dlakama. Stabljika je uspravna, malo razgranata, visine 30-90 cm. Listovi su perasto usječeni. Uzga-ja se uglavnom kao cijenjena me-donosna biljka. Može se koristiti i za zelenu gnojidbu ili kao zaštitni usjev. Kao glavni usjev, sije se od ožujka, pa do kraja svibnja, a ako ima dovoljno vlage u tlu, može se sijati i kao postrni usjev u srpnju da se dobije kvalitetna pčelinja paša u rujnu. Radi produljenja razdoblja cvatnje može se sijati u vremen-

skim razmacima od 3 do 4 tjedna. Cvjetovi su pravilni i peteročlani. Vjenčić je zvonoliko okruglast, pla-voljubičaste ili svijetloplave boje. Cvjetovi, po 15-20, pa i više skuplje-ni su u kovrčice, koje su smještene na vrhu stabljike. Cvate 40-50 dana nakon sjetve, a cvatnja traje 20-30 dana. Po hektaru daje 250-1000 kg nektara i 30-90 kg peluda. Pčele je posjećuju cijeli dan, a najčešće iz-među 11 i 15 sati. Produkcija nek-tara može značajno varirati ovisno o vremenskim uvjetima, a optimal-ne su temperature od 16 do 24oC. Cvjetovi facelije bogati su peludom i obilno luče nektar.

Lijeska (Corylus avellana L.)

Lijeska je grm s više izdanaka, rjeđe drvo. Raste samoniklo u nižim šumama i šikarama, a uzgaja se i kao voćna vrsta. Ima ovalne listove, pri bazi srcoliko usječene, a na vrhu šiljaste, nazubljene, na naličju dla-kave. Muški su cvjetovi u resama, najčešće 2-4 zajedno, a ženski koji su odvojeni od muških, u zbijenom tamnocrvenom cvatu koji izgleda kao mali pupoljak. Lijeska još s je-seni formira zametke resa koji zimi miruju, a prvi topli dani probude ih i izazovu na cvatnju. Lijeska može u blagim zimama procvasti već u siječnju ili veljači, a kada su zime duge i hladne, procvjetat će u ožuj-

ku. Daje pčelama obilje prvog dra-gocjenog peluda. Cvatnja jednog grma traje oko tjedan dana.

Cvjetovi voćaka su dobra pčelinja

paša

Breskva (Prunus persica L.) je voćka vinogradarskih područja i uz-gaja se svuda gdje uspjeva vinova loza. Cvate u ožujku ili travnju ovi-sno o dužini zime. Cvatnja traje 10-14 dana.

Najranije sorte šljive (Prunus domestica L.) počinju cvasti već početkom travnja, a kasnije kra-jem travnja. Obje cvjetaju tijekom listanja. Cvatnja jednog stabla traje 4-5 dana. Cvatnja breskve, šljive i marelice započinje na višim polo-žajima, a zatim se nastavlja cvatnja i ostalih voćnih vrsta.

Marelica (Prunus armeniaca L.) se uzgaja pojedinačno ili u nasa-dima. Cvate prije listanja. Počinje cvasti već u ožujku, a cvatnja tra-je do 14 dana. Ako su vremenske prilike normalne, početak cvatnje marelice počinje 40 dana prije po-četka cvatnje bagrema koji je u

U našim proizvodnim područji-ma cvatnja suncokreta obično počinje krajem lipnja ili počet-kom srpnja. Cvatnji pogoduje toplo i tiho vrijeme s dnevnom temperaturom 24-30oC te vlaž-nošću zraka 60-65%. Medi naj-bolje ujutro, poslije podne po-pusti, a pred večer se medenje nastavlja. Prosječno se sa sun-cokreta može vrcati oko 25 kg meda po košnici.

Kao pčelinja paša značajne su i mnoge voćke. Cvjetovi voća-ka osiguravaju nektar i pelud. Ova paša traje dugo i praktično nema prekida između cvjetanja pojedinih vrsta i sorti voćaka u proljeće. Pojedine vrste i sor-te voćaka imaju dosta peluda, koji je velikom broju pčelinjih društava i najpotrebniji u to vri-jeme.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6115. travnja 2016. 15. travnja 2016.

mnogim područjima glavna pče-linja paša. Breskva, šljiva i ma-relica daju pelud i nektar. Nakon njih nastavlja se cvatnja trešnje (Prunus avium L.) i višnje (Prunus cerasus L.). Njihovi cvjetovi daju više nektara u odnosu na pelud. Pored cvjetnih nektarija, višnja ima i izvancvjetne nektarije na na-ličju lista. Pčele vrlo rado posjeću-ju i divlju trešnju koja se javlja kao samoniklo drvo u bjelogoričnim šumama.

Nekako u vrijeme cvatnje trešnje i višnje započinje cvatnja jabuke (Pirus malus L.) i kruške (Pirus communis L.). Cvjetovi daju i nek-tar i pelud, a pelud od jabuke je različitih boja. Razlika u cvatnji ra-nih i kasnih sorti omogućava pašu u trajanju i do 20 dana. U bjelo-goričnim šumama dosta često se pojavljuju i divlje jabuke i kruške. U dobrim godinama pčele mogu sakupiti dovoljno nektara s voćaka tako da se može vrcati i med koji je tamno žut.

Vrbova paša pojavljuje se u isto vrijeme kad i voćna. Vrbe su ra-sprostranjene uz sve velike rijeke i riječne doline u Hrvatskoj, rastu uz kanale, na zapuštenim i brežuljka-stim terenima, gotovo posvuda. Od svih vrsta vrba, najranija je vrba iva (Salix caprea L.). Vrbe u pravilu daju više peluda nego nektara. Sve su vrbe medonosne i u povoljnim uvjetima osiguravaju prvu proljetnu pašu i vrcanje.

Obična kupina (Rubus fruti-cosus L.) višegodišnji je grm s vrlo dugačkim povijenim bodljikavim izdancima. Raste u niskim šuma-ma, u živicama i obalama na konti-nentalnom i mediteranskom dijelu naše zemlje.

Uzgaja se radi plodova u vrto-vima i plantažno. Listovi su sa-stavljeni od 3 do 5 ovalnih liski, koje su na rubu nazubljene. Cvat je na vrhu grančica. Cvate u lip-nju, a cvatnja traje oko 20 dana. Najbolje medi poslije kiše, kad je toplo i kad ima dosta vlage u zra-ku. Cvjetovi su bogati peludom i nektarom.

Šumske medonosne vrste

Listopadne šume u kontinental-noj Hrvatskoj obuhvaćaju brojne šumske zajednice u kojima domini-ra različito šumsko drveće npr. gor-ski javor, javor mliječ, crni jasen, dri-jen i druge medonosne vrste. Pored peludne paše ove su šume izvor nektara jer su u njima zastupljene i medonosne vrste.

Divlji kesten (Aesculus hippo-castanum L.) je listopadno drvo visoko do 30 m. Krošnja je široko razgranjena i okruglasta. Listovi su nasuprotni i krupni, oko 30 cm dugi. Na debelim grančicama razvi-jaju se veliki sjajni, ljuskasti pupovi koji luče propolis. Cvjetovi su sku-pljeni u uspravnim, do 30 cm dugim metlicama. Cvate odmah poslije listanja, tj. tijekom svibnja mjese-ca. Cvjetanje jednog stabla traje oko tjedan dana. Divlji kesten daje mnogo nektara i peluda pa je dobra pčelinja paša. Divlji kesten se uzga-ja u parkovima kao ukrasna vrsta, a kao samonikla vrsta dobro uspjeva u staništu hrasta lužnjaka i jasena te hrasta sladuna i cera.

Medonosno bilje mediteranskog i

submediteranskog područja

Ružmarin (Rosmarinus offici-nalis L.) vazdazeleni je odrvenje-li grm koji naraste do 2 m visoko. Listovi su mu zadebljali, vrlo uski i nasuprotno raspoređeni. Cvjetovi su ljubičastomodri, rijetko kada bi-jeli, oko 1 cm dugački, smješteni u pršljenima između listova. Cvate uglavnom od rujna, pa do svibnja, iako ga tu i tamo možemo naći u cvatu tijekom cijele godine. Vrijeme cvatnje ovisi o rasporedu oborina. Ako u kolovozu padne dovoljno oborina, ubrzo potjera grančice i

Paša korovnih vrstaU travnju pčele posjećuju i cvjeto-ve korova kao što su: mrtva kopri-va, maslačak i ostali.Maslačak (Taraxcum officinale Web.) je višegodišnja zeljasta biljka visine 15 - 20 cm. Stabljika je uspravna, šuplja ispunjena bi-jelim mliječnim sokom, s žutom cvjetnom glavicom na vrhu. Listovi su prizemni, u rozeti, duguljasti, nazubljeni ili duboko perasto urezani. Cvate od travnja do listopada, a za pčelarstvo je najkorisniji u travnju i svibnju. Može se naći na umje-reno vlažnim do suhim livadama i pašnjacima, vrtovima, oranicama i ruderalnim staništima. Daje dosta žutog peluda, a za sunčanih dana obilno medi. Heljda (Fagopyrum esculentum Moench.) jednogodišnja je zeljasta biljka, visoka 15-60 cm. Uzgaja se za ljudsku i stočnu hranu. Heljda je osobito cijenjena kao postrni usjev (sije se od 15. svibnja do 15. srp-nja). Cvjetovi su mali s jednostavnim i peteročlanim ocvjećem, bijele ili ružičaste boje. Cvjetovi su vrlo mirisavi, a skupljeni su u grozd koji izlazi iz pazušca gornjih listova. Cvatnja traje od 20-30 dana, u razdo-blju od lipnja do rujna ovisno o vremenu sjetve.Heljda daje dosta nektara i peluda. Medi samo do podne. Za lučenje nektara najviše joj odgovaraju povremene ljetne kiše.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016. 15. travnja 2016.gospodarskilist

62

Naziv biljke Vrijeme cvatnjeKoličina meda u kg

po hektaruu mjesecu (od - do) ukupno dana

Vrba iva III-IV 10-15 100Šljiva IV 4-5 10

Trešnja IV 12-16 40Višnja IV 14-20 30

Jabuka IV-V 14-20 10-30Uljana repica IV 14-20 50

Bagrem V 10-15 350-1000Pitomi kesten VI 10-20 300

Lipa VI-VII 15-20 1000Suncokret VI-VII 10-15 50

Kupina VI 20 18Heljda 40 dana po sjetvi 20-30 70Facelija 40 dana po sjetvi 20-30 300-1000

Ružmarin IX-V 30-40 150-500Kadulja IV-V 20 650Vrijesak VIII-IX 30-40 10

zazeleni, pa već u drugoj polovici rujna procvate. Ako u jesen cvate, preko zime uglavnom miruje.

Badem (Amygdalus communis L.) je listopadno, do 10 m visoko stablo s krošnjom piramidalnog oblika. Listovi su kopljasti i naizmje-nično raspoređeni. Cvjetovi su bije-le ili ružičaste boje smješteni poje-dinačno ili po 2-4 u skupini na vrlo kratkim peteljkama. Cvate u veljači ili ožujku, prije listanja. Pčele s nje-ga mogu skupiti značajne količine nektara i nešto manje peluda. Me-đutim, zbog nestalnih vremenskih uvjeta u doba rane cvatnje, paša se samo djelomično iskoristi.

Lavanda (Lavanda officinalis Chaix et Vill.) višegodišnja je biljka koja raste u obliku poluloptastog grma 40-60 cm visine. Uzgaja se za dobivanje eteričnog ulja. Listovi su linearni, podvinuta i cjelovita ruba. Cvjetovi su sitni, ljubičasti ili modri, mirisavi, skupljeni u vršnom dijelu šibljastih ogranaka, gdje čine neku vrstu dugog prividnog klasa. Cvate u lipnju i srpnju, a cvatnja traje oko 30 dana. Lavanda odlično medi, ali nema peluda. Lavanda spada u dosta sigurne paše jer su gotovo nepoznate godine kada ona uopće ne medi. Pored neobično dobrog medenja, lavanda ima jedno loše svojstvo. Za vrijeme paše lavande, ako u košnici nema dovoljne količi-ne peluda od ranije, matica potpu-no prestane nesti i zajednica redo-vito oslabi. Tijekom paše lavande ni druge biljke na otoku Hvaru, gdje se najviše uzgaja lavanda, ne daju pelud . Tako zbog nedostatka pelu-da, leglo gotovo potpuno stane.

prof.dr.sc. Milan PospišilAgronomski fakultet u Zagrebu

Cvatnja ružmarina u prolje-će traje oko 40 dana, no pašu najčešće ometaju vjetrovi, te je zbog toga ružmarinova paša dobra, ali vrlo nesigurna. Uz do-bro, ali neredovito i nepredvidi-vo medenje, daje vrlo malo pe-luda. Najviše ga ima na otocima u slobodnoj prirodi, ponekad sam, no češće izmiješan s dru-gim grmljem u makiji.

Počinje cvasti krajem travnja ili početkom svibnja. Prvo cvate kadulja bliže moru, pa se pomi-če sve dublje u unutrašnjost i na visine planina, gdje se cvatnja završava oko polovice lipnja. Kadulja je vrlo medovita biljka te je poslije bagrema najvažnija pčelinja paša.

Uspješno iskorištavanje glavne paše danas je presudno za pro-fitabilno pčelarenje. Teško je reći kada točno počinje cvatnja poje-dine biljne vrste, a time i proljet-na pčelinja paša. Pojedinih go-dina je veljača toplija i započne cvatnja prvih proljetnica (jaglac, visibabe, šafran, podbijel, itd.). No, ako se vrijeme promjeni i zahladi, onda cvatnja počinje u ožujku. Rana šljiva trnovača (đa-narika) procvate oko 15. ožujka, a vrba iva ponekad još ranije. Ove biljke su vjesnici prve prave proljetne paše. Vremenske prili-ke glavni su čimbenik koji odre-đuje ukupan prinos nektara i peluda po košnici. Orijentaciono vrijeme cvatnje i prosječni pri-nosi meda važnijih medonosnih biljaka prikazani su u tablici 1.

Ljekovita kadulja ili žalfija (Sal-via officinalis L.) je višegodišnji po-lugrm iz kojeg izraste nekoliko izbo-ja s listovima i cvjetovima. Grančice i listovi su sivo dlakavi. Po 3-6 lju-bičastih cvjetova skupljeno je u pri-vidnim pršljenima u vršnom dijelu stabljike. Cvatnja pojedinih grmova traje oko 20 dana.

Kadulja najbolje medi kad je to-plo vrijeme s dosta vlage u zraku. Poslije njezine cvatnje obično poči-nje sušno razdoblje, kad pčele mi-ruju. Za to razdoblje treba im ostavi-ti dovoljno meda u košnici.

Primorski vrijesak ili primorski čubar (Satureja montana L.) višego-dišnji je vrlo aromatičan polugrm, visok 10-40 cm. Iz drvenastog di-jela svakog proljeća izbijaju guste mladice, a u jesen djelomično pro-padnu. Listovi su linearno-lanceta-sti, dugi 1-2 cm, na rubu zavinuti. Po 3-7 bijelih cvjetova čine rahlu metlicu. Cvate u kolovozu i rujnu. Najčešće i najbolje vrijesak medi u onim krajevima gdje najprije poč-ne cvasti. Ako vrijesak jedne godi-ne na određenom području dobro

medi, slijedeće će slabo ili nikako. U mnogim su ruralnim područjima danas mnoge medonosne biljke nestale, osobito samonikle, da bi se njihovo mjesto ustupilo mono-kulturama. Ljudi su se prestali baviti stočarstvom, pa su prirodne livade i pašnjaci ugroženi prirodnom vege-tacijom grmlja i šikara. Pčelinje paše se mogu i «proširiti» sjetvom medo-nosnih kultura ili njihovih mješavina, odnosno mogu se bolje iskoristiti. Pri tome se rokom sjetve regulira cvatnja medonosnih biljaka.

Vrijeme cvatnje i prosječni prinosi meda važnijih medonosnih biljaka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6315. travnja 2016. 15. travnja 2016.

Pretvorba nektaraPčele koje izlijeću iz košnica sa

zadatkom prikupljanja hrane, do-nose u nju nektar, slatku tekućinu iz cvjetova medonosnih biljaka. Takvu, za pčele interesantnu teku-ćinu, proizvode i neke vrste uši na lišću bjelogorice ili crnogorice, a zovemo je medna rosa ili medljika. Na putu do košnice slatkom soku dodaju svoje enzime i predaju ga kućnim pčelama. Enzimi koje pčele dodaju nektaru razgrađuju slože-ni šećer saharozu na jednostavne šećere - grožđani (glukozu) i voćni (fruktozu). Istovremeno lepezanjem krila potpomažu isparavanje vode, a samom smanjenju udjela vode u nektaru potpomaže i premještanje nektara iz stanice u stanicu saća. Udio vode u nektaru može se kre-tati od 40, pa i do 80%, a ponekad i više dok je sadržaj šećera obrnuto proporcionalan. Pčele najviše sa-kupljaju nektar s oko 50% šećera, a onaj ispod 4,5% ne sakupljaju. Tom kemijskom pretvorbom iz rijet-ke slatke tekućine uz oduzimanje vode nastaje med čija je osnovna namjena da bude pričuva hrane za zimsko razdoblje. Uz pravilan rad s pčelama i u povoljnim uvjetima sakupljene zimske pričuve prelaze potrebe jedne pčelinje zajednice i pčelar ih može oduzeti, a eventu-alnu kasniju nadoknadu obaviti do-davanjem konzumnog šećera.

Što je med?Prema definiciji Pravilnika (NN

53/15.) “med jest prirodno sladak proizvod što ga medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode od nek-tara medonosnih biljaka ili sekreta

živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, pohra-njuju, izdvajaju vodu i odlažu u sta-nice saća do sazrijevanja.”

Najvećim dijelom sastoji se od različitih šećera, pretežno glukoze i fruktoze, drugih tvari kao organske kiseline, enzimi i krute čestice. Med sadrži oko 76% šećera (voćnog še-ćera - fruktoze ili levuloze 41%, grož-đanog šećera - glukoze ili dekstroze 34% i običnog šećera - saharoze 1%) 18% vode, te 6% ostalog (dek-strina, minerala, proteina, kiselina i neodređenih tvari). Količina vode važna je za njegovo čuvanje. Rjeđi med sadrži više vode i lakše se kvari, pa na to trebamo obratiti pozornost pri kupnji. Med je i higroskopan, što znači da upija ili otpušta vlagu. Zato ga pčele u stanicama saća poklapa-

ju voštanom prevlakom, i zato se ne smije čuvati u otvorenim posudama. Boja može biti od skoro bezbojne do tamnosmeđe, što ovisi o vrsti. Pretamna ili presvijetla boja za odre-đenu vrstu može ukazivati na odre-đene greške meda koje ne moraju biti štetne. Med može biti tekuće ili viskozne konzistencije, djelomično ili potpuno kristaliziran. Aroma mora biti svojstvena vrsti bilja od koje po-tječe. Na tržištu ili u bilo kojem obli-ku za izravnu konzumaciju gdje je deklariran kao med ne smije sadrža-vati nikakve aditive ili druge dodat-ke. Mora biti bez organskih ili anor-ganskih tvari koje nisu u njegovom prirodnom sastavu. Ne smije imati strani okus ili miris, biti u stanju vre-nja, imati umjetno izmijenjenu kise-lost ili prezagrijavan osim pekarskog meda. Isto tako se ne smije uklanjati pelud iz meda, osim ako je to nei-zbježno pri uklanjanju stranih organ-skih ili anorganskih tvari kada se opisuje kao filtrirani med. Kemijski sastav meda podrobno je opisan, a utvrđuje se u posebno ovlaštenim laboratorijima.

Vrste medaOsnovne vrste meda možemo

podijeliti prema podrijetlu i prema načinu proizvodnje. Prema izvoru iz kojeg je dobiven med dijelimo na cvjetni ili nektarni med i med medljikovac. Cvjetni med dobiva se sakupljanjem sokova nektarija bilja-ka. Razlikujemo mnogo vrsta meda ovisno o biljci s koje potječe (keste-nov, bagremov, lipov itd.). Određe-nu vrstu meda možemo dobiti na područjima gdje medonosne biljke koja dobro medi ima u izobilju, bu-

Zato što uz šećere sadrži i kise-line, često se postavlja pitanje kakvom žlicom uzimati med iz staklenke? Materijal od kojeg je izrađena žlica nije toliko važan koliko je bitno da je kemijski neutralan i uvijek čist. Najčešći su plastika, nehrđajući čelik i drvo, odnosno uobičajeni ku-hinjski pribor.

Svakodnevno uzimanje meda sigurno pomaže kvalite-ti života i zdravlju organizma. Iako med sadrži mnogo tvari povoljnih za organizam nije čudotvoran i univer-

Kvaliteta meda

zalan. Kod nekih osoba izaziva alergijske reakcije. Zato kod zdravstvenih problema treba svakako posjetiti liječnika i u surad-nji s njim primijeniti med, ali i apiterapiju općenito.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. travnja 2016. 15. travnja 2016.gospodarskilist

64

dući da se pčele sakupljajući nek-tar u pravilu drže jedne vrste biljke. Tada se dobije uniflorni (monoflor-ni) med i tako se označava u proda-ji. Da bi dobio taj naziv mora proći ispitivanje broja peludnih zrnaca koji je propisan i u pravilu mora prelaziti 45%. Iznimno od ovoga broj peludnih zrnaca za neke vrste meda može biti veći ili manji od 45%. To se odnosi na pitomi kesten 85%, uljanu repicu 60%, metvica 20%, lipu 25%, kadulju 15%, ba-grem 20%, ružmarin 20%, lavandu 10% i na još neke manje poznate i tropske vrste meda. U područjima gdje nema takvih mogućnosti pče-le sakupljaju nektar s različitih vrsta biljaka i tada govorimo o poliflor-nom cvjetnom medu.

Bagremov medU kontinentalnom dijelu naše ze-

mlje bagrem je najveća i jedna od najvažnijih pčelinjih paša. Čisti ba-gremov med vrlo je svijetao, gotovo bezbojan, gust i izrazito proziran. Miris mu je slab, vrlo blagog i ugod-nog okusa koji podsjeća na ba-gremov sok. Od šećera sadrži više fruktoze nego glukoze, pa je zbog toga dugo tekuć, odnosno sporo kristalizira. Dobar je za oporavak nakon bolesti, pomaže kod nesa-nica, nemira, problema krvožilnog sustava, začepa i ublažava stres. Zajedno s čajem od kamilice poja-čava se međusobni učinak.

Lipov medBoja mu je blago žuta do zelenka-

sta, a miris jak po cvijetu lipe. Oštrog

je i slatkog okusa s malo gorčine. Brže kristalizira od bagremovog, već za jedan do dva mjeseca, ovisno o uvjetima čuvanja. Kristalići su sitni, pa i kao kristaliziran ostaje maziv. Kao i lipov čaj potiče znojenje, pa tako pomaže kod gripa, prehlada i upala probavnih i dišnih organa. Po-maže iskašljavanju, umiruje, ublaža-va glavobolju i pojačava krvotok, pa ga ne smiju uzimati osobe s bolesti-ma srca i krvožilnog sustava.

Kestenov medCrvenkastosmeđe, tamne je

boje, jakog i oštrog mirisa. Trpkog je i gorkog je okusa koji uglavnom odbija potrošače. Kristalizira nakon nekoliko mjeseci u dosta krupne kristale, pa je takav prilično tvrd. Jača imunitet organizma, srca i potiče cirkulaciju. Dobar je kod problema s probavnim sustavom, jetrom, žuči i anemijama. Uklanja umor i jača mišiće. Zbog izraženih dezinfekcijskih svojstava pomaže u higijeni usne šupljine, a može se koristiti i kod previjanja rana.

Livadni medZbog različitih livadnih cvjetova

s kojih je sakupljen ovaj med sadr-ži najviše ljekovitih tvari i eteričnih ulja. Boja mu je obično tamna i ne-proziran je, dosta gust, ali blagog okusa. Može potjecati s nizinskih, planinskih ili uzmorskih livada, pa je okus različit. Pogodan je za sve uzraste. Pomaže kod oporavka od bolesti i izvor je dodane energije za organizam. Pogodan je za svakod-nevno uzimanje.

Vrijeskov med

Žute je do tamnožute boje. Slabog je mirisa i ugodnog svojstvenog oku-sa. Djeluje protuupalno i to naročito kod mokraćnih organa, jer ima di-uretska svojstva. Zbog toga je pre-poručljiv kod bubrežnih kamenaca, bolesti prostate u upala mjehura. Po-maže kod reumatskih bolova i gihta.

Suncokretov medZbog svoje gustoće vrlo brzo kri-

stalizira u krupne kristale i postaje jako tvrd. Zato ga ne nalazimo če-sto na policama, jer kupce odbija svojim izgledom. Jantarno žute je boje, laganog mirisa i trpkog oku-sa. Blagotvoran je kod probavnih i dišnih smetnji. Pomaže i zarastanju rana i liječenju dermatitisa.

Kaduljin medŽuto smeđe je boje, malo gorka-

stog, ali ugodnog okusa po biljci. Ima jako izražen miris po cvatu biljke. Dugo ostaje tekuć, ali i kao kristalizi-ran nije pretvrd, pa se može upotre-bljavati bez zagrijavanja. Kao i čaj od kadulje, ovaj med je vodeći za prirod-no liječenje bolesti dišnih, ali i pro-bavnih organa. Olakšava izbacivanje sluzi iz dušnika i bronha, ali pomaže i kod suhog kašlja. Blagotvoran je kod želučanih tegoba, ima antiseptičko i umirujuće djelovanje.

Lavandin medMed je svijetlo žut, proziran i bi-

star. Također mu je kao i kod kadu-lje izražen miris po biljci, pa pone-kad podsjeća na parfem. Ugodnog je, ali dosta oštrog okusa. Djeluje umirujuće na cjelokupni organi-zam, pa se preporuča trudnicama. Ima pozitivan učinak i na probavne smetnje, naročito u čaju od metvi-ce, pelina i kamilice jer ublažava grčeve i olakšava mokrenje.

Ružmarinov medMed je svijetao, proziran i bi-

star, kao ulje. Blagog je i ugodnog okusa i bez posebnog mirisa. Brzo kristalizira u sitne kristaliće i tad postaje potpuno bijel. Ima visoki

Razne vrste meda

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

6515. travnja 2016. 15. travnja 2016.

sadržaj eteričnih ulja, što ga čini lje-kovitim kod bolesti jetre i nadutosti probavnog trakta. Vraća energiju, pa je dobar kod oporavka od bole-sti, iscrpljenosti i stresa.

Medljikovac (Šumski med)

Med medljikovac nastaje od med-ljike. Medljika je slatka tekućina koju proizvode kukci (lisne i štitaste uši), za vrijeme hranjenja sokom biljke na kojoj se nalaze. Opisanu tekućinu pčele sakupljaju i pohranjuju u saće. Postoji više vrsta medljikovca, ovi-sno o biljci s koje potječe (hrastov, bukov i slični). Takav med je lošije kvalitete, brzo se kristalizira, ali je vrlo bogat mineralnim tvarima. Bo-gat je antioksidansima i željezom, pa podiže razinu hemoglobina, pojačava snagu srca i krvnih žila. Zato pomaže kod slabokrvnosti i iscrpljenosti organizma, pa se oso-bito preporuča kod oporavka od težih bolesti i nakon operacija. Ako nema kontraindikacija, pogodan je za trudnice. Jelova medljika je jedna od najcjenjenijih vrsta.

Oblici meda na tržištu

Tekući med je onaj koji najčešće nabavljamo i koristimo. Zbog omje-ra u sadržaju glukoze i fruktoze, ali i uvjetima skladištenja i čuvanja u ku-

Kruno Lažec, dr.vet.med.Tekući med

ćanstvu, svaki med se prije ili kasni-je kristalizira. Polaganim zagrijava-njem do 40oC med ponovno postaje tekuć. Na višim temperaturama brže se dekristalizira, ali se tada uništa-vaju vitamini, enzimi i druge biološki aktivne tvari koje ga čine ljekovitim. Nekada se zbog raznih organskih onečišćenja med treba pasterizirati. Tada više nije za izravnu upotrebu nego se koristi u kulinarstvu i pe-karstvu pod nazivom pekarski med. Med se ne smije zagrijavati u mikro-valnim pećnicama, jer tada isto gubi ljekovita svojstva.

Kremasti med nastaje poseb-nim postupkom kada se sitni krista-li meda umiješavaju u tekući i kon-troliranom kristalizacijom postiže se kremasta tekstura koja se zadržava kroz dulje vrijeme. Takav med je fino maziv iako izgledom nije suviše privlačan.

Med s dodacima nalazimo kao upotpunjavanje ponude na tržištu. Umiješavaju se cvjetni prah, propo-lis, matična mliječ, suho voće, razni orašasti plodovi i slično, a u novije vrijeme dolaze i neobične kombi-nacije slatko-slanih okusa poput sira i maslina. Kod nekih proizvoda poboljšavaju se ljekovita svojstva meda. Važno je obratiti pozornost na kvalitetu dodataka koji moraju biti higijenski i organoleptički be-sprijekorni. Ne smiju biti užegli, pljesnivi, niti sadržavati previše vode, jer mogu razrijediti med koji postaje podložan vrenju i kvarenju.

Pića od medaMedica ili medno vino je piće

koje se dobiva alkoholnim vrenjem

razrijeđenog meda pod utjecajem kvasaca vrenja. Pri koncentraciji al-kohola od oko 14 vol % vrenje se prekida. Po taloženju se pretače u bačve gdje dozrijeva. U medicu se mogu dodati i različiti začini i aro-matično bilje.

Medna rakija je jako alkoholno piće kada se vrenje meda ne pre-kida nego se pusti do kraja. Takvo vino se destilira u rakiju s najmanje 32 vol % alkohola. Medna rakija je bistra i bezbojna tekućina.

Ocat od meda nastaje kada alkohol iz mednog vina pod utje-cajem kisika i octenih bakterija prijeđe u octenu kiselinu. Ocat je bistra tekućina svijetlo do tamno-smeđe boje koja ovisi o vrsti meda od kojeg je proizveden i o njegovoj starosti.

Medni likeri su mješavine meda, voćnih rakija i vode. U biti je to ra-zrijeđena rakija zaslađena medom. I u njih se može dodavati različito aromatično i začinsko bilje pa i bo-bičasto voće.

Medni napitci su različite bezal-koholne mješavine meda i vode sa sokom od različitog voća. Tako se može dodati sok od naranče, limu-na ili drugih citrusa. Osvježavajućeg su okusa. Moraju se čuvati u hlad-njaku. Bez pasterizacije podložni su vrenju i kvarenju dok pasterizacijom gube poželjna svojstva meda.

Med se najčešće koristi kao vri-jedna prehrambena namirnica, no ima ulogu i kao konzervirajuće i kozmetičko sredstvo.

44320 KUTINA, ALEJA VUKOVAR 4, HRVATSKATel.: 044/647 122; Fax: 044/680 882

e-mail: prod@petrokemija hr; www.petrokemija.hrBesplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647