10.OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

8/3/2019 10.OLIGOPOL I MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA

1/25

Poglavlje 10.Poglavlje 10.

OLIGOPOL IOLIGOPOL I

MONOPOLISTIKAMONOPOLISTIKA

KONKURENCIJAKONKURENCIJA


2/25

Nesavrena konkurencijaNesavrena konkurencija

1.1. MonopolMonopol2.2. DuopolDuopol

3.3. OligopolOligopol

4.4. Monopolistika konkurencijaMonopolistika konkurencija


3/25

2.2. DuopolDuopol

Oblik nesavrene konkurencije gdje dva poduzeaOblik nesavrene konkurencije gdje dva poduzeakontroliraju itavu ponudu (proizvodnju) na nekomkontroliraju itavu ponudu (proizvodnju) na nekomtritutritu

DuopolistiDuopolisti imaju znaajan utjecaj na cijene uslijedimaju znaajan utjecaj na cijene uslijedmalih mogunosti konkurenata da uu na takvo tritmalih mogunosti konkurenata da uu na takvo trit

Proizvodi su na takvom tritu diferenciraniProizvodi su na takvom tritu diferencirani(Najbolji primjeri za(Najbolji primjeri za duopolduopolu Republici Hrvatskoj jesuu Republici Hrvatskoj jesu

pruatelji internetskih usluga Tpruatelji internetskih usluga T--comcom i Iskon)i Iskon)

DuopsonDuopson -- trina situacija u kojoj postojetrina situacija u kojoj postoje

samo dva privredna subjekta u ulozi kupcasamo dva privredna subjekta u ulozi kupca


4/25


5/25

Strategijsko meStrategijsko meudjelovanjeudjelovanje

Na nesavrenost trita ne utjee samo brojNa nesavrenost trita ne utjee samo brojpoduzea koja na njemu sudjeluju, ve i nainpoduzea koja na njemu sudjeluju, ve i nainna koji se ona ponaajuna koji se ona ponaaju

Stoga poduzea prate poteze konkurenata i naStoga poduzea prate poteze konkurenata i nanjih reagirajunjih reagiraju

Strategijsko meStrategijsko meudjelovanjeudjelovanjeje pojam kojije pojam kojiopisuje kako strategija poslovanja nekogopisuje kako strategija poslovanja nekogpoduzea ovisi o poslovnom ponaanjupoduzea ovisi o poslovnom ponaanjunjegovog suparnikanjegovog suparnikaKada na tritu postoji mali broj poduzea onaKada na tritu postoji mali broj poduzea ona

imaju izbor izmeimaju izbor izmeuu kooperativnogkooperativnogiinekooperativnognekooperativnogdjelovanjadjelovanja


6/25

oopera vno ne oopera vnodjelovanjedjelovanje

Poduzea djeluju nekooperativno kad djeluju pPoduzea djeluju nekooperativno kad djeluju pvlastitom nahovlastitom nahoenju bez izravnog ili neizravnoenju bez izravnog ili neizravnodogovaranja s drugim poduzeimadogovaranja s drugim poduzeimaTo dovodi doTo dovodi do ratova cijenaratova cijena

Poduzea posluju na kooperativan nain kadaPoduzea posluju na kooperativan nain kadapokuavajupokuavaju minimiziratiminimizirati konkurenciju izmekonkurenciju izmeuu

njihnjihKad poduzea uKad poduzea u oligopoluoligopolu aktivno kooperirajuaktivno kooperirajusa svakim drugim poduzeem ona se uputajusa svakim drugim poduzeem ona se uputaju

uu tajni (preutni) sporazumtajni (preutni) sporazum

T j iT j i li lli l


7/25

TajniTajnioligopololigopol

Predstavlja pojam koji oznaava okolnost uPredstavlja pojam koji oznaava okolnost ukojoj dva ili vie poduzea zajedno odreujukojoj dva ili vie poduzea zajedno odreujusvoje cijene ili koliine proizvodnje, dijelesvoje cijene ili koliine proizvodnje, dijeleizmeizmeu sebe trite ili zajedno donose drugeu sebe trite ili zajedno donose drugeposlovne odlukeposlovne odluke

Koristi od takovog sporazumijevanja mogu bitiKoristi od takovog sporazumijevanja mogu bitivrlo velikevrlo velike

Kada seKada se oligopolistioligopolisti mogu tajno sporazumjeti dmogu tajno sporazumjeti dmaksimizirajumaksimiziraju svoje zajednike profite,svoje zajednike profite,uzimajui u obzir njihovu uzajamnuuzimajui u obzir njihovu uzajamnu

memeuovisnost, oni e ostvarivati monopolskuuovisnost, oni e ostvarivati monopolskucijenu, koliinu i profit.cijenu, koliinu i profit.


8/25

. onopo s a on urenc a. onopo s a on urenc aNajea trina struktura u suvremenoj ekonomijiNajea trina struktura u suvremenoj ekonomijiOblik nesavrene konkurencije u kojoj sudjelujeOblik nesavrene konkurencije u kojoj sudjelujeveliki broj poduzea razliite veliine od kojih nitiveliki broj poduzea razliite veliine od kojih niti

jedno nema veliki dio tritajedno nema veliki dio tritaSlina je savrenoj konkurenciji jer takoer imaSlina je savrenoj konkurenciji jer takoer imamnogo prodavatelja izmemnogo prodavatelja izmeu kojih niti jedan nemau kojih niti jedan nema

veliki dio trita, aliveliki dio trita, aliOd savrene konkurencije se ipak razlikuje po tomeOd savrene konkurencije se ipak razlikuje po tometo proizvodi koje prodaju razliita poduzea nisuto proizvodi koje prodaju razliita poduzea nisu

identini !identini !Kako proizvodi koje proizvoKako proizvodi koje proizvoai proizvode i prodajuai proizvode i prodajunisu identini ve su diferencirani poduzea mogunisu identini ve su diferencirani poduzea mogusvoje proizvode prodavati po (neznatno) razliitimsvoje proizvode prodavati po (neznatno) razliitimcijenamacijenama


9/25

Diferencijacija proizvoda uDiferencijacija proizvoda u

monopolistikoj konkurencijimonopolistikoj konkurenciji

Diferencijacija proizvoda pojavljuje se zbogDiferencijacija proizvoda pojavljuje se zbograzlike:razlike:

u kvaliteti,u kvaliteti,

u osobinama, iliu osobinama, ili

u dizajnu (klasian primjer za to suu dizajnu (klasian primjer za to suproizvoproizvoai odjee i obue).ai odjee i obue).

Jedan vaan izvor diferencijacije proizvodaJedan vaan izvor diferencijacije proizvodaizvire iz poloaja, te zbog toga veinaizvire iz poloaja, te zbog toga veinamaloprodajnih poduzea djeluju na tritima kaomaloprodajnih poduzea djeluju na tritima kaomonopolistiki konkurenti (npr. trgovine na uglumonopolistiki konkurenti (npr. trgovine na ugluuliceulice


10/25

Analiza vrsti trinih strukturaAnaliza vrsti trinih struktura

INDUSTRIJSKA KONCENTRACIJINDUSTRIJSKA KONCENTRACIJ


11/25

INDUSTRIJSKA KONCENTRACIJINDUSTRIJSKA KONCENTRACIJ

Koncentracija je est gospodarski pojam kojiKoncentracija je est gospodarski pojam kojimnogi rabe u posve razliitim znaenjima.mnogi rabe u posve razliitim znaenjima.

Trina moTrina mo

vezuje se uz stupanj nadzoravezuje se uz stupanj nadzora

nekoga ekonomskoga resursa ili aktivnosti.nekoga ekonomskoga resursa ili aktivnosti.

KoncentracijaKoncentracija postoji kad nadzor nad veimpostoji kad nadzor nad veim

dijelom ukupnoga resursa ostvaruje mali dio oddijelom ukupnoga resursa ostvaruje mali dio odukupnoga broja jedinica koji nadziru resurs.ukupnoga broja jedinica koji nadziru resurs.

Na tritu, koncentracija se odnosi na situacijuNa tritu, koncentracija se odnosi na situacijukada manji dio ukupnog broja poduzea ukada manji dio ukupnog broja poduzea uindustriji regulira itavo trite.industriji regulira itavo trite.

Industrija je, pak, kategorija od velike vanosti zaIndustrija je, pak, kategorija od velike vanosti za

IndustrijaIndustrija


12/25

IndustrijaIndustrija

IndustrijaIndustrija se sastoji od poduzea koja meusobnose sastoji od poduzea koja meusobno

dijele i tehnologije i kupcedijele i tehnologije i kupceU razmatranju industrije treba uzeti u obzir iU razmatranju industrije treba uzeti u obzir i

ponudbeni i potrani segmentponudbeni i potrani segmentSa stajalita ponude, industriju ine poduzea kojaSa stajalita ponude, industriju ine poduzea koja

nude asortiman proizvoda ili usluga s vanimnude asortiman proizvoda ili usluga s vanimzajednikim proizvodnim obiljejima, i koje proizvodzajednikim proizvodnim obiljejima, i koje proizvoduglavnom s generiki istovjetnim tehnologijama iliuglavnom s generiki istovjetnim tehnologijama ili

tehnolokim procesimatehnolokim procesimaSa stajalita potranje, industriju ini skupinaSa stajalita potranje, industriju ini skupina

poduzea koji proizvode asortimane koji su bliskepoduzea koji proizvode asortimane koji su bliskememeusobne zamjene, tj. ija jeusobne zamjene, tj. ija je krina elastinostkrina elastinost

Industrijska koncentracijaIndustrijska koncentracija


13/25

Industrijska koncentracijaIndustrijska koncentracija

Industrije je mogue razlikovati po stupnju njihoveIndustrije je mogue razlikovati po stupnju njihovekoncentracijekoncentracije

Industrijska koncentracijaIndustrijska koncentracija definira se brojem idefinira se brojem i

relativnim veliinama poduzea u industrijirelativnim veliinama poduzea u industrijiPrvi initelj koncentracije je apsolutni broj svihPrvi initelj koncentracije je apsolutni broj svih

poduzea koji ine jednu industrijupoduzea koji ine jednu industrijuDrugi je initelj distribucija veliina poduzea uDrugi je initelj distribucija veliina poduzea u

industriji, kad se veliina svakoga definiraindustriji, kad se veliina svakoga definirarazmjerno i relativno u odnosu na cijelu industriju.razmjerno i relativno u odnosu na cijelu industriju.

Oba definicijska initelja moraju se uzajamnoOba definicijska initelja moraju se uzajamnouzimati u obzir prilikom odreuzimati u obzir prilikom odreivanja je li industrijaivanja je li industrijakoncentrirana ili ne Mj j i d t ij k k t ijMj j i d t ij k k t ij


14/25

Mjerenje industrijske koncentracijeMjerenje industrijske koncentracijeIzraun ukupnoga broja poduzea nije prijeporanIzraun ukupnoga broja poduzea nije prijeporanako se prethodno kvalitetno definiralo podrujeako se prethodno kvalitetno definiralo podrujeindustrijeindustrije

Vei broj poduzea uglavnom se (ali nije pravilo)Vei broj poduzea uglavnom se (ali nije pravilo)vezuje za nekoncentrirane industrije, dok se manjivezuje za nekoncentrirane industrije, dok se manjibroj poduzea vezuje za koncentrirane industrijebroj poduzea vezuje za koncentrirane industrije

Problem se moe javiti kod drugoga definicijskogaProblem se moe javiti kod drugoga definicijskogainitelja: izrauna veliine poduzea kaoinitelja: izrauna veliine poduzea kao inputainputa uu

definiranju distribucije za cijelu industrijudefiniranju distribucije za cijelu industrijuVeliina poduzea se moe mjeriti na razliiteVeliina poduzea se moe mjeriti na razliite

naine, ali se uglavnom rabe sljedee kategorije:naine, ali se uglavnom rabe sljedee kategorije:ukupni prihod, temeljni kapital, broj zaposlenih iukupni prihod, temeljni kapital, broj zaposlenih i

St j i d t ij k k t ijSt j i d t ij k k t ij


15/25

Stupanj industrijske koncentracijeStupanj industrijske koncentracije

Stupanj koncentracije vana je strukturalnaStupanj koncentracije vana je strukturalnaindustrijska varijablaindustrijska varijablaMnogi autori istiu koncentraciju kao vaanMnogi autori istiu koncentraciju kao vaaninitelj u objanjavanju vee ili manjeinitelj u objanjavanju vee ili manjeuinkovitosti razliitih industrijauinkovitosti razliitih industrija

Razliiti stupnjevi koncentracija pojedinihRazliiti stupnjevi koncentracija pojedinihindustrija prva su injenica koje promatraiindustrija prva su injenica koje promatraiuoavajuuoavajuBroj industrijskih poduzea i distribucija njihoviBroj industrijskih poduzea i distribucija njihoviveliina definira temeljne oblike industrijskeveliina definira temeljne oblike industrijske

strukture, a ako ukljuimo i strukturu kupacastrukture, a ako ukljuimo i strukturu kupacadobivamo potpunu sliku stanja trine strukturdobivamo potpunu sliku stanja trine strukture

ragmen raneragmen rane ss onso raneonso rane


16/25

ragmen raneragmen rane vsvs. onso rane. onso raneindustrijeindustrije

Konkurentna struktura, mjerena stupnjemKonkurentna struktura, mjerena stupnjemkoncentracije, moe biti u rasponu od jakokoncentracije, moe biti u rasponu od jako

fragmentirane do vrsto konsolidirane industrijfragmentirane do vrsto konsolidirane industrijIndustrije s veim stupnjem koncentracije takoIndustrije s veim stupnjem koncentracije tako

imaju mali broj poduzea koji kontroliraju veiimaju mali broj poduzea koji kontroliraju veidio ukupnih industrijskih prodajadio ukupnih industrijskih prodaja((konsolidirane industrijekonsolidirane industrije),),

doim nekoncentrirane industrije imaju vei brdoim nekoncentrirane industrije imaju vei brorelativno malih poduzea s priblino istim,relativno malih poduzea s priblino istim,manjim udjelom industrijskih prodajamanjim udjelom industrijskih prodaja

o aza e s upn a n us r s eo aza e s upn a n us r s e


17/25

o aza e s upn a n us r s eo aza e s upn a n us r s ekoncentracijekoncentracije

Industrijska koncentracija se moe mjeriti naIndustrijska koncentracija se moe mjeriti narazliite naine.razliite naine.Najpoznatija mjera industrijske koncentracijeNajpoznatija mjera industrijske koncentracije

je:je: Pokazatelj udjela najveih poduzea uPokazatelj udjela najveih poduzea u

industriji (Koeficijent koncentracije)industriji (Koeficijent koncentracije)

Ostali poznati pokazatelji suOstali poznati pokazatelji su HirschmanHirschman--HerfindahlovHerfindahlovpokazatelj, ipokazatelj, i Pokazatelj entropije.Pokazatelj entropije.

o aza e u e a na veo aza e u e a na ve


18/25

o aza e u e a na veo aza e u e a na vepoduzea u industrijipoduzea u industriji

Pokazatelj se svodi na udjel ukupno ostvarenihPokazatelj se svodi na udjel ukupno ostvarenihprihoda (ili veliine kapitala) najveih konkurenata uprihoda (ili veliine kapitala) najveih konkurenata u

odnosu na prihode ostvarene u cijeloj industrijiodnosu na prihode ostvarene u cijeloj industriji(odnosno na ukupan industrijski kapital)(odnosno na ukupan industrijski kapital)Za izraun pokazatelja ponajprije je potrebnoZa izraun pokazatelja ponajprije je potrebno

poredati sva poduzea u industriji po ostvarenojporedati sva poduzea u industriji po ostvarenojprodaji ili temeljnom kapitalu (u novanimprodaji ili temeljnom kapitalu (u novanimjedinicama) u nekome razdoblju (obino godinujedinicama) u nekome razdoblju (obino godinu

dana) od najveeg do najmanjegdana) od najveeg do najmanjegZatim se za poduzea se izraunava postotakZatim se za poduzea se izraunava postotaknjihova udjela u ukupnoj prodaji industrijenjihova udjela u ukupnoj prodaji industrijeNakon toga, zbrajaju se razmjerni udjeli prodaje zaNakon toga, zbrajaju se razmjerni udjeli prodaje za

Od k ij i i d Od k t ij ti i d


19/25

Odnos koncentracije etiri poduzeaOdnos koncentracije etiri poduzea

U praksi industrijske analize obino se koristeU praksi industrijske analize obino se koristepokazatelji za etiri ili osam najveih poduzea upokazatelji za etiri ili osam najveih poduzea ujednoj industrijijednoj industriji

Dobivena vrijednost pokazuje nam veu ili manjuDobivena vrijednost pokazuje nam veu ili manjukoncentriranost industrijekoncentriranost industrije

to je vea vrijednost pokazatelja, vea je ito je vea vrijednost pokazatelja, vea je ikoncentriranost industrije.koncentriranost industrije.

Vea vrijednost, naime, znai da manji broj veihVea vrijednost, naime, znai da manji broj veihpoduzea ostvaruje znatan dio industrijskih prodaja.poduzea ostvaruje znatan dio industrijskih prodaja.

Vrijedi i obratno; manja vrijednost pokazateljaVrijedi i obratno; manja vrijednost pokazateljaukazuje na postojanje veeg broja relativno malihukazuje na postojanje veeg broja relativno malih


20/25

o aza e u e a na ve rva s anao aza e u e a na ve rva s ana


21/25

o aza e u e a na ve rva s anao aza e u e a na ve rva s ana(po temeljnom kapitalu i ukupnom prihodu)(po temeljnom kapitalu i ukupnom prihodu)

%%

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 200

oj banaka* 46 51 55 59 58 60 55 48 43 4meljni kapital

e 4 65,43%49,27%45,30%43,27%41,02%37,00%43,93%49,23%54,46%53,9

ih 8 76,99%62,50%57,56%54,18%53,84%48,06%57,46%70,31%68,26%68,6ih 20 93,04%82,55%77,37%74,83%77,49%72,51%79,94%83,78%88,18%88,5

upni prihod

e 4 52,69%58,50%54,50%56,56%45,15%43,18%46,78%55,30%55,55%54,3ih 8 69,32%76,39%69,43%70,31%61,90%59,59%60,47%69,41%70,72%74,6

ih 20 91,66%91,19%85,24%85,64%83,50%82,38%82,44%90,01%90,01%92,2


22/25

Hvala na panji!Hvala na panji!

a ac :a ac :


23/25

a ac :a ac :. Ako na tritu proizvoai imaju mogunost. Ako na tritu proizvoai imaju mogunost

odreodreivanja i kontrole cijena, tada na njemu postoji..ivanja i kontrole cijena, tada na njemu postoji..EPOTPUNA KONKURENCIJAEPOTPUNA KONKURENCIJA

. Veliki broj ekonomskih subjekata, diferenciranost. Veliki broj ekonomskih subjekata, diferenciranostproizvoda kao i sloboda ulaska i izlaska iz sektora,proizvoda kao i sloboda ulaska i izlaska iz sektora,glavna su obiljeja...glavna su obiljeja...

ONOPOLISTIKE KONKURENCIJEONOPOLISTIKE KONKURENCIJE. Trina struktura u kojoj samo dva ekonomska dobra. Trina struktura u kojoj samo dva ekonomska dobra

na tritu kontroliraju cjelokupnu ponudu naziva se..na tritu kontroliraju cjelokupnu ponudu naziva se..UOPOLUOPOL

. Ako je drava jedini kupac nekog dobra na tritu, on. Ako je drava jedini kupac nekog dobra na tritu, onse nalazi u poloaju...se nalazi u poloaju...

5 Trina struktura u kojoj samo dva ekonomska5 Trina struktura u kojoj samo dva ekonomska


24/25

5. Trina struktura u kojoj samo dva ekonomska5. Trina struktura u kojoj samo dva ekonomskasubjekta kontroliraju cjelokupnu potranju nazivasubjekta kontroliraju cjelokupnu potranju naziva

se...se...DUOPSONDUOPSON

6. Izvori nepotpune konkurencije su...6. Izvori nepotpune konkurencije su...TROKOVNI UVJETI i POSTOJANJE ZAPREKATROKOVNI UVJETI i POSTOJANJE ZAPREKA

SLOBODNOM ULASKU U SEKTORSLOBODNOM ULASKU U SEKTOR

7. Prirast ukupnog prihoda, ako se ukupni proizvod7. Prirast ukupnog prihoda, ako se ukupni proizvodpovea za jednu jedinicu, naziva se...povea za jednu jedinicu, naziva se...

GRANINI PRIHODGRANINI PRIHOD8. U uvjetima nepotpune konkurencije cijena je ...8. U uvjetima nepotpune konkurencije cijena je ...

(VEA/MANJA) od graninog prihoda?(VEA/MANJA) od graninog prihoda?VEAVEA

o no ne o noo no ne o no


25/25

o no ne o noo no ne o noisti monopol postoji kada je na tritu samo jedanisti monopol postoji kada je na tritu samo jedan

proizvoproizvo

a dobara bez odgovarajuih supstituta.a

dobara bez odgovarajuih supstituta.ONOONO

Monopolisti e odrediti najviu moguu cijenu pri kojoMonopolisti e odrediti najviu moguu cijenu pri kojoj

su kupci spremni kupovati njihove proizvode.su kupci spremni kupovati njihove proizvode.ETONO.ETONO. Monopolist izabire cijenu koja maksimalizirMonopolist izabire cijenu koja maksimalizirprofit.profit.

U uvjetima nepotpune konkurencije poduzee imaU uvjetima nepotpune konkurencije poduzee imaapsolutnu kontrolu nad cijenom svojih proizvoda.apsolutnu kontrolu nad cijenom svojih proizvoda.

ETONO.ETONO. Monopolist ne kontrolira potranju pa neMonopolist ne kontrolira potranju pa nemoe nametnuti bilo koju cijenu.moe nametnuti bilo koju cijenu.Prosjean prihod se izraunava tako da se graniniProsjean prihod se izraunava tako da se granini

prihod podijeli s obujmom proizvodnje.prihod podijeli s obujmom proizvodnje.ETONO.ETONO. Ne granini veukupni prihod.Ne granini veukupni prihod.

Documents

10.OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA