S A Ž E T A K

Preduzeća donose odluke o proizvodnji i prodaji na temelju troškova i cijena dobara, kao što je i većina drugih odluka vezana za troškove. Turbulentnost okruženja u kome posluju primorala je preduzeća da se posvete studioznim analizama kretanja troškova, što je rezultiralo čitavim arsenalom metoda i tehnika za njihovo praćenje i analizu koje danas menadžementu preduzeća stoje na raspolaganju. Donošenje za preduzeće značajne odluke nezamislivo je bez poznavanja kretanja troškova i njihovih varijacija.

U ovom radu se analizira struktura troškova u preduzeću za proizvodnju mliječnih proizvoda u rasponu od 2005.g. do 2007.g. Analiza se odnosi na tabelarni i grafički prikaz ukupnih troškova, prosječnih troškova, fiksnih i varijabilnih troškova, direktnih i indirektnih troškova, graničnih troškova u navedenom preduzeću. U radu se analiziraju troškovi za pojedine sektore u preduzeću kao i učešće troškova plata u ukupnim troškovima u preduzeću za proizvodnju kratkotrajnih mliječnih proizvoda za period od 2005.g-2007.g. Na osnovu ove analize preduzeću raspolaže podacima o kretanju pojedinih troškova u navedenom periodu i na osnovu tih podataka može da djeluje u pravcu donošenja odluka o njihovoj korekciji i smanjivanju.

Ključne riječi: troškovi, analiza troškova, prosječni troškovi, granični troškovi, fiksni i varijabilni troškovi, direktni i indirektni troškovi.

1

U V O Dintroductions

Preduzeća danas posluju u nesigurnom poslovnom okruženju koje karakterišu nagle i duboke promjene, te nesigurna i neizvjesna budućnost. Konkurenti se danas mnogo bolje poznaju, njihove metode i tehnike proizvodnje postaju sve više ujednačene. Fleksibilnost, inovativnost i kontinuirano usavršavanje poslovanja elementi su koji postaju sastavni dio strateškog pristupa izgradnje konkurentske prednosti. Uspjeh u takvom okruženju ostvaruju samo ona preduzeća koja se brže i djelotvornije prilagodjavaju novim okolnostima na tržištu.

Troškovi imaju veoma veliki značaj za poslovanje svih organizacionih sistema, pa tako i preduzeća koje posmatramo u okviru ovog rada. Praćenje troškova, njihovog nastajanja, razvoja, njihovo sistematizovanje i analiziranje po raznim kriterijumima u cilju njihove racionalizacije doprinose svođenju u potrebne okvire i optimiziranju. Racionalno poslovanje, njegov koncept i alati su način uklanjanja nepotrebnih aktivnosti u poslovnim procesima koji dovode do smanjenja troškova poslovanja i davanja veće vrijednosti proizvodima ili uslugama za njihove korisnike.

Efektivno i efikasno sagledavanje troškova kroz adekvatnu prizmu omogućava pravovremeno anticipiranje budućih kretanja mogućih alternativa poslovno - finansijskog odlučivanja, tj. usvajanja optimalnih pravaca daljeg poslovanja preduzeća koji će omogućiti njegov prosperitet.

Postojanje savremenih informacionih sistema omogućuje praćenje troškova procesa, a informacije o njihovom nastanku i trendovima omogućavaju menadžmentu pravovremeno donošenje odluka. U tom nastojanju potrebno je osloboditi se zablude kako je moguća potpuna eliminacija troškova. Eliminacija troškova nije moguća jer dovodi do apsurdnih situacija u kojima dolazi u pitanje smisao poslovanja. Racionalizacija i optimizacija troškova omogućuje da se troškovi minimiziraju uz željeni rezultat. Pritom željeni rezultat nije samo količinski izraz ili mjera poslovnih aktivnosti nego je to i subjektivan osjećaj zadovoljstva kupaca.

2

1.CILJ ISTRAŽIVANJA The aim of work

U ovom radu je izvršena analiza strukture troškova preduzeća koje se bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda sa ciljem ocjene karaktera tih troškova. Cilj ove analize je da se utvrdi učešće pojedinih vrsta troškova u poslovanju navedenog preduzeća. Analiza troškova se provodi i usporedbom planiranih i ostvarenih troškova u različitim periodima. Posebna se pozornost obraća analizi troškova po mjestima i nositeljima troškova iako kod te analize nailazimo na problem teškog odvajanja nekih troškova po mjestima i po nositeljima troškova. Analiza je obuhvatila ukupne troškove u periodu od 2005 g. do 2007 g. te su isti prezentirani tabelarno i grafički. Praćenje i analiza troškova u poduzeću je neophodan i stalan zadatak stručnih službi. Radi konkurentske sposobnosti, a i postizanja prednosti na tržištu, poduzeće je u stalnoj potrazi za uštedama i ekonomičnijim poslovanjem. Taj se cilj postiže stalnom analizom troškova i utjecajem na sniženje troškova poslovanja. Analiza troškova u preduzeću mora biti stalna, organizirana, stručna i objektivna, a obavlja se po vrstama troškova, mjestima, nositeljima troškova i po pojedinim funkcijama. U preduzećima je važno analizirati i pratiti kretanje troškova s obzirom na njihovu rentabilnost (posebno u uvjetima sezonskog poslovanja), na kretanje fiksnih i dodatnih troškova, na razinu graničnih troškova i osobito vodeći računa o kvantitativnom i kvalitativnom odnosa troškova i prihoda.

2. METODE RADA The methods of work

Teorijska analiza poduprijeti će se spoznajama iz međunarodne znanstvene i stručne literature, odnosno spoznajama znanstvenika i drugih autora koji su u svojim znanstvenim člancima i knjigama istraživali problematiku kojom se bavi i ovaj diplomski rad.

U izradi diplomskog rada koristiti će se metoda klasifikacije, statistička metoda te tabelarno i grafičko prikazivanje statističkih podataka. Podaci koji se koriste u analizi, preuzeti su od preduzeća koje se bavi proizvodnjom i prodajom kratkotrajnih mliječnih proizvoda sa sjedištem u Sarajevu i odnose se na period od 2005-2007.g. Analiza troškova koja je predmet ovog rada odnosi se na analizu učešća pojedinih vrsta troškova u poslovanju navedenog preduzeća. Posebna osvrt je na analizi troškova po mjestima i nositeljima troškova.

3

3.TEORETSKI DIO

3.1. POJAM I PODJELA TROŠKOVA

Postoje različite koncepcije i brojna pojmovna određenja troška, ali može se reći da troškovi predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenih resursa u proizvodnji novih ili stvaranju određenih učinaka1.

U užem smislu pod troškovima se smatra potrošnja resursa zbog izrade novih proizvoda. Troškovi shvaćeni na ovaj način imaju karakter prenijete vrijednosti. Prema pojmovnom određenju u najužem smislu troškovi predstavljaju svjesno uništavanje korisnih resursa u procesu proizvodnje s namjerom da se u zamjenu za to dobiju još korisniji proizvodi, odnosno neki drugi učinci. Može se reći da troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, materijala, trajne i tekuće imovine te tuđih usluga zbog ostvarivanja određenih učinaka (proizvod, roba ili usluga). Iz ovog pojmovnog određenja vidljivo je da se naglasak stavlja na vrste troškova.

Navedenim pojmovnim određenjima troška zajedničko je da u općem smislu troškovima smatraju smanjivanje i nestanak postojećih resursa, kako ljudskih potencijala i ljudskog kapitala, tako materijalnih i financijskih resursa. Jednako tako, za sva navedena pojmovna određenja troška karakteristično je navođenje mogućnosti mjerenja, izračunavanja i izražavanja troškova u novčanom iznosu. Ova mogućnost izražavanja vrlo je značajna s aspekta planiranja, razvrstavanja, evidentiranja, kontrole, analize i upravljanja troškovima.

Podjelu troškova (tabela 1) moguće je izvršiti prema brojnim kriterijima. Uobičajeni i najpoznatiji kriteriji podjele troškova2 su:

prema prirodnoj vrsti ili pojavnom obliku,prema poslovnim funkcijama,prema segmentu (centrima odgovornosti) i mjestima troška,prema načinu raspoređivanja na nositelje,prema reagiranju na stepen zaposlenosti kapaciteta (dinamičnosti),prema načinu zaračunavanja u pojedinom razdoblju,prema utjecaju na poslovni rezultat,prema ulaganju u poslovni proces,prema doprinosu kvaliteti.

1 P. Ravlić, F. Ruža i J. Vušković, Ekonomika poduzeća, IV. Dopunjeno i prerađeno izdanje, više ekonomske škole Pula, Split, Varaždin, Varaždin 1974, p. 307.2 Ž. Majcen, Troškovi u teoriji i praksi, Drugo izdanje, Informator, Zagreb 1976, p. 38.

4

Tabela 1. Podjela troškova prema različitim kriterijima

Izvor: D. Simović, Racionalizacija troškova u malim i srednjim preduzecima, specijalistički rad, Banjaluka 2006, p.10;

3.1.1. EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI

U ekonomiji se smatra da svaki proizvodni faktor ima svoj prinos. Tako je najamnina prinos na radnu snagu, kamata prinos na kapital, a profit prinos na faktore proizvodnje koji pripadaju vlasniku preduzeća.

Prinosi faktora proizvodnje, koji se moraju isplatiti njihovim nosiocima, smatraju se istovremeno i troškovima. Svi takvi troškovi, koje preduzeće plaća trećim licima (na primjer, najamnine radnicima, kupljene sirovine, gorenje energije i si.), nazivaju se eksplicitnim troškovima. Prema tome, eksplicitni troškovi obuhvataju sve novčane izdatke preduzeća u vezi nabavke (u datoj proizvodnji utrošenih proizvodnih činilaca) zemlje, rada i kapitala. Eksplicitni troškovi preduzeća, stvarno nastali za vrijeme trajanja proizvodnje određene robe, ne moraju biti jednaki novčanim isplatama stvarno izvršenim u tom vremenu. U eksplicitne

5

troškove preduzeća, u određenom periodu, spadaju sve obaveze plaćanja trećim licima koje je uzrokovala proizvodnja u tom periodu, nezavisno od toga što sve te obaveze nisu tada isplaćene.

Eksplicitni troškovi su sastavni dio ukupnih troškova preduzeća. Međutim, ukupni troškovi obuhvataju, osim eksplicitnih troškova kao novčanih izdataka povodom preuzetih obaveza, i izvjesne neizdatke ili implicitne troškove, koji se moraju uzeti u obzir. Tako, primjena nekog proizvodnog faktora u određenoj proizvodnji, uvek implicira odricanje od prinosa koji bi taj faktor mogao ostvariti u nekoj alternativnoj proizvodnji. Jednostavnije rečeno, ako bi se jedan proizvodni faktor, angažovan u proizvodnji jednog proizvoda, mogao upotrebiti alternativno za proizvodnju nekog drugog, trećeg proizvoda itd., onda on mora dostići prinose tih drugih upotreba. A to znači da je visina implicitnih troškova, konkretne privredne aktivnosti, određena veličinom prinosa koji bi konkretni proizvodni faktor upotrebljen u njoj mogao postići svojim angažovanjem u nekoj drugoj .

Implicitni troškovi ovako opredjeljeni nazivaju se još i troškovima oportuniteta. Pri tom, pod implicitnim troškovima se podrazumjevaju, prije svega, prinosi na proizvodne faktore koji pripadaju njihovom vlasniku (na primjer, implicitna najamnina za rad samog vlasnika preduzeća, implicitna kamata kao prinos na njegov kapital, implicitna renta kao prinos na njegovu zemlju)3.

3.2. TROŠKOVI PREMA NAČINU OBRAČUNA PO NOSIOCIMA

Trošenje elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije nastaje s ciljem dobijanja određenih proizvoda ili usluga. Utrošene vrijednosti proizvodnih elemenata sadržane su u proizvodima i drugim učincima, čijom realizacijom na tržištu, ili u drugim oblicima razmjene, reprodukuju se ova ulaganja. Zato se proizvodi i usluge javljaju kao nosioci troškova, te ih je nužno utvrđivati za svaku vrstu i jedinicu, kako bi se njihovo reprodukovanje prodajnom cijenom na adekvatan način obezbjedilo. A takva potreba za odgovarajućim prenošenjem troškova na proizvode proističe iz okolnosti što se pojedine količine, vrste i jedinice proizvoda prodaju različitim kupcima, koji su spremni da, u cijeni proizvoda, plate samo društveno potreban rad u njima sadržan. To, drugim riječima, znači da su proizvođači upućeni na što preciznije raspoređivanje troškova po pojedinim nosiocima, kako ne bi došlo do prelijevanja ulaganja sa jednih na druge proizvode, pošto kupci, koji treba da, tržišnom cijenom, reprodukuju utrošene vrijednosti, ne bi prihvatili da plate povećano opterećenje4.

S obzirom na mogućnost prenošenja troškova elemenata proizvodnje na nosioce, razlikuju se dvije osnovne skupine ovog oblika ulaganja. To su:

direktni troškovi, iindirektni troškovi.

Kod podjele troškova na direktne i indirektne riječ je o postupku pri utvrđivanju cijene koštanja proizvoda i usluga u knjigovodstvu poduzeća.

3 P.Veselinović, Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd 2009;p. 84;4 M.Šunjić-Beus, Ekonomika preduzeća, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2009 , p.98;

6

3.2.1. DIREKTNI TROŠKOVI

Direktni troškovi su oni troškovi koji se mogu neposredno (direktno) utvrditi (izračunati) za svaku jedinicu proizvoda ili usluge, i to na temelju standarda, normativa ili neke druge osnovice. To znači da se ovi troškovi za svaku jedinicu proizvoda ili usluge mogu utvrditi za cijelu fazu proizvodnje ili za svaku fazu posebno, a to opet znači da su ti troškovi nastali samim činom proizvodnje. Iako se ovi troškovi na taj način mogu utvrditi, ipak se oni ne utvrđuju kalkulacijom pojedinačno za svaki proizvod ili uslugu, već za više srodnih proizvoda ili usluga. Direktne troškove još nazivamo i pojedinačnim ili neposrednim troškovima kad se mogu neposredno razvrstati po proizvodima, odnosno uslugama. Neposredno grupiranje ovih troškova moguće je još pri njihovom nastajanju jer se već tada zna na koje se proizvode odnose.5

U ovu grupu ubrajaju se, uglavnom troškovi:

osnovnog materijala,pomoćnog materijala, radne snage na poslovima izrade,radne snage na pomoćnim poslovima u proizvodnji.

Ove vrste troškova mogu se posebno obračunavati za svaku grupu proizvoda koji se izrađuju u okviru konkretnog sistema, u skladu sa njihovom uslovljenošću proizvodnjom datih učinaka. Na taj način precizno se utvrđuje dio cijene koštanja, kao izraz društveno potrebnog ulaganja u izradu datih proizvoda.

3.2.2. INDIREKTNI TROŠKOVI

Indirektni su oni troškovi koji su zajednički troškovi za više mjesta troškova ili za više proizvoda ili usluga. Dakle, to su oni troškovi koji se u trenu nastajanja ne mogu direktno vezati uz proizvod ili uslugu zbog čije su proizvodnje nastali.

Kao indirektni troškovi obično se javljaju sljedeće vrste trošenja elemenata proizvodnje:

troškovi materijala na pripremno-završnim poslovima,troškovi radne snage na režijskim poslovima,troškovi sredstava za rad - amortizacija - u uslovima vremenskog obračunavanja, i sl.

Ovi troškovi utvrđuju se u ukupnom iznosu na nivou pojedinih organizacionih dijelova, na kojima su nastali, ili na nivou cijelog ekonomskog sistema, ako se odnose na pripremno-završne poslove na tom nivou, a zatim se, posredstvom određenih računskih postupaka, raspoređuju po nosiocima - proizvodima ili uslugama. Svakako, ovi računski postupci za raspoređivanje indirektnih troškova po pojedinim proizvodima nisu precizni, ali služe kao

5 R. Dobre, Ekonomika poduzeća, Zadar 2007, p.48-49;

7

metodološko rješenje da se pojedini učinci što adekvatnije opterete dijelom uloženog rada. Na taj način obezbjeđuje se određena orijentacija na tržištu, u razmjeni proizvoda.

Utvrđivanje troškova po nosiocima ima za cilj da se ocjeni koliko i kojih troškova je nastalo u zavisnosti od proizvodnje pojedinih vrsta i jedinica proizvoda. Na osnovu toga mogu se preduzimati mjere za otklanjanje neopravdano nastalih troškova, odnosno za snižavanje cijene koštanja, što predstavlja jednu od komponenti upravljanja ovim dijelom ulaganja u proces reprodukcije.

3.3. TROŠKOVI PREMA USLOVLJENOSTI PROIZVODNJOM I NJENOM PRIPREMOM

Promjena u obimu poslovanja preduzeća, količine proizvodnje (ili, općenito govoreći, promjena stepena zaposlenosti) neminovno izaziva i promjene u visini troškova, pa, prema tome, i promjene rezultata poslovanja. Ali, u tome se različite vrste troškova različito odnose s obzirom na promjene stepena zaposlenosti: jedna vrsta ili skupina troškova mijenja se sukladno promjenama količina - stepena zaposlenosti, a druga vrsta troškova ne mijenja se s promjenama stepena zaposlenosti i ostaje jednaka u ukupnom iznosu bez obzira na promjene, tj. rast ili opadanje količina. S obzirom na takvo ponašanje troškova u usporedbi s promjenom količina, tj. prema dinamici poslovanja, troškove dijelimo na:

Fiksne troškove,Varijabilne troškove.

Grafik 1. Podjela troškova prema uslovljenosti proizvodnjom i njenom pripremom

Izvor: M. Perović-Jovanović i S. Kisić, Ekonomika preduzeća,Savremena administracija, Beograd 1995, p. 108;

8

3.3.1. FIKSNI TROŠKOVI

Sve one troškove čiji se ukupan iznos ne mijenja, bez obzira na promjene obima poslovanja (porast ili pad količine proizvoda, prometa ili usluga), nazivamo fiksni troškovi. Ako ih promatramo kroz prirodne vrste troškova, to su pretežno troškovi sredstava za rad (tj. amortizacija, najamnine, troškovi osiguranja imovine), kao i značajan dio općih troškova. U većini preduzeća (naročito u području proizvodnje i prometa) amortizacija čini najveći dio fiksnih troškova. S obzirom na sve do sada poznato možemo još reći da su to troškovi koji nastaju tijekom vremena, pa ih još nazivamo i vremenski troškovi. Ima još jedan naziv: troškovi kapaciteta. Budući da se količina kapaciteta (strojeva, opreme, zgrada, transportnih sredstava itd.) izražava i određenom vrijednosti uloženih sredstava, veći kapacitet bit će izražen većom vrijednošću sredstava. Stoga je i prihvatljivo fiksne troškove nazivati troškovima kapaciteta. Međutim, određeni kapacitet ima samo ograničenu proizvodnu sposobnost do punog iskorištenja kapaciteta te ako se ta sposobnost želi povećati, potrebno je povećati kapacitet6. Na sljedeća dva grafika prikazani su ukupni fiksni troškovi i fiksni troškovi po jedinici proizvoda.

Grafik 1. ukupni fiksni troškovi

Izvor: N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999, p. 158;

Grafik 2. Fiksni troškovi po jedinici proizvoda, prosječni fiksni trošak

6 F. Ruža, Ekonomika poduzeća, Uvod u poslovnu ekonomiju, Varaždin 2002. p. 75;

9

Izvor: N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999, p. 158;

3.3.1.1. RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI

Relativno fiksni troškovi su u stvari troškovi pripreme svake grupe proizvoda ili organizacionog podsistema u okviru datog kapaciteta. Tako visina ovih troškova zavisi od organizacione strukture, odnosno slojeva ili zona proizvodnje za koje je neophodno obaviti posebne pripremno-završne poslove. A njihov iznos ostaje nepromjenjen u odnosu na obim proizvodnje u okviru datog sloja.

Prelaskom razina niže iskorištenosti u razinu više iskorištenosti kapaciteta ovi troškovi skokovito se povećavaju. To znači da se razlikuju visine fiksnih troškova pri iskorištenosti kapaciteta od 40% od onih pri stepenu iskorištenosti od 80%. Na grafiku 3 prikazani su fiksni troškovi na različitom stepenu iskorištenosti kapaciteta preduzeća.

Grafik 3: ukupni (relativno) fiksni troškovi i (relativno) fiksni troškovi po jedinici prometa

Izvor: N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999, p. 160;

3.3.2. VARIJABILNI TROŠKOVI

10

Varijabilni troškovi su oni troškovi koji su ovisni o mijenjanju obima prometa. Ovi troškovi rastu ukoliko raste obim prometa i obratno, kada pada promet opadaju varijabilni troškovi. Prema tome, postoji uzročna veza između obima prometa i nastajanja ovih troškova. Ukoliko se troškovi mijenjaju srazmjerno kretanju prometa, nazivaju se proporcijalni troškovi. Oni su po jedinici prometa uvijek isti a njihov ukupan obim zavisi od obima prometa. Kao najznačajniji predstavnik ovih troškova u preduzećima je nabavna vrijednost prodate robe. Proporcionalni troškovi u preduzećima mogu biti troškovi ambalaže, pakiranja, etiketiranja i sl. Pored karakteristike proporcionalnosti varijabilnih troškova, oni mogu biti još progresivni i degresivni. Progresivni troškovi u odnosu na rastobima prometa rastu brže od rasta prometa. Takve karakteristike mogu imati plate kada se uvede noćni rad koji je skuplji od redovnog rada. Degresivni troškovi rastu sporije od rasta obima prometa. Na grafiku 4 i 5 prikazani su proporcionalni troškovi na ukupnom i prosječnom nivou.

Grafik 4. Ukupni proporcionalni troškovi

Izvor: N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999, p. 161;

Grafik 5. Proporcionalni troškovi po jedinici prometa

Izvor: N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999, p. 161;

3.4. GRANIČNI TROŠKOVI

11

Iz dosadašnjeg prikaza troškova da se zaključiti da se u preduzeću svi troškovi ne kreću proporcionalno obimu proizvodnje. Kod toga smo razlikovali fiksne i varijabilne troškove. Fiksni su troškovi prisutni jer su u preduzeću instalirani određeni proizvodni i prodajni kapaciteti i ako se oni ne koriste ili se samo djelomično koriste već nastaju fiksni troškovi u svojoj ukupnoj visini. S druge strane varijabilni se troškovi javljaju samo kad preduzeće proizvodi i prodaje svoje proizvode ili usluge. Ako preduzeće i poveća obim proizvodnje apsolutno fiksni se troškovi neće povećati. Zato, bez obzira na obim proizvodnje, preduzeće mora računati na fiksne troškove. Relativni fiksni troškovi će se, vjerojatno, povećati povećanjem obima proizvodnje ali je posve sigurno da će se u tom slučaju povećati varijabilni troškovi. Troškove koje uzrokuje povećanje obima proizvodnje nazivamo graničnim troškovima. Granični su, dakle, troškovi dodatni prosječni troškovi koji se odnose na novoproizvedenu količinu proizvoda. Granične bi troškove još mogli definirati kao troškove proizvoda između dva sukcesivna stepena zaposlenosti7.

Granični troškovi predstavljaju donju granicu prodajne cijene po kojoj se još isplati poslovati za izvjesno vrijeme, odnosno prodajna cijena jednaka je graničnim troškovima po jedinici usluge. Treba voditi računa i o tome da cijena na razini graničnih troškova mora pokrivati i sve dodatne troškove.

Granični je trošak iznimno važna informacija za odlučivanje o isplativosti širenja proizvodnje, povećanja broja zaposlenika, kupnje dodatnih strojeva i sl. Također, granični je trošak bitan za odlučivanje o cijenama proizvoda. Posebice je bitno poznavanje graničnih troškova za određivanje najprofitabilnije proizvodnje.

Za utvrđivanje graničnog troška potrebno je raspolagati slijedećim podacima:

iznosom dopunskih troškovakoličinom dodatne proizvodnje

Formula za izračunavanje graničnih troškova:

Tg = Td/ Qd ; Td- dopunski trošak, Qd - dopunska proizvodnja

Kretanje graničnih troškova može biti:

ravnomjerno - svaka nova jedinica proizvoda zahtijeva jednak iznos troškova;opadajuće -svaka nova jedinica proizvoda može se ostvariti s manjim iznosom troškova;rastuće -svaka nova jedinica proizvoda može se proizvesti s većim iznosom troškova.

3.5. PLANIRANJE TROŠKOVA

7 R.Dobre, Ekonomika poduzeća, Zadar 2007, p.55;

12

U dosadašnjem izlaganju o troškovima polazili smo od vrste troškova, zatim njihova rasporeda na mjesta i nositelje troškova. Kad razmatramo problematiku planiranja troškova ne možemo polaziti od planiranih troškova za cijelo preduzeće. Do poznavanja tih troškova dolazi se tek na kraju, a u planiranju se mora poći od mjesta troškova i nositelja troškova.

Planiranje direktnih troškova počinje od nositelja troškova jer moramo unaprijed znati koliki su troškovi po pojedinoj jedinici mjere (proizvoda ili usluge). Lako možemo izračunati njihovu visinu koja se odnosi na ukupan obim poslovanja.

Planiranje indirektnih troškova počinje od mjesta troškova pa je tek kasnije moguće izračunatikoliko otpada na pojedine nositelje troškova kao i njihovu visinu za cjelokupno poduzeće. Vrlo su rijetko indirektni troškovi poznati u svom cjelokupnom iznosu i za cijelo preduzeće. Ti se poznati troškovi ponajprije odnose na kamate i premije osiguranja. Jednako tako kod planiranja indirektnih troškova treba razlikovati njihov fiksni i varijabilni dio jer tek tada možemo planirati njihovu visinu koja će odgovarati planiranom obimu poslovanja.

Općenito gledajući, planiranje direktnih troškova ne predstavlja veći problem, u prvom redu zato što se planiraju po nositeljima troškova i jer se za njihovo planiranje koristimo jednostavnom formulom:

planirani obim poslovanja x normativ utroška na jedinicu poslovanja x prodajna cijena.

Međutim, kada je proizvodnja relativno nestalna i ovako pojednostavljena formula ne omogućuje efikasno planiranje direktnih troškova. Ova formula znatno je realističnija i lakše primjenjiva u industrijskoj proizvodnji gdje je proizvodnja stalna u većini svojih elemenata i čimbenika.

Planiranje troškova po nositeljima troškova istovjetno je sastavljanju predračuna troškova proizvoda ili usluga - prethodnoj kalkulaciji troškova. Struktura troškova proizvoda ili usluga poznata nam je, pa se te strukture treba pridržavati i kod planiranja troškova. Ako tako ne radimo, neće biti moguće uspoređivati ostvarene troškove s planiranim.

Isto tako, neophodno je već u planiranju troškova opće troškove rasporediti na proizvode ili usluge prema neposrednim materijalnim troškovima koje sadrže jer je nužno potrebno i moguće cijene proizvoda i usluga povećati za odgovarajući dio općih troškova. Tako ove cijene pored direktnog materijalnog troška, sadrže i razmjerni dio općih troškova.

Planiranje (predračun) troškova proizvoda ili usluga obuhvaća neposredne materijalne troškove (i uključene razmjerne opće troškove), te troškove rada također s uključenim općim troškovima koji su u uzročnoj vezi s vremenom izrade ili s neposrednim plaćama. Predračun troškova sastoji se od dva dijela. Prvi dio sadrži toliko vrsta materijala (kada se radi o proizvodu) koliko ih proizvod traži. Drugi dio predračuna troškova raščlanjen je na toliko radnih mjesta koliko ih dotiče proizvodnja toga proizvoda. Na kraju, valja istaknuti da se kod planiranja troškova može poći od različitih vrednovanja, bilo po cijeni koštanja, po troškovima proizvodnje, po varijabilnimtroškovima ili pak po materijalnim troškovima i amortizaciji8.

8 R.Dobre, Ekonomika poduzeća, Zadar 2007, p.56;

13

Planirani su troškovi predviđeni troškovi za neko vremensko razdoblje - najčešće za godinu dana. Kao temelj za planiranje troškova najčešće služe stvarni troškovi ostvareni u prethodnom vremenskom razdoblju, ali i predviđanja o kretanju troškova u planskom razdoblju. Kako se troškovi planiraju na temelju ostvarenih i predviđenih uvjeta poslovanja, planirani se troškovi već tretiraju kao normalni troškovi. Takvo tretiranje ima smisao da se planski troškovi koriste kao sredstvo kontrole ostvarenih troškova. Razlike koje se javljaju između ostvarenih i planskih troškova tretiraju se kao odstupanje od normale, pa ako su stvarni troškovi manji od planiranih, to predstavlja uštedu, a ako su veći, to se tretira kao neekonomično poslovanje.

Logično je da samo realno planiranje može predstavljati kvalitetno polazište u ocjeni uštede ili neekonomičnog poslovanja. Stoga planski troškovi mogu efikasno odgovoriti svojoj namjeni samo ako su točno predviđani, a točnost predviđanja pretpostavlja realno sagledavanje uvjeta nastajanja troškova. Međutim, mogući su defekti kako u planiranju tako i ostvarivanju troškova. Upravo je zbog toga potrebno i planirane troškove podvrći analizi, naročito kada se rano pojave značajna odstupanja od stvarnih troškova.

4. REZULTATI RADA I DISKUSIJA

4.1. ANALIZA TROŠKOVA U PREDUZEĆU ZA PROIZVODNJU MLIJEČNIH PROIZVODA

14

U daljem toku ovog rada slijedi analiza strukture troškova preduzeća koje se bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda sa ciljem ocjene karaktera tih troškova. Cilj ove analize je da se utvrdi učešće pojedinih vrsta troškova u poslovanju navedenog preduzeća. Analiza je obuhvatila ukupne troškove u periodu od 2005 g. do 2007 g. te su isti prezentirani tabelarno i grafički s različitih aspekata.

Preduzeće koje je predmet analize ovog rada bavi se proizvodnjom kratkotrajnih mliječnih proizvoda i u periodu od 2005-2007.g bilježi blagu tendenciju rasta proizvodnje sto je vidljivo iz naredne tabele.

Tabela 1. Proizvodnja mliječnih proizvoda u periodu 2005-2007Proizvod Jedinica

mjereProizvedeno

u 2005.gProizvedeno

u 2006.g.Proizvedeno

u 2007.g Ukupno

Pasterizovano mlijeko lit. 2.094.276 1.594.644 2.290.659 5.979.579

UHT mlijeko lit. 948.644 1.682.664 2.460.826 5.092.134

Jogurt lit. 1.051.879 974.704 1.128.152 3.154.735

Pavlaka lit. 597.252 597.058 798.827 1.993.137

Sitni svježi sir Kg. 268.046 245.722 232.946 764.714

Ukupna proizvodnja Lit/kg 4.960.097 5.094.792 6.911.410 16.966.299Izvor: Preduzeće za proizvodnju mliječnih proizvoda s sjedištem u Kantonu Sarajevo

Grafik 6. Proizvodnja mliječnih proizvoda u periodu 2005-2007

proizvodnja u 2005 proizvodnja u 2006 proizvodnja u 20070

1

2

3

4

5

6

7

8

4,96 5,09

6,91proizvodnja 2005-2007

pasterizovano mlijeko UHT mlijeko jogurt pavlaka sitni svježi sir

godina

proi

zvod

nja

u m

ilion

ima

Na osnovu analize grafikona možemo zaključiti da preduzeće,čije ćemo troškove u nastavku rada analizirati, bavi se proizvodnjom pet različitih proizvoda od kojih pasterizovano mlijeko zauzima vodeću poziciju u proizvodnji u posmatranom periodu. Pored navedenog proizvoda značajnu ulogu u ukupnoj proizvodnji zauzima UHT mlijeko i jogurt. Također bilježimo rast proizvodnje u posmatranim periodima a najznačajniji rast u asortimanu proizvoda bilježi UFC mlijeko. S obzirom na rast proizvodnje, realno je očekivat i rast ukupnih troškova čija analiza slijedi u nastavku rada.

4.2. ANALIZA UKUPNIH TROŠKOVA U PERIODU 2005-2007

15

Tabela 2. Pregled troškova u periodu od 2005 g. do 2007g.

Vrsta troškova ostvarenou 2005.g

ostvareno u 2006.g

Ostvarenou 2007

% 2006/2005

% 2007/2006

% 2007/2005

Troškovi sirovine i materijala 3.213.223 3.851.868 5.080.180 119,9 131,9 158,1Troškovi energije 348.471 347.266 386.451 99,7 111,3 110,9Troškovi rezervnih dijelova 35.081 37.442 26.125 106,7 69,8 74,5Troškovi sitnog inventara 38.700 29.027 38.697 75,0 133,3 100,0Troškovi amortizacije 158.704 115.185 136.497 72,6 118,5 86,0Plate 926.868 851.121 986.414 91,8 115,9 106,4Naknade plata 58.030 61.181 75.725 105,4 123,8 130,5Ostali troškovi zaposlenim 290.503 287.636 297.500 99,0 103,4 102,4Usluge na doradu i izrad učin. 5.551 4.121 8.297 74,2 201,3 149,5Usluge prevoza 400 33.666 67.147 8.416,5 199,5 16786,8Usluge održavanja 54.533 71.885 77.440 131,8 107,7 142,0PPT troškovi 24.318 21.072 21.127 86,7 100,3 86,9Zakupnine 14.299 13.095 11.191 91,6 85,5 78,3Troškovi rekl., propag. i sajm. 42.406 29.811 60.125 70,3 201,7 141,8Ostale vanjske usluge 72.345 98.891 118.058 136,7 119,4 163,2Dnevnice za službena putovanja 27.973 30.742 30.920 109,9 100,6 110,5Izdaci za ostala prava zaposlenih 1.050 13.760 4.780 1.310,5 34,7 455,2Nak. i dr. tro. N. odb., kom. i sl. 39.884 64.388 86.738 161,4 134,7 217,5Doprinosi članar. i druga davanja

2.038 3.571 18.802 175,2 526,5 922,6

Porezi koji ne zavise od fin. rezult.

16.411 17.942 7.253 109,3 40,4 44,2

Troškovi osiguranja 28.447 27.179 36.300 95,5 133,6 127,6Bankarske usluge 4.676 4.812 3.387 102,9 70,4 72,4Troškovi reprezentacije 24.266 20.884 36.084 86,1 172,8 148,7Ostale rezerve za trošk. i obaveze   13.000 447.849   3445,0  UKUPNI TROŠKOVI 5.428.037 6.049.545 8.063.075 111,4 133,3 148,5

Izvor: Preduzeće za proizvodnju mliječnih proizvoda s sjedištem u Kantonu Sarajevo

Analizirajući tabelu vidimo da su ukupni troškovi za 2005.g. iznosili 5.428.037,00 KM. U narednoj godini ukupni troškovi su zabilježili blagu tendenciju rasta te su oko 11,44% veći u odnosu na predhodni obračunski period i iznosili su u ukupnom iznosu 6.049.545,00 KM. U 2007.g. troškovi preduzeća su iznosili 8.063.075,00 KM što je za 33,3% više u odnosu na predhodni period a čak 48,55% više u odnosu na 2005.g.

Grafik 7. Kretanje ukupnih troškova u periodu 2005-2007

16

2005 2006 20070

3

6

9

12

15

godina

troš

kovi

u m

il.

Analizirajući grafik možemo uočiti da kriva ukupnih troškova ima tendenciju rasta iz godine u godinu, odnosno ukupni troškovi u posmatranom preduzeću se povećavaju ali taj rast je i očekivan s obzirom na porast proizvodnje a i zaposlenih u tom preduzeću.

Kada je u pitanju pojedina vrsta troška u ukupnim troškovima, najveće učešće imaju troškovi sirovina i materijala kao i plate. Začajno mjesto zauzimaju troškovi energije.

Grafik 8. Udio pojedinih vrsta troškova u ukupnim troškovima

2005 2006 20070

1

2

3

4

5

6

3.21

3.85

5.08

0.920.85000000000000

1 0.980.96000000000000

1 0.99

1.62

ukupni troškovi 2005-2007

troškovi sirovina i materijala plate troškovi energije ostali troškovi

godina

troš

kovi

u m

ilion

ima

4.2.1. ANALIZA PROSJEČNIH TROŠKOVA U PREDUZEĆU

17

Prosječni trošak je trošak proizvodnje jedne jedinice učinka, a dobiva se dijeljenjem ukupnih troškova s količinom učinaka. Analizirajući narednu tabelu dobit ćemo podatke o prosječnim troškovima u preduzeću za period od 2005-2007.g.

Tabela 3. Prosječni troškovi u preduzeću u periodu 2005-2007

Poslovnagodina

Ukupnaproizvodnja

Ukupnitroškovi

Prosječnitrošak

2005.godina 4.960.097 5.428.037,00 1,09

2006. godina 5.094.792 6.049.545,00 1,18

2007. godina 6.911.410 8.062.783,00 1,16

Prosječni trošak u analiziranom preduzeću za 2005.g. je iznosio 1,09 KM za jednu jedinicu proizvedenog proizvoda, a u narednoj godini je iznosio 1,18 KM. U 2007.g. prosječni trošak je iznosio 1,16 KM.

Grafik 9. Prosječni troškovi u preduzeću u periodu 2005-2007

2005 2006 2007 20080

0.20.40.60.8

11.21.41.61.8

2

1.091.180000000000

011.159999999999

99

prosječni trošak

prosječni trošak

godina

iznos

u K

M

4.3. ANALIZA PLATA KAO TROŠKA U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

18

Tabela 4. Pregled broja radnika, plata i ostalih primanja u periodu od 2005 do 2007. godine

OPISOstvareno

u 2005Ostvareno

u 2006Ostvareno

u 2007%

2006/2005%

2007/2006%

2007/2005             

Broj radnika krajem perioda 81 80 99 98,8 123,8 122,2

Prosječan broj radnika na bazi časova

82 77 84 93,9 109,1 102,4

Neto plata zaposlenih 581.162 537.890 627.565 92,6 116,7 108,0

Doprinosi i porezi 403.737 374.412 434.574 92,7 116,1 107,6

Bruto plate zaposlenih i naknade plata

984.899 912.302 1.062.139 92,6 116,4 107,8

Prosječan neto LD po radniku 591 582 623 98,5 107,0 105,4

Prosječan bruto LD po radniku

1.001 987 1.054 98,6 106,8 105,3

Regres za godišnji odmor 38.172 37.484 45.080 98,2 120,3 118,1

Naknada za ishranu radnika 238.016 236.808 223.720 99,5 94,5 94,0

Ukupne isplate (5+8+9) 1.261.087 1.186.594 1.330.939 94,1 112,2 105,5

Neto plate pripravnika 5.307 8.186 12.091 154,2 147,7 227,8

Doprinosi za pripravnike 408 1.069 1.529 262,0 143,0 374,8

Ukupno bruto pripravnik 5.715 9.255 13.620 161,9 147,2 238,3

Naknada za ishranu pripravnika

1.136 2.580 10.265 227,1 397,9 903,6

Ukupna primanja pripravnika

6.851 11.835 23.885 172,7 201,8 348,6

Ukupne isplate (5+15) 1.267.938 1.198.429 1.354.824 94,5 113,1 106,9

Izvor: Preduzeće za proizvodnju mliječnih proizvoda s sjedištem u Kantonu Sarajevo

Analizirajući predhodnu tabelu možemo vidjeti da su ukupne isplate za radnike (81 zaposleni) u preduzeću u 2005. godini iznosile 1.267.938,00 KM sto predstavlja 23,35% ukupnih troškova ostvarenih u tom periodu. U narednoj godini broj zaposlenih je iznosio 80 radnika sto je za jedan manje u odnosu na godinu ranije. Troškovi isplate za radnike u 2006.g. su iznosili 1.198.429,00 KM što je za 5,5% manje u odnosu na ukupne isplate za radnike u 2005.godini. Učešće ukupne isplate za radnike u ukupnim troškovima u 2006.godini iznosi 19,81%. Broj zaposlenih u 2007.g ima tendenciju rasta i iznosi 99 zaposlenih sto je za 22,22% više u odnosu na predhodnu godinu. Troškovi plata za 2007 g. iznose 1.354.824,00 KM i veći su za 13,1 % u odnosu na iste troškove u 2006.godini, a 6,9% veći u odnosu na 2005.g. Ukupne isplate za radnike u 2007.g. imaju 16,80% učešća u ukupnim troškovima za tu godinu.

Grafik 10. Učešće plata u ukupnim troškovima u periodu 2005-2007

19

2005 2006 20070

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

5.42 6.04

8.06

1.26 1.19000000000001

1.35

ukupni troskovi ukupne plate

godina

troš

kovi

u m

ilion

ima

KM

Analizirajući ukupan broj zaposlenih i troškove po osnovu plata možemo konstatovati da je prosječna plata u preduzecu koje analiziramo na mjesečnom nivou iznosila 953 KM za 2005. godini, 886 KM u 2006. godini a 830 KM u 2007. godini. Ovaj podatak ukazuje na blagu tendenciju pada prosječnih plata u preduzeću.

Grafik 11. Prosječna plata u preduzeću u periodu 2005-2007

2005 2006 20070

400

800

1200

1600

2000

953 KM 886 KM 830 KM

prosječna plata u preduzeću 2005-2007

prosječna plata

godina

iznos

u K

M

4.4. RASPORED TROŠKOVA PO SEKTORIMA U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007.G.

20

Tabela 5. Pregled klasifikacije troškova po sektorima u preduzeću za 2007. godinuNaziv troškova Proizvodnja Marketing i

distribucijaAdministracija Ukupno

Troškovi sir. i materijala 5.047.334 28.285 4.561 5.080.180

Troškovi energije 243.477 130.703 12.271 386.451

Troškovi rezervnih dijelova 14.930 10.709 486 26.125

Troškovi sitnog inventara 31.329 5.254 2.114 38.697

Troškovi amortizacije 77.788 53.849 4.860 136.497

Plate 388.715 411.987 185.712 986.414

Naknade plate 32.684 30.750 12.291 75.725

Ostali troškovi zaposlenih 138.503 126.260 32.737 297.500

Usluge za izrad. i dor. učinaka 7.589 408 7.997

Usluge prevoza 67.145 67.145

Usluge održavanja 64.765 9.765 2.908 77.438

PTT troškovi 3.510 8.456 9.161 21.127

Zakupnine   11.191 11.191

Troškovi rekl. i prop. i sajmova 87 59.183 855 60.125

Ostale vanjske usluge 44.555 44.029 29.474 118.058

Dnevnice za sl. Putovanja 7.110 16.796 7.014 30.920

Troškovi za ostala prava zaposl. 2.535 2.245 4.780

Nak. i dr. trš. N. o. kom. i slično 29.980 343 56.415 86.738

Dop. članarine i druga davanja 2.017 1.296 15.489 18.802

Porezi koji ne zavise od fin. rez. 2.194 2.473 2.586 7.253

Troškovi osiguranja 28.589 7.220 491 36.300

Bankarske usluge   3.387 3.387

Reprezentacija 7.046 9.321 19.717 36.084

Ostali razni troškovi poslov. 447.849 447.849

UKUPNO 2007 6.689.731 970.115 402.937 8.062.783

UKUPNO 2006 4.800.205 869.594 379.746 6.049.545

UKUPNO 2005 4.096.326 907.489 424.222 5.428.037

Izvor: Preduzeće za proizvodnju mliječnih proizvoda s sjedištem u Kantonu Sarajevo

Analizirajući predhodnu tabelu imamo da su ukupni troškovi u 2007. g. iznosili 8.062.783,00 KM. Za sektor proizvodnje je utrošeno 6.689.731,00 KM ili 83% ukupnih troškova. Za sektor marketinga i distribucije utrošeno je 970.115,00 KM ili 12% ukupnih troškova. Za sektor administracije utrošeno je 402.937,00 KM ili 5% ukupnih troškova.

Kada je u pitanju sektor proizvodnje u 2007g. najveći udio imaju troškovi sirovina i materijala koji iznose 5.047.334,00 KM ili 75,44% ukupnih troškova u tom sektoru. U sektoru marketinga i distribucije kao i u administraciji plate imaju najveći udio u ukupnim troškovima u tim sektorima u 2007.g.

Grafik 12. Pojedini sektori i ukupni troškovi u 2007.g.

21

proizvodnja83%

marketing i distribucija

12%

administracija5%

ukupni troškovi u 2007.g.

Grafički prikaz ukupnih troškova ukazuje na činjenicu da troškovi nastali u proizvodnom sektoru za posmatrano preduzeće i posmatrani period zauzimaju veliki dio ukupnih troškova. Imajući u vidu da je posmatrano preduzeće proizvodno orjentisano, očekivana je dominirajuća uloga tih troškova u ukupnim troškovima. Naredni grafik ilustruje činjenicu da su troškovi u proizvodnji i u predhodnim periodima bili najzastupljeniji u ukupnim troškovima preduzeća.

Grafik 13. Pojedini sektori i ukupni troškovi u periodu 2005-2007

2005 2006 20070%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

75.46% 79.34% 83.00%

16.71% 14.37% 12.00%7.83% 6.29% 5.00%

proizvodnja marketing i distribucija administracija

godina

4.5. DIREKTNI I INDIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

22

Direktni troškovi – nastaju u neposrednoj proizvodnji: troškovi materijala, troškovi plaća, troškovi amortizacije (samo ako je funkcionalna), troškovi usluga i ostali.

Indirektni troškovi – proizvodni i neproizvodni: troškovi pogonske režije (troškovi rasvjete, grijanja, čišćenja pogona, amortizacija zgrada pogona, plaće rukovodiocima pogona, plaće radnika na održavanju, PTT troškovi, terenski dodaci, i sl. troškovi upravno-prodajne režije (plaće zaposlenih u upravi, nabavi, prodaji i drugim stručnim službama, troškovi čišćenja, održavanja, rasvjete, grijanja u tim službama, troškovi promidžbe, putni troškovi i dnevnice, troškovi reprezentacije i sl.) Indirektni troškovi se uz pomoć ključa raspoređuju na određene proizvode ili usluge.

Analizirajući tabelu ukupnih troškova za posmatrano preduzeće za period 2005-2007.g. dolazimo do podataka koji su prikazani tabelarno i grafički:

Tabela 6. Direktni i indirektni troškovi u periodu 2005-2007.g.

Vrsta troška Iznos u KM 2005 2006 2007

% ukupnih troškova 05 06 07

Direktni troškovi 3.638.666,00 4.296.873,00 5.080.180,00 67,00 71,00 63,00

Indirektni troškovi 1.789.371,00 1.752.672,00 2.982.895,00 33,00 29,00 37,00

Ukupni troškovi 5.428.037,00 6.049.545,00 8.063.075,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 14. Prikaz direktnih i indirektnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

67.00% 71.00%63.00%

33%29%

37%

direktni troškovi indirektni troškovi

godina

Analizirajući predhodnu tabelu i grafik možemo vidjeti da u preduzeću od ukupnih troškova u 2005.g. u direktne troškove, troškove koji se odnose na proizvodnju konkretnog proizvoda

23

otpada 67,00% ukupnih troškova ili 3.638.666,00 KM. Preostali dio troškova su indirektni troškovi i oni se ne odnose izravno na proizvodnju konkretnog proizvoda. Njihov udio u ukupnim troškovima u 2005.g. iznosi 33,00% ili 1.789.371,00 KM. Kada su u pitanju ukupni direktni troškovi kroz posmatrani period , možemo zaključiti u 2006.g. imaju najveći procenat učešća u ukupnim troškovima odnosno 71%, ukupnih troškova, da bi procentualno učešće u narednom periodu opalo za 8%. Indirektni troškovi imaju najveći procenat učešća u zadnjem posmatranom periodu gdje taj procenat iznosi 37% ukupnih troškova posmatranog preduzeća.

4.5.1. DIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

Kada je u pitanju posebna analiza direktnih troškova u posmatranom preduzeću imamo da od ukupnih direktnih troškova u periodu 2005-2007.g. najveći dio njih su troškovi materijala i sirovine. Od ukupnih direktnih troškova u 2005.g. troškovi sirovina i materijala imaju 88,30% učešća u ukupnim direktnim troškovima. U naredna dva perioda imamo blagi rast tih troškova zbog povećanja proizvodnje ( grafik 15). Značajno mjesto zauzimaju i troškovi plata radnicima na izradi proizvoda dok manji procenat učešća imaju ostali direktni troškovi u posmatranom periodu.

Tabela 7. Direktni troškovi u periodu 2005-2007.g.Vrsta troška Iznos u KM

2005 2006 2007% direktnih troškova

05 06 07Troškovi sirovina i

materijala 3.213.223,00 3.851.868,00 5.080.180,00 88,30 89,64 90,36

Plate zaposlenim u proizvodnji

365.159,00 335.333,00 388.715,00 10,03 7,80 6,91

Ostali direktni troškovi

60.284,00 109.672,00 152.884,00 1,67 2,56 2,73

Ukupni direktni troškovi

3.638.666,00 4.296.873,00 5.621.779,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 15. Prikaz direktnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%88.30% 89.64% 90.36%

10.03% 7.80% 6.91%

troškovi materijala i sirovina troškovi plata u proizvodnji ostali direktni troškovi

godina

24

4.5.2. INDIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

Kada je u pitanju posebna analiza indirektnih troškova u posmatranom preduzeću imamo da od ukupnih indirektnih troškova u 2005.g. najveći dio njih su plate u administrativnom i marketiškom sektoru (31,40%). I u narednom periodu ova vrsta indirektnog troška ima posebno mjesto u ukupnim indirektnim troškovima s tendencijom pada. Pored toga, značajno mjesto u ukupnim indirektnim troškovima u posmatranom periodu zauzimaju troškovi amortizacije, energije kao i troškovi ostalih vanjskih usluga.

Tabela 8. Indirektni troškovi u periodu 2005-2007.g.Vrsta troška Iznos u KM

2005 2006 2007 % indirektnih troškova

05 06 07Plate u administraciji i

marketingu 561.709,00 515.788,00 597.699,00 31,40 29,43 20,03

OstaliTroškovi zaposlenih

290.503,00 287.636,00 297.500,00 16,24 16,58 9,98

Troškovi amortizacije

158.704,00 115.185,00 136.497,00 8,87 9,05 4,58

Troškovienergije

348.471,00 347.266,00 386.451,00 19,48 19,82 12,96

Troškovi vanjskih usluga

72.345,00 98.891,00 118.058,00 4,04 5,64 3,96

Ostaliindirektni troškovi

357.639,00 387.906,00 1.446.690,00 19,97 19,48 48,49

Ukupni indirektni troškovi

1.789.371,00 1.752.672,00 2.982.895,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 16. Prikaz indirektnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

31.40% 29.43% 20.03%

16.24% 16.58%

9.98%

8.87% 9.05%

4.58%

19.48% 19.82%

12.96%

4.04% 5.64%

3.96%

19.97% 19.48%

48.49%

ukupni indirektni troškovi

plate u administraciji i marketingu ostali troškovi zaposlenih troškovi amortizacije troškovi energije

troškovi vanjskih usluga ostali indirektni troškovi

godina

4.6. FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

25

Fiksni troškovi – ne mijenjaju se (u ukupnom iznosu) s obzirom na razinu aktivnosti: pristojbe na isticanje tvrtke, amortizacija (proporcionalna), troškovi investicijskog održavanja najamnine, zakupnine i sl.

Varijabilni troškovi – mijenjaju se ovisno o promjenama razine aktivnosti.

Analizirajući tabelu ukupnih troškova za posmatrano preduzeće za 2007.g. dolazimo do podataka koji su prikazani tabelarno i grafički:

Tabela 9. Fiksni i varijabilni troškovi u periodu 2005-2007.g.

Vrsta troška Iznos u KM 2005 2006 2007

% ukupnih troškova 05 06 07

Fiksni troškovi 1.947.714,00 1.945.234,00 2.705.119,00 35,88 32,15 33,54

Varijabilni troškovi 3.480.323,00 4.104.311,00 5.357.956,00 64,12 67,85 66,46

Ukupni troškovi 5.428.037,00 6.049.545,00 8.063.075,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 17. Prikaz fiksnih i varijabilnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

64.12% 67.85% 66.46%

35.88% 32.15% 33.54%

ukupni troškovi

varijabilni troškovi fiksni troškovi

godina

Imajući u vidu da se analizirano preduzeće bavi proizvodnjom mliječnih proizvoda, troškovi koji su utrošeni za nabavku materijala i sirovina a tretiraju se kao varijabilni troškovi, imaju značajno učešće u ukupnim troškovima u posmatranom periodu. U 2005.g varijabilni troškovi su s 64,12% učestvovali u ukupnim troškovima. U narednom periodu imamo tendenciju rasta varijabilnih troškova zbog rasta proizvodnje što se odražava i na ukupne troškove dok u 2007.g. imamo blagi pad varijabilnih troškova u ukupnim troškovima poslovanja preduzeća. S druge strane plata kao fiksni trošak ima najveće učešće u ukupnim troškovima nastalim u analiziranom periodu.

4.6.1. VARIJABILNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

26

Kada je u pitanju posebna analiza varijabilnih troškova u posmatranom preduzeću imamo da od ukupnih varijabilnih troškova u 2005.g. najveći dio njih su ( 92,32%) , kao i troškovi energije u proizvodnom sektoru korištena za rad strojeva( 6,11%). I u narednim posmatranim periodima, troškovi sirovina i materijala imaju najveći procenat učešća u ukupnim varijabilnim troškovima s tendencijom blagog rasta.

Tabela 10. Varijabilni troškovi u periodu 2005-2007.g.Vrsta troška Iznos u KM

2005 2006 2007 % varijabilnih troškova 05 06 07

Troškovi sirovina i materijala

3.213.223,00 3.851.868,00 5.080.180,00 92,32 93,85 94,22

Troškovi energije u proizvodnji

212.567,00 218.777,00 243.477,00 6,11 5,33 4,54

Ostali varijabilni troškovi

54.533,00 33.666,00 67.145,00 1,57 0,82 1,24

Ukupni varijabilni troškovi

3.480.323,00 4.104.311,00 5.357.956,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 18. Prikaz varijabilnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%ukupni varijabilni troškovi

troškovi materijala i sirovina troškovi energije u proizvodnji ostali varijabilni troškovi

godina

4.6.2. FIKSNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

27

Kada je u pitanju analiza fiksnih troškova u posmatranom preduzeću imamo da od ukupnih fiksnih troškova u 2005.g. najveći dio njih su troškovi plata (65,49%) i troškovi amortizacije (8,15%). Pored tih troškova imamo troškove zakupnine, osiguranja, reprezentacije i druge fiksne troškove s manjim učešćem u ukupnim fiksnim troškovima u tom periodu. Kad je u pitanju kretanje pojedinih vrsta fiksnih troškova, bilježimo blagi pad troškova plata i troškova amortizacije u ukupnim fiksnim troškovima od 2005.g do 2007.g.

Tabela 11. Fiksni troškovi u periodu od 2005-2007.g.Vrsta troška Iznos u KM

2005 2006 2007 % fiksnih troškova 05 06 07

Troškoviplata

1.275.401,00 1.199.938,00 1.359.639,00 65,49 61,69 50,27

Troškovi amortizacije

158.704,00 115.185,00 136.497,00 8,15 5,93 5,05

Troškovi energije

135.904,00 128.449,00 142.974,00 6,98 6,60 5,29

Troškovi osiguranja, zakupnine i reprez.

67.012,00 61.158,00 83.575,00 3,44 3,15 3,09

Ostali fiksni troškovi

310.693,00 440.504,00 982.434,00 15,94 22,63 36, 30

Ukupni fiksni troškovi

1.947.714,00 1.945.234,00 2.705.119,00 100,00 100,00 100,00

Grafik 19. Prikaz fiksnih troškova za period 2005-2007.g.

2005 2006 20070%

10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

ukupni fiksni troškovi

troškovi plata troškovi amortizacije troškovi energije

troškovi osiguranja, zakupnine i reprez. ostali fiksni troškovi

4.7. GRANIČNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007

28

Granični (marginalni) troškovi su troškovi koji nastaju pri promjeni obima proizvodnje, a izračunavaju se kao razlika dodatnih troškova zbog povećanja stepena iskorištenja proizvodnog kapaciteta po jedinici proizvoda i sadrže u sebi, uglavnom, samo promjenjive troškove. Praktični postupak izračunavanja graničnih troškova sastoji se u dijeljenju povećanja ukupnih troškova s povećanjem količine proizvodnje. Stoga, za utvrđivanje graničnog troška, potrebno je raspolagati: iznosom dopunskih troškova i količinom dodatne proizvodnje. Iz naredne tabele možemo dobiti potrebne podatke.

Tabela 12. Granični troškovi u 2007.g.

Poslovnagodina

Ukupna proizvodnja

Ukupni troškovi

Dodatna proizvodnja

Dodatni troškovi

2005.godina 4.960.097,00 5.428.037,00 -

2006. godina 5.094.792,00 6.049.545,00 134.697,00 621.508,00

2007. godina

6.911.410,00 8.062.783,00 1.816.618,00 2.013.238,00

Formula za izračunavanje graničnih troškova glasi:Tg = Td / Qd gdje je:Td = T2 - T1 = dodatni troškoviQd = Q2 - Q1 = dodatna proizvodnja

Tg1 = 621.508,00/134.697,00 = 4,61Tg2 = 2.013.238,00/1.816.618,00 = 1,10

Način kretanja graničnih troškova pri promjeni obima proizvodnje ovisi o vrsti promjenjivihtroškova koji su u njima sadržani, a kretanje graničnih troškova može biti:

a) ravnomjernob) padajućec) rastuće

U analiziranom preduzeću imamo padajuće kretanje graničnih troškova što znači da se svaka nova jedinica proizvoda može ostvariti s manjim iznosom troškova.

Z A K LJ U Č A K

29

U analizi proizvodnje, da bismo ostvarili određenu količinu proizvodnje, moramo angažirati određenu količinu utrošaka (inputa) koje izražavamo u naturalnim jedinicama kao što je litar, komad ili kilograma.

U analizi troškova, svaki od tih utrošaka ćemo ponderirati sa njegovom cijenom. Tako dolazimo do definicije troškova kao vrijednosno izraženih utrošaka čimbenika angažiranih u procesu stvaranja proizvodnog učinka.

Područje troškova je izuzetno bitno za poslovanje poduzeća, jer svaki nepotrebni trošak smanjuje buduće profite. Analizom troškova, poslodavac lakše može donijeti poslovne odluke u cilju maksimiziranja profita.

Analiza troškova uvijek se treba razmatrati u kontekstu s prihodima u preduzeću. Osim toga, nesporni bi se blokovi troškova, ukoliko stvarno postoje, trebali tabuizirati, ako je to moguće. Inače postoji opasnost pogrešnih koraka u djelovanju ili razmišljanju. U ekstremnim slučajevima može se desiti da prevelike promjene troškova dovedu u opasnost karakter preduzeća ili i samo preduzeće. Pri svim svjesnim proračunima i prognozama troškova tokom njihovog planiranja bitno je poslovno iskustvo i istančan osjećaj za određenu materiju.

Analiza troškova ima za cilj ne samo ukazati na odnos ostvarenih prema planiranim troškovima, već usporednom analizom u preduzećima iste vrste djelatnosti potaknuti na savremeniji sistemski pristup izgradnji moderne organizacije s tehničkim i tehnološkim unapređenjima.

Iz svega navedenog može se zaključiti da su troškovi vrlo zanimljiva oblast. Lakše ih je razumjeti nego odstraniti. Svi troškovi su specifični na svoj način, zavisno od uslova i situacije u kojoj se javljaju. Jedna od najzanimljivijih karakteristika troškova je ta da se javljaju u svim oblastima društvenog života. Stoga i postoje velika nastojanja za minimizacijom troškova barem u nekim od tih oblasti kako bi oni bili niži od ukupnih prihoda čemu se svakako i teži.

L I T E R A T U R A

30

F. Ruža, Ekonomika poduzeća, Uvod u poslovnu ekonomiju, Varaždin 2002;

D.Simović, Racionalizacija troškova u malim i srednjim preduzećima, specijalistički rad, Banjaluka 2006;

M. Labus, Osnovi ekonomije, drugo dopunjeno i izmjenjeno izdanje, Beograd 1997;

M. Šunjić-Beus, Ekonomika preduzeća, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2009;

N. Grabovac, Ekonomika trgovinskih preduzeća, Ekonomski fakultet, Sarajevo 1999;

P.A. Samuelson, Ekonomija, Mate, Zagreb 1992;

P.Veselinović, Ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd 2009;

R. Dobre, Ekonomika poduzeća, Zadar 2007;

Safet Kurtović, Principi ekonomije, Užice, 2008;

Ž.Majcen, Troškovi u teoriji i praksi, Drugo izdanje, Informator, Zagreb 1976;

B. Stavrić, Š. Berberović, M. Šunjić, D.Berberović, R.Lončarević, Ekonomika preduzeća, Univerzitetska knjiga, Sarajevo 1990;

M. Perović-Jovanović, S.Kisić, Ekonomika preduzeća, Savremena administracija, Beograd 1995;

P. Ravlić, F.Ruža i J. Vušković, Ekonomika poduzeća, IV. Dopunjeno i prerađeno izdanje, Viša ekonomska škola Pula, Split, Varaždin, Varaždin 1974;

S A D R Ž A J

31

SAŽETAK..................................................................................................................................1

UVOD.........................................................................................................................................2

1. CILJ ISTRAŽIVANJA..........................................................................................................3

2. METOD RADA......................................................................................................................3

3. TEORETSKI DIO...................................................................................................................4

3.1. POJAM I PODJELA TROŠKOVA................................................................................4

3.1. EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI..........................................................5

3.2. TROŠKOVI PREMA NAČINU OBRAČUNA PO NOSIOCIMA................................6

3.2.1. DIREKTNI TROŠKOVI......................................................................................7

3.2.2. INDIREKTNI TROŠKOVI..................................................................................7

3.3. TROŠKOVI PREMA USLOVLJENOSTI PROIZVODNJOM I NJENOM PRIPREMOM.............................................................................................................................8

3.3.1. FIKSNI TROŠKOVI............................................................................................9

3.3.1.1. RELATIVNO FIKSNI TROŠKOVI......................................................10

3.3.2. VARIJABILNI TROŠKOVI...............................................................................11

3.4. GRANIČNI TROŠKOVI..............................................................................................12

3.5. PLANIRANJE TROŠKOVA.............................................................................................13

4. REZULTATI RADA I DISKUSIJA....................................................................................15

4.1.ANALIZA TROŠKOVA U PREDUZEĆU ZA PROIZVODNJU MLIJEČNIH PROIZVODA............................................................................................................................15

4.2. ANALIZA UKUPNIH TROŠKOVA U PREDUZEĆU ............................................16

4.2.1. ANALIZA PROSJEČNIH TROŠKOVA U PREDUZEĆU................................18

4.3. ANALIZA PLATA KAO TROŠKA U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007.......19

4.4. RASPORED TROŠKOVA PO SEKTORIMA U PREDUZEĆU U 2007. G.............21 4.5. DIREKTNI I INDIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007. G...................23

4.5.1. DIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007. G.....................................24

32

4.5.2. INDIREKTNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007. .....................................25

4.6. FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007.G.......................26

4.6.1. VARIJABILNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007. G..............................27

4.6.2. FIKSNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U 2007. G...........................................28

4.7. GRANIČNI TROŠKOVI U PREDUZEĆU U PERIODU 2005-2007......................29

Z A K LJ U Č A K....................................................................................................................30

L I T E R A T U R A.................................................................................................................31

33

ANALIZA STRUKTURE TROŠKOVA U PROIZVODNJI KRATKOTRAJNIH MLIJEČNIH PROIZVODA

DIPLOMSKI RAD

34

ANALIZA STRUKTURE TROŠKOVA U PROIZVODNJI KRATKOTRAJNIH MLIJEČNIH PROIZVODA

DIPLOMSKI RAD

Predmet:

Mentor:

Student:

Index br.

Studij:

Smjer:

juli 2010.

35