Upload
tehnomag
View
679
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
ŠTO JE EKOLOGIJA?
● Znanost koja izučava međuovisnost živih bića i njihovog prirodnog okoliša.
● 1866. Ernst Haeckel upotrijebio termin ekologija za povezanost živih bića i okoliša.
● Ekologija (grč. oikos, dom, kuća; logos, riječ, govor)
● Ekologija je grana biologije; ujedinjuje niz znanstvenih disciplina i njihovih metoda.
ŠTO JE EKOLOGIJA?
EKOLOGIJA
GENETIKA
FIZIOLOGIJA POPULACIJSKABIOLOGIJA
EVOLUCIJA ETOLOGIJA
Discipline u ekologiji
EVOLUCIONARNA EKOLOGIJA
POPULACIONAEKOLOGIJA
EKOLOGIJA ŽIV.ZAJEDNICA
FIZIOLOŠKAEKOLOGIJA
EKOLOGIJAPONAŠANJA
MATEMATIČKAEKOLOGIJA
PRIMIJENJENAEKOLOGIJA
ZAŠTITA PRIRODE (Nature conservation)
● Održavanje i njega prirodnih krajolika u skladu s ekološkim zakonitostima i prema društvenim potrebama.
● Temelji se na objektivnim znanstvenim spoznajama ekologije i na subjektivnim društvenim vrednovanjima određenog prostora.
● Središte interesa – živa komponenta: ekocentrični ili biocentrični pristup.
ZAŠTITA OKOLIŠA (Environmental protection)
● Središte interesa – čovjek: antropocentrični pristup.
● Okoliš – prostor od interesa za čovjeka iz gospodarskih i zdravstvenih razloga.
● Problem korištenja nuklearne energije, zbrinjavanje i uklanjanje otpada.
● Eurivalentne vrste – podnose velika kolebanja pojedinih ekoloških čimbenika. Generalisti su vrste koje pokazuju široku ekološku valenciju prema većem broju ekoloških čimbenika.
● Stenovalentne vrste – opstaju samo ako su kolebanja ekoloških čimbenika mala. Specijalisti su vrste koje imaju usku ekološku valenciju za više čimbenika.
TROFIČKI ODNOSI U EKOSISTEMU
● Ekosustave obilježava:1) jednosmjeran protok energiju kroz biotičku zajednicu.2) kruženje materije između abiotičkog okoliša i biotičke zajednice.
file:///home/nina/predavanja_vjezbe/ekologija3/ecosystem_organization.swf
● I. Zakon termodinamike
– tijekom bilo kojeg procesa, ukupna E u sistemu i njegovom okolišu ostaje konstantna
– E može biti promijenjena iz jednog oblika u drugi, ali ukupna energija u sistemu i okolišu ostaje ista
– U svakom procesu sistem može akumulirati ili gubiti E, ali svaka promjena u E sistema praćena je promjenom E u okolišu
● II. Zakon termodinamike
– općenita tendencija u univerzumu je “nered” ili “slučajnost”. Taj se nered naziva entropija. Svi procesi nastavljaju se na taj način da se povećava količina entropije.
– sistem + okoliš entropija
– živi organizam s rastom: entropiju i povećava (održava) svoju organizaciju, ali entropiju u svom okolišu
● Unutar sistema su populacije organizama u svakom trofičkom nivou, gdje svaki nivo dobiva i koristi samo jedan dio ulazne energije.
PRODUCENTI● najviše gubitaka refleksijom
● dio je korišten za fotosintezu (gradi kompleksne kem. spojeve)
● većinu kem. spojeva sama biljka razgrađuje i energija u njima je u konačnici ispuštena kao toplina
● vrlo mali dio kem. spojeva je “pospremljeno” kao rast i razmnožavanje upravo su ove kalorije (energija) dostupne idućem trofičkom nivou: primarni konzumenti ili konzumenti prvog stupnja
PRIMARNI KONZUMENTI
● dio biljnog materijala čak ni ne dodirnu
● od pojedenog bilja, dio energije je “izgubljen” produktima metabolizma, a najveći dio toplinom
● dio energije je “pospremljen” u tkiva primarnih konzumenata ta pričuvna energija prelazi u idući trofički nivo: sekundarni konzumenti
SEKUNDARNI KONZUMENTI
● dio energije miša gubi se kao npr. kem. energija kostiju
● od konzumirane energije, predator gubi dio produktima metabolizma, a dio isijava u obliku topline
● ponovo je samo mali dio “pospremljen”
● Energija (u svakom trofičkom nivou):
– produkcija (rast i razmnožavanje)
– održavanje (toplina)
– produkti metabolizma
POPULACIJA
Populacije
● Što je populacija- prostorno i vremenski udružena grupa jedinki iste vrste koja raspolaže zajedničkim skupom nasljednih čimbenika, naseljava određeni prostor, pripada određenom ekosistemu, a jedinke su povezane međusobno odnosima razmnožavanja.
● Obilježja populacija:- prostorni raspored- gustoća populacije- uzrasna struktura- omjer spolova- tijek rasta i održavanje- strategije razvoja- intraspecijski odnosi- interspecijski odnosi
Gustoća populacija
● Veličina populacije – izražava se brojem ili biomasom jedinki na jedinicu površine ili volumena.
● Svježa biomasa● Suha biomasa● Metode za određivanje gustoće populacije:
– Apsolutne (metoda potpunog prebrojavanja, metoda probnih prostora, metoda obilježavanja)
– Relativne (metoda relativne brojnosti, indeks gustoće)
Natalitet
● Bitna karakteristika populacije.● Broj jedinki koji se pridodaje populaciji
procesom razmnožavanja.● Različite populacije imaju različit broj
potomaka.● Fertilitet (ekološki natalitet) - stvarni broj
potomaka koji vrsta u danim uvjetima može producirati.
Stopa preživljavanja
● Bitna za opstanak populacije.● Različita kod različitih vrsta, ovisi o vanjskom
utjecaju, ekologiji vrste itd.● Kod vrsta koje se brinu za potomstvo stopa
preživljavanja je visoka.● Vrste koje se ne brinu za potomstvo - stopa
preživljavanja je mala, to kompenziraju velikim brojem potomaka.
Uzrasna struktura
● Odnos između uzrasnih kategorija.● Označava koje jedinke označavaju populaciju.● Prereproduktivna faza, reproduktivna faza,
postreproduktivna faza.● Rastuća, stabilna, opadajuća populacija.● Populacijske piramide.
Prostorni raspored u staništu
● Jednolik – uniformni raspored; plantaže i poljoprivredne kulture.
● Slučajan – pozicija svake jedinke u prostoru neovisna od drugih.
● Grupni – u manjim ili većim skupinama, rezultat heterogenosti staništa, ili socijalnog života.
Areal aktivnosti
● Područje na kojem se neke vrste kreću, hrane, razmnožavaju.
● Različite vrste imaju različita područja.● Teritorijalnost - područje koje neka vrsta
okupira i brani od drugih predstavnika iste vrste.
ŽIVOTNE ZAJEDNICE
BIOCENOZA – ŽIVOTNA ZAJEDNICA
● Skup populacija biljnih i životinjskih vrsta koje su međusobno povezane međuodnosima.
● Struktura biocenoze opisuje se na temelju broja vrsta i njihove relativne brojnosti (abundacije).
● Abiotički čimbenici u velikoj mjeri određuju sastav neke zajednice.
Bioraznolikost
● Bogatstvo (richness) vrsta: broj vrsta.● Ujednačenost (evenness): relativna učestalost jedinki pojedinih vrsta.
Sukcesije
● Promjene biocenoza u vremenu.● Primarne sukcesije: na prethodno potpuno
ogoljelim površinama (bez života).● Sekundarne sukcesije: na već naseljenim
staništima.● Klimaks zajednice: završna točka sukcesije.
Struktura zajednice
● Svaka vrsta zauzima određeno mjesto u zajednici, kako u prostornom (mjesto gdje živi) tako i u funkcionalnom (uloga koju ima) smislu.
● Stanište – prostor ili mjesto gdje neka vrsta živi i razmnožava se.
● Ekološka niša – uloga koju neka jedinka ima u zajednici u odnosu na stanište i njezine interakcije s drugim organizmima. Na nišu utjecaj imaju i abiotički i biotički čimbenici.
● Fundamentalna i realizirana niša.
Interspecijski odnosi
● Odnosi između jedinki različitih vrsta.
Prilagodbe predatora
● Predatori razvijaju posebne prilagodbe za lov plijena.
● “slika plijena”: svaki ju predator stvara na temelju svojih osjetilnih organa – vid, sluh, njuh, dodir.
● Taktike lova: sami ili u grupi.
Prilagodbe plijena
● Kemijska zaštita.● Upozoravajuća obojenost (otrovne izlučevine u
koži).● Kriptička obojenost (obojenje slično okolišu).● Fitomimeza (oponašanje biljaka).● Mimikrija (oponašanje drugih vrsta koje su
otrovne i nejestive).