FINANCIJSKI IZVJETAJI PODUZEA

FINANCIJSKI IZVJETAJI PODUZEA

Iako donositelji poslovnih odluka u procesu poslovnog odluivanja i upravljanja nerijetko zahtijevaju dodatne upravljake informacije, mnogi se moraju osloniti na financijske izvjetaje kao svoj glavni izvor financijskih informacija pa stoga financijske izvjetaje treba sastaviti i prezentirati imajui u vidu njihove informacijske potrebe. Financijski izvjetaji jesu: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanim tijekovima, izvjetaj o promjenama u glavnici, biljeke uz financijske izvjetaje. Ti su izvjetaji usmjereni prvenstveno vanjskim korisnicima -sadanjim i potencijalnim investitorima, kreditorima, zaposlenicima, dobavljaima i ostalim vjerovnicima, kupcima, dravi i javnosti.

Ciljevi financijskog izvjetavanjaNekoliko je ciljeva financijskog izvjetavanja. Prvi cilj govori o tome da financijske informacije imaju znaajnu ulogu za investitore prilikom donoenja odluke o investiranju u poduzee. One odreuju atraktivnost poduzea za ulaganje, visinu i uvjete odobrenog kredita i si. Sasvim je realno da potencijalni investitor (ulaga) mora biti u mogunosti da ocijeni zarade poduzea i njegovu financijsku snagu kako bi obavio racionalnu alokaciju svog kapitala. Informacije moraju biti razumljive svima, pa i onima koji nemaju struno ekonomsko znanje. Drugi cilj govori o tome da presudnu ulogu za odluke o investiranju imaju informacije koje se odnose na budue novane primitke od dividendi, kamata, te prihoda vezanih uz prodaju ili dospijee vrijednosnih papira i kredita. Dakle, moraju se osigurati informacije o novanim tijekovima. Trei cilj podrazumijeva pripremu i prezentiranje financijskih informacija koje su nune za ostvarenje prethodno navedenih temeljnih ciljeva, a to su informacije o financijskom poloaju poduzea, odnosno njegovoj imovini, obvezama i kapitalu, informacije o uspjenosti poslovanja poduzea tijekom odreenog vremenskog razdoblja. Konano, potrebno je osigurati dodatna objanjenja i interpretaciju navedenih informacija.

Eksterni korisniciPisanje financijskog izvjetajaKorisnici financijskih izvjetaja najee se dijele u dvije skupine: 1) interni (unutarnji) korisnici i 2) eksterni (vanjski) korisnici. Najznaajniji interni korisnik je menadment poduzea, dok se u eksterne korisnike ubrajaju sadanji i potencijalni investitori i kreditori, dobavljai i ostali vjerovnici, kupci, vlada i njene agencije, te javnost. Vlasnici i ostali investitori (sadanji i potencijalni) zainteresirani su, prije svega, za objektivne i realne informacije koje pruaju uvid u poslovanje poduzea i sigurnost ulaganja. Oni su zainteresirani za sadanje stanje svog kapitala kao i informacije na osnovu kojih mogu predviati poslovanje poduzea u budunosti. To znai da ih zanima rentabilnost ulaganja koja je povezana s rizikom ulaganja, bonitet poduzea, visina dobiti, dobit po dionici, visina dividendi i si. Osim toga, zanimaju ih i neke druge nekvantitativne informacije, npr. sposobnost menadmenta. Kreditori su zainteresirani za informacije koje im omoguuju donoenje odluke o tome da li i pod kojim uvjetima odobriti kredit. Zato njih ponajprije zanima solventnost poduzea i sve ostale informacije koje ukazuju na sposobnost dunika da vrati dug po njegovu dospijeu. Dobavljai i ostali vjerovnici zainteresirani su za informaciju koja im omoguuje da odrede hoe li iznosi koji im se duguju biti pravodobno plaeni. Kupce zanimaju fer i istinite informacije o nastavku poslovanja poduzea, tj. o kontinuitetu njegove ponude, to je naroito izraeno u sluaju dugogodinje poslovne suradnje. Za vladu su, u prvom redu, znaajne informacije koje se odnose na ostvarivanje porezne politike, a to znai visina ostvarene dobiti. Takoer su joj potrebne informacije o alokaciji resursa na razini drave, te ostale informacije znaajne za dravu (statistika nacionalnog dohotka i sline statistike).

Interni korisniciKvalitetne informacije sadrane u financijskim izvjetajima potrebne su zaposlenima i njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca. Ako je poduzee stabilno i profitabilno, djelatnik ima sigurnost glede socijalnog i mirovinskog osiguranja i stalne zarade.Menadment poduzea, kao najznaajniji interni korisnik financijskih izvjetaja, postavlja zahtjeve raunovodstvu za informacijama koje su potrebne pri planiranju i kontroli kao temeljnim funkcijama menadmenta poduzea. Kako te informacije tek djelomice sadre financijski izvjetaji, jer daju samo sliku financijskih uinaka prolih dogaaja, menadment ima pristup dodatnim upravljakim i financijskim informacijama. Ipak, menadment poduzea zainteresiran je za sve kategorije informacija iz financijskih izvjetaja. To je normalno ako se zna da menadment mora osigurati rast i razvoj poduzea kao njegovu ekonomsku nunost, naknadu vlasnicima (dividende), kreditorima i investitorima (kamate), adekvatne plae zaposlenima, porezna davanja dravi i si. Za financijske izvjetaje poduzea zanima se i cjelokupno drutvo, tj. javnost jer poduzea utjeu na pojedince u javnosti na razliite naine. Poduzea, primjerice, mogu znaajno pridonijeti lokalnom gospodarstvu na mnogo naina, ukljuujui zapoljavanje veeg broja ljudi, te brigu nad lokalnim opskrbljivaima. Iz svega moemo zakljuiti da se medu korisnike financijskih izvjetaja ubrajaju razliite interesne skupine koje financijske izvjetaje koriste kako bi zadovoljili svoje razliite potrebe za informacijama. Bez tih informacija, navedene skupine ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke. Pri tome treba potovati njihove specifine potrebe i zahtjeve za informacijama. Meutim, bez obzira na to o kojim je korisnicima i poslovnim odlukama rije, jednako se postavljaju zahtjevi za realnim i objektivnim financijskim izvjetavanjem.

Temeljna financijska izvjea su:

1. Bilanca (Balance Sheet)2. Raun dobitka i gubitka (Profit&Loss Account/ Income Statement)3. Izvjee o novanom tijeku (Cash Flow) 4. Izvjee o svim promjenama glavnice (Statement of Retained Earnings)5. Raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea.

Bilanca osigurava informacije o financijskom poloaju, raun dobiti i gubitka o uspjenosti poslovanja poduzea, a izvjetaj o novanim tijekovima prua informacije o izvorima i koritenju novca i novanih ekvivalenata. Uz to imamo jo i Izvjetaj o promjenama glavnice koji nam pokazuje politiku raspodjele zarada na dio koji se isplauje vlasnicima i dio koji ostaje u poduzeu. Za osiguranje dodatnih objanjenja i interpretacije informacija u financijskim izvjetajima sastavljaju se i biljeke uz financijske izvjetaje.

Temeljni financijski izvjetaji moraju pruiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, promjene financijskog poloaja i dobiti ili gubitka.Temeljni financijski izvjetaji uvaju se trajno i u izvorniku. Poetna bilanca pri osnivanju uva se trajno i u izvorniku. Temeljni financijski izvjetaji sastavljaju se za poslovnu godinu. Iznimno poduzetnici sezonskog karaktera djelatnosti mogu financijske izvjetaje sastavljati za poslovnu godinu koja je razliita od kalendarske godine. Rjeenje o tome izdaje ministar financija na zahtjev poduzetnika. Obrasci financijskih izvjetaja se mogu predati u elektronikom obliku na CD-u, internetom ili u papirnatom obliku. Moraju se predati u FINU do 31. oujka tekue godine (odnose se na proteklu godinu) i u Poreznu upravu do 30. travnja zajedno sa prijavom poreza na dobit, ako je ostvaren gubitak ovaj porez se ne plaa.Mali poduzetnici nisu obvezni sastavljati izvjetaj o promjenama u glavnici.Financijske izvjetaje potpisuje zakonski predstavnik poduzetnika, direktor.

BilancaBilanca je financijski izvjetaj koja daje informacije o materijalnoj imovini, financijskoj imovini, obvezama (dugovima), kapitalu i rezervama. Bilanca je sastavljena u dva dijela aktive i pasive.

to je aktiva? Aktiva je imovina poslovnog subjekta, a dijeli se na kratkoronu i dugoronu i to prema kriteriju u kojem vremenskom roku moe biti pretvorena u novac. Detaljnije imovina je iskazana u razliitim oblicima (materijalna imovina, financijska imovina, zalihe robe, proizvoda, materijala, novac, potraivanja). Kod imovine je vano znati da ona po svojim karakteristika esto mijenja oblik ( npr. imamo novac kupimo robu, prodamo robu imamo potraivanje itd).

to je pasiva? Pasiva su izvori imovine. Prema vlasnitvu dijelimo ih na vlastite (kapital ili glavnica) i tue (obveze). Prema ronosti dijelimo ih na kratkorone i dugorone. Vlastiti kapital takoer predstavlja obvezu jedino to takva obveza nema dospijee, a dijeli se na dio koji je uloen i dio koji je zaraen poslovanjem. Iz tog razloga takva vrsta izvora imovine je kvalitetnija za poslovni subjekt od tuih izvora budui da tue izvore imovine treba u budunosti vratiti kreditorima, dobavljaima i ostalima.

Bilanca je jedan od temeljnih financijskih izvjetaja. Poduzea su obvezna sastavljati bilancu krajem svake poslovne godine, koja se uglavnom poklapa s kalendarskom godinom. Pojednostavljeni prikaz bilance nalazi se na slici 2.1.

BILANCA Poduzea ROKO TOURS na dan 31.12.2007. IMOVINA (AKTIVA) IZNOS IZVORI IMOVINE (PASIVA) IZNOS Zemljite Zgrada Uredska oprema Osobno vozilo Sitan inventar Potraivanja od kupaca iro raun Blagajna 330.000 250.000 40.000 60.000 2.000 12.000 18.000 3.000 KAPITAL: Temeljni kapital Zadrana dobit OBVEZE: Kredit od banke Izdani ekovi Dobavljai Kratkoroni kredit 585.000 31.000 70.000 4.000 10.000 15.000 UKUPNO AKTIVA 715.000 UKUPNO PASIVA 715.000

Slika 2.1. Prikaz bilance

Bilanca pokazuje financijski poloaj poduzea na odreeni dan. Na lijevoj strani bilance prikazuje se imovina kojom poduzee raspolae, a na desnoj izvori imovine to jest sredstva iz kojih je imovina financirana. Raunovodstvenim jezikom imovina se naziva aktiva, a izvori imovine pasiva. Izvori imovine mogu biti vlastiti (kapital i zadrana dobit) i tui (dobiveni od vjerovnika). Tui izvori predstavljaju obveze (dugove) i moraju se podmiriti.

Bilanca je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza (dugova) poduzea na odreeni datum. Sastoji se od dva sastavna dijela, aktive i pasive.

Jo neto o bilanci Bilancia na talijanskom znai vaga, Prva sauvana bilanca potjee iz 1389. godine (tvrtka Datini iz Firence), Prilikom osnivanja poduzea na temelju inventara sastavlja se poetna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje poslovnih knjiga, Na kraju poslovne godine sastavlja se zavrna bilanca koja ujedno predstavlja poetnu bilancu u iduoj poslovnoj godini.Imovina, kapital i obveze

Imovina su ekonomska sredstva (stvari i prava) kojima poduzee raspolae i od kojih se oekuju budue ekonomske koristi. Imovina se dijeli na dugotrajnu (stalnu) i kratkotrajnu (tekuu) imovinu. Dugotrajna imovina obuhvaa: materijalnu imovinu (nekretnine, postrojenja, opremu), nematerijalnu imovinu (licencije, koncesije, goodwill), financijsku imovinu (ulaganja u povezana poduzea, dugorone vrijednosne papire, dane dugorone kredite), dugorona potraivanja (potraivanja od povezanih poduzea). U kratkotrajnu imovinu pripadaju: zalihe (sirovina i materijala, trgovake robe, gotovih proizvoda), potraivanja (od kupaca, za dane predujmove, od zaposlenih), financijska imovina (dani kratkoroni krediti, zajmovi povezanim poduzeima, primljeni kratkoroni vrijednosni papiri), novana sredstva (novac u banci i blagajni).

Kapital predstavlja sredstva koja uloi vlasnik ili vlasnici u poduzee. Kod naplate potraivanja vjerovnici uvijek dolaze prvi pa su potraivanja vlasnika ono to je preostalo nakon to su podmirene sve obveze. Stoga je kapital jednak ukupnoj imovini umanjenoj za obveze. Kapital se moe poveati poveanjem: ulaganja vlasnika, zarada i profitabilnog poslovanja poduzea (zadrane dobiti). Do smanjenja kapitala dolazi: povlaenjem novca i druge imovine od strane vlasnika, gubicima iz neprofitabilnih poslovanja poduzea.

Obveze su dugovanja. Po principu dospjelosti obveze se najee dijele na kratkorone (do godinu dana) i dugorone obveze (due od jedne godine). Kratkorone obveze mogu biti s osnova: kupljene robe i usluge (obveze prema dobavljaima), primljenih avansa, depozita, jamstava, izdanih vrijednosnih papira (ekova, mjenica, zadunica primljenih kratkoronih zajmova i kredita, neisplaenih neto-plaa zaposlenicima, nepodmirenih poreza, doprinosa i drugih pristojbi, neisplaenih dividendi dioniarima. Dugorone obveze obuhvaaju obveze za: primljene dugorone robne i financijske zajmove, primljene dugorone kredite banaka i drugih kreditnih institucija, emitirane dugorone obveznice.

Pregled vanih pojmova: Imovina (aktiva) i izvori imovine (pasiva); dugotrajna (stalna) i kratkotrajna (tekua) imovina; kratkorone i dugorone obveze (dugovi); kapital (novac); poetna i zavrna bilanca; temeljne bilanne promjene

Raun dobiti i gubitkato je raun dobitka i gubitka? Za razliku od bilance koja nam daje informaciju o imovini, obvezama i kapitalu na odreeni dan, raun dobitka i gubitka daje informaciju koliko smo ostvarili prihoda, rashoda, dobitka, gubitka, te kolika je obveza poreza na dobit nastala iz naeg poslovanja u promatranom razdoblju. Prihodi nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obveza, a rashodi su posljedica smanjenja imovine i poveanja obveza. U raunu dobitka i gubitka prihodi su razlueni na redovne (poslovni i financijski) i izvanredne. Na isti nain prikazani su i rashodi, ali uz dodatak amortizacije kao dijela redovnih rashoda. esto poduzetnici ne znaju da amortizacija nije obveza poduzetnika i ne uzrokuje novane izdatke to treba uzeti u obzir pri analizi uspjenosti poslovanja. Takoer pri svakoj detaljnijoj analizi treba jasno odvojiti redovne od izvanrednih aktivnosti budui da, kako im i samo ime govori, one nisu stalnog karaktera i ne moraju se ponoviti i u sljedeim razdobljima.Izvjetaj o novanom tokuIzvjetaj o novanom toku daje nam informacije o novanim primicima i novanim izdacima od poslovnih aktivnosti, o primicima i izdacima iz financijskih aktivnosti te onima iz investicijskih aktivnosti. Ovaj izvjetaj prua nam i podatak o stanju novca na raunu u poetku razdoblja i na kraju razdoblja. Izvjetaj o novanom toku prikazuje izvore pribavljanja i nain upotrebe novca. Osnovni elementi ovog izvjetaja su primici i izdaci novca. Razlika izmeu primitka i prihoda je u tome to se prihodi priznaju onda kada su nastali a ne kada je novac stvarno primljen ili isplaen.Financijski izvjetaji ogledalo su poslovanja svakog poslovnog subjekta i nezamjenjiv su alat bez kojeg dananji ekonomsko-politiki sustav ne bi bio ostvariv. Analizom financijskih izvjetaja moemo saznati puno toga o pojedinom poslovnom subjektu iako moramo biti svjesni injenice da puno znaajnih informacija moe ostati prikriveno ili teko prepoznatljivo i u najdetaljnijim financijskim izvjetajima.

ANALIZA POSLOVANJA

Horizontalnu i vertikalnu analizu trebalo bi provoditi u eim vremenskim intervalima kako bi zadrali poslovanje svoje tvrtke unutar postavljenih ciljeva.

Horizontalna analiza financijskih izvjea

Horizontalna analiza prati promjene poveanje ili smanjenje vrijednosti pozicija financijskih izvjea i njihove postotke na osnovi baznih godina (npr. 2 godine). Kroz horizontalnu analizu uoava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjea. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui se usporedbom elemenata financijskih izvjea, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie razdoblja Donosi zakljuak o kretanju pojave kroz odreeno razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanje.

Najvei problemi horizontalne analize jesu: inflacija, jpromjene obraunskog sustava kod izrade i predoenja izvjetaja, promjene u knjigovodstvenoj politici i sve ostale promjene koje izvjetaje ine neusporedivim. U takvim sluajevima se izvjetaji, prije usporeivanja moraju uskladiti, a ako to nije mogue, treba uskladiti samo bitne stavke ili bitne pokazatelje performance te ih onda usporediti. te ih onda usporediti.

Vertikalna analiza financijskih izvjea

Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli pojedine vrijednosti aktive, tj. pasive koje se oznae sa 100. U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih prihoda postaje baza za usporedbu koja se oznai sa 100.

Uzevi u obzir da je sastav bilance oblikovan iz imovinskih stavaka i izvora sredstava, za otkrivanje poremeaja je nuno koristiti horizontalnu i vertikalnu analizu. Bez obzira na djelatnost kojom se poslovni subjekt bavi analizom odreenih bilannih pozicija mogue je prepoznati mjesto, veliinu i smjer poremeaja koji su nastali. Da bi poslovni subjekt mogao nastaviti uspjeno poslovati vrlo je vano prepoznati zdravi i nezdravi dio bilance.Otkrivanje poremeaja u strukturi bilance vertikalnom metodomOtkrivanje poremeaja vertikalnom metodom zapoinjemo analiziranjem i testiranjem pojedinih bilannih pozicija tako da ne dovodimo u vezu imovinske dijelove bilance sa izvorima financiranja. Promjene u bilanci kao poremeaji izraavaju se u postotku na promjene sadanjeg stanja u odnosu na jedno ili vie stanja iz povijesti. Pri tome moramo naglasiti da svaka promjena ujedno ne znai i da se radi o poremeaju u bilanci. Openito je pravilo da odstupanja vea od 10 % predstavljaju signal za poetak analize koja bi nam otkrila to je uzrokovalo tako veliku razliku. Takve razlike mogu biti i privremene ali i nastati vanjskim faktorima, npr. promjenom raunovodstvenih politika i sl. Pokazatelji koje moemo izraunati vertikalnom analizom bilanne strukture temelje se na dijelu imovine nasuprot ukupne imovine, kao i dijelova izvora prema ukupnim izvorima. Da bi mogli znati da li nas takvi pokazatelji upuuju na poremeaj strukture bilance moramo dobro poznavati poslovni subjekt i djelatnost kojom se isti bavi.Kod vertikalne analize moemo staviti u odnos npr. :Sredstva dugotrajne i nematerijalne imovine / ukupnu imovinu (veliki postotak pokazuje na mogu poremeaj previe imovine koja ne stvara prihod)Potraivanja / ukupna imovina (mogua prevelika potraivanja pokazuje problem naplate)Zalihe / ukupna imovina (mogue gomilanje zaliha)Ukupni dugovi / ukupni kapital (veliki postotak dugova pokazuje probleme sa plaanjem obveza)

Otkrivanje poremeaja u strukturi bilance po horizontalnoj metodiKroz otkrivanje poremeaja horizontalnom metodom bilanne strukture moemo definirati kakvi su odnosi pojedinih pozicija aktive u odnosu na pojedine pozicije pasive.Neke od zanimljivijih analiza koje moemo provesti horizontalnom metodom su:Dugotrajna imovina / dugotrajni kapital ako je imovina vea od kapitala to nam pokazuje da se dio imovine financira iz kratkotrajnih izvora mogua posljedica su problemi kod plaanja obvezaKratkotrajna imovina / kratkorone obveze odnos bi trebao biti vei od 100, u protivnom nastaju problemi sa plaanjem obvezaVlastiti kapital / dugotrajna imovina stopa ne bi smjela biti manja od 100 osim u sluaju ako razlika je nadomjetena dugoronim obvezamaMinimalni poremeaj moe predstavljati veliku prijetnju.