GPP-SKRIPTA-IV GODINA.doc

8/14/2019 GPP-SKRIPTA-IV GODINA.doc

1/122

GRAANSKO PROCESNO PRAVO


2/122

2


3/122

UVODNA RAZMATRANJA

1. POJAM I PREDMET GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA

Graansko procesno pravo obuhvata 2 vrste procesnih normi: organizacione i funkcionalne.Organizacionim se ustanovljavaju sudovi-organizacija, sastav i nadlenost. ! funkcionalne spadaju

pravila kojima se ureuje postupak.

Izvori graanskog procesnog pravamogu se podijeliti na formalne i fakti"ke. #ormalni su ustav, zakonii podzakonski akti. ! fakti"ke spadaju sudska praksa $iudicatura% i pravna nauka $iuris prudens%.

2. METODI OSTVARIVANJA GRAANSKOG PRAVOSUA

G&& je grana prava, a graanski postupak je njen predmet. 'ao grana prava, G&& je skup normi, ustanovai propisa povezanih u jednu logi"ku cjelinu. Graanski postupak se sastoji od sistema radnji koje senazivaju procesno-pravnim radnjama. &ostoji vi(e vrsta graanskih postupaka, od kojih su se neki razviliu samostalne graanske postupke. )o su: parni"ni, vanparni"ni i izvr(ni postupak.

*adraj sudske funkcije u parni"nom postupku je u odluivanju, koje se sastoji u tome da se na utvreno"injeni"no stanje primjenjuje odgovaraju+a pravna norma sa ciljem za(tite ugroenog ili povrijeenog

prava. ! vanparni"nom postupku sadraj sudske funkcije primarno je u ureivanju, stvaranju imijenjanju graanskopravnih odnosa. *adraj sudske funkcije u izvr(nom postupku je u egzekutivnom

postupanju suda kao dravnog organa. )u se postie ostvarenje prava na na"in (to se subjekt obaveze upropisanoj formi prisiljava da udovolji obavezi utvrenoj u izvr(noj sudskoj odluci ili nekoj drugojizvr(noj ispravi.

3. MJESTO GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA U SISTEMU PRAVA

G&& je u najblioj vezi sa ustavnim, graanskim materijalnim pravom, te krivi"nim i upravnim pravom.

Odnos prema ustavnom pravu. !stavima se vr(enje sudske funkcije povjerava redovnim sudovima, autvruju se i osnovni principi organizacije sudova i sudske funkcije $zakonitost, sudska nezavisnost,zbornost, dvostepenost itd%. *vi ovi principi se konkretiziraju kroz norme procesnog prava. a"elo sudskenepristrasnosti i na"elo kontradiktornosti su dva najvanija principa koji su na nivou ustavnih na"ela, azastupljeni su u normama organizacionog i funkcionalnog procesnog prava.

Odnos GPP prema materijalnom graanskom pravu. o odvajanja G&& od graanskog materijalnogprava do(lo je tek u /.vijeku. 0azlikovanje procesnog od materijalnog graanskog prava ima kakoteorijski, tako i prakti"ni zna"aj. pr. procesne radnje se ne ispituju u pogledu njihove valjanosti kao

poslovi graanskog prava, ve+ u pogledu njihove dopu(tenosti. 'ad je procesna radnja dopu(tena, onane+e uvijek samim svojim preduzimanjem proizvesti dejstvo. Osim toga, u pogledu teritorijalnog vaenja

normi procesnog prava uvijek vai na"elo lex fori, a u pogledu vaenja normi materijalnog prava na"elolex causae.

Odnos graanskog postupka prema materijalnom pravu. &redmet materijalnog prava su norme kojimase reguli(e nastanak, promjena i prestanak pravnih odnosa. &redmet normi procesnog prava je utvrivanjeorgana kojima se povjerava vr(enje pravoza(titne funkcije i postupak u kome se ostvaruje ta funkcija.Obje vrste normi imaju isti krajnji cilj: ostvarenje utvrenog pravnog poretka u dru(tvenim odnosima.1ato je postupak neodvojiv od materijalnog prava, "ijem ostvarenju slui. stovremeno, postupak

posjeduje i relativnu samostalnost u odnosu na materijalno pravo, jer kao pravosudna institucija doprinosiostvarivanju i daljem razvoju postoje+eg pravnog poretka, a time i ukupnih dru(tvenih odnosa.

Forma i formalizam u postupku. &ravu je svojstvena forma zbog toga (to bez forme ne bi moglo

ostvarivati svoju osnovnu funkciju 3 obezbjeenje stabilnosti i sigurnosti pravnog poretka. ! procesnompravu je pravna forma jo( vi(e izraena. 0adnje kojima subjekti postupka ostvaruju svoja procesna prava iobaveze se preduzimaju u zakonom propisanim oblicima, tj. na podru"ju procesnog prava vai principstroge forme. * druge strane, na podru"ju materijalnog prava vai princip slobodne forme.

4


4/122

&rincip stroge forme u parni"nom postupku je u slubi ostvarenja tri osnovna cilja: zakonitost, pravnasigurnost i efikasnost. &ravna forma prerasta u formalizam onda kad postane sama sebi svrhom, tj. kad

prestane sluiti naprijed navedenim ciljevima.

Odnos izmeu GPP i upravnog prava. &arni"ni postupak je najstarija pravna institucija, iz "ijeg okvira seizdvojio prvo krivi"ni, a u novije vrijeme i upravni postupak. ! upravnom postupku prisutne su mnoge

institucije koje se ne razlikuju od instituta graanskog postupka. Osim toga, nema jasnog razgrani"enjaizmeu parni"nog i upravnog postupka, kakvo npr.postoji izmeu graanskog i krivi"nog postupkazahvaljuju+i odreenosti krivi"no-pravnog predmeta. eka obiljeja na osnovu kojih se mogu uo"itirazlike izmeu upravnog i graanskog postupka su:

. &o jednom shvatanju, bitno obiljeje graanskopravnog odnosa je u jednakosti subjekata, za razlikuod upravnopravnog odnosa u kome je na jednoj strani dravni organ kao nosilac vlasti kome je drugastrana pot"injena. Ovaj kriterij se smatra nedovoljnim, jer se dravni organi mogu pojaviti kaoravnopravne stranke u meusobnom odnosu, ali taj odnos ne+e samim tim biti graanskopravni. &odrugom shvatanju, bitan kriterij za razlikovanje graanskopravne od upravne stvari je u tome da li ukonkretnom slu"aju organ dravne vlasti vr(i ovla(tenja koja su mu zakonom povjerena, ili se javljakao nosilac prava i obaveza koja ima svaki drugi subjekt.

2. Obzirom da ovi kriteriji nisu dovoljni za kategorijalno razlikovanje, pribjegava se kriteriju formalno-pravnog razgrani"enja. &o formalno-pravnom kriteriju, graanskopravnim predmetima se smatrajuoni za "ije su rje(avanje nadleni sudovi u parni"nom postupku, a upravnim oni koji se rje(avaju uupravnom postupku.

! savremenom pravu se upravna djelatnost i sudska funkcija meusobno pribliavaju u mnogimaspektima. 1a djelatnost upravnih organa, kao i za djelatnost sudova, vai na"elo zakonitosti.

'arakteristika odnosa izmeu upravnog i sudskog postupka jeste i meusobno dejstvo akata, tj. dejstvopresude u upravnom postupku i dejstvo upravnog akta u parni"nom postupku. 5ko se u parni"nompostupku kao prethodno pitanje pojavi stvar koja je ve+ pravnosnano rije(ena u upravnom postupku, sud

je vezan za odluku upravnog organa u okviru njene pravosnanosti. 6ai i obrnuto. Ovaj principvezanosti za akte drugog organa je u funkciji o"uvanja jedinstva pravnog poretka.

0azgrani"enje nadlenosti izmeu sudova i upravnih organa vr(i se po pravilima o apsolutnojnadlenosti: ako je pokrenut parni"ni postupak, a radi se o upravnopravnoj stvari, sud +e se oglasitiapsolutno nenadlenim i odbaciti tubu. 6ai i obrnuto.

Odnos graanskog procesnog prava i krivinog procesnog prava

Slinosti i razlike. *li"nosti su uslovljene time (to i graansko i krivi"no pravosue vr(e jedinstvenisudovi, a razlike time (to se funkcija sudova u jednom i drugom postupku ostvaruje u razli"itim

predmetima.

Ono (to je zajedni"ko za krivi"ni i graanski postupak prvenstveno su ustavna na"ela na kojima jezasnovano organizacijsko i funkcionalno ureenje sudova: zakonitost, nezavisnost sudova, zbornost,dvostepenost itd. )akoe su im zajedni"ka i na"ela kojima se osigurava pravilno ostvarenje sudskefunkcije. )o su na"ela: kontradiktornosti, usmenosti, javnosti, slobodne ocjene dokaza i materijalne istine.

0azlike izmeu krivi"nog i graanskog postupka uslovljene su razlikama njihovih predmeta. &redmetgraanskog postupka je raspravljanje i odlu"ivanje u sporovima iz graansko-pravnih odnosa, a predmetkrivi"nog postupka je raspravljanje i odlu"ivanje o tome da li je u"injeno krivi"no djelo, da li postojikriv"na odgovornost u"inioca, te izricanje sankcije. *vojstvo krivi"no-pravne stvari ima samo ono djelokoje je zakonom utvreno kao krivi"no djelo.

Osim toga, razlike izmeu graanskog i krivi"nog postupka manifestuju se i na podru"ju nekih na"ela.a"elo dispozitivnosti i raspravno na"elo su specifi"na na"ela parni"nog postupka. Ona postoje i ukrivi"nom postupku, ali je njihov domet sasvim neznatan. Graanski postupak tubom pokre+e subjekt

7


5/122

osporenog ili povrijeenog prava, a krivi"ni postupak pokre+e javni tuilac po slubenoj dunosti.Ostvarenje krivi"nopravnih normi postie se samo u krivi"nom postupku. * druge strane, pravna za(tita

povodom povrijeenog ili osporenog prava moe se posti+i i putem arbitrae. ! krivi"nom postupku nepostoje ustanove povla"enja tube, odricanja od tubenog zahtjeva, sudskog poravnanja i druge ustanoevkojima se ostvaruje na"elo dispozitivnosti u parni"nom postupku.

Vezanost suda u graanskom postupku za presudu donesenu u krivinom postupku. &ostoje 4 situacije

u kojima je sud u graanskom postupku vezan za presudu donesenu u krivi"nom postupku. )o suslijede+e situacije:- kad je istom radnjom prouzrokovano krivi"no djelo i neka graanskopravna posljedica8- kad krivi"no djelo ima karakter prethodnog pitanja u parni"nom postupku8- kad presuda donesena u krivi"nom postupku ima karakter pravno relevantne "injenice graanskog

prava.

5ko ista radnja proizvodi i krivi"nopravnu i graanskopravnu posljedicu, titular graanskopravnogovla(tenja ima 2 alternativne mogu+nosti:. da raspravljanje i odlu"ivanje o graanskopravnom zahtjevu pridrui krivi"nom postupku $adhezioni

postupak%82. da pokrene samostalan graanski postupak.

5ko ako sud u krivi"nopravnoj stvari donese oslobaaju+u presudu ili obustavi postupak, on ne moeodbiti i graanskopravni zahtjev stranke iz adhezionog postupka, ve+ tu stranku upu+uje na pokretanje

parni"nog postupka. 0azlog tome je "injenica da je parni"ni postupak redovni na"in raspravljanja iodlu"ivanja o graanskopravnim zahtjevima, pa se samo u tom postupku moe donijeti odluka sadejstvom res iudicata.

&ravosnana osuuju+a krivi"na presuda vee sud u parni"nom postupku, koji ne moe utvrivati"injenice koje bi isklju"ile odgovornost za (tetu uzrokovanu umi(ljajnim krivi"nim djelom. )ada se nemoe umanjiti ni naknada (tete zbog slabog imovinskog stanja (ti+enika.

Graanska subjektivna odgovornost je stroija od krivi"ne. ! krivi"nom pravu po pravilu se odgovara zaumi(ljaj, a izuzetno i za nehat. ! graanskom pravu se odgovara za sve oblike krivice, zaklju"no saobjektivnom odgovorno(+u. *toga, kad je sud u krivi"nom postupku utvrdio postojanje krivi"nog djela ikrivi"ne odgovornosti, onda razlozi pravne sigurnosti i ekonomi"nosti, kao i sama logika daju opravdanjeza vezanost parni"nog suda za "injenice utvrene u krivi"nom postupku. * druge strane, ako je predkrivi"nim sudom donesena oslobaaju+a presuda, parni"ni sud nije vezan za nju jer nepostojanje krivi"neodgovornosti ne zna"i da istovremeno ne postoji ni graanska odgovornost.

5ko se krivi"no djelo i krivi"na odgovornost javljaju u graanskom postupku kao prethodno pitanje, sudu graanskom postupku je vezan za odluku donesenu u krivi"nom postupku i to bez obzira na to da li jeona presuuju+a ili oslobaaju+a. pr, nedostojnost za nasljeivanje nastupa usljed odreenih krivi"nihdjela nasljednika kao npr.umi(ljajno li(avanje ivota ostavioca, upotreba sile ili prijetnje u cilju

sastavljanja testamenta i sl.

! odreenim situacijama se pravosnanoj presudi u krivi"nom postupku daje karakter pravno relevantne"injenice, za koju se vee nastanak odreenih pravnih posljedica. pr.pravosnana presuda kojom je

jedan bra"ni drug osuen za krivi"no djelo kaznom zatvora due od 4 godine, predstavlja pravnorelevantnu "injenicu za koju porodi"no pravo veu posljedicu - pravo drugog bra"nog druga na razvod.

9


6/122

Dio prvi

PARNINI POSTUPAK

OPA UENJA

. POJAM I PREDMET PARNINOG POSTUPKA

Graanski parni"ni postupak je op+i i osnovni metod raspravljanja i odlu"ivanja u graanskopravnimsporovima. &rema 1akonu o parni"nom postupku, pravila ovog postupka primjenjuju redovni sudovi uraspravljanju i odlu"ivanju o sporovima koji nastaju iz li"nih i porodi"nih odnosa, radnih odnosa, teimovinskih i drugih graanskopravnih odnosa, osim ako su neki od ovih sporova posebnim zakonomstavljeni u nadlenost drugih sudova. Obzirom na razli"ite graanskopravne odnose povodom kojih seraspravlja, parni"ni postupak je podijeljen na op+i i posebne postupke. &ropisi op+eg postupka

primjenjuju se u situacijama za koje ne postoji propis iz nekog od posebnih postupaka.

!. "UNKCIJA PARNINOG POSTUPKA

&rema starijem, individualisti"kom shvatanju, krajnji cilj parni"nog postupka je za(tita subjektivnihgraanskih prava. anas je nesporno da se u graanskom postupku ostvaruje pravoza(titna funkcija kaozna"ajna drutvena djelatnost, ali se u postupku istovremeno prua i za(tita subjektivnih prava graana idrugih pravnih subjekata. 1a(titom subjektivnih prava istovremeno se ostvaruje i postoje+i normativni

poredak u dru(tvenim odnosima.

Ius dicere. *udska praksa zna"ajno doprinosi razvoju pravnog poretka. *vaka sudska presuda, osim (to jeakt primjene prava, predstavlja i stvarala"ki "in konkretizacije op+e pravne norme na pojedina"nudru(tvenu situaciju. &ored za(titne, postupak ostvaruje i zna"ajnu vaspitnu ulogu. aime, sud u

parni"nom postupku utvruje uzroke pravnih povreda i izri"e sankciju radi njihovog otklanjanja.Ovakvom aktivno(+u sud vaspitno uti"e na graane da se pona(aju u duhu po(tivanja zakona i morala, uz

podsticanje stranaka na mirno rje(avanje sporova.

#. PARNINI POSTUPAK$ PARNICA$ SPOR

&ojmomgraanski postupak ozna"ava se postupak kao pravna institucija, odnosno kao cjelovita metodaostvarivanja sudske funkcije u graanskopravnim sporovima.

&ojmomparnica ozna"ava se konkretan postupak koji se vodi izmeu parni"nih stranaka, a povodomodreenog tubenog zahtjeva koji postavlja tuilac i od suda trai za(titu. &osredstvom parnice se

parni"ni postupak prilagoava potrebama svakog pojedinog predmeta u vr(enju sudske funkcije. &arni"nipostupak je postupak u kome se odlu"uje o $ne%postojanju subjektivnog prava, primjenom materijalnogprava na postoje+e "injeni"no stanje.

&rema naj(irem shvatanju, spor je svako stanje u pravnim odnosima kada se postavljeni zahtjevsukobljava sa odreenim otporom ili suprotstavljanjem. )o je uvijek odreeni stepen neslaganja izmeu 2subjekta u pravnom odnosu. Obi"no prethodi parnici, ali ne mora dovesti do nje. *ubjekti spora mogusvoj spor rije(iti sporazumom ili putem arbitrae. *amo ako jedan od subjekata zatrai sudsku za(titu,tada dolazi do parnice kao procesno-pravnog odnosa. ada se parnica pokre+e povodom spora, ona je usvojoj egzistenciji od njega nezavisna. Graanskopravni odnos povodom kojeg je do(lo do parnice moese i ugasiti, ali to samo po sebi ne+e imati uticaja na postojanje parnice kao procesnopravnog odnosa.

%. S&VATANJA O PRAVNOJ PRIRODI PARNINOG POSTUPKA

Parnica kao pravni odnos. *hvatanje o parnici kao pravnom odnosu utemeljio je njema"ki procesualista

Oskar ;ulo


7/122

dovode subjekte postupka u meusobne procesnopravne odnose. *vakom slijede+om parni"nom radnjomostvaruje se neko pravo ili izvr(ava obaveza iz prethodne radnje, a istovremeno se stvaraju nova prava iobaveze koje trae preduzimanje novih radnji. )ako se parnica odvija i pribliava dono(enju presude kaozavr(nog akta.

! teoriji je sporno pitanje ko su subjekti parnice kao procesnopravnog odnosa. &rema starijem,civilisti"kom shvatanju, procesnopravni odnos se zasniva samo izmeu stranaka, a sud je samo pasivni

posmatra". &rema publicisti"kom shvatanju, parnica je odnos izmeu stranaka sa jedne i suda sa drugestrane, ali ne i odnos izmeu samih stranaka. &o shvatanju trostranog pravnog odnosa, parnica se zasnivaizmeu svake stranke i suda, a posredstvom suda i izmeu samih stranaka. 0adnje koje stranke

preduzimaju uvijek su usmjerene prema sudu, ali se njima proizvode procesnopravne posljedice kakoprema sudu tako i prema suprotnoj stranci.

Parnica kao pravni poloaj. Ovo shvatanje polazi od premise da je parnica pravna situacija koja prethodipravnom odnosu. *udska odluka ne obavezuje dok ne stekne svojstvo pravosnanosti. )ek tada se parnicakao pravni poloaj pretvara u pravni odnos, u kome su definisana prava i obaveze stranaka.

&rema ovom shvatanju, procesne norme predstavljaju samo tehni"ko sredstvo u rukama sudije, kojizauzima svoj stav neovisno o normi kojom je reguliran neki pravni odnos. &ritom sud u svrhu kona"nogodlu"ivanja ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici. *hodno navedenom, procesnopravne normenisu imperativne, ve+ vi(e imaju karakter kriterija prema kojima sudija cijeni procesna djelanja stranaka ucilju dono(enja odluke.

Ovo u"enje trpi znatne zamjerke: $% zanemaruje se imperativni karakter procesnopravnih normi, $2%su(tina parni"nih radnji stranaka svodi se na puki izgled i mogu+nost u pogledu reakcije suda8 $4%autonomnost sudske procjene u odnosu na normu vodi pravnoj nesigurnosti.

Parnica kao razvoj. &rema ovom shvatanju, postoje 2 osnovna modaliteta razvoja parnice: unutra(nji ivanjski. !nutra(nji razvoj parnice odreen je sadrajem procesnih radnji parni"ara, njihovog poloaja iizgleda na uspjeh. a osnovu ovih parametara moe se odrediti karakter parnice i priroda spora

$"injeni"ni, pravni, mje(oviti%. akle, unutra(nji razvoj parnice individualizira svaki spor ponaosob.

6anjski razvoj parnice odnosi se prvenstveno na vremensko kretanje parnice, koje se sastoji u nizuprocesnopravnih situacija koje su meusobno uslovljene, smjenjuju jedna drugu i tako "ine tok parni"neprocedure.

Generator razvoja parnice je suprotnost interesa izmeu parni"ara. )uilac preduzima ofanzivne parni"neradnje u namjeri da svoj zahtjev sudu predstavi opravdanim. )ueni nastoji valjano oponirati iargumentirano se suprotstaviti tubenim navodima. a taj na"in stranke >guraju> parnicu naprijed, uti"u+ina njen razvoj. *ud odrava ekvidistancu prema tuitelju i tuenom i na kraju presuuje spor.

Parnica kao ugovor. 'ontraktualna teorija parnicu posmatra kao ugovor graanskog prava zaklju"en

izmeu stranaka. Osnovni nedostaci ovog u"enja su: $% parnica je osamostaljen pravni odnos, po praviluneovisan od graanskopravnog odnosa povodom kojeg se vodi8 $2% parnica nastaje ulaganjem tube ilitispendencijom, i nije nuna posljedica realizacije ugovorne obaveze8 $4% parni"ari mogu biti i subjektikoji nisu stranke u graanskopravnom odnosu. &arni"ni postupak moe pokrenuti svaki subjekt koji tvrdida je njegovo subjektivno pravo ugroeno ili povrijeeno8 $7% *voju nadlenost za rje(avanje spora sud nezasniva na volji stranaka ve+ na pozitivnim propisima8 $9% 0adnje parni"ara pred sudom imaju dejstvoako su preduzete lege artis, uglavnom i bez odobrenja protivne strane.

Parnica kao ekletiki pojam. i jedna od naprijed navedenih teorija ne nudi sveobuhvatan odgovor napitanje pravne prirode parni"nog postupka, mada svaka od njih doprinosi njegovom boljemrazumijevanju. ! osnovu ekleti"kog pojma parnice lei vi(e faktora:

- *hvatanje parnice kao procesnopravnog odnosa doprinosi boljem razumijevanju parnice kao cjeline8

?


8/122

- !"enje o parnici kao pravnom poloaju je posmatranje parnice kao niza pravnih situacija "iji suu"esnici stranke i sud. 'omplementarno sa prethodnim shvatanjem, ovo u"enje "ini sintezu koja vodika lak(em razumijevanju pravne prirode parnice.

- *hvatanje parnice kao razvoja kompatibilno je navedenim teorijama, jer je parnica istovremeno irazvoj i meusobni odnos stranaka s jedne strane, te odnos izmeu suda i stranaka s druge strane, ali i

pravna situacija $poloaj% u kome se stranke naizmjeni"no nalaze.

- Osnovne postavke kontraktualne teorije omogu+avaju pravilno shvatanje procesa osamostaljivanjaparnice od graanskopravnog odnosa, do ta"ke isklju"ivosti $tj. da sa njim ne mora biti ni u kakvojvezi%.

@kleti"ko shvatanje parnice, kroz sintezu odabranih postavki u"enja o njenoj pravnoj prirodi, "ini senajprihvatljivijim u pogledu obja(njavanja pravne prirode parni"nog postupka.

'. PRAVNA PRIRODA ANG(OAMERIKE CIVI(NE SUDSKE PROCEDURE

#undamentalna doktrina Aommon Bastare decisis>, koja u angloameri"kom pravu ima dvostrukozna"enje: s jedne strane sudu daje mogu+nost da se u svojoj odluci pozove na ranije presuenu stvar, a s

druge strane ostavlja sudu priliku da zauzme samostalan stav i donese odluku koja ubudu+e moe imatizna"aj sudskog precedenta. Ovaj princip je osnovno pravilo sistema precedentnog prava.

Osnovne odrednice Aommon Ba


9/122

1,. PRAVOZA+TITNI ZA&TJEV

&ostoje razli"ita gledi(ta o pojmu i pravnoj prirodi pravoza(titnog zahtjeva. Osnovni teorijski pristupi ovomproblemu su monistiki i dualistiki. ! monisti"ke koncepcije spadaju pandektna teorija, civilisti"ki i publicisti"kimonizam. &redstavnikpandektne teorijeje *avignD. &o ovoj teoriji, tuba je samo pojavni oblik materijalnog prava,a ne samostalni izraz prava ili pravnog zahtjeva. &ovredom subjektivnog materijalnog prava dolazi do njegovemetamorfoze u pravo na tubu. 'ao izraz povrede materijalnog prava, tuba ima obligacioni karakter. &redmet spora

je graanskopravno potraivanje koje je istaknuto kao kondemnatorni tubeni zahtjev.$ivilistika teorija slijedi *avignD-jevo u"enje i negira samostalnost prava na tubu, smatraju+i da pravo na tubu isubjektivno pravo predstavljaju 2 pojavna oblika istog prava. &redmet spora i dalje nije procesualisti"ki, negocivilisti"ki pojam.

Pu%licistiki monizamsu(tinu pravnog poretka vidi u njegovoj javnopravnoj dimenziji. &ravo uop+e svodi se naproces, a subjektivno materijalno pravo na pravo na tubu, ili "ak na rezultat pravosudne djelatnosti.

)eorije civilisti"kog monizma tubu reduciraju isklju"ivo na kondemnaciju i u osnovi razlikuju samo 2 vrstepresuda: one kojima se usvaja i one kojima se odbija tubeni zahtjev. anas su uglavnom prevaziene. * drugestrane, teorije publicisti"kog monizma zasnovane su na shvatanju o presudnoj ulozi drave i kao takve nisu mogledati cjelovit odgovor na pitanje pravne prirode pravoza(titnog zahtjeva.

&ualistike koncepcije polaze od pretpostavke da je pravoza(titni zahtjev razli"it $odvojen% od materijalnog prava.

akle, pravo na tubu je razli"ito od subjektivnog materijalnog prava. ! ovakva shvatanja spadaju:'. (eorija o apstraktnom pravu na tu%u $egenkolb% ) po ovoj teoriji, pravo na tubu je radikalno odvojeno odsubjektivnog materijalnog prava. Ono pripada svakom subjektu, neovisno od materijalnog prava, a apstraktna

pravda zahtijeva dono(enje presude. Op+e pravo na pravnu za(titu tjera tuenog da se upusti u parnicu, neovisno opostojanju ili osnovanosti tubenog zahtjeva. *hodno tome, tuba bi se mogla podnijeti i na osnovu samoEtobonjegF prava.

*. (eorija o konkretnom pravu na pravnu za#titu ) pravoza(titni zahtjev nije apstraktan, ve+ je konkretnakategorija: tuitelj na osnovu konkretnog graanskopravnog $vanprocesnog% odnosa podnosi javnopravni zahtjevsudu radi dono(enjaza njega povoljne odluke odreenog sadraja. )ueni isto to pravo sti"e u trenutku kad tuitelj

protiv njega podnese neosnovanu tubu.

+. Pravo na pravosue $0osenberg% , Ovo shvatanje u su(tini negira postojanje pravoza(titnog zahtjeva. &ravostranke na pravnu za(titu se ostvaruje svojevrsnom molbom koju ona upu+uje sudu. unost suda je da postupa pozahtjevu stranaka za pruanjem pravne za(tite, u skladu sa materijalnim i procesnim pravom koje treba primijeniti.Ovo je u direktnoj suprotnosti sa shvatanjem pravoza(titnog zahtjeva kao prava stranke na povoljnu pravnu za(titu.

! savremene koncepcije spadaju:

'. nova monistika- sintetina ili materijalno)procesnopravna teorija zasniva se na sintetiziranju pravnogovla(tenja i prava na pravnu za(titu. Ova teorija smatra da je pravoza(titni zahtjev s jedne strane strukturalni diomaterijalnog prava, a s druge strane on je sastavni dio tube. akle, ovla(tenik ima 2 ovla(tenja: $% da od svog

partnera zahtijeva ispunjenje obaveze u skladu sa sadrajem pravnog odnosa i $2% da od dravnih organa zahtijevaza(titu svojih prava.

*. enje o pravu na tu%uutvruje nove pravce savremene procesualisti"ke misli. &ravna priroda prava na tubuima svoju pravno-dogmatsku, pravno-sociolo(ku i pravno-politi"ku dimenziju. &ravo na tubu bila bi sloena idinami"na procesnopravna pozicija tuitelja u parnici. jegov pravnodogmatski sadraj sastoji se u dunosti suda

da, uz ispunjenje zakonskih pretpostavki, preduzima odreene procesne aktivnosti. &ravo na tubu je javnopravne$procesnopravne prirode%. *ubjektivno materijalno pravo, pravo na tubu i obaveze suda prema dravi su u lancumeuzavisnosti.

11. PROCESNE PRETPOSTAVKE

Procesne pretpostavke su uslovi ili okolnosti utvreni normama procesnog prava, a od kojih zavisi dopu#tenostraspravljanja i odlu"ivanja o tubenom zahtjevu. &otrebno ih je strogo razlikovati od materijalnih pretpostavki, tj.uslova od kojih zavisi osnovanostpredmeta odlu"ivanja. &rve su odreeni normama procesnog, a drugi normamamaterijalnog prava.

&rocesne pretpostavke mogu biti op+e i posebne. Op+e moraju postojati u svakoj parnici, dok su posebne propisanesamo za neke vrste sporova ili samo za odreena pitanja. )akoe mogu biti pozitivne i negativne. &ozitivne moraju

postojati da bi bilo dopu(teno raspravljanje u parnici, a negativne predstavljaju procesne smetnje za dopu(tenost

parnice $tj.ne smiju postojati%.

Op+e pretpostavke se ti"u svih bitnih elemenata parnice: suda, stranaka i predmeta spora.

/


10/122

! procesne pretpostavke koje se tiu suda spada nadlenost $meunarodna, stvarna, mjesna ifunkcionalna%.

retpostavke koje se tiu stranaka su! postojanje stranke, strana"ka i parni"na sposobnost, odnosnopostojanje urednog zastupanja ako nema parni"ne sposobnosti, te postojanje ovla(tenja za voenjekonkretne parnice $legitimatio ad processum " procesna legitimacija%. &ostojanje stvarne legitimacije

$legitimatio ad causam% nije procesna pretpostavka, ve+ uslov od kojeg zavisi osnovanost tubenogzahtjeva.

retpostavke koje se tiu predmeta spora imaju karakter procesnih smetnji. jihovo postojanje spre"avavoenje parnice. )o su: postojanje presuene stvari $ res iudicata%, postojanje parnice $lis pedens%, te

postojanje pravnog interesa za tubu $tuilac ima pravni interes da ustane tubom tek onda kad tueniodbije da dobrovoljno udovolji njegovom traenju%.

Posljedice nedostatka procesni/ pretpostavki.edostatak bilo koje procesne pretpostavke za posljedicuima nemogu+nost raspravljanja i odlu"ivanja. edostaci nekih procesnih pretpostavki +e odmah dovestido odbacivanja tube kao nedopu(tene $res iudicata i lis pedens%. 5ko se nedostaci odnose na stranke, doodbacivanja tube +e do+i samo ako sud nije uspio da otkloni te nedostatke. 5ko se nedostaci ti"urelativne nadlenosti $stvarne i mjesne%, sud +e tubu dostaviti nadlenom sudu i na taj na"in otklonitinedostatak.

O postojanju procesnih pretpostavki sud vodi ra"una po slubenoj dunosti, (to ne isklju"uje mogu+noststrankama da ukazuju sudu na nedostatke. aprotiv, na procesne pretpostavke koje se ti"u predmetaspora, sud naj"e(+e saznaje po prigovoru tuenog.

a postojanje pretpostavki sud na"elno pazi tokom cijelog postupka. zuzetno, samo na nekepretpostavke $npr.mjesna nadlenost% sud pazi samo do odreene faze u postupku.

12. INCIDENTA(NO PITANJE

"naenje u parninom postupku. &rethodna, incidentalna ili prejudicijelna pitanja supravnapitanja kojanisu neposredan predmet odlu"ivanja u parnici, ali se nalaze u funkciji odlu"ivanja o tubenom zahtjevu.&rethodno pitanje moe biti samo pravno pitanje $dakle ne i "injeni"no% koje samo po sebi "ini pravnucjelinu i podobno je da bude predmetom samostalnog odlu"ivanja. pr. u parnici povodom tube u kojoj

je zahtjev usmjeren na povrat stvari po osnovu prava svojine, moe se kao prethodno postaviti pitanje dali tuilac ima pravo svojine na predmetnoj stvari.

Odluka o prethodnom pitanju "ini sastavni dio "injeni"ne podloge spora. 'ao takva ne sti"e svojstvopravosnanosti i unosi se u obrazloenje, a ne u dispozitiv sudske odluke.

Incidentalna ovla#tenja suda u parnici. &ravni odnosi koji se pojavljuju u funkciji prethodnih pitanja

naj"e(+e spadaju u onu vrstu pravnih odnosa za "ije rje(avanje je sud ina"e nadlean. ! takvom slu"aju,sud u parni"nom postupku moe o tom pitanju odlu"ivati dvojako: u funkciji prethodnog pitanja, ili kao oglavnom pitanju. O prethodnom pitanju kao glavnom pitanju sud +e odlu"ivati samo ako to strankezahtijevaju. ! suprotnom +e sud o tom pitanju odlu"ivati kao o prethodnom pitanju, a sa ciljem dono(enjaodluke o tubenom zahtjevu kao glavnom pitanju. )ada se odluka o prethodnom pitanju unosi uobrazloenje sudske odluke i ona nema autoritet presuene stvari.

5ko se u parni"nom postupku kao prethodno pitanje pojavi neko pravno pitanje koje nije u nadlenostisuda pred kojim se postavlja, ve+ u nadlenosti nekog drugog suda ili drugog organa, onda ovla(tenjasuda u rje(avanju tog pitanja zavise od toga da li je nadleni organ ve+ donio pravosnanu odluku ili ne.

&ravosnana odluka koju je donio nadleni organ vezuje sud pred kojim se to pitanje javilo kao prethodno

pitanje. 5ko nadleni organ nije donio odluku, sud ima ovla(tenje da odlu"uje o tom pitanju, ali samo kaoo prethodnom pitanju. Odluka o prethodnom pitanju ima pravno djelovanje samo u parnici povodom koje

je to pitanje rije(eno.


11/122

*ud nije obavezan da u svakom konkretnom slu"aju donosi odluku o prethodnom pitanju. On moe,rukovode+i se razlozima svrsishodnosti, prekinuti postupak i sa"ekati da nadleni organ meritorno odlu"io tom pitanju. *ud +e tako postupiti ako je pred nadlenim organom ve+ pokrenut postupak u kome se o

prethodnom pitanju odlu"uje kao o glavnom pitanju. a taj na"in se izbjegava rizik dono(enja razli"itihodluka o istom pitanju. aknadna odluka nadlenog organa, ako je razli"ita od odluke o prethodnom

pitanju, predstavlja osnov za podno(enje zahtjeva za obnovu postupka.

13. VA-ENJE NORMI PROCESNOG PRAVA

S o%zirom na prostor. ! pogledu vaenja normi procesnog prava vrijedi na"elo lex fori, tj. primjenjuje seprocesno pravo suda koji vodi postupak, bez obzira na to ko su stranke u sporu. Ovo na"elo jeuniverzalno prihva+eno u svim pravnim sistemima.

a podru"ju procesnog prava lex fori vai uvijek, a kad je u pitanju primjena materijalnog prava,kolizione norme && dozvoljavaju i primjenu inostranog materijalnog prava po na"elu lex causae.&roblem obavljanja procesnih radnji izvan drave rje(ava se institucijom meunarodne pravne pomo+i.

S o%zirom na lica. *va lica koja se nalaze na teritoriji na(e zemlje po pravilu su pod jurisdikcijomdoma+ih sudova. )o zna"i da sva lica, bez obzira na dravljanstvo, mogu da tue i da budu tuena.zuzeci su lica koja uivaju diplomatski imunitet. Ovaj izuzetak na podru"ju graanskog pravosua zna"ida lica sa diplomatskim imunitetom ne mogu biti tuena, ali mogu tuiti.

eutim, postoje izuzeci i od pravila da lica sa diplomatskim imunitetom ne potpadaju pod jurisdikcijudoma+ih sudova. Ova lica mogu tuiti i biti tuena u slijede+im slu"ajevima:. u sporovima povodom stvarnih prava na nekretninama koje su dio teritorije ;iH82. kad jednostranom izjavom volje pristanu na jurisdikciju sudova ;iH u nekom konkretnom predmetu$npr. kad sklapaju odreeni pravni posao%.

! slu"aju sumnje u postojanje i obim prava imuniteta, obja(njenje daje #ederalno ministarstvo pravde.

S o%zirom na vrijeme. ! pogledu vremenskog vaenja vrijedi op+e na"elo da pravne norme nemajupovratno dejstvo, osim u slu"ajevima kada to sam zakon izri"ito dozvoljava. &ravilo je da +e se parnicakoja je pokrenuta za vrijeme vaenja starog zakona nastaviti i okon"ati prema pravilima novog zakona.

&rincip neposrednog ili trenutnog dejstva normi procesnog prava $ tempus regit actum% izvodi se naosnovu "injenice da norme novog zakona ne vae za procesne radnje preduzete prije stupanja zakona na

pravnu snagu.

'ako zahtjevi pravne sigurnosti ne dozvoljavaju velika odstupanja u pravcu povratnog dejstva normiprocesnog prava, u prelaznim i zavr(nim odredbama se obi"no utvruje kada +e se zapo"eta parnicanastaviti po odredbama zakona prema kome je zapo"eta, a kada +e se nastaviti prema pravilima novog

zakona. &o na(em 1&&, ako je prije stupanja na snagu novog zakona prvostepeni sud izrekao presudu kojajo( nije postala pravosnana, postupak +e se nastaviti po starom zakonu do pravosnanosti presude. 5kopresuda nije bila donesena ili ako je drugostepeni sud ukinuo presudu i predmet vratio na prvostepenoodlu"ivanje, postupak +e se voditi prema pravilima novog zakona.

1. OSNOVNA NAE(A

*va na"ela G&& mogu se podijeliti u nekoliko grupa:

. specifi"na ili odreuju+a na"ela G&& - na"elo dispozitivnosti i raspravno na"elo8

2. na"ela koja su podignuta na nivo ustavnih na"ela - kontradiktornost, javnost, pruanje pomo+i neukimstrankama8

4. na"ela koja su manje-vi(e karakteristi"na i za druge postupke - na"elo usmenosti, slobodne ocjenedokaza, materijalne istine, ekonomi"nosti, sudskog upravljanja postupkom itd.


12/122

'0.'. &ispozitivnost i oficijelnost

"naaj naela.a"elo dispozitivnosti se manifestuje u vi(e aspekata: u pokretanju postupka, odreivanjupredmeta parnice, u pogledu raspolaganja tubenim zahtjevom, te u pogledu kretanja i okon"anjapostupka.

Pokretanje postupka. &arni"ni postupak se uvijek pokre+e na inicijativu titulara ugroenih ilipovrijeenih subjektivnih graanskih prava, a nikada na inicijativu suda. &ostupak se pokre+e procesnomradnjom "iji je pravno tehni"ki naziv tu#ba.

Odreivanje predmeta parnice. *ud u parni"nom postupku prua za(titu samo u granicama zahtjeva kojesu stranke postavile tokom postupka. On ne moe tuitelju dosuditi vi(e od traenog, niti ne(to drugoosim onoga (to je traio. a"elo dispozitivnosti vai i u albenom postupku - sud pobijanu presudu

preispituje samo u dijelu u kome je podnosilac albe pobija.

1aterijalne procesne dispozicije. *tranke tokom cijelog postupka disponiraju $raspolau% tubenimzahtjevom. ! dispozitivne radnje stranaka spadaju odricanje od tubenog zahtjeva, priznanje tubenogzahtjeva, te sudsko poravnanje.

Formalne 2iste3 procesne dispozicije. ! na(em pravu se primjenjuje na"elo sudskog upravljanjapostupkom. eutim, stranke imaju odreene mogu+nosti da svojom voljom uti"u na razvoj i okon"anjepostupka. *tranke npr. mogu svojim saglasnim voljama ili odreenim dranjem u parnici dovesti domirovanja postupka ili mogu povla"enjem tube dovesti do okon"anja postupka isl. Iiste procesnedispozicije su neke od dispozitivnih parni"nih radnji stranaka koja se ograni"avaju na samu parnicu i

pravno su relevantne samo dok parnica traje.

&omet naela oficijelnosti u parninom postupku. Odreeni graanskopravni odnosi su u interesu kakosamih stranaka, tako i dru(tvene zajednice. 1bog toga su u odreenoj mjeri ograni"ena disponiranjastranaka u sporovima iz takvih odnosa $npr.bra"ni i porodi"ni odnosi%. * tim u vezi sud je obavezan da

prati da li se disponiranja stranaka kre+u u granicama koje su pravno dozvoljene i da onemogu+i svedispozicije koje su u suprotnosti sa postoje+im pravnim poretkom.

Povrede dispozitivnosti. *ud je prvenstveno duan da sprije"i one dispozicije koje su same po sebi usuprotnosti sa postoje+im pravnim poretkom. eutim, takoe je duan sprije"iti dispozicije koje susame po sebi dopu(tene, ali imaju za cilj da proizvedu nedopu(tene pravne posljedice.

ajtee posljedice prekora"enja na"ela dispozitivnosti proizvodi materijalno raspolaganje zahtjevom zapruanje pravne za(tite $priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, sudskoporavnanje%. Ovo raspolaganje se po svom dejstvu izjedna"ava sa pravosnanom presudom.

Odlu"ivanje zasnovano na osnovu nedopu(tenih dispozicija stranaka za posljedicu ima apsolutno bitnu

povredu postupka.

'0.*. 4aspravnost i istranost

Odreenje pojmova. a bi sud mogao donijeti pravilnu odluku, on mora utvrditi pravno relevantne"injenice i zatim ih podvesti pod odgovaraju+u pravnu normu. ! tom cilju je potrebno dati odgovor na 2

pitanja: "injeni"no i pravno.

&ruanje odgovora na pravno pitanje se sastoji u pronalaenju odgovaraju+e pravne norme i utvrivanjunjenog sadraja. Ono u cjelosti spada u okvire dunosti suda po principu iura novit curia $sud poznaje

pravo%.

a bi mogao dati odgovor na "injeni"no pitanje, sud mora imati "injenice i dokaze kojima utvrujenjihovu istinitost. 5ko je dunost prikupljanja "injenica i dokaza $procesne grae% na strankama, radi se oraspravnom na"elu, a ako je to dunost suda onda govorimo o istranom ili inkvizitornom na"elu.

2


13/122

&rema raspravnom na"elu, sud je vezan za "injenice i dokaze koje prezentiraju stranke, tj. ovla(ten je dapri dono(enju odluke u obzir uzme samo te "injenice. 0adikalna primjena ovog na"ela vodila bi podjelidunosti izmeu suda i stranaka po principu da mihi facta, dabo tibi ius$daj mi "injenice, da+u ti pravo%.

&o istranom na"elu, sud je duan da po slubenoj dunosti prikuplja "injenice i dokaze, tj. nije vezan za"injenice i dokaze koje prezentiraju stranke.

"naaj i funkcija. 0aspravno na"elo u na(em graanskom postupku ima mjesto osnovnog na"ela. *tepenaktivnosti suda u prikupljanju "injenica zavisi od prirode predmeta spora. 5ko je predmet spora zahtjevkojim stranke mogu disponirati, sud je vezan za "injenice koje mu stranke prezentiraju. *ud je duan dana pogodan na"in navede stranke da dopune svoje "injeni"ne navode, ali ne moe sam prikupljati"injenice, niti zasnovati odluku na "injenicama koje mu stranke nisu prezentirale.

! sporovima u kojima je ograni"eno na"elo dispozitivnosti dolazi do izraaja aktivna uloga suda sainkvizitornim ovla(tenjima. pr. u bra"nim i paternitetskim sporovima sud nije vezan za "injenice kojemu stranke prezentiraju.

a podru"ju prikupljanja dokaza, inkvizitorna ovla(tenja suda su znatno vi(e izraena nego na podru"juprikupljanja "injenica, i to bez obzira na prirodu spora. *tranke su dune da ponude dokaze, ali sud nijevezan isklju"ivo za te njih, ve+ je ovla(ten da izvodi i druge dokaze koje smatra zna"ajnim zaodlu"ivanje.

Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini. 'ombiniranje raspravnog i istranog na"ela su u slubina"ela materijalne istine. *ud bi bez saradnje stranaka te(ko dolazio do "injenica i dokaza, bez obzira nanjegova istrana ovla(tenja. eusobno suprotstavljeni interesi iniciraju stranke na prezentiranje"injenica i dokaza koji im idu u prilog, a na taj na"in sud prikuplja potrebnu procesnu grau.

'0.+. 5ontradiktornost

Pojam o%ostranog saslu#anja stranaka. ! osnovi na"ela kontradiktornosti je zahtjev da se objemastranaka prui mogu+nost da se izjasne o svim elementima odlu"ivanja. Ovaj zahtjev je u slubiravnopravnosti stranaka i pravilnog dono(enja presude u sporu. a"elo kontradiktornosti podrazumijevada se svakoj stranci mora omogu+iti da u zakonom propisanom roku i formi moe preduzimati sve radnjekoje moe preduzeti i suprotna strana, te da se moe izjasniti o svim radnjama koje se preduzimaju u

postupku a koje su relevantne za dono(enje presude. )o podrazumijeva i mogu+nost stranke da seizja(njava o radnjama samog suda, obzirom na njegovu aktivnu ulogu u postupku.

6itiskontestacija. &o(tivanje na"ela kontradiktornosti u savremenim procesnim sistemima podrazumijevada se strankama osigurava samo pravo $tj.mogu+nost%, a ne i obaveza da se izjasne u postupku.'ori(tenjem ovog prava, stranke znatno doprinose razja(njavanju svih elemenata spora. * druge strane,

pasivnim dranjem $pogotovo tuenog% oteava se i usporava rad suda u postupku. 1bog toga, da bi

otklonili negativan uticaj koji proizvodi pasivno dranje tuenog, procesni sistemi poznaju razli"itarje(enja, od kojih su preovlauju+a 2: princip afirmativne i princip negativne litiskontestacije.

&rema na"elu afirmativne litiskontestacije, ako se stranka ne izja(njava o navodima, tvrdnjama izahtjevima suprotne stranke, smatra se da priznaje te navode, tvrdnje odnosno zahtjeve. akle, ovona"elo odgovara materijalnopravnom na"elu qui tacit consentire videtur $ko +uti smatra se da priznaje%.

a"elo negativne litiskontestacije iz pasivnog dranja stranke izvodi zaklju"ak da ta stranka pori"enavode i zahtjeve suprotne stranke.

a(e pravo nije zauzelo konkretan stav ni prema jednom od ova 2 na"ela, ali je blie stanovi(tu negativnelitiskontestacije. a"elo afirmativne litiskontestacije ima ograni"en domet primjene, npr.kod dono(enja

presude zbog izostanka.

4


14/122

4ealizacija kontradiktornosti u postupku. ! sve faze postupka ugraeni su zahtjevi na"elakontradiktornosti, koje je jedno od osnovnih i odlu"uju+ih na"ela graanskog parni"nog postupka. Ovona"elo posebno dolazi do izraaja na glavnoj raspravi, zajedno sa na"elom usmenosti, neposrednosti i

javnosti. G&& sadri veliki broj pravila koja su po svom sadraju pravnotehni"ke prirode $npr.odredbe odostavljanju%. *va takva pravila su u slubi ostvarivanja na"ela kontradiktornosti i njihov zna"aj se ne bitrebao potcjenjivati niti progla(avati formalizmom.

Povreda naela kontradiktornosti ima dejstvo apsolutno bitne povrede postupka zbog koje se moguulagati svi redovni i vanredni pravni lijekovi, a podno(enje prijedloga za obnovu postupka usljed povredeovog na"ela nije vezano za objektivni rok. *ud o ovoj povredi vodi ra"una po slubenoj dunosti.

*ud je ovla(ten da odstupi od primjene na"ela kontradiktornosti samo kad je to izri"ito odreenozakonom.

'0.0. smenost i pismenost

Vrijednost naela. ! na(em parni"nom postupku usmenost je osnovno na"elo. Ono podrazumijeva da sudpo pravilu svoju odluku moe zasnovati samo na osnovu procesne grae koja je bila predmet usmenograspravljanja. a"elo usmenosti ostvaruje se na ro"i(tu. &ostoje 2 vrste ro"i(ta: pripremno $fakultativno% iro"i(te za glavnu raspravu $obligatorno%. &ripremno ro"i(te je primarno u funkciji razja(njavanja irasvjetljavanja spornog "injeni"nog stanja, a ro"i(te za glavnu raspravu je u funkciji utvrivanja istinitosti"injeni"nih tvrdnji stranaka.

a glavnoj raspravi svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno: svjedoci i vje(taci istupaju usmeno, isprave izapisnik o posredno izvedenim dokazima se "itaju itd.

5omplementarnost naela. a"elo pismenosti komplementarno je na"elu usmenosti i za cilj imaotklanjanje odreenih nedostataka u na"elu usmenosti. *tranke izvan ro"i(ta preduzimaju radnje u obliku

podnesaka u kojima iznose "injeni"ne tvrdnje i dokaze $npr.tuba%, ali sud odluku donosi na osnovu"injenica koje je utvrdio na glavnoj raspravi.

&ismeni oblik zahtijevaju radnje "iji se sadraj ne moe dovesti u pitanje ni duim protekom vremena.)akve radnje su tube, sudske odluke i pravni lijekovi. *adraj usmeno preduzetih radnji na ro"i(tu se

pismeno zasvjedo"ava u sudskom zapisniku. ;ez pismenog biljeenja ovih radnji ne bi se moglapreispitivati pravilnost donesene odluke u postupcima povodom pravnih lijekova.

Povreda naela usmenosti. 5ko sud donese presudu bez odravanja glavne rasprave, to predstavljaapsolutno bitnu povredu parni"nog postupka. *ve ostale povrede o formi postupanja u postupku

predstavljaju relativno bitnu povredu.

*amo izuzetno, ako to zakon izri"ito dozvoljava, moe se kontradiktorna presuda donijeti i bezodravanja glavne rasprave. )o je npr. slu"aj u postupku u privrednim sporovima, ako sud nakon prijema

odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nije sporno "injeni"no stanje.

'0.7. 8eposrednost i posrednost

&ejstvo neposrednosti. &rema na"elu neposrednosti, sud svoju odluku po pravilu moe zasnivati samo naosnovu neposrednog raspravljanja. )o u krajnjoj liniji zna"i:

. da u dono(enju odluke mogu u"estvovati samo sudije koje su u"estvovale na glavnoj raspravi8

2. da sud sva saznanja na kojima zasniva svoju odluku sti"e neposrednim zapaanjem, bez posredovanjatre+eg.

&una vrijednost na"ela neposrednosti dolazi do izraaja u primjeni zajedno sa na"elom usmenosti.

6rijednost na"ela neposrednosti posebno dolazi do izraaja u oblasti izvoenja dokaza. okazi se izvodena glavnoj raspravi, pred vije+em koje je nadleno da sudi o tubenom zahtjevu. *hodno tome, dokazi sene mogu izvoditi na pripremnom ro"i(tu.

7


15/122

&ejstvo posrednosti. &rema na"elu posrednosti, sud svoje saznanje o "injeni"nom osnovu za odlu"ivanjesti"e posredstvom tre+eg. Odstupanje od na"ela neposrednosti u korist na"ela posrednosti dozvoljeno jesamo u vrlo ograni"enoj mjeri. ajvanija odstupanja se odnose na izmjenu u sastavu vije+a tokomglavne rasprave, te na mogu+nost posrednog izvoenja dokaza.

5ko se vije+e izmijeni tokom glavne rasprave, glavna rasprava mora ponovo zapo"eti.eutim, vije+e

moe odlu"iti, nakon (to se o tome izjasne stranke, da se ve+ izvedeni dokazi ne izvode ponovo nego dase samo pro"ita zapisnik o izvoenju tih dokaza.

Odstupanje od principa neposrednog izvoenja dokaza dozvoljeno je samo ako za to postoje vanirazlozi. 6ije+e tada moe odlu"iti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vije+a ili zamoljenimsudijom. ! takvim slu"ajevima se zapisnici o izvedenim dokazima obavezno "itaju na glavnoj raspravi.

&ovreda neposrednosti predstavlja+e apsolutnu povredu parni"nog postupka samo onda ako je udono(enju presude u"estvovao sudija koji nije u"estvovao na glavnoj raspravi. a"elo neposrednosti jezadovoljeno ako je prilikom dono(enja odluke vije+e u istom sastavu u kome je bilo na posljednjemro"i(tu glavne rasprave. akle, ako se sastav vije+a izmijeni nakon posljednjeg ro"i(ta, a prije dono(enjaodluke, sud mora ponovo otvoriti raspravu.

'0.9. :avnost

:avnost kao procesnopravna garantija. a"elo javnosti je kao pravo utvreno ustavom, a kaoprocesnopravna garantija 1akonom o parni"nom postupku. a"elo javnosti kao pravo omogu+avasvakom punoljetnom graaninu da prisustvuje raspravi pred sudom, te da o sadraju i rezultatimarasprave bude informiran putem medija.

! osnovi na"ela javnosti kao procesnopravne garantije je zahtjev da sud svoju odluku o tubenomzahtjevu po pravilu moe donijeti samo na osnovu usmene rasprave.

Iskljuenje javnosti. zuzeci od na"ela javnosti uspostavljaju se u svrhu "uvanja slubene, poslovne ilili"ne tajne, zatim osiguranja javnog reda, te iz razloga morala. ! slu"aju postojanja ovih razloga, oni ne+esami po sebi $ex lege% dovesti do isklju"enja javnosti, ve+ sud u svakom konkretnom slu"aju ocjenjujeopravdanost isklju"enja javnosti sa cijele rasprave, ili samo jednog dijela. zuzetak su bra"ni i

paternitetski sporovi, kod kojih je javnost isklju"ena ex lege, a zbog ustavnog na"ela nepovredivostili"nog i porodi"nog ivota. ! ostalim slu"ajevima sud o isklju"enju javnosti odlu"uje rje(enjem kojemora biti obrazloeno i javno objavljeno, a protiv ovog rje(enja nije dozvoljena posebna alba.

sklju"enje javnosti se ne odnosi na stranke, njihove zastupnike, umje(a"e. *udsko vije+e moe odlu"itida glavnoj raspravi, na kojoj je isklju"ena javnost, prisustvuju pojedine slubene osobe, nau"ni ili javniradnici ako je to od interesa za njihovu djelatnost. Osim toga, sud na zahtjev stranke moe odobriti daraspravi prisustvuju najvie $ lica koja stranka ozna"i.

Povreda naela javnosti ima za posljedicu apsolutno bitnu povredu parni"nog postupka samo ako jejavnost nezakonito isklju"ena sa glavne rasprave. ! svim ostalim slu"ajevima povrede ovog na"ela mogubiti samo relativno bitne povrede postupka.

'0.;. Pruanje pomo!i neukim strankama

Vrijednost naela. #ormalna jednakost stranaka ostvaruje se na"elom kontradiktornosti, tj. obostranogsaslu(anja stranaka. a"elo pruanja pomo+i neukim strankama ima za cilj ostvarenje fakti"ke $stvarne%

jednakosti stranaka u postupku, obzirom na razli"it nivo op+eg ili stru"nog pravnog obrazovanja, razli"iteekonomske mogu+nosti za angaovanje stru"nog punomo+nika i sl. ! ve+ini pravnih sistema pruanje

besplatne pravne pomo+i je javnopravna ustanova, tj. drava je na sebe preuzela obavezu da snosi

tro(kove pravne pomo+i koju u postupku dobivaju siroma(ne i neuke stranke.

9


16/122

8uno punomo!stvo. nogi procesni sistemi i danas poznaju ustanovu nunog punomo+nika $npr.talija, #rancuska, jema"ka itd%. O ustanovi nunog punomo+nika govori se kad jedna parni"nosposobna stranka ne moe neposredno pokrenuti parni"ni postupak, niti preduzimati radnje u parnici$nema postulacionu sposobnost%, ve+ to moe "initi samo preko kvalificiranog stru"nog punomo+nika. !na(em pravu ustanova nunog punomo+nika je napu(tena i svaka parni"no sposobna stranka ima potpunu

postulacionu sposobnost. &ruanje pravne pomo+i stavljeno je u dunost sudu.

&omet naela i odnos prema principu sudske nepristrasnosti. *ud je obavezan da upozori neuku strankukoja se iz neznanja ne koristi pravima koja joj pripadaju po 1&&. *ud je duan da upozori neuku strankukoje parni"ne radnje moe preduzeti, a posebno na posljedice propu(tanja preduzimanja parni"nih radnji.*ud +e stranci ukazati i na (tetne posljedice nepravilnog zastupanja, ako uo"i da njen punomo+nik $kojinije advokat% nije u stanju vr(iti svoju dunost.

*u(tina je dakle da se domet zahtjeva u pruanju pravne pomo+i kre+e u domenu procesnih prava i nesmije pre+i na podru"je materijalnog prava. *ud ne moe pou"avati stranke o onim pravilima na osnovukojih presuuje na "ijoj je strani pravo, jer bi time doveo u pitanje svoju nepristrasnost.

. Savjesno kori#tenje procesnim pravima

Pojam zloupotre%e prava.! praksi se neodrivim pokazalo individualisti"ko shvatanje o neograni"enostisubjektivnih prava. 'ao pravna ustanova, zabrana zloupotrebe prava prvi put je ugraena u njema"kigraanski zakonik iz C/=.godine, a kasnije dobiva mjesto i u drugim zakonodavstvima.

a( 1akon o obligacionim odnosima izri"ito reguli(e zabranu zloupotrebe prava: u"esnici u obligacionimodnosima su duni da se pridravaju na"ela savjesnosti i po(tenja, zabranjeno im je vr(enje prava

protivno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena i svako je duan da se suzdrava od postupaka kojimase drugom moe uzrokovati (teta.

"loupotre%a procesni/ pravapojmovno je isto (to i zloupotreba prava uop(te: to je kori(tenje procesnimpravima suprotno cilju zbog koga su ta prava zakonom ustanovljena, odnosno suprotno cilju postupka kaocjeline. 1&& nalae strankama dunost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima koja su im

priznata u postupku, a sudu nalae da onemogu+i svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju upostupku.

Vidovi nesavjesnog parnienja. ! literaturi se razli"iti slu"ajevi nesavjesnog vr(enja procesnih radnjigrupi(u u nekoliko grupa i to:

. Zo/po0r pro456i7 ov8069 6 0r:69 prv6 ;80i0 < titular odreenog prava ustajetubom bez postojanja pravoza(titne potrebe $pravnog interesa%, ili ustaje tubom radi ostvarenja

potraivanja bezna"ajne imovinske vrijednosti.2. N5v956o =ori8069 pro456i7 ov8069 / 0o=/ po50/p=


17/122

smislu se u praksi naj"e(+e zloupotrebljava ustanova beneficium novorum: stranka iznosi "injenice idokaze tek u albi, mada je to mogla u"initi i ranije, ili radi odugovla"enja propu(ta rokove i ro"i(ta,trai odgaanje ro"i(ta radi izvoenja novih dokaza mada je svjesna da time ne+e doprinijetiutvrivanju istine ili se takvi dokazi uop+e ne+e mo+i izvesti sl.

4. S0i469 pro456o> poo:9 / pr6i4i prvr6i? r@69?


18/122

'0.'?. Sudsko upravljanje postupkom

Sistemi upravljanja postupkom. !pravljanje postupkom moe se posmatrati sa formalnopravnog i samaterijalnopravnog aspekta. ! formalnopravnom pogledu, upravljanje parnicom se ti"e njenogspolja(njeg toka, vremenskog odvijanja i po(tivanja procesnih formi. ! materijalnopravnom pogleduupravljanje parnicom se ti"e prikupljanja procesne grae, "injenica i dokaza.

Obzirom na strogost procesnih formi i na ulogu glavnih procesnih subjekata, moe se razlikovati nekolikosistema upravljanja postupkom:

1. Si50? ;=o65=o> /prv969 po50/p=o? < bio je karakteristi"an za starije procesne sisteme.1akon je strogo odreivao razvoj postupka, od po"etka do kraja, tako da se svaka parnica odvijala naisti na"in bez obzira na raznovrsnost predmeta raspravljanja. &ropu(tanje neke propisane procesneaktivnosti je za posljedicu imalo prekluziju procesnih ovla(tenja, te su stranke bile prinuene da

preduzimaju procesne radnje kako bi izbjegle nastup prekluzije. Obzirom na vrijeme kad jeprimjenjivana, ova strogost procesnih formi imala je svoje opravdanje 3 (titila je stranke odsamovoljnosti sudija-feudalaca.

2. Si50? 50r6=o> /prv969 po50/p=o?


19/122


20/122

SU*JEKTI PARNINOG POSTUPKA

1#. PRAVOSUDNA "UNKCIJA

Pojam i su#tina. *udska funkcija se moe definisati kao djelatnost konkretizacije op+ih pravnih normi napojedina"ne situacije. Ovakvo odreenje moe posluiti za razlikovanje sudske od zakonodavne, ali ne iod upravne funkcije. 'ad je u pitanju razlikovanje sudske i upravne funkcije, ona se moe odreivati

prema su(tini sudskog akta ili prema formalno-organizacijskim obiljejima.

Sudska funkcija u materijalno)pravnom smislu odreuje se prema sadrini sudskog akta. * tim u vezi,sudska funkcija se moe definisati kao raspravljanje i donoenje odluke kojom se izrie sankcija usluaju povrede prava, odnosno izrie ta je pravo meu strankama. &ritom se sudska funkcija odreujekao djelatnost:a% Graansko sudovanje - odlu"ivanje u graanskim sporovima8

b% 'rivi"no sudovanje - izricanje mjera u"iniocima krivi"nih i drugih kanjivih djela8c% !pravno sudovanje - rje(avanje upravnih sporova.

Sudska funkcija u formalno)organizacijskom smislu ima 4 odreuju+a obiljeja: sud, postupak isvojstvo sudske odluke. a osnovu tih obiljeja se sudska funkcija moe definisati kao djelatnost kojuvre sudovi u zakonom odreenom postupku sa autoritetom presuene stvari %res iudicata&.

ajvanije obiljeje sudske funkcije u organizacijsko-funkcionalnom pogledu je da sudsku funkciju vr(esudovi. a li se jedna institucija moe smatrati sudom, ne zavisi od toga da li ona "ini dio sudskogsistema, ve+ da li ima osnovna obiljeja suda. 1bog toga, svaka tvorevina, bilo da je dravna ili dru(tvenai bez obzira da li je dio klasi"nog sudskog sistema ili ne, jeste sud ako posjeduje bitna obiljeja suda:

nezavisnost i nepristrasnost.ezavisnost i nepristrasnost vai i prema >vani>, i prema >unutra>, tj. premadrugim organima $prvenstveno upravnim% i prema strankama.

&ored nezavisnosti i nepristrasnosti, jedno od bitnih obiljeja suda u formalno-pravnom smislu je ipostupak. 1ahtjevi koje postavlja postupak se kre+u oko primjene nekih osnovnih na"ela postupka, aprvenstveno na"ela kontradiktornosti.

Odluke suda imaju snagu pravosnano presuene stvari $res iudicata%. *tranke u sporu su vezane tomodlukom i ne mogu traiti da se u istom predmetu donese nova odluka razli"itog sadraja.

a osnovu navedenih obiljeja moe se blie definisati sudska funkcija kao djelatnost sudova kaosamostalnih i nezavisnih organa koju oni vre u sudskom postupku, a koja se sastoji u raspravljanju i

odluivanju o pravnim sporovima sa autoritetom presuene stvari.

1%. REDOVNI SUDOVI

! pravosudnom sistemu #;iH sudsku funkciju u graanskopravnim stvarima vr(e redovni sudovi op+enadlenosti: op+inski, kantonalni i 6rhovni sud #ederacije. 0edovni sudovi su jedina vrsta sudova una(em pravnom sistemu $ranije su postojali vojni i privredni sudovi kao posebni organi%.

1'. AR*ITRA-E B IZA*RANI SUDOVI

'=.'. Pojam

5rbitraa je pravosudno nedravno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile mupresuivanje u njihovom odreenom imovinsko-pravnom konfliktu, u kome one mogu slobodnodisponirati svojim pravima.

2


21/122

'=.*. @itni elementi

- 5rbitraa je nedravni sud, koji spor meu strankama rje(ava presudom8- Osnov za derogiranje redovne sudske nadlenosti i povjeravanje spora arbitrai je u autonomiji volje

stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima8- &ravni osnov za arbitrano rje(avanje sporova je sporazum stranaka8- &ostupak pred arbitranim sudom predstavlja suenje u konkretnom slu"aju tek nakon (to mu stranke

sporazumno daju investituru za suenje i traje do okon"anja zadatka koji mu je povjeren.

'=.+. "a#to ar%itrano rje#avanje sporovaA

0azlozi su pravno-politi"ke, filozofsko-ekonomske i pragmati"ne prirode:- partneri ele ostati u prijateljskim odnosima8- sastav arbitrae, na "iji izbor stranke imaju uticaj, stru"nost arbitra, diskrecija8- po pravilu jednostepeni postupak, manje formalna procedura i nii tro(kovi8- pravila postupka odreuju stranke ili arbitri na osnovu ovla(tenja stranaka.

! teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitranog sudovanja:- opasnost od sudske neobjektivnosti8- ograni"ena mogu+nost pobijanja arbitranih odluka u postupku po vanrednim pravnim lijekovima8- mogu+nost da ekonomski ja"i partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitrau putem tipskihugovora.

! praksi je uo"ljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitraama.

'=.0. Pravna priroda ar%itrae

&ravna priroda arbitrae je u teoriji sporna. )uma"e je 2 suprotstavljene koncepcije:

-

kontraktualna $civilisti"ka%, prema kojoj arbitraa u su(tini nije sud, ve+ graanskopravni medijstranaka. Odluka arbitrae nije presuda, nego ugovor koji su stranke potpisale preko arbitra, a imazna"aj poravnanjasui generis, kome pravni poredak priznaje dejstvo8

- jurisdikciona $publicisti"ka%, prema kojoj je arbitrana presuda u svemu izjedna"ena sa odlukomdravnog suda. Ova koncepcija je dosad bila dominiraju+a i u na(em pravu.

! teoriji postoji i tre+e, kompromisno shvatanje koje insistira na mje(ovitoj, ugovorno-procesnoj prirodiarbitrae.

'=.7. Vrste ar%itraa

Osnovna podjela arbitraa je na povremene $ad hoc% i institucionalne $stalne% arbitrae. ajzna"ajnijestalne arbitrae su: @vropski arbitrani sud u *trazburu, 5rbitrani sud u Bondonu, 5rbitrani sudeunarodne trgova"ke komore u &arizu itd. ! ;iH je to 5rbitrani sud pri &rivrednoj komori ;iH u*arajevu.

&o kriteriju pravnih izvora, arbitrae se dijele na formalne $ritualne% i neformalne $iritualne% arbitrae.zvori(te formalnih arbitraa je procesualno, dok se neformalne zasnivaju na civilisti"koj koncepciji.

'epravne, kvazi arbitra#e predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rje(avanja odreenihsporova. )o su tzv.obligatorne ili prisilne arbitrae. rugi oblik nepravnih arbitraa su one koje rje(avaju

pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica, te arbitrium boni viri,kao oblikposredovanja o ugovornim odredbama o "ijem se sadraju stranke nisu mogle dogovoriti.

Osim navedenog, bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vr(e tzv.arbitratori iliarbitri-stru"njaci. Ovi stru"njaci kao vje(taci ili procjenjitelji daju svoje mi(ljenje o odreenom pitanju.)o mi(ljenje je obavezno, kako za arbitrani sud tako i za stranke.

2


22/122

Od arbitrae je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vije(a, koje se moe definisati kao dru(tvenimedij za posredovanje izmeu lica u sporu, koji nema funkciju suenja.

&oma!e i ar%itrae s elementom inostranosti. ! teoriji ne postoje saglasna stanovi(ta o opredjeljuju+imfaktorima na osnovu kojih se arbitraa kvalificira kao nacionalna ili sa elementom inostranosti, bez obzirada li su ti faktori subjektivni $stranke u sporu% ili kauzalni $svojstva predmeta spora%. ajzna"ajnije

meunarodne konvencije o arbitrai, koje izmeu ostalog tretiraju ovu problematiku su: jujor(kakonvencija o priznanju i izvr(enju stranih arbitranih odluka iz /9C, @vropska konvencija omeunarodnoj trgovinskoj arbitrai iz /=, te pravila !A)05B $!nited ations Aommission onnternational )rade Ba< 5rbitration 0ules%.

'=.9. Pojam i modaliteti ar%itranog sporazuma ) compromissum

5rbitrani sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuivanje njihovog spora povjerearbitranom sudu, derogiraju+i pritom nadlenost redovnog suda. 5rbitrani sporazum moe bitisamostalan ili u formi kompromisorne klauzule u okviru glavnog ugovora.

! teoriji postoje 2 gledi(ta o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru. &rema prvom,kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva dijeli sudbinu glavnogugovora. rugo, savremenije shvatanje, ovu klauzulu cijeni autonomno, kao procesnopravni institutneovisan od glavnog ugovora. &roblem postojanja i validnosti arbitranog sporazuma po pravilu se moerje(avati u postupku pred redovnim sudom.

'=.;. 8adlenost ar%itranog suda

1asniva se na ugovoru stranaka. &osebno pitanje koji sporovi mogu biti predmet arbitranog sudovanja.&o odredbama jujor(ke konvencije, svaki spor se moe iznijeti pred arbitrau, bez obzira na njegovu

prirodu. 1ato neki procesualisti zaklju"uju da predmet arbitrae mogu biti svi sporovi, osim onih "ije biraspravljanje od strane arbitranog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom.

5ompenenz)kompetenz pro%lem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitrani sud nadlean da odlu"ujeo vlastitoj nadlenosti za suenje u konkretnom sporu. 6e+ina teoreti"ara je saglasna da arbitranom sudutreba priznati to pravo, uz mogu+nost naknadne dravne $sudske% kontrole.

Osim toga, postoji dilema da li je arbitrani sud ovla(ten da sudi o valjanosti arbitranog sporazuma, te ovaljanosti glavnog $osnovnog% ugovora i posljedicama njegove eventualne ni(tavosti. ! pogledu prva dvasegmenta, odgovor je potvrdan, a kad su u pitanju pravne posljedice ni(tavosti, mi(ljenje je da bi za takvoodlu"ivanje arbitraa morala imati izri"ita ovla(tenja.

'=.=. Sastav i imenovanje ar%itranog suda

Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan $po pravilu ili 4%. )ako npr.odreuju pravilastalnog meunarodnog arbitranog suda u ;e"u, poznatija kao >;e"ka pravila> iz //.godine. &rema5rbitranim pravilima @vropskog arbitranog suda, ako sudi vije+e od 4 arbitra, svaka strana bira po

jednog arbitra, a predsjedavaju+eg vije+a stranke imenuju sporazumno.

'=.>. Br%itrani postupak

'od ad hoc arbitraa postupak odreuju same stranke, a ako to ne u"ine, pravila odreuju arbitri. 'odinstitucionalnih arbitraa pravila postupka utvrena su pravilnikom.

'=.'?. Primjena materijalnog prava

@vropska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai strankama daje slobodu da ugovorenacionalno pravo koje +e sud primijeniti na njihov spor. 5ko one to ne u"ine, arbitri +e primijeniti pravo

22


23/122

na koje upu+uje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u konkretnom slu"aju, vode+ira"una o ugovornim odredbama i trgova"kim obi"ajima.

'=.''. Suenje po pravinosti u ar%itranom pravu ) stranke mogu ugovoriti primjenu na"ela pravi"nosti$ex equo et bono%.

'=.'*. Presuda ar%itranog suda i poravnanje stranaka

&resuda arbitranog suda prema strankama $ali ne i tre+im osobama% ima snagu pravosnane sudskepresude $ukoliko ugovorom nije predviena mogu+nost pobijanja te presude pred arbitraom vi(egstepena, (to je rijetkost%. &resuda arbitranog suda predstavlja izvr(ni naslov. nstitucionalne arbitraesame stavljaju klauzulu pravosnanosti i izvr(nosti svojih presuda, a na presude ad hocarbitraa klauzulustavlja redovni sud koji bi bio nadlean da nije zaklju"en arbitrani sporazum. *tranke mogu okon"atispor i poravnanjem pred arbitranim sudom, koji ima svojstvo izvr(ne isprave.

'=.'+. Po%ijanje ar%itrane presude

ogu+e je ostvariti samo tubom za njeno poni(tavanje, o "emu odlu"uje sud koji bi bio nadlean dapostupa u predmetnom sporu u slu"aju da arbitrani sporazum nije zaklju"en. * tim u vezi vae nekaop+eprihva+ena pravila:

- arbitrana presuda se u principu ne moe preispitivati zbog nepravilno utvrenog "injeni"nog stanja ipogre(ne primjene materijalnog prava, izuzev zbog povrede javnog poretka zemlje8

- procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitrane presude naj"e(+e su odreene izri"ito, ilipozivanjem na razloge za ponavljanje parni"nog postupka8

- nakon poni(tenja arbitrane presude, novi postupak je dozvoljen pred arbitranim sudom samo ako tonije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka poni(tena.

*matra se da nakon poni(tenja arbitrane presude arbitrani sporazum moe konvalidirati, ali samo ako serazlog poni(tenja ne odnosi upravo na taj arbitrani sporazum.

1). PRAVOSUDNI PRINCIPI O ORGANIZACIJI I DJE(ATNOSTI SUDOVA

'>.'. Op!e napomene

Organizacija i djelatnost sudova zasnovani su na jedinstvenim pravosudnim principima, od kojih sunajvaniji legalitet, sudska nezavisnost, javnost raspravljanja, pravo na albu, jednakost graana predsudom, pravo na upotrebu jezika, inkompatibilnost, sudska nepristrasnost i izuze+e sudija.

'>.*. 6egalitet

*u(tina principa zakonitosti se sastoji u pot"injavanju i vezanosti sudova u vr(enju sudske funkcije zazakon. &rincip da je sud vezan za zakon vai i za procesno i za materijalno pravo. 6ezanost za zakon nezna"i da je uloga suda mehanicisti"ka. aprotiv, ta uloga je stvarala"ka jer je sudija taj koji utvrujesadrinu pravne norme putem tuma"enja.

'>.+. Sudska nezavisnost

! vr(enju svoje funkcije sudovi su nezavisni i vezani samo za zakon. ezavisnost je dvostruka:organizacijska i funkcionalna. Organizacijska neovisnost se ogleda u tome (to su sudovi samostalniorgani i nad njima ni jedan drugi organ nema hijerarhijsku niti naredbodavnu vlast.

#unkcionalna nezavisnost ogleda se u primjeni apstraktnog pravnog pravila na konkretan slu"aj.

sklju"ivo pravo sudije je da na "injeni"no stanje, koje utvruje primjenom na"ela slobodne ocjenedokaza, primijeni odgovaraju+u pravnu normu. *misao i sadraj te norme sudija utvruje putem vlastiteinterpretacije.

24


24/122

&rincip nezavisnosti se izraava ne samo u odnosu sudova prema drugim organima, ve+ i unutar samihsudova. 6i(i sud u postupku instancionog odlu"ivanja imaju pravo da niim sudovima ukazuju nanedostatke u suenju, ali nii sud nije vezan za pravna shvatanja vi(eg suda izraena u tim primjedbama.eutim, na"elna pravna shvatanja i mi(ljenja, mada nisu formalno obavezna za vi(e sudove, ipak imajuveliki zna"aj za ujedna"avanje sudske prakse.

'>.0. :avnost raspravljanja

Kavnost kao metod rada sudova uzdignuta je na nivo ustavnog principa. o isklju"enja javnosti moe do+isamo u zakonom odreenim slu"ajevima. Kavno(+u se osigurava nadzor nad radom sudova, kao i vr(enjevaspitne funkcije sudova.

'>.7. Pravo na al%u

&ravo na albu je ustavna kategorija iz oblasti osnovnih prava i sloboda "ovjeka i graanina. Lalba semoe isklju"iti samo izuzetno i to samo zakonom, a pod uslovom da je za(tita prava i zakonitostiobezbijeena na neki drugi na"in.

'>.9. :ednakost graana pred sudom ) ustavni princip je da su svi graani jednaki pred zakonom.

'>.;. Pravo na upotre%u jezika

!stav garantuje svakom da u postupku pred sudom koristi svoj jezik i da se u postupku sa "injenicamaupoznaje na svom jeziku. unost suda je da stranci obezbijedi usmeno prevoenje na njen jezik svega(to se iznosi na ro"i(tu, kao i usmeno prevoenje sadraja isprava koje se na ro"i(tu koriste kao dokazi.)ro(kovi prevoenja padaju na teret sredstava suda.

'>.=. Inkompati%ilnost

*udija ne moe vr(iti slubu ili posao koji je nespojiv sa sudskom funkcijom, niti moe biti delegat uskup(tini koja ga je izabrala. jemu se zabranjuje da uporedo sa vr(enjem sudske funkcije obavlja bilokoju drugu funkciju u dravnim organima, politi"kim ili dru(tvenim organizacijama, kojom bi mogaodovesti u pitanje svoj nezavisni poloaj sudije.

'>.>. Sudska nepristrasnost i izuze!e sudija

Pojam i znaaj.epristrasnost sudije je osnovni uslov za objektivno presuivanje i pravilno dono(enjeodluke. ! teoriji ima shvatanja prema kojima je nepristrasnost vanija i od same sudske nezavisnosti.

&ravo stranaka da im sudi nepristrasni sudija bi+e povrijeeno u situacijama u kojima se sudija sa jednomod stranaka nalazi u takvom odnosu koji objektivno dovodi u pitanje njegov poloaj nepristrasnog tre+eg.

&ostoje 2 vrste razloga za izuze+e: po sili zakona $ex lege% i po ocjeni suda.

4azlozi za izuze!e po zakonumogu se podijeliti na nekoliko grupa:. *ituacije u kojima sudija u"estvuje u sporu kao neposredno zainteresirana strana. )i razlozi su:

- ako je sudija istovremeno i stranka, zakonski zastupnik ili punomo+nik stranke,- ako je sa strankom u odnosu suovla(tenika ili saobaveznika ili regresnog obaveznika8

2. *udija se nalazi u nekom porodi"nom odnosu sa strankom u sporu. )o su slu"ajevi:- ako mu je stranka, zakonski zastupnik ili punomo+nik srodnik po krvi u pravoj liniji bez ograni"enja,

u pobo"noj do 7.stepena, ili mu je bra"ni drug ili srodnik po tazbini do 2.stepena, bez obzira da li jebrak prestao ili ne8

-

ako je sudija staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomo+nika8- ako je sudija stalno ili privremeno zaposlen u pravnom licu koje je stranka u postupku.

27


25/122

4. *udija u istom sporu u"estvuje u nekoj drugoj ulozi: kao svjedok ili vje(tak, ili je u istom predmetuu"estvovao u dono(enju odluke nieg suda $ako se radi o postupku po albi%.

4azlozi za izuze!e po ocjeni suda. Osim razloga koji ex lege dovode do izuze+a sudije, i svaka drugaokolnost moe biti razlog za izuze+e ako bi mogla dovesti u pitanje nepristrasnost sudije. *udu jeostavljeno da u svakom konkretnom slu"aju ocjenjuje u kojoj mjeri takve okolnosti dovode u pitanjenepristrasnost suda.

8epristrasnost kao procesna pretpostavka. a razloge za izuze+e po sili zakona sud pazi po slubenojdunosti tokom cijelog postupka. Iim sudija sazna za postojanje nekog od tih razloga, duan je prekinutisvaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda koji +e mu odrediti zamjenika. 5ko seradi o izuze+u predsjednika suda, on +e sebi odrediti zamjenika iz reda sudija istog suda, a ako to nijemogu+e, obavijesti+e vi(i sud. 6i(i sud u takvom slu"aju odlu"uje da u postupku postupa neki drugi sudiste stvarne nadlenosti sa njegovog podru"ja.

5ko sudija smatra da postoji neka druga okolnost koja dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost, a nijerazlog za izuze+e ex lege, obavijestit +e o tome predsjednika suda, koji +e odlu"iti o izuze+u. odono(enja rje(enja predsjednika suda, sudija moe preduzimati samo one radnje koje ne trpe odlaganje.

zuze+e moe traiti i stranka, i to "im sazna za postojanje razloga, a najkasnije do okon"anja raspravepred prvostepenim sudom. 5ko rasprave nije bilo, onda do dono(enja odluke. 1ahtjev za izuze+e vi(egsuda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred vi(im sudomodrava rasprava, onda do oko"anja glavne rasprave. 1ahtjev za izuze+e mora biti obrazloen.

O zahtjevu za izuze+e odlu"uje predsjednik suda. 5ko se radi o izuze+u predsjednika suda, onda odlukudonosi predsjednik neposredno vi(eg suda. O izuze+u predsjednika 6rhovnog suda #;iH odlu"uje op+asjednica tog suda. &rotiv rje(enja o izuze+u nije dopu(tena posebna alba $bez obzira da li je zahtjev zaizuze+e prihva+en ili odbijen%.

5ko je sudija koji je trebao biti izuzet ve+ donio odluku, ta se odluka moe pobijati zbog apsolutno bitne

povrede parni"nog postupka i to kako redovnim, tako i vanrednim pravnim sredstvima.

Odredbe o izuze+u primjenjuju se i na druge u"esnike u postupku: zapisni"ara, prevodioca i vje(taka.

2,. SASTAV SUDA

Sastav prvostepenog suda. &rvostepeni sud po pravilu sudi u vije+u od trojice sudija, od kojih je jedanpredsjednik vije+a. zuzetno, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi odreeni iznos, funkciju suda vr(isudija pojedinac. &omenuta vrijednost je u imovinskopravnim sporovima do 2.', a u privredno-

pravnim do 4.'. *tranke se mogu sporazumjeti da im sudija pojedinac sudi imovinskopravne iradnopravne sporove, bez obzira na vrijednost predmeta spora.

Sastav drugostepenog suda. rugostepeni sud kao albeni sud uvijek sudi u vije+u koje se sastoji odtrojice sudija.

Sastav tre!estepenog suda. 'ad odlu"uje o zahtjevu za za(titu zakonitosti koji je podnio kantonalnituilac, kantonalni sud postupa u vije+u od 9 sudija. 5ko ne moe osigurati vije+e sastavljeno od 9 sudija,o zahtjevu odlu"uje isti kantonalni sud u sjednici svih sudija.

'ad odlu"uje povodom vanrednih pravnih lijekova - revizije i zahtjeva za za(titu zakonitosti federalnogtuioca, 6rhovni sud #;iH uvijek postupa kao sud tre+eg stepena, u vije+u sastavljenom od 9 sudija.

Povreda pravila o sastavu suda. &osljedice povrede zavise od toga da li je njome dovedeno u pitanjena"elo zbornosti. 5ko je u sporu odluku donijelo vije+e, a trebalo je da odlu"uje sudija pojedinac, odluka

se ne moe pobijati. ! obrnutom slu"aju, presuda od strane sudije pojedinca umjesto od strane vije+apredstavlja apsolutno bitnu povredu parni"nog postupka, koja "ini ni(tavom i presudu i postupak koji jojje prethodio.

29


26/122

21. OSTA(I ORGANI OD ZNAAJA ZA PRAVOSUE

(uila#tvo je samostalan dravni organ "ija osnovna funkcija je gonjenje u"inilaca krivi"nih i drugihkanjivih djela, te preduzimanje zakonom odreenih mjera za za(titu interesa dru(tvene zajednice iulaganje pravnih sredstava radi za(tite ustavnosti i zakonitosti.

ajve+i dio svoje funkcije javni tuilac ostvaruje u krivi"nom postupku. ! graanskom postupku seuglavnom javlja u 4 uloge: kao stranka, kao tre+e lice i kada ulae vanredna pravna sredstva za za(tituustavnosti i zakonitosti.

- )ao stranka u postupkujavni tuilac se javlja u ograni"enom broju slu"ajeva, kad je nekim posebnimzakonom ovla(ten na podizanje tube $npr.poni(tenje braka iz javnopravnih razloga%.

- )ao tre(e lice u parnici javni tuilac se moe pojaviti kao zakonski intervenijent u cilju pravilneprimjene prinudnih propisa.

- ajvanija uloga javnog tuioca u graanskom postupku je kod ulaganja zahtjeva za zatituzakonitosti.

Om%udsmen Federacijeje institucija sa zadatkom da (titi ljudsko dostojanstvo i ustavom zagarantiranaprava i slobode. ! parni"nom postupku se ombudsmen moe pojaviti u 2 uloge:

. 'ao pokreta" parni"nog postupka u slu"ajevima koje odreuje !stav #;iH8

2. 'ao tre+e lice u parnici ombudsmen se moe umije(ati u postupak koji je u toku, kad nae da za toima osnova.

Organ starateljstva' se u parni"nom postupku moe pojaviti u ulozi stranke, zakonskog zastupnika,intervenijenta i punomo+nika.

Organ starateljstva nema svojstvo pravnog lica, ali mu &orodi"ni zakon $kao i javnom tuiocu% priznajesvojstvo stranke u sporovima za poni(taj braka.

! svim situacijama u kojima neposredno preuzima vr(enje starateljskog prava, organ starateljstva sepojavljuje u ulozizakonskog zastupnika parnino nesposobne stranke.

* ulozi intervenijentaorgan starateljstva ima dvostruku funkciju: da kontroli(e roditelje kao zakonskezastupnike u vr(enju njihovih roditeljskih prava u interesu djece, i da neposredno doprinosi (to boljoj i

potpunijoj za(titi djece. ! postupku za izdravanje djece organ starateljstva moe u"estvovati u svojstvuintervenijenta u interesu djece. ! ulozi intervenijenta organ starateljstva je najblii poloaju stranke:

preduzima radnje u svoje ime, a u interesu djece.

* ulozi punomo(nika organ starateljstva se moe pojaviti u postupku u kome stara i samohrana lica

ostvaruju svoja prava prema srodnicima koji su duni da ih izdravaju.

Ovla(tenja organa starateljstva u svim navedenim ulogama vr(i radnik tog organa, kojeg posebnimrje(enjem odreuje sam organ starateljstva.

Pravo%ranila#tvo je organ dru(tveno-politi"ke zajednice "ija se osnovna funkcija sastoji u tome dapreduzima zakonom odreene mjere i pravna sredstva radi pravne za(tite imovinskih prava i interesa te&1 i drugih pravnih lica u slu"ajevima odreenim zakonom.

&ravobranila(tvo zastupa stranke u pogledu njihovih imovinskih pravai interesa u parni"nom, izvr(nom,krivi"nom i drugim postupcima pred sudovima.

#unkciju organa starateljstva vr(i op+inski organ uprave nadlean za poslove socijalne za(tite.

2=


27/122

! graanskom postupku pravobranilac se pojavljuje u ulozi zastupnika stranke, i to po sili zakona ili poovla(tenju zainteresiranih stranaka. &o sili zakona pravobranila(tvo zastupa &1 i njene organe koji sefinansiraju iz budeta i fondova koji imaju svojstvo dru(tveno-pravnog lica.

&o ovla(tenju stranke pravobranila(tvo moe zastupati i druga pravna lica u doma+im i inostranimpravnim poslovima. &ravobranila(tvo se u tim slu"ajevima moe prihvatiti zastupanja ako ono ne+euticati na blagovremeno i uspje(no izvr(avanje zadataka koji su pravobranila(tvu odreeni zakonom.

! zastupanju stranaka pravobranila(tvo je ovla(teno da preduzima sve radnje za koje je ovla(tena istranka, ukoliko u zakonu nije ni(ta blie odreeno.

Jto se ti"e pravne prirode zastupanja pravobranioca, ako se u postupku pojavljuje po ovla(tenju,pravobranilac je u ulozi ugovornog punomo+nika. &ravobranioca kao zastupnika po sili zakona moemosmatrati zastupnikom sui generis, mada u ovom slu"aju uloga pravobranioca ima najvi(e elemenataustanove >nunog punomo+nika>, koja je napu(tena u na(em pravu.

*'.0. Bdvokatura

Pojam i razvoj. jelatnost koju su u 0imu vr(ili advokati $oratores% bila je poznata jo( od najranijihvremena i sastojala se u pomaganju strankama u sporu, a ne u njihovom zastupanju. 5dvokati su svojeusluge davali besplatno, a vr(enje advokatskih poslova omogu+avalo je sticanje ugleda i po"asti naosnovu kojih su dobivana visoka zvanja u javnim slubama. )emelji advokature kao pravne profesijeudareni su u periodu carstva. 'asnije su advokati po"eli vr(iti i funkciju zastupanja, te se izgubila razlikaizmeu advokature i prokurature.

(ipovi advokature. anas u svijetu postoje 2 tipa advokature: dvojna i jedinstvena. vojna advokaturakarakteristi"na je za zemlje romanskog prava i @nglesku. &o tom sistemu, advokatsku funkciju vr(e 2vrste advokata: jedni vr(e zastupanje u pravnotehni"kom smislu, a drugi pruaju pravne savjete i pledirajuu korist stranke pred sudovima.

! ve+ini zemalja usvojen je sistem jedinstvene advokature, u kome advokatsku funkciju vr(i samo jednavrsta advokature.

eunarodna unija advokata osnovana je /2?.godine, u okviru tada(njeg ru(tva naroda. a po"etku sunjeni "lanovi bile samo advokatske komore, a od /=9.godine "lanovi unije mogu postati i advokati-

pojedinci, kao tzv.korespodenti. !nija je /?.godine postala savjetodavna organizacija !-a sasjedi(tem u ;riselu. jeni glavni organi su Glavna skup(tina, *avjet, ;iro i &redsjedni(tvo.

loga advokature. Osnovna funkcija advokature je pruanje pravne pomo+i. *astoji se u: sastavljanjupodnesaka $tube, albe, predstavke, molbe itd%, sastavljanju isprava $ugovor, testament i sl%, tezastupanju stranaka pred sudovima i drugim organima.

Bdvokatura kao javna i dru#tvena slu%a je nezavisna profesionalna sluba koja se ureuje 1aknom oadvokaturi. 5dvokatura ima karakter nezavisne slube, kako u organizacijskom tako i u funkcionalnomsmislu. Organizacijska samostalnost se ogleda u tome (to se advokati organiziraju u advokatske komore,samostalno odlu"uju o prijemu u advokaturu, privremenoj zabrani i prestanku rada advokata.

#unkcionalna nezavisnost se ogleda u tome (to su advokati nezavisni u vr(enju pravne pomo+i. Ovanezavisnost daje javnopravni karakter advokatskoj funkciji. 5dvokat je duan da savjesno prua pravnu

pomo+ i da sa ciljem za(tite interesa stranke primjenjuje samo sredstva koja su zakonom dopu(tena.

slovi za vr#enje advokature se dijele na op+e i posebne. ! op+e spada dravljanstvo, a posebni uslovi suzavr(en pravni fakultet i poloen pravosudni ispit. *vojstvo advokata sti"e se upisom u imenik advokata.

5dvokat je duan pruiti pravnu pomo+ stranci koja mu se obrati. )u dunost mu name+e i pravo i etika.5dvokat je duan odbiti pruanje pravne pomo+i u slijede+im slu"ajevima:

2?


28/122

. 5ko bi to bilo inkompatibilno vr(enju advokatske funkcije. )o su slu"ajevi ako je u istoj stvari ve+pruao pomo+ suprotnoj stranci, te ako je u istoj stvari postupao kao sudija, javni tuilac ili slubenaosoba organa uprave8

2. 5ko bi pruanje pravne pomo+i bilo od (tete za interes stranke. 5dvokat je duan da stranci koja muse obratila ukae na to da li je potrebno pokrenuti postupak za za(titu prava i kakvi su izgledi zauspjeh. ! duhu advokatske etike je da advokat odvra+a stranku od suvi(nog parni"enja, pa i po cijenu

vlastitih ekonomskih interesa. 5ko ocijeni da se stranka obijesno parni"i, advokat joj moe otkazatipunomo+.

Organizacija advokature. Organizacije advokata su advokatske komore i zajednice advokatskih komora.5dvokatske komore su osnovni oblik organizovanja advokata. Ilanstvo u njima je obavezno i svojstvoadvokata se sti"e tek upisom u imenik advokata koji se vodi u advokatskoj komori.

22. NAD(E-NOST SUDOVA COMPETENTIA

**.'. Pojam

adlenost se pojmovno odreuje dvojako: u subjektivnom i u objektivnom smislu. ! objektivnom

smislu, nadlenost je djelokrug poslova jednog suda. ! subjektivnom smislu, nadlenost se moeposmatrati sa aspekta suda i sa aspekta stranaka. *a aspekta suda, nadlenost se ispoljava kao pravo idunost odreenog suda da postupa u odreenoj pravnoj stvari. *a aspekta stranke, nadlenost se odreujekao pravo kao pravo da joj sudi zakonom odreeni nadleni sud.

! funkcionalno-procesnom smislu, nadlenost sudova se dijeli na apsolutnu i relativnu. 0elativnanadlenost se zatim dijeli na stvarnu, funkcionalnu i mjesnu.

**.*. Bpsolutna nadlenost 2iurisdictio3

Pojam. &ravilima o apsolutnoj nadlenosti utvruje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenostsudova uop+e i vr(i se razgrani"enje prema spolja i to dvojako: prema svim drugim doma+im dravnim

organima i prema inostranim organima i sudovima.

5psolutna nadlenost ili jurisdikcija sudova postoji u svim predmetima u kojima je nadlean da postupabilo koji od sudova koji spadaju u jedinstven sudski sistem. *udsku funkciju u jedinstvenom sistemuvlasti vr(e redovni sudovi. *toga pod pojmom apsolutne nadlenosti ili jurisdikcije podrazumijevamonadlenost bilo kojeg od ovih sudova.

Kurisdikciju redovnih sudova u na(em parni"nom postupku odreuje 1&&. 'onkretizacija odredbe oapsolutnoj nadlenosti redovnih sudova vr(i se posredno, putem odredaba o stvarnoj nadlenosti redovnihsudova.

Bpsolutna nadlenost kao procesna pretpostavka. 'ada sud u toku postupka utvrdi da za rje(avanjespora nije nadlean sud u ;iH, po slubenoj dunosti +e se oglasiti nenadlenim, ukinu(e provedeneradnje u postupku i odbaciti tu#bu. zuzetak su slu"ajevi u kojima nadlenost suda u ;iH zavisi od

pristanka tuenog, a tueni je dao svoj pristanak. akle, bitno je da sud rje(enjem odbacuje tubu kaonedopu(tenu i ne ustupa je stranom sudu.

5ko sud u #;iH ocijeni da je nadlean sud u 0*, ne+e odbaciti tubu, ve+ +e se oglasiti stvarnonenadlenim i postupiti po odredbama meuentitetskog sporazuma o komuniciranju sudova entiteta.

&o pravilima o apsolutnoj nadlenosti vr(i se razgrani"enje izmeu sudske i administrativne nadlenosti.'ad utvrdi da za rje(avanje sporova sudovi nisu nadleni, sud +e se oglasiti nenadlenim, ukinuti

provedene radnje i odbaciti tubu.

&ovreda pravila o apsolutnoj nadlenosti predstavlja razlog apsolutne ni(tavosti na koju albeni sud pazipo slubenoj dunosti tokom cijelog postupka.

2C


29/122

**.+. 1eunarodna nadlenost 2competentia internationale3

Pojam. eunarodna nadlenost je nadlenost doma+ih sudova u sporovima sa elementom inostranosti.@lement inostranosti moe biti u subjektu $dravljanstvo, prebivali(te% ili u predmetu spora.

8ain odreivanja. a(e pravo tradicionalno pripada onim sistemima u kojima je prebivali(te tuenogmjerodavno za odreivanje meunarodne nadlenosti doma+eg suda. eunarodna nadlenost doma+ih

sudova regulisana je 1akonom o rje(avanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odreenimodnosima.

Vrste meunarodne nadlenosti. &ravila o meunarodnoj nadlenosti su u najve+em broju slu"ajevaizvedena primjenom istih ili sli"nih kriterija po kojima se odreuje i mjesna nadlenost. eunarodnu,kao i mjesnu nadlenost, moemo podijeliti na op+u i posebnu, a zatim posebnu moemo podijeliti naelektivnu $izberivu% i isklju"ivu. &ored toga, stranke pod zakonom odreenim uslovima mogu derogiratinadlenost doma+eg suda sporazumom kojim povjeravaju rje(avanje spora stranom sudu.

1eunarodna nadlenost kao procesna pretpostavka. *ud u toku cijelog postupka po slubenoj dunostivodi ra"una o tome da li se u sporu sa elementom inostranosti moe zasnovati nadlenost doma+eg suda.1a ocjenu nadlenosti suda u #;iH mjerodavne su "injenice koje su postojale u momentu u kome je

parnica po"ela da te"e. Ovim je odstupljeno od op+eg pravila u procesnom pravu, prema kome su zaodreivanje nadlenosti suda mjerodavne "injenice koje su postojale u trenutku podno(enja tube, a ne umomentu kad je parnica nastala.

&ovreda odredaba o meunarodnoj nadlenosti predstavlja apsolutno bitnu povredu koja za posljedicuima ni(tavost presude, a presuda se moe pobijati i redovnim i vanrednim pravnim lijekovima.


30/122

**.7. Funkcionalna nadlenost 2competentia in instantia3

Pojam. &ravilima o funkcionalnoj nadlenosti vr(i se preraspodjela pojedinih jurisdikcionih ovla(tenjaizmeupojedinih organa istog suda, kao i izmeu razli"itih sudova u istom predmetu. orme procesnog

prava ne poznaju pojam funkcionalne nadlenosti. ! procesnoj teoriji je ovaj pojam uobi"ajen zaozna"avanje nadlenosti na koju stranke ne mogu uticati svojom voljom.

Pravila o funkcionalnoj 2instacionoj3 nadlenosti. &ojmom instanca odreuje se poloaj odreenog sudau hijerarhiji sudskog sistema. ! sistemu redovnih sudova op+e nadlenosti, op+inski sudovi su sudovi

prve instance, kantonalni sudovi se javljaju kao sudovi prve, druge i tre+e instance, a 6rhovni sud #;iHje sud druge i tre+e instance. *udovi prve instance vr(e stvarnu nadlenost, a sudovi druge ili tre+einstance funkcionalnu nadlenost.

Funkcionalna nadlenost kao procesna pretpostavka.a funkcionalnu nadlenost sud pazi po slubenojdunosti tokom cijelog postupka. &ovreda odredaba o sastavu suda predstavlja apsolutno bitnu povredu

parni"nog postupka, ako se vrijea princip zbornosti suenja $ta povreda postoji ako je sudio sudijapojedinac, a trebalo je suditi vije+e8 u obrnutom slu"aju ne postoji povreda zbornosti%.

**.9. Odreivanje vrijednosti predmeta spora

&od vrijedno(+u spora podrazumijeva se vrijednost onog subjektivnog prava ili odnosa za koje tuilactrai pravnu za(titu u graanskom postupku.

'ao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost glavnog zahtjeva. 'amate, ugovorna kazna idruga sporedna potraivanja se ne uzimaju se u obzir $ako sami ne "ine glavni zahtjev%.

5ko tuba protiv istog tuenika obuhvata vi(e zahtjeva koji se zasnivaju na istom "injeni"nom i pravnomosnovu, vrijednost predmeta spora se utvruje zbrajanjem vrijednosti svih zahtjeva. 5ko zahtjevi u tubi

proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vi(e tuenih, nadlenost se odreuje prema vrijednosti

svakog pojedinog zahtjeva.

5ko se zahtjev odnosi na budu+a davanja koja se

Documents

GPP-SKRIPTA-IV GODINA.doc