HANFA Trziste osiguranja v03

TRŽIŠTEOSIGURANJAH R V A T S K A A G E N C I J A Z A N A D Z O R F I N A N C I J S K I H U S L U G A

PRIPREMILA I UREDILA JELENA RAFAJ ZAGREB, 2009.

ISBN

9789

535

549192

2 TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK

SADRŽAJ

IMPRESSUMNAKLADNIK HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA, ZAGREB IZDANJE OŽUJAK 2009.PRIPREMILA I UREDILA JELENA RAFAJ, DIPL. OEC. SURADNICI DARJA TIRIĆ, DIPL. IUR., STRUČNE SLUŽBE HANFAeLEKTURA OZANA BAŠIĆ, MAG. NOVINARSTVA TEHNIČKA PODRŠKA BORIS DENISOV GRAFIČKI DIZAJN I OBLIKOVANJE RED POINT TISAK RADIN REPRO I ROTO D.O.O., ZAGREB

CIP ZAPIS DOSTUPAN U RAČUNALNOM KATALOGU NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU POD BROJEM 696561

8.1 Informacije koje se daju ugovaratelju osiguranja prije odnosno pri sklapanju ugovora o osiguranju 488.2 Informacije koje se daju ugovaratelju osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju 518.3 Što kada niste zadovoljni pruženom uslugom? 518.4 Poslovna tajna – zaštićeni podaci 54

8.0 ZAŠTITA POTROŠAČA 487.0 PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI I INFORMACIJE 46

5.0 NADZOR 386.0 LIKVIDACIJA ŠTETE ISPLATA OSIGURNINE 42

6.1 Zakonski rokovi za isplatu osigurnine 44

3.0 ZAKONODAVNI OKVIR 94.0 TRŽIŠTE OSIGURANJA 10

4.1 Osnovni pojmovi 134.2 Sudionici na tržištu osiguranja 164.3 Hrvatski ured za osiguranje 21 4.3.1 Informacijski centar 22 4.3.2 Garancijski fond 234.4 Udruženje osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori 234.5 Osigurateljni proizvodi 25 4.5.1 Skupina životnih osiguranja 25 4.5.1.1 Životno osiguranje 26 4.5.1.2 Rentno osiguranje 29 4.5.1.3 Životno i rentno osiguranje vezano uz jedinice investicijskih fondova 29 4.5.2 Skupina neživotnih osiguranja 30 4.5.2.1 Obvezna osiguranja u prometu 30 4.5.2.2 Osiguranje imovine 32 4.5.2.3 Zdravstveno osiguranje 34 4.5.2.4 Osiguranje kredita 35 4.5.2.5 Putno osiguranje 35 4.5.2.6 Osiguranje u slučaju vjenčanja 354.6 Premija osiguranja kao porezna olakšica 36

2.0 HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA HANFA 42.1 Što je HANFA? 4 2.2 Organizacijska struktura Agencije 7 2.3 Suradnja s domaćim i međunarodnim institucijama 8

3TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK

pred Vama je priručnik čija je svrha na jednostavan i razumljiv način približiti tržište osiguranja svima onima koji imaju pitanja u vezi s temom osiguranja. Pri-ručnik je namijenjen ne samo onima koji razmišljaju treba li se osigurati, nego i onima koji već imaju sklopljen ugovor o osiguranju ili jednostavno žele naučiti nešto novo.

Tržište osiguranja predstavlja jedno dinamično okruženje u kojem se kon-tinuirano razvijaju novi sofi sticiraniji i kompleksniji proizvodi, koji u većoj mjeri pokušavaju udovoljiti rastućim zahtje-vima potrošača. Od ključne je važnosti da se Vi kao krajnji korisnik (potrošač)

upoznate s temeljnim pojmovima iz po-dručja osiguranja, rizicima i drugim poj-movima u vezi s osiguranjem obzirom da osiguranje podrazumijeva oblik uprav-ljanja vlastitim rizicima.

Priručnik pojašnjava osnovne pojmove u osiguranju, daje pregled svih sudionika na tržištu osiguranja, te na razumljiv način objašnjava njihova prava i obveze. Govori na koji se način provodi nadzor subjekata koji djeluju na tržištu osiguranja, odnosno kako se osigurava zaštita potrošača.

I nemojte zaboraviti:IMATE PRAVO ZNATI!

Poštovani čitatelju,

1.0 PREDGOVOR

ZAGREB, OŽUJAK 2009.


Hrvatska agencija za nadzor fi nancij-skih usluga (dalje u tekstu: Agencija) provodi nadzor nebankarskog fi nancij-skog sektora kojeg čine:● burza i uređena javna tržišta, ovla-štena društva i izdavatelji vrijednosnih papira; ● društava za upravljanje investicijskim, privatizacijskim investicijskim i mirovin-skim fondovima, investicijski fondovi, privatizacijski investicijski fondovi, miro-vinski fondovi, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Umirovljenički fond; ● brokerska društva, brokeri i investicij-ski savjetnici;● institucionalni ulagatelji; ● Središnja depozitarna agencija, Sre-dišnji registar osiguranika (dalje u tekstu: REGOS);

● društva za osiguranje, društva za re-osiguranje, mirovinska osiguravajuća društva, zastupnici u osiguranju, posred-nici u osiguranju i reosiguranju;● pravne osobe koje obavljaju poslove lea-singa i factoringa, osim ako ih banke obav-ljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.

Agencija je započela djelovati 1. siječnja 2006. stupanjem na snagu Zakona o Hrvatskoj Agenciji za nadzor fi nancijskih usluga (NN 140/05) pri čemu istovreme-no prestaju djelovati Direkcija za nadzor društava za osiguranje, Komisija za vri-jednosne papire Republike Hrvatske i Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja koje su do tada regulirale to područje fi nancijskog sektora. Agencija je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima odgovorna Hrvatskom

2.0 HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIHUSLUGA HANFA

2.1 ŠTO JE HANFA?

5TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 55555TRŽITRŽITRŽTRTRTTTRTTRTTTRTRTRTTRTTTRTRTRŽTTTTTRTTTTTTTTTTRTTTTTTTTTTTRTTRTTTTTRŽTTTRTTTTTTTTTRRTTTTTTTTTTRRRTTTTTTTTTRRRTTTTTTTTTTTRRRTTTTTTTRRRRŽTTTTTTRRRTTTRRRRRR ŠTEŠTE Š OSIGSIGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGUUUUUUUUUUURANRANURANUUUUUUUUUUUUUURANUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU JAJAJA PRIRPRIRRIRRIRUČNIUČNIČNIUČNUČU KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK


saboru. U ostvarivanju svojih temeljnih ciljeva, koji podrazumijevaju promicanje i očuvanje stabilnosti fi nancijskog sustava te nadzor zakonitosti poslovanja subjeka-ta nadzora, Agencija se rukovodi načelima transparentnosti, izgradnje povjerenja među sudionicima fi nancijskog tržišta te izvješćivanja potrošača.

Temeljem Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor fi nancijskih usluga (NN 140/05) Agencija je ovlaštena: ● donositi propise o provedbi zakona iz njezinog djelokruga i drugih zakona kad je za to ovlaštena zakonom; ● obavljati nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora, a sve u skladu s Za-konom o Hrvatskoj agenciji za nadzor fi nancijskih usluga i zakonima koji regu-liraju područje o kojemu je riječ; ● donositi odluke o mjerama za otklanja-nje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti; ● izdavati i oduzimati dozvole, odobre-nja, suglasnosti, licencije i autorizacije u okviru svojeg djelokruga i nadležnosti; ● poticati, organizirati i nadgledati mjere za učinkovito funkcioniranje fi nancijskog tržišta; ● voditi knjige i registre u skladu s odredbama zakona iz svojeg djelokruga

i nadležnosti; ● pokretati inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa i informirati jav-nost o načelima po kojima djeluje fi nan-cijsko tržište; ● donositi podzakonske akte radi pro-pisivanja uvjeta, načina i procedura za jedinstveno obavljanje nadzora unutar svojeg djelokruga i nadležnosti; ● davati mišljenje o provedbi zakona iz njezina djelokruga i nadležnosti na za-htjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes; ● izvješćivati ostala nadzorna, upravna i pravosudna tijela o svim pitanjima koja se neposredno ili posredno tiču njihove nadležnosti i djelokruga, a koja su po-vezana s postupcima koji se vode pred tim tijelima i u svezi su s postupcima iz djelokruga i nadležnosti Agencije.

Agencija se prvenstveno fi nancira iz na-knada od imovine i prihoda subjekata nadzora te naknada za pružene uslu-ge iz nadležnosti djelokruga Agencije. Samo u slučaju kada naplaćena nakna-da u ukupnim prihodima Agencije nije dostatna za pokriće rashoda, manjak sredstva nadoknađuje se od planiranih prihoda iz državnog proračuna.


Agencija ima Upravu koja se sastoji od ukupno 5 članova od kojih je jedan pred-sjednik. Predsjednika i članove Uprave imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Uprave Agencije imenuju se na razdoblje od 6 godina od dana imenovanja te mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju.

Uprava Agencije na svojim sjednicama donosi sve odluke iz njezina djelokruga i nadležnosti pri čemu je za donošenje od-

luke potrebna većina od najmanje tri gla-sa. Opći akti Agencije se prije stupanja na snagu objavljuju u “Narodnim novinama”, dok se svi pojedinačni akti Agencije koji-ma se odlučuje o nečijim pravima ili oba-vezama u “Narodnim novinama” objav-ljuju nakon njihove konačnosti.

Osim Uprave, Agencija ima i Savjet koji predstavlja savjetodavno tijelo Agen-cije, a čiji je zadatak davati mišljenja, stručne i znanstvene savjete radi ra-zvoja nadzorne prakse.

2.2 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA AGENCIJE

SEKTOR ZA LICENCIRANJEI PROVOĐENJE

ZAKONSKIHMJERA

SEKTOR ZA SUPERVIZIJU I

SEKTOR ZA SUPERVIZIJU II

SEKTOR ZA PROCJENU

RIZIKA, ISTRAŽIVANJE

I STATISTIKU

SEKTOR ZA SURADNJU I

UNAPREĐENJEPOSLOVANJA

SEKTORI AGENCIJE ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

1 2 3 4 5


S ciljem povećanja učinkovitosti razmje-ne informacija i unaprjeđenja nadzora kao i unaprjeđenja suradnje Agencija kontinu-irano surađuje s nizom nacionalnih i me-đunarodnih institucija i organizacija čiji su djelokrug i nadležnost vezani uz nad-zor fi nancijskih usluga, fi nancijskih institu-cija odnosno fi nancijskog tržišta, između ostalog sa Hrvatskom narodnom ban-kom, Ministarstvom fi nancija, Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, Uredom za sprečavanje pranja novca i fi nanciranje terorizma pri Ministarstvu fi nancija, ma-đarskim nadzornim tijelom za područje fi nancija (PSZAF), austrijskim tijelom za nadzor fi nancijskih tržišta (FMA) odno-

sno austrijskim ministarstvom fi nancija za područje osiguranja, Bankarskim i platnim autoritetom Kosova za područje osiguranja i nadzor mirovinskih fondova, njemačkim tijelom za nadzor fi nancijskih usluga (Bafi n), Komisijom za hartije od vrijednosti Distrikta Brčko i drugima.

Agencija je također članica sljedećih međunarodnih institucija:1 International Organization Of Securi-

ties Commissions (IOSCO),2 International Organization Of Pension

Supervisors (IOPS) i 3 International Association of Insuran-

ce Supervisors (IAIS).

2.3 SURADNJA S DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM INSTITUCIJAMA


Djelatnost osiguranja u Republici Hrvat-skoj reguliraju sljedeći propisi:● Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor fi nancijskih usluga (NN 140/05), ● Zakon o osiguranju (NN broj 151/05), ● Zakon o izmjenama i dopunama Zako-na o osiguranju (NN 87/08), ● Zakon o obveznim osiguranjima u pro-metu (NN 151/05), ● Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08)● Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 107/07),● Zakon o reviziji (NN 146/05, 139/08),● Zakon o računovodstvu (NN 109/07)● podzakonski akti doneseni temeljem navedenih zakona.

Zakonom o osiguranju (NN 151/05) ure-đeno je osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, društava za reosiguranje, obavljanje poslova unutarnje revizije i re-vizije društava za osiguranje te obavljanje poslova zastupanja u osiguranju odnosno poslova posredovanja u osiguranju i reo-siguranju. Uređena je i zaštita potrošača,

pool osiguranja odnosno reosiguranja, kao i Hrvatski ured za osiguranje, odno-sno udruživanje društava za osiguranje.

U srpnju 2008. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju (NN 87/08) u skladu sa sred-njoročnim prioritetima u okviru Nacional-nog programa pridruživanja EU (NPPEU) za Poglavlje 9: Financijske usluge koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila u pr-vom kvartalu 2007. godine.

Razlog donošenja Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o osiguranju je daljnje usklađivanje hrvatskog zako-nodavstva iz područja osiguranja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivama Europske unije, prvenstveno s Direktivom 2005/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o reo-siguranju, odnosno direktivama 98/78/EZ o dodatnom nadzoru nad društvi-ma za osiguranje u grupi osiguravate-lja, 2002/92 o medijaciji u osiguranju te 2002/83/EZ o životnom osiguranju.

3.0 ZAKONODAVNI OKVIR


Svrha osiguranja je prenošenje rizi-ka koje nalazimo u našem okruženju s pojedinca na osiguratelja (društvo za osiguranje) sklapanjem ugovora o osiguranju. Na taj se način pojedinac nastoji zaštiti od opasnosti (rizika) koje mu mogu ugroziti život ili nanijeti štete na imovini pri čemu je osnovna karakte-ristika tih rizika da su budući, neizvjesni i neovisni od naše volje.

Cijena osiguranja je premija osiguranja koja se izračunava na principu velikih

brojeva, odnosno vjerojatnosti nastu-panja osiguranog slučaja. Premija se prikuplja od velikog broja osoba (ugo-varatelja osiguranja) koji se osigurava-ju od istog rizika pri čemu je osnovna pretpostavka da će samo mali broj oso-ba (osiguranika) zaista imati štetu koja može biti materijalna ili nematerijalna.

U slučaju nastupanja osiguranog slu-čaja (štete) društvo za osiguranje ispla-tit će odštetu osobi koja se osigurala od tog štetnog događaja.

4.0 TRŽIŠTE OSIGURANJA

11TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 111111111111111111111TRŽITRŽITRŽIŠTE ŠTE ŠTEŠ OSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGS URANURANURANURANURANURARANNJAJAJAJAJAAJA PRIRPRIRPRIRPRIRRPRIRPRIRRRUČNIUČNIUČNIUČNINUČNUČNIUČNIČNČ KKKKKKKKKKK

Svrha osiguranja nije mogućnost zarade pojedinca, već zaštita njegovog života odnosno imovine od posljedica nastupanja štetnog događaja!


PRI SKLAPANJU UGOVORA O OSIGURANJU

ZA VRIJEME TRAJANJA OSIGURANJA

KAD NASTUPI OSIGURANI SLUČAJ

OBVEZE UGOVARATELJA OSIGURANJA

PLAĆANJEPREMIJE OSIGURANJA

PRIJAVAŠTETE

PRIJAVLJIVANJE ČINJENICAVAŽNIH ZA OCJENU RIZIKA

OBAVJEŠTAVANJEOSIGURAVATELJA O

PROMJENAMA RIZIKA

PROVOĐENJE MJERA SMANJIVANJA NASTALE ŠTETE ODNOSNO

SPRJEČAVANJA POVEĆANJA ŠTETE

PLAĆANJEPREMIJE OSIGURANJA

MJEREPREVENCIJE

OBVEZE OSIGURATELJA

STVARANJEPRIČUVA OSIGURANJA

ISPLATAOSIGURNINE

PRIHVAĆANJEPONUDE OSIGURANJA

PROVOĐENJEMJERA

PREVENCIJE

POKRIĆE TROŠKOVASPAŠAVANJA

OBAVJEŠTAVANJEUGOVARATELJA/OSIGURANIKA

O UVJETIMA OSIGURANJA

RADNJE VEZANEUZ POLICU OSIGURANJA


1 POSLOVI OSIGURANJAPoslovima osiguranja smatraju se sklapanje i ispunjavanje ugovora o ne-životnom i životnom osiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja.

2 PONUDA OSIGURANJAPonuda osiguranja može biti u pisa-nom i usmenom obliku ovisno o vrsti osiguranja za koju se podnosi. Najče-šće je napisana na tiskanici osigurate-lja, a podnosi ju ugovaratelj osiguranja. Smatra se da je ugovor o osiguranju sklopljen ukoliko osiguratelj u roku od 8 dana (osim ako nije odredio kraći rok), odnosno 30 dana kod osiguranja života koje zahtijeva liječnički pregled, ne od-bije ponudu osiguranja, a ona pritom ne odstupa od uvjeta po kojima se zaklju-čuje predloženo osiguranje.

3 UGOVOR O OSIGURANJUUgovor o osiguranju je dvostrani prav-ni posao kojim se ugovaratelj osigura-nja obvezuje platiti premiju osiguranja,

a osiguratelj isplatiti osigurninu u slu-čaju nastanka osiguranog slučaja osi-guraniku ili korisniku.

4 POLICA OSIGURANJAPolica osiguranja je pisana isprava o sklopljenom osiguranju i sastavni je dio ugovora o osiguranju. Osnovni elemen-ti police osiguranja su ugovorne strane, osigurana stvar ili osoba, osigurani ri-zik, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, svota osiguranja ili limit pokrića, iznos premije ili doprinosa (uloga), datum izda-vanja police, te potpisi ugovornih strana.

5 LIST POKRIĆAList pokrića je pisana isprava koja se koristi kao dokaz o sklopljenom ugovo-ru o osiguranju, a najčešće se izdaje u slučaju kada ugovaratelj osiguranja od-nosno osiguranik hitno treba potvrdu o postojanju osiguranja. List pokrića sadrži samo najosnovnije podatke o skloplje-nom osiguranju i može služiti kao privre-mena zamjena za policu osiguranja.

4.1 OSNOVNI POJMOVI


5 PREMIJA OSIGURANJAPremija osiguranja je cijena osiguranja, odnosno novčani iznos koji ugovaratelj osiguranja plaća osiguravatelju teme-ljem sklopljenog ugovora o osiguranju. Premija osiguranja sastoji se od:● funkcionalne premije● režijskog dodatka.

Funkcionalna premija sastoji se od teh-ničke premije koja služi za naknadu šte-ta i isplatu ugovorene svote te dijela za preventivu koji se koristi za otklanjanje ili smanjenje nepovoljnog djelovanja uzro-ka koji mogu izazvati štete, dok režijski dodatak služi za pokriće troškova obav-ljanja djelatnosti osiguranja (plaće zapo-slenika društva za osiguranje i provizija

sklapanja ugovora o osiguranju, troš-kova održavanja police poput izdavanja računa, marketinga, usluge call centra, rasvjete, vode, potrošnog materijala i sl.)

Iznos premije osiguranja je niži ukoliko se ugovori franšiza u odnosu na istovrsno osiguranje bez ugovorene franšize. Fran-šiza podrazumijeva sudjelovanje osigu-ranika u šteti, a može se ugovoriti kao:● kvalitativna - u cijelosti isključuje pokriće i naknadu određenih skupina ri-zika koji mogu biti pokriveni nekom dru-gom vrstom osiguranja, ili● kvantitativna - u postotku od ugo-vorene svote, odnosno štete, odnosno u apsolutnom iznosu, a koja može biti integralna, agregatna i odbitna.

∑ ŠTETA < FRANŠIZE KAO KOD ODBITNE

∑ ŠTETA > FRANŠIZE PUNI IZNOS ŠTETE

AGREGATNAFIKSNA GODIŠNJA

ŠTETA > FRANŠIZEINTEGRALNA PUNI IZNOS ŠTETE

ŠTETA < FRANŠIZEODBITNA

NEMA ISPLATE

ŠTETA > FRANŠIŽE ŠTETA FRANŠIZA

VRSTA KVANTITATIVNEFRANŠIZE

ODNOSŠTETE I FRANŠIZE ISPLATA

LEGENDA: > veće od, < manje od, - minus (razlika), ∑ zbroj


6 OSIGURANA SVOTAje maksimalni iznos osigurateljeve ob-veze prema osiguraniku odnosno kori-sniku osiguranja ukoliko nastupi osigu-rani slučaj.

7 OSIGURLJIVI RIZIKpodrazumijeva događaj koji se može do-goditi u budućnosti, koji je neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovara-telja osiguranja ili osiguranika.

8 OSIGURANI RIZIKje rizik naveden u ugovoru o osiguranju, manifestacijom kojeg nastaje osigura-

ni slučaj odnosno šteta na osiguranoj imovini odnosno životu ugovaratelja osiguranja ili osiguranika

9 OSIGURANI SLUČAJje događaj prouzročen osiguranim rizikom.

10 OSIGURNINAje novčani iznos kojeg osiguratelj ob-vezuje isplatiti osiguraniku odnosno korisniku ili korisnicima osiguranja, a temeljem sklopljenog ugovora o osigu-ranju. Kod imovinskih osiguranja osigur-nina je naknada za štetu, a kod životnih osiguranja ugovorena svota.


1 TKO JE UGOVARATELJ OSIGURANJA?Ugovaratelj osiguranja je pravna ili fi -zička osoba koja s osigurateljem sklopi ugovor o osiguranju, te plaća premi-ju osiguranja, no ne mora nužno imati pravo na naknadu (osigurninu).

2 TKO JE OSIGURANIK?Osiguranik je osigurana osoba. Kod osi-guranja imovine za vlastiti račun ugovara-telj osiguranja ujedno je i osiguranik, a kod osiguranja za tuđi račun osiguranik može bili jedna ili više trećih osoba. Kod osigu-ranja života, osiguranik je osoba na čiji se život sklapa polica osiguranja, a u slučaju kada ugovaratelj osiguranja i osiguranik nisu iste osobe, za sklapanje police koja se odnosi na slučaj smrti nekog trećeg po-trebna je pisana suglasnost osiguranika.

3 TKO JE KORISNIK OSIGURANJA?Korisnik osiguranja je pravna ili fi zička osoba koja ima pravo na naknadu te-meljem ugovora o osiguranju ukoliko nastupi osigurani slučaj. Po jednom ugovoru o osiguranju, odnosno polici osiguranja može postojati i više kori-

snika. Ukoliko je ugovorom o osiguranju određeno više korisnika, u slučaju na-stupanja osiguranog slučaja naknada (osigurnina) se dijeli među korisnicima.

4 TKO JE OSIGURATELJ?Osiguratelj je pravna osoba koja na tr-žištu osiguranja pruža uslugu osiguranja odnosno obavlja poslove osiguranja. Po-slove osiguranja u Republici Hrvatskoj mogu obavljati društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podruž-nice stranih društva za osiguranje, koje su dobile dozvolu Agencije za obavljanje poslova osiguranja. Pojednostavljeno re-čeno, posao društva za osiguranje svodi se na primanje periodičnih uplata u obliku premije od ugovaratelja osiguranja u za-mjenu da će istima nadoknaditi potenci-jalne buduće štete na osiguranoj imovini ili životu. Tako prikupljena sredstva druš-tva za osiguranje investiraju u fi nancijske instrumente odnosno nekretnine, u skla-du s odredbama Zakona o osiguranju (NN 151/08, 87/08), od kojih će protekom vremena ostvarivati određeni prinos ovi-sno o kretanjima na novčanom tržištu odnosno tržištu kapitala.

4.2 SUDIONICI NA TRŽIŠTU OSIGURANJA


DRUŠTVO ZA OSIGURANJE

1

2

3

SUDIONICI U POSLOVIMA OSIGURANJA

UGOVARATELJ

OSIGURANIK

KORISNIK

PLAĆA

PRE

MIJ

UO

SIGU

RA

NJA

NA

KN

AD

A ŠT

ETE 1

REOSIGURATELJ

2PREMIJA

REOSIGURANJA

3UDIO

REOSIGURATELJAU ŠTETI

1

2

PON

UDA

OSI

GUR

AN

JA

DRUŠTVO ZA OSIGURANJE

1

2

3

1

2

3

SLIJED IZDAVANJA ISPRAVA U OSIGURANJU

OSOBNO

FAKSOM

POŠTOM

POLICA OSIGURANJA

LIST POKRIĆA

POTVRDA O OSIGURANJU

3

DRUŠTVO IZDAJE ISPRAVU O OSIGU

RAN

JU


5 TKO JE REOSIGURATELJ?Svaki osiguratelj (društvo za osigura-nje) ima određeni samopridržaj koji po-drazumijeva maksimalni iznos šteta koji ono može isplatiti odnosno predstavlja granicu pokrića osiguratelja.

Samopridržaj ovisi o opsegu osigura-nja, učestalosti šteta, strukturi i težini preuzetih rizika. Kako bi se zaštitio od nemogućnosti isplate šteta u slučaju nastupanja velikih, odnosno katastro-falnih šteta, osiguratelj sklapa ugovor o reosiguranju sa reosigurateljem odno-sno društvom za reosiguranje kojim dio svojih obaveza prenosi na reosiguratelja plaćajući za to reosigurateljnu premiju.

Reosiguratelj je pravna osoba koja obav-lja poslove reosiguranja. Poslove reosigu-ranja u Republici Hrvatskoj mogu obavlja-ti društva za reosiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su dobila dozvolu Agencije za obavljanje poslova reosigura-nja, pri čemu pod poslovima reosiguranja podrazumijevamo sklapanje i ispunja-vanje ugovora o reosiguranju kojima se višak rizika iznad samopridržaja druš-tva za osiguranje prenosi na društvo za reosiguranje.

Reosiguranje ne mijenja odnos između osiguratelja i ugovaratelja osiguranja (osiguranika), te ugovaratelj osiguranja najčešće ne zna niti ne mora znati da je ugovor o reosiguranju sklopljen.

Zastupnici u osiguranju odnosno obrti za zastupanje u osiguranju te posrednici u osiguranju i reosiguranju na tržištu osi-guranja nastupaju kao specijalizirani ser-vis koji povezuje ugovaratelja osiguranja i osiguratelja odnosno reosiguratelja.

6 ŠTO JE ZASTUPANJEU OSIGURANJU?Zastupanje u osiguranju podrazumije-va pokretanje, predlaganje te obavljanje poslova pripreme i zaključivanja ugovora o osiguranju u ime i za račun jednog ili više osiguratelja za proizvode osigura-nja koji međusobno ne konkuriraju. Izni-mno se zastupanje više osiguratelja u proizvodima koji međusobno konkuriraju dozvoljava na temelju pisane suglasno-sti zastupanog društva za osiguranje.

Djelatnost zastupanja u osiguranju u Republici Hrvatskoj smiju obavljati samo one pravne osobe koje su za to dobile dozvolu Agencije, a to su:


● društva za zastupanje u osiguranju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, ● banke,● Financijska agencija, ● HP-Hrvatska pošta d.d., ● društva za zastupanje u osiguranju države članice (neposredno ili preko po-družnice), te fi zičke osobe koje obavljaju gospo-darsku djelatnost pružanja usluga za-stupanja u osiguranju tj.● obrti za zastupanje u osiguranju.

7 TKO JE ZASTUPNIKU OSIGURANJU?Poslove zastupanja u osiguranju smiju obavljati samo zastupnici u osiguranju tj. fi zičke osobe koje za to posjeduju od-govarajuću dozvolu Agencije, a koju su dobile temeljem položenog ispita za obav-ljanje poslova zastupanja u osiguranju.

Zastupnik u osiguranju ne smije , u svoje ime i za svoj račun, naplaćivati premije osiguranja niti ostale iznose od ugovara-telja osiguranja.

8 ŠTO JE POSREDOVANJEU OSIGURANJU?Posredovanje u osiguranju i reosigu-

ranju podrazumijeva sljedeće aktivnosti i usluge: ● pokretanje, predlaganje ili obavljanje poslova pripreme za zaključivanje ugo-vora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju, te ● pomoć pri izvršavanju prava iz ugo-vora o osiguranju odnosno ugovora o reosiguranju, a posebno pri rješava-nju odštetnih zahtjeva naslovljenih na društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje.

9 TKO JE POSREDNIKU OSIGURANJU?Poslove posredovanja u osiguranju i reosiguranju smiju obavljati samo po-srednici u osiguranju i reosiguranju tj. one fi zičke osobe koje za to posjeduju odgovarajuću dozvolu Agencije, a koju su dobile temeljem položenog ispita za obavljanje poslova posredovanja u osi-guranju i reosiguranju.

Posrednik u osiguranju i reosiguranju poslove posredovanja u osiguranju i reo-siguranju mora obavljati tako da štiti in-terese ugovaratelja osiguranja, ugova-ratelja reosiguranja odnosno osiguranika. To je razlog zbog kojeg prilikom obavlja-


nja poslova posredovanja svoj prijedlog osiguratelja odnosno reosiguratelja kao i osigurateljnog proizvoda mora potkrijepiti odgovarajućom analizom rizika na teme-lju primjereno velikog broja ugovora osi-guranja, odnosno reosiguranju dostupnih na tržištu, koji mu omogućavaju davanje preporuka sukladno stručnim kriterijima. Isto tako, posrednik u osiguranju i reo-siguranju posreduje u svakom daljnjem kontaktu između ugovaratelja osiguranja i osiguratelja, odnosno ugovaratelja reo-siguranja i reosiguratelja.

On kroz cijelo vrijeme trajanja ugovora o osiguranju / ugovora o reosiguranju pruža pomoć ugovaratelju osiguranja / ugovaratelju reosiguranja / osiguraniku i to ne samo prije, nego i nakon nastu-panja osiguranog slučaja, te vodi računa da ugovaratelj osiguranja / ugovaratelj reosiguranja / osiguranik poduzme sve pravne radnje koje su bitne za očuvanje ili realizaciju prava temeljem ugovora o osiguranju odnosno reosiguranju.

Za razliku od poslova zastupanja u osi-guranju koje društva za zastupanje obavljaju u ime i za račun društva za osi-guranje s kojim(a) imaju sklopljen ugo-

vor o zastupanju u osiguranju, društva za posredovanje u osiguranju i reosigu-ranju, odnosno posrednici u prvom redu djeluju u najboljem interesu ugovaratelja osiguranja / ugovaratelja reosiguranja / osiguranika na način da u skladu s željama i mogućnostima ugovaratelja predlažu “najbolji” osigurateljni proizvod temeljem analize svih osigurateljnih pro-izvoda koji se nude na tržištu.

10 OBVEZA ZASTUPNIKA UOSIGURANJU / POSREDNIKA UOSIGURANJU I REOSIGURANJUO PRUŽANJU INFORMACIJAZastupnik u osiguranju / posrednik u osi-guranju i reosiguranju dužni su prije skla-panja ugovora o osiguranju ili ugovora o reosiguranju, kao i pri izmjenama i dopu-nama ili obnavljanju ugovora dati ugova-ratelju osiguranja sljedeće podatke:● ime i prezime te adresu,● registar u kojem je prijavljen i način njegove provjere,● društvo za zastupanje / posredovanje u osiguranju i reosiguranju u kojem radi,● nazive tvrtki društava za osiguranje / društava za reosiguranje s kojima ima sklopljen ugovor,● podatak o izvansudskom postupku


rješavanja sporova između osiguranika / ugovaratelja osiguranja / ugovaratelja reosiguranja, / potrošača i društva za osiguranje / društva za reosiguranje /

ponuditelja usluga osiguranja / ponu-ditelja usluga reosiguranja, odnosno o internom postupku rješavanja pritužbi osiguranika.

4.3 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE

Društvima za osiguranje je prema Za-konu o osiguranju (NN 151/05, 87/08) dozvoljeno udružiti se u neki od oblika udruženja osiguravatelja na način ko-jim se ne ograničava načelo slobodnog tržišnog natjecanja, tj. konkurencije u djelatnosti osiguranja. Jedan od takvih oblika udruživanja je Hrvatski ured za osiguranje.

Hrvatski ured za osiguranje (dalje u tekstu: HUO) je pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osoba-ma predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Osim toga, HUO obavlja slje-deće poslove:● poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđe-ne međunarodnim sporazumima o osi-guranju vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama,

● poslove predstavljanja i zastupanja interesa društava za osiguranje u me-đunarodnim institucijama,● poslove u vezi s uvjetima i cjenicima obveznih osiguranja,● poslove vođenja Garancijskog fonda,● poslove statistike osiguranja,● poslove rješavanja pritužbi osigura-nika odnosno oštećenih osoba,● poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja (potrošača) i društava za osiguranje (ponuditelja usluga osiguranja), kao primjerice, Cen-tar za mirenje, pravobraniteljstvo za područje osiguranja.

Osiguratelji koji obavljaju poslove ob-veznih osiguranja u prometu defi nirane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) obavezni su člano-vi HUO-a.


4.3.1 INFORMACIJSKI CENTAR

Informacijski centar osnovan je pri HUO-u kako bi se povećala učinkovitost u ostvarivanju odštetnih zahtjeva temeljem šteta nastalih u prometnim nezgodama upotrebom vozila na teritoriju Republike Hrvatske i na teritoriju zemalja država članica Sustava zelene karte osiguranja (Europska Unija, Island, Norveška, Lih-tenštajn, Andora, Švicarska i Rusija).

Osnovni zadaci Informacijskog centra su:1 prikupljanje podataka i vođenje regi-

stra podataka,2 omogućavanje uvida u prikupljene

podatke odnosno registar podataka,3 pružanje pomoći oštećenim osoba-

ma pri prikupljanju podataka iz registra odnosno prikupljanju podataka iz regi-stara informacijskih centara drugih dr-žava članica Europske unije.

Podaci koji ulaze u Registar Informacijskog centra redovno se prikupljaju od društava za osiguranje ili iz evidencije registriranih vozila. Registar sadrži podatke o:● registarskim oznakama, vrstama, markama, tipovima te brojevima šasija vozila registriranih u Republici Hrvatskoj,

● brojevima polica osiguranja od auto-mobilske odgovornosti za vozila regi-strirana u Republici Hrvatskoj,● datumima prestanka važenja osigura-teljnog pokrića na temelju ugovora o osi-guranju od automobilske odgovornosti,● nazivima i sjedištima društava za osiguranje koja pružaju osigurateljno pokriće na temelju polica osiguranja od automobilske odgovornosti,● imenu i prezimenu (nazivu), datumu rođenja, stalnom i privremenom prebi-valištu osiguranika,● imenima i adresama odnosno sjedišti-ma ovlaštenih predstavnika koje su ime-novala društva za osiguranje iz Republike Hrvatske u drugim državama članicama Europske unije,● popisu vlasnika vozila koja su u Re-publici Hrvatskoj izuzeta od obveze osi-guranja od automobilske odgovornosti.

Informacijski centar mora svim ošteće-nim osobama te drugim sudionicima bilo koje prometne nezgode omogućiti uvid u podatke i korištenje podataka u skladu sa Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05).


4.3.2 GARANCIJSKI FOND

Garancijski fond predstavlja imovinu HUO-a namijenjenu izvršenju obveza po osnovi šteta nastalih na teritoriju ili izvan teritorija Republike Hrvatske od nepo-znatih odnosno neosiguranih vozila ili vozila koja su osigurana kod društava

za osiguranje u stečaju, šteta od vozila inozemnih registarskih oznaka nastalih na teritoriju Republike Hrvatske i sl. HUO ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu u visini izno-sa štete, kamata i troškova.

4.4 UDRUŽENJE OSIGURATELJA PRI HGK

Udruženje osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je 1994. s ciljem:● zaštite, zastupanja i promicanja za-jedničkih interesa članica udruženja, tj. društava za osiguranje / društava za reosiguranje registriranih u Republici Hrvatskoj, pred tijelima vlasti i drugim organizacijama, ● poticanja razvoja i unapređenja hr-vatskog tržišta osiguranja te

● širenja i podizanja kulture osiguranja u skladu s općim značajem društvene i gospodarske funkcije osiguranja.

U okviru Udruženja djeluju Odbor za ži-votna osiguranja, Odbor za zdravstvena osiguranja, Odbor za neživotna osigura-nja, Odbor za pravna pitanja i zakonodav-stvo te Odbor za računovodstvo i fi nancije čiji je zadatak rješavati tekuća pitanja u obavljanju osigurateljne djelatnosti.1

1 Hrvatska gospodarska komora, Udruženja osiguratelja, www.hgk.hr


NEŽIVOTNA OSIGURANJA SE DIJELE NA SLJEDEĆE VRSTE

ŽIVOTNA OSIGURANJA SE DIJELE NA SLJEDEĆE VRSTE

OSIGURANJEOD NEZGODE

ZDRAVSTVENOOSIGURANJE

OSIGURANJECESTOVNIH VOZILA

ŽIVOTNOOSIGURANJE

RENTNOOSIGURANJE

DODATNAOSIGURANJA

ŽIVOTNOG OSIGURANJA

OSIGURANJEROBE U PRIJEVOZU

OSIGURANJEOD POŽARA I

ELEMENTARNIH ŠTETA

OSTALAOSIGURANJA IMOVINE

OSIGURANJETRAČNIH VOZILA

OSIGURANJEZRAČNIH LETJELICA

OSIGURANJEPLOVILA

OSIGURANJEOD ODGOVORNOSTI

ZA UPOTREBUMOTORNIH VOZILA


ZA UPOTREBUZRAČNIH LETJELICA


ZA UPOTREBUPLOVILA

OSTALAOSIGURANJA

OD ODGOVORNOSTI

OSIGURANJEKREDITA

OSIGURANJEJAMSTAVA

OSIGURANJERAZNIH FINANCIJSKIH

GUBITAKA

OSIGURANJETROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE

PUTNOOSIGURANJE

ŽIVOTNO IRENTNO OSIGURANJEVEZANO ZA JEDINICE

INVESTICIJSKIH FONDOVA

OSTALA ŽIVOTNA OSIGURANJA1 TONTINE 2 OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM

3 OSIGURANJE U SLUČAJU VJENČANJA4 OSIGURANJE U SLUČAJU ROĐENJA


4.5 OSIGURATELJNI PROIZVODI

Kao što je već ranije spomenuto, poslo-vi osiguranja dijele se u dvije temeljne skupine – životna osiguranja i neživotna osiguranja. Unutar svake skupine grupi-

ranjem sličnih ili istih rizika u podskupi-ne dobivamo pojedine vrste osiguranja, koje se dalje dijele obzirom na pojedine rizike unutar te vrste osiguranja.

4.5.1 SKUPINA ŽIVOTNIH OSIGURANJA

ŠTO JEŽIVOTNO

OSIGURANJE?

UGOVARATELJ OSIGURANJA?

KORISNIK OSIGURANJA?OSIGURANIK?

Životno osiguranje može se defi nirati kao dugoročno osiguranje u kojem isplata ugovorene svote ovisi o vr-sti police, odnosno osigura-nom riziku.

Osoba koja sklapa životno osiguranje naziva se ugo-varatelj osiguranja, osoba u čiju se korist sklapa osi-guranje naziva se korisnik osiguranja, a osoba o čijem doživljenju ili smrti ovisi isplata osigurane svote na-ziva se osiguranik.

Ugovaratelj osiguranja i osi-guranik mogu i ne moraju biti ista osoba. Ukoliko se ugovara polica životnog osi-guranja za slučaj smrti neke treće osobe, za sklapanje ugovora je nužna pisana su-glasnost te osobe.

1 2 3

OBRATITEPAŽNJU!


4.5.1.1 ŽIVOTNO OSIGURANJE

U praksi najčešće susrećemo sljedeće vrste ugovora životnog osiguranja:1 mješovito osiguranje2 osiguranje za slučaj smrti (riziko)3 osiguranje za slučaj doživljenja

1 MJEŠOVITO OSIGURANJEKod police osiguranja za slučaj smrti i doživljenja, tzv. mješovito osiguranje, osigurana se svota isplaćuje korisniku ili korisnicima osiguranja ako osigu-ranik umre za vrijeme trajanja osigu-ranja ili na kraju ugovorenog trajanja osiguranja ako je osiguranik na životu.

2 OSIGURANJE ZA SLUČAJSMRTI RIZIKOAko je sklopljena polica osiguranja za slučaj smrti, tzv. riziko polica, osigu-rana se svota korisniku ili korisnicima isplaćuje samo u slučaju smrti osigu-ranika za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju. Ukoliko osiguranik doživi rok na koji je sklopljena takva polica ili umre nakon datuma naznačenog na polici kao datuma isteka osiguranja, uplaćenu

premiju zadržava osiguratelj. Osiguranik može biti svaka osoba od navršene če-trnaeste godine života. Osobe koje nisu potpuno zdrave ili su starije od uobiča-jene starosne granice za sklapanje ugo-vora o osiguranju od šezdestpet godina mogu se osigurati na temelju posebnih uvjeta za osiguranje od povećanih rizika.

3 OSIGURANJE ZA SLUČAJDOŽIVLJENJAKod police za slučaj doživljenja osigu-rana se svota isplaćuje samo u slučaju da osiguranik doživi istek ugovorenog roka. Ukoliko osiguranik umre za trajanja ugovora o osiguranju korisnik odnosno korisnici police osiguranja nemaju pravo na isplatu ugovorene svote. U praksi se ova vrsta životnog osiguranja najčešće ugovara u kombinaciji s povratom upla-ćene premije za slučaj smrti.

Visina premije kod životnih osiguranja ovi-si prije svega o osiguranom riziku odnosno rizicima, pristupnoj dobi, spolu, zdravstve-nom stanju i zanimanju osiguranika.

27TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 2222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222222277777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777T ŽTRŽITRŽITRRŽRŽŽRŽŽŽŽTRŽTRŽIŽŽŽŽŽŽŽRŽIŽŽŽTRŽŽTRŽRŽIŽTRŽŽŽIŽTRŽŽIRŽIŽTRŽITRŽŽŽRRŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽTRŽTRŽTRŽTRŽRŽIŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽTRŽIRTRŽIŽŽŽŽŽŽŽŽTTTTTTTTRRRRŽIRŽŽŽŽŽIITTTTTRŽTTTTRTTTRRRRRŽRRŽŽŽŽŽŽIITTTTTTTTTRŽTTTRTRRRRRRRRRRRŽŽŽŽŽŽŽŽITTTTTTTTTRŽTTRŽITRTRŽIRŽRŽITRŽTRŽTRŽRRTRŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽIIIIITTTTTTRŽTRŽTRŽTTRŽRŽITRŽIRŽIRTRŽITRŽIRŽITRŽŽŽTRŽITRŽIITTTTTTTTRŽITRŽITTRTRTRŽIRŽIŽTRŽIŽITTTRŽITTRŽTTTRTRTRTRRŽRŽITRŽITTRTRTRRTRRŽIŽŽTTTTRTRTRTRŽŽTRTRRTRŽŽTRŽITRŽTTRTTRRRRŽŽIITTTTRTRRŽRŽŽŽŽITTRTTRTRRRRTRŽŽŽŽŽŽIIITTRRRRRŽŽŽŽŽTRŽIRŽRŽITRŽIIITTTTTRRRŽŽŽŽŽITRŽRRRŽŽŽŽŽŽŽTTRŽRŽŽŽŽŽIŠŠŠTŠTŠŠŠŠTŠTŠŠŠTEŠTEŠTEŠTŠŠTETŠTŠTEŠTŠTEŠTŠTŠTTEŠŠTEŠŠŠTEŠTŠTŠTŠTEŠTEŠTEŠŠTEŠ EŠTEŠTŠTEŠTEŠTŠTEŠTEEEŠTEŠŠTETETETETEŠTEŠTEŠTETTTETEEETTTTTETEEEEETEEEŠŠTTETTTŠTEEEEEEŠŠŠŠŠTTTTTEEEŠTEŠŠTEŠŠŠŠŠŠŠŠŠTEŠTETTTTTTEEEEEŠŠTEŠTŠŠŠTŠTŠŠŠŠŠTTTTTEEEEEEŠTEŠŠTEŠTEŠŠTEŠŠTEŠTŠTŠTTTTTTTTTTTTEEEEEEEEEŠTE ŠTEŠTŠTETTETTTTTTEEETETEEEŠTŠŠTE ŠTEŠTEŠTŠTŠTŠTŠTTTEEEŠTEŠTEŠTTTTEŠTE ETE ŠŠŠŠŠTTEŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTE ŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTETE ŠŠŠŠŠŠŠŠTETTTEŠTEŠŠŠŠŠŠŠTTEEŠŠTTE TET OSOSIGOSIGOSOOSOSOSIGOSIGOSIGOOSOSIGOSIGSSOSOSIGSSSIGOSIGOSIGOSIGIGGOOOSOSOSOSOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSOSOSSOSIGOSSIGSOSIGSIGSIGS GGOOSSSSSSIIGOSIGGSSSSIIIIIIGGSIGGGGSIGGGOSOSSSSSSSSSIIGIGGGGGGGGGSIGIGOOOSSSSSIGIGGGOSIGGIGGGSIGOSIGGOOOOOOSSSSSSSIIIGOSIGSIGOSIGOSIGOSIGOOOOOOSSSSSSIIIOSIGOSIGOSIGOSIGSIGOSIGOSIGOOOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSSSSSIIOSIOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOOSIGOSOOSOOOSOSOOOOSIGSSSSSSSSIGSOSIGOSIGOSOSOSIGOSIGOSIGOSIGOSSSSOSIGOSSSIGOSIGOOSISIGGSISIIGGSIGS GSIGSIGOSIGIIGGGIGOSSSIIIIIIGGGGGSSIGIIIIGGGGGIGOSSIGGGGGGGUUUUUURUURAURANRANRRRRRARANRRANRANANANAAAAAANANANANANANNNNNNNNNNNNNNURANUURUUURAURANURURAURARRANRRRRARRRRRRANANAANAAAAAANANAANNNNNNNNNNNNNNURANURANURAUUURANURANURANURAURAURAURANRARARRRRRRANAANAAAANAAAANNNNNNNNNNURANURANURANURANURUURURANURRANURANRRRRRAAANAAAAAAAAAAAANNNNNNANNURAURAURURANURANRRRAANAAAAAAAAANNNNNNNNURAURUURAURARRAAANAAANAAAANNNNNNURANURURANRRRRAAAAAAAAAANANNNNNNNRRRRRANAAAAAANNNNUURAURANRRURAURANAANNNNNNURURANANAANNNNNNNNNNUURARARAURANNNNNNNNNNNNANNNNNNURAAAURANNNUUURAAAAANNNNNUUURRAURAURAURAAAANNNNUUUUUUU AAAAAANNNUUUUUUUU AANJJJJJAJAJJAJJAAJAAAAAAJAAAAAAJAJJJJJJAAAAAAAAAAAJAJJJJJAAAAAAAAAAJAJAJAAAJJAJAJAJAJJAJJJAJAAAAAAAAAAJJJJJJJAAAAAAAAAJJJJAJAJJJAJAAAAAJAJJJJJJAAAAAAAAJJJJJAAAAAAAJJJAJJJJJJAAAAAAAAAAAJJJJJJJAJJJAAAAAAAAAAAAAAAJJJJJJJJJJAAAAJAAAAAAAAAAJAJAJAJAJAJJAJAJAJAAAAAAAAAJAAAAAAAAAJAAAAJAJAAJAJAJAAAJA PRIRPRIPRPRPRPRIPPPPPRRRPRRPRPRRRRRRRPRIRRIRRIPRIPRIIRIRRRIRRPRIRRIRRRRRRPRIRPRIRPRIRPRPPRPPPPPPRPRIRRPRRRRPRRIRRIPRIRPRIPRIIRRIRRIRRIRRIRRRIRRRRRRRRPRIRPRIRPRIRPRIPPRPRPRIRPPRRPRRRRRIPRIRRRRRIRPRIRRRRIRRRRRPPRIRPRIRPRPRPRIRPRIRPRPRRRIRRIIRIRRRRRRRRIRRRIRPRIPRIRPRIRPPPPRRRRRIIRIRPRIRIRRPRIRRIRRRRRRPRIPPPPPPPRRRRIRPRIPRIIRPRIRRRPRPPPPPRRIRRIPRIIRIIPRIRRRIRPPRPRPPRRRIIRIIPPPPRPRPRRIRPRRIIIRIRIRRPPPPRPRRRRRRRIIIIRRRRRRPPPRRRIIIIRIRRRRRRRPPPPPPRRRRRRPRIIIRRRRRRRIRRRPPPRRRRRRRIIIIRRRRPRIRRIIIRRPPPPPPPPPPRRIIIRRRRPPPPPPPPPPPPPRRRRRRIRRRRPPPPPPPPPPPPRRRRRRRRRR RRRRUČNUČNUČNUČČUČNUČNUČNUČNUČNČUČNIČNČČČČNČNČČNČNNČNČUČNUČNIUČNUČNIUČNIUČNIČUČNIUČNIUČUČNIUČNUČNIUČNČČČČČČČNČNČUČNČNIUČNUČNIČNUČNUČNUČNIČNIUUČNIUČNUČNUČNČČČČČUČČČČČUČČNNČUČNIUČNČNIUČNIČNUČNIUČNIUČNIČNIUUUČNIUČNUČNIČČČČČČČČČČČČČUČNNUČNIUČNUČNNNČNNIUČNIUČNIUČNIUUČNIUČNČČČČČČČČČČČČČNNIUČNNIUČNČNUČNIUČNČNIUČNIUČNIUČUČUČNIČČČČČČČČNIČNČNIUČNINIIČNIUČUČNUČNUUČUČNUČNIČNIUČNNNNNNUČNIIINIUUUČNUČNUČNIUČNNNNIUČNINIUUČNUČNUUUČNČNIUČNIUČNNNNNNIIIUUUUČČČUČNNUČNNNNUČNIIUUČNČČČČČNUČNINNNUČNIUUČČČNČČNUČNNNNINNNUUUČUUUČČNNNNUUUUUUUUČNČČČČNNUUUUUČČČČČNIČNIČČNNUČNUČNIUČČČČČUČNNČNNNNČNIUUUUČČČNNNIUUUČUUUUČUČČUČUČNNČNIUČNIUUUUUUČNUUUUČČČNINNNNNUČNIIUUUUČNUUUUČČNNNNNUUUUUUUČČČČČNNNNIUČNIIIIUUUUUUČČČČNNNNNIIIIIUUUUUUUČČČNNNNNNNNNNIIIIIKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

Osnovna svrha životnog osiguranja je pružanje zaštite, odnosno stvaranje fi nancijske sigurnosti pojedincu i njegovoj obitelji od opasnosti koje mu mogu ugroziti život.


Ukoliko ugovaratelj osiguranja iz bilo kojeg razloga više ne može ili ne želi plaćati ugovorenu premiju, na raspo-laganju ima 2 mogućnosti:

1 OTKUPslučaj kada ugovor o osiguranju pre-staje vrijediti, odnosno prekida se, a osiguratelj ugovaratelju isplaćuje otku-pnu vrijednost police, odnosno samo dio prethodno uplaćenih sredstava, u skladu s tablicama otkupne vrijednosti. Pravo na otkup police ugovaratelj osigu-ranja u pravilu ima ukoliko je uplatio naj-manje tri (3) godišnje premije, no osigu-ratelj može ponuditi i kraći rok, sukladno tablicama otkupnih vrijednosti.

2 KAPITALIZACIJAslučaj kada ugovor o osiguranju i dalje ostaje na snazi, odnosno osiguratelj je

u obvezi isplatiti smanjenu ugovorenu svotu ukoliko nastupi osigurani slučaj, a sukladno tablicama kapitaliziranih iznosa.

Tablice otkupnih vrijednosti i tablice kapitaliziranih iznosa se ugovaratelju osiguranja obavezno daju pri sklapanju ugovora o osiguranju.

Polica životnog osiguranja može poslu-žiti i kao instrument osiguranja naplate kredita. U tom se slučaju polica vinkulira u korist banke, odnosno pravo na ispla-tu osigurnine ustupa se banci u skladu s izjavom o vinkulaciji.

Jedna osoba može sklopiti više ugovora o životnom osiguranju kod jednog ili više osiguratelja. Pritom korisnik ima pravo na isplatu temeljem svake od njih u skladu sa sklopljenim ugovorom o osiguranju.


4.5.1.2 RENTNO OSIGURANJE

4.5.1.3 ŽIVOTNO I RENTNO OSIGURANJE VEZANO UZJEDINICE INVESTICIJSKIH FONDOVA

Sklapanjem police rentnog osiguranja, osiguranik ima pravo na isplatu odre-đenih periodičnih (mjesečnih, kvar-talnih odnosno godišnjih) iznosa kroz određeno razdoblje ili doživotno, ovi-sno o vrsti police. Visina rente unapri-jed je određena ugovorom, a može biti

jednaka u svakom razdoblju, rastuća ili padajuća. Početak isplate rente može početi nakon potpune uplate premije odmah ili po proteku vremena utvrđe-nog ugovorom. Taj se oblik osiguranja najčešće sklapa kao dopuna mirovini osiguranika.

Kod životnog i rentnog osiguranja ve-zanog uz jedinice investicijskih fondo-va, odnosno tzv. unit –linked proizvoda ili fond polica, ugovaratelj osiguranja sam snosi rizik ulaganja, a visina ugo-vorene svote ovisi o kretanju cijene vri-jednosnica, odnosno udjela investicij-skog fonda na tržištu kapitala. Prilikom sklapanja takvih ugovora osiguratelj je

dužan ugovaratelja osiguranja pisano obavijestiti i o prospektu fonda, a naro-čito o strukturi ulaganja.

Osnovna svrha životnog osiguranja je pružanje zaštite, odnosno stvaranje fi -nancijske sigurnosti pojedincu i njego-voj obitelji od opasnosti koje mu mogu ugroziti život.


4.5.2.1 OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU

Od neživotnih osiguranja obvezna su slje-deća osiguranja u prometu (regulirano posebnim zakonom - Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, NN 151/05):● osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja, ● osiguranje vlasnika / korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene tre-ćim osobama, ● osiguranje zračnog prijevoznika / operatora zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima, ● osiguranje vlasnika / korisnika brodi-ce na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, dok su ostala osiguranja iz skupine ne-životnih osiguranja dobrovoljna.

Od obveznih osiguranja u prometu, naj-zastupljenije je osiguranje vlasnika / korisnika vozila od odgovornosti za šte-te nanesene trećim osobama, tzv. osi-guranje od automobilske odgovornosti. Vlasnik vozila dužan je sklopiti policu

osiguranja na temelju koje je osigurava-telj obvezan nadoknaditi štetu ako je pri uporabi vozila došlo do tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe, uništenja odnosno oštećenja stvari, osim ako je došlo do štete na stvarima koje je vlasnik vozila primio radi prijevoza.

Od 1. siječnja 2008. prestankom važenja odredbi članka 68. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) za-počela je liberalizacija na tržištu ob-veznih osiguranja u prometu. Odredbe članka 68. Zakona o obveznim osigura-njima u prometu (NN 151/05) do početka liberalizacije obveznih osiguranja u pro-metu obvezivale su društva za osiguranje koja se bave poslovima obveznih osigura-nja u prometu, da zajedno donesu uvjete osiguranja i premijski sustav s jedinstve-nim osnovicama funkcionalne premije, uz prethodno odobrenje Agencije. Liberali-zacijom obveznih osiguranja u prometu društvima za osiguranje omogućeno je samostalno određivanje novih cjenika i uvjeta osiguranja pod utjecajem ponu-

4.5.2 SKUPINA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA


de i potražnje, odnosno prema tržišnim uvjetima, pri čemu je uloga Agencije, kao nadzornog tijela provjeriti usklađenost tako formiranih tarifa, odnosno cjenika premija sa zakonskim propisima, aktuar-skim načelima i pravilima struke.

Prema Analizi tržišta obveznog osigu-ranja od automobilske odgovornosti u RH izrađenoj u Hrvatskom aktuarskom društvu u srpnju 2007., premije osigu-ranja za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, na razini djelatnosti osigura-nja, posljednjih su godina niže od iznosa potrebnog za pokriće obveza odnosno isplatu šteta, što dovodi do zaključka da trenutno nema prostora za značajno snižavanje premije osiguranja. Premda bi, u budućim razdobljima društva za osiguranje mogla po uzoru na razvije-na zapadnoeuropska tržišta osiguranja, povećati broj kriterija o kojima ovisi visi-na premije, što bi rezultiralo različitom premijom za različite kategorije osigu-ranika, koje bi primjerice ovisile o dobi, spolu, učestalosti šteta i sl.2

Svaki vozač koji vozilom inozemne regi-starske oznake ulazi na teritorij Republike Hrvatske, odnosno vozač s registarskom oznakom Republike Hrvatske na inozemni teritorij, mora imati valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koje vrijedi na teritoriju Eu-ropske unije ili neki drugi dokaz o postoja-nju takva osiguranja. U tu se svrhu uobi-čajeno koristi “Zelena karta osiguranja”.

2 Hrvatska agencija za nadzor fi nancijskih usluga: Godišnje izvješće 2007., str. 54

PRIKAZ ZELENE KARTE OSIGURANJA


4.5.2.2 OSIGURANJE IMOVINE

Policu osiguranja imovine može sklopiti svaka osoba odnosno može se sklopiti u korist svake osobe koja ima oprav-dani interes na predmetu osigura-nja koja će nastupanjem osiguranog slučaja pretrpjeti određeni materijalni gubitak.

Kod osiguranja imovine iznos osigurni-ne ne može biti veći od iznosa nastale štete. Iznimno, kod osiguranja usje-va, plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubira-nja, ako nije drugačije ugovoreno.

Kada je vrijednost osigurane stvari u trenutku nastupanja osiguranog sluča-ja veća od osigurane svote dolazi do podosiguranja. Ukoliko razlika između vrijednosti osigurane stvari i osigura-ne svote nije značajna za utvrđivanje iznosa osigurnine, osiguratelj je dužan isplatiti potpunu osigurninu. U protiv-nom se osigurnina smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku nastupanja osiguranog slučaja.

Nadosiguranje je slučaj suprotan po-dosiguranju, odnosno nastaje u slu-čaju kada je osigurana svota veća od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. Ukoliko je do nadosiguranja došlo za trajanja ugovora o osigura-nju, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajuće sniženje osiguranog iznosa, odnosno premije, počevši od dana kada je svoj zahtjev za sniženje priopćila drugoj strani. U slučaju da je nadosiguranje sklopljeno s ciljem pri-jevare, druga ugovorna strana može zahtijevati poništenje takvog ugovora o osiguranju.

Ukoliko je neka imovina osigurana od istog rizika pod istim uvjetima osigu-ranja kod više osiguratelja (višestruko osiguranje), s time da ugovori nisu sklo-pljeni s namjerom prijevare, u slučaju nastupanja osiguranog slučaja ugo-varatelj ima pravo na isplatu po samo jednom ugovoru, odnosno po svakome od njih, ali naknada za štetu ne smije prijeći vrijednost štete odnosno ugovo-rene svote.

33TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333TRŽTTTTRŽTRTRTRRŽŽRTTRŽITTRŽTTTRŽTRŽITRRTRRŽTRŽRŽIŽŽŽŽŽŽŽTRŽTRŽRŽIITRŽITTTRŽTRŽTRŽTRŽITRRŽRTRŽŽŽŽŽIŽŽŽRŽIŽŽIŽRŽIRŽITRŽTRTRŽIRŽITRTRTRRŽRŽŽŽŽŽŽŽŽRŽŽRŽRŽIRŽITRTRŽTRŽRRŽŽŽŽRŽIŽŽŽŽŽTRŽIRŽITRŽRŽTRŽŽŽŽŽŽŽŽTRŽTRŽITRŽITTTRŽTTTTRRRRRRRTRRRRRRŽTRŽTRŽRŽRŽŽŽRŽŽŽŽRŽRŽIITRŽITRŽTTTRŽTTTTTTTRRRRRRRRRRRŽTRŽŽTRŽŽŽŽŽŽTRŽRŽITRŽIŽITRŽITTTTTTTRRRRRTRRTRRRŽŽŽŽŽŽTRŽŽRŽIŽITTTTTTTTRTTRTTRTTRRRRTRRŽŽŽŽŽŽŽIŽITTTTTTTTRTTTTTRRRRRRŽŽŽŽŽŽIŽIŽITTTTTTTRŽTTTRTRTRRRRRRRRRŽŽIŽŽŽŽIŽIŽIIŽIIŽITTTTTTTTTTRRRRTRRRRRRRŽŽŽŽŽIŽŽIŽITTTTTTTTTRRRRRRTRRRRŽŽIŽŽŽŽŽITTTTTTTRŽIRRRRRTRRŽŽŽŽIITRTRTTTTTRRRRRRRRŽŽŽTTTTTRTTRRRRRRRŽŽŽŽŽITTTTTRTTRRRTRRRTRRRŽŽŽŽIIITTTRRTRRRRŽŽŽŽITTTTTTTRRRRRŽTTTTTTTTTTRRRRRRRRŽŽITTTTTTTTTRRRRRRRRŽŽŽIIITTTTTTTTTTRRRRRRŽIITTTTTTRRRRRRRŽIIŠŠŠŠŠŠTŠTŠŠŠTETETETŠTŠTŠTŠTE ŠŠTŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTŠŠTTTETEŠTŠTETETETEŠTETEETEŠTEŠŠŠŠŠŠTŠŠŠŠTEŠTŠTŠTŠTEŠTETEŠŠŠŠTŠTŠŠTŠŠŠTŠTEŠTŠTEŠTEŠTETEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTETETETEŠTŠTTŠTETEŠŠTŠŠŠŠŠŠŠTŠTŠTTEŠTEŠTEŠTETEŠTEŠŠŠŠŠTTTŠTŠTTEEŠTETEŠTŠŠŠŠTŠTTŠTŠTŠTEEEEEE EEEŠTEŠTEŠŠŠŠŠTTTEŠTEEŠTEEEEŠTEEEEŠTE ŠTEŠŠŠTETEŠTEŠTEEEŠTEŠTEŠŠŠŠŠŠTETŠTŠTEEŠTEŠŠTEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTŠTTŠTEEEEEEŠŠŠŠŠTTTTTTEEEEEEŠŠŠŠŠŠTTTTTTTTTEEŠTEŠTEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTEEEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTŠTETEEEEEŠTEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠTE TEŠTEEEEŠTE ETEŠŠŠŠŠŠŠŠTTŠTEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTEEŠTEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠTŠTTTTEEEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTEEEEEEEŠŠŠŠŠTTTTTTEEEEEŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTTTTEEŠŠŠŠŠTTTTTTTEEE OSOSSIGSSOSIOSIOSISIGOSIIGSIGGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSOSOSIGOSISISSSSIGSOSSIGSIGOSIGSISISIGSIGIGOSIGOSIGOSIGGOSIGOSIGOSOSIGOSOSSISIGSISIGSIGOSIGSIGGIGOSIGOSIGOOOOOOOOSIOSOSOOOSSOSIGSSOSIGSIOSISOSOSSIGGIGGGGOSIGGIGOSIGGOSIGOOOOOOOSIGOSOOSOOSOOSSOSSSIGOSISIIGOSIGGGOSIGGGGSIGOSIGOSIOSOSOOOOOSSSSSSSSSSIGOSIGOSIGGGGGOOSIOOSIGOOSIGOOOOOOSISSSSSSSSSIGOSOSIIOSIIGGGGOSIGGGGOOOOOSIGOOOSOSIGSSSOSISSIGSISISIGGGGGGOSIGOOOOOOOSSSISSSSSIGIOSIIIGGGOOOOOSSSSSSSSIGGGGGOOOOOOOSIGSSSSSSISIGSIGIGGGSIGGOSIGOOOOSOOSSSSSSSSSSIOSIGGGOOOOOOSIGOOSIGSOSSSSIIIIGGGOOOOOOOOOOSIGSSSSIIIGGOOOOSIOSIOOOOOOOOSSSSSSSSSSIIIGGGOSOOOOOOOOOSSSSSSSIIIIGGGGOOOOOOSIGOOOOSSSSSSIGIIIGGGOOOOOOOOOOOOOSSSSIIIGGOSOOOOOOSOSSSSSSSIIIGGGOOOOOOOOSSSSSSSSSSSIGGGGGGOOOOOOOSSSSSIIIGGGGGGGUUUUUURANURUUUURURARRANRRRRRRRANRRARRANRANAANANANANANANANRAANAAAANANRANNNNRANRANURANANANNANUUUUUUUUUURRRRRANRRRRRRRRANAANRANURANANANRANRAAANANANANANRANANRANANRANRANUUUURURUUUURRANRRRRRRRRANRANRANANAAANAARANNNNNNANNANNNANANUUUUUUUUURRRRRRRRARAANAAAAAAANNNANNNNNNANNNNUUURUUUUURRRRRRRRRAANAANANAANNNNNNNUUUUUUURRRRRRRRRANAARANAANNNANNANNNRANRANNUUUUUUUURRRRRANRRAAAAAAAANNNNNRANNUURUUUUURRRRRRRRRANRAAAAARAAAANNNNUUUUUURRRARRRRRAAAAAAAANNANNNNNUUUUUURRRRRRAAANAAAAAAANNNNNUUUUUUUURRRRRRRRRAAAAANNNUUUUUURRRRRRRAANANNNNUUUURUURRRRRRRRAAANNANNUUUUUUURRRRRRARAAANUUURRRRRARANUUUUURRRRRRAAAAUUUUURRRRRRRRRRAAAAANJJJAJJJJJJJJJAAJAJAJAAAJAJAJAAAAJAAJJJJAJJJJJJJAAAAAJAJAJAAJAJAJAJJJJAJJJJAJJJAAAJAJAJAAAJAJJJJJJAJAJJJJAAJAJAAAJAJJAJJJJJJAJJJAAJAJAJAJAAJJAJJJJJJAAJAJAAAJAJAJAJAJAJJAJJJJJJJAAAAAAJAJJAJJJJJJAAAJAJJJJJJJAAAAJJJAJAJJAAAAAAAJJJAJAAAJJAJJAAAAAJJJJAJJAAJJJJJAAJJJJJAAJJAJJJAAAJJJJJAAAAA PRIRPPRIRPRIRPPRPRPRIPRIRPRPRPPRIRPRIRRIRPRRPRRRPRIRPRIRPRIRPRIRPRIRRIRPRIIRIPRIRRRRRRRPRIRPRIRPRIRIRRRPRIRPPRIRPRPRIPRIRPRPRIRPRIPRIRPRPRIRRPRIRPRRRRRPRPRIIIPRIPRIRRRIRPRIRRRRPRPRIRPPRIRPRIRPRIRPRRRIRRRRRRRIPRIIRIRRPRIRRRRRIRRRIRPRIPRPRIRPRIRPRRRIRRPRRPRIIPRIRRIRPRIRIRRRRIRRPRIRPRPRRPRIRRIRRIRRRIRPRIRRRRPRIRRRPRIRPRIRRPRRRIRPRIRPRIRRRRIRRIRPRIRRPRIRPPRRRPRIRRRIRRRPRPRIRPRIRPRRRIIPRIRRRRRRPRRRRRIRRRPPRRRIIRIRRRIRRPRIRPRPPPPRRRRRIIRRRRIRRIRPRIRPRRIRRRRRRRRIRIRRRRRRPRIRRRRIRRPRPRRRRRR RRRRRPPPRIIRRRRPPPRRRIIRRRRRRPRRRIRRRRRRUČUČNINUČNIUUČNIUČNNUČNIUČNIČNIČNUČNNUČNIUČNNUČNIČNČNUČNNNČUČNIUČNIČNIUČNIUUČNUUČNIUČNIUČNUČNIUČNUČNIUČNIUČNUČNČNČNIČUČUČNNIUČNNNNNČNIČNIUČNIUČNIUČNUČNUČNIUČNUČNIUUČNIUČNIUČNIUČNČČUČNČČČČNČNIČNUČNINČNIUČNIUČNUČNIUČNIČUČNUČNIUČNIČNČNČNIČNIČNIČČNČNUČNIIUČNIUČNUČNIUČUČČUČNIUČNIUČNČNIČNČČČNIČNČUUČNUČNIUČNIČČČČNUČNNČNIČNNNČNNIČNIČNIČNIUUČNIČČNNNČNIUČNINNNIČNIČNIUČNIUČUUČNIUČNUUČNUUČNIUČNČNIČNIČČČNNNNNNNIUČNIUUČNUČNIUUČNIUUČNČUČČNČČNIČNIČNINNNČNINIUUČČČUČNIČNINČNNNNNNNUČNIIUČNIUČNUČNUUUUUČNIUČČČČČNČČNNNNNINIUČUUČNIČČČČČNNNNČNIUČNIUČUUUUČNUČČČNČČNNNNNUUUUUUČNIUČČČNUČNUUUČNUČNIČČČČČČNIUČNUUUUUUČČČNNČNIUČNUČUUČNUUUUUU IIUUUUUČČNINNNIIIUUČUU NNNIUČNINNNUU NNUUČNIČNNIUUUUČČNNNNNNIKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

Imovinu može osigurati svaka osoba koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja,tj. koja će nastupanjem osiguranog slučaja pretrpjeti određeni materijalni gubitak.


4.5.2.3 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Pojednostavljeno rečeno, polica zdrav-stvenog osiguranja služi za pokriće troškova zdravstvene zaštite. Razliku-jemo obvezno i dobrovoljno zdravstve-no osiguranje. Obvezno zdravstveno osi-guranje uređeno je posebnim zakonom – Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08) koji propisuje osiguranike, njihova prava i obveze.

Više informacija nalazi se na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo-net.hr

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje ure-đeno je Zakonom o dobrovoljnom zdrav-stvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08), a obuhvaća sljedeće vrste osiguranja:● dopunsko zdravstveno osiguranje● dodatno zdravstveno osiguranje● privatno zdravstveno osiguranje.

Sklapanjem police dopunskog zdravstve-nog osiguranja ugovaratelj osiguranja / osiguranik ima pravo na pokriće dijela troškova do pune cijene usluga odnosno proizvoda zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok dodatno i privatno zdravstveno osiguranje osigura-vaju veći opseg prava u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, tj. pružaju viši standard usluga.

OBVEZNO

VRSTA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

DOPUNSKO

DODATNO

PRIVATNO

DOBROVOLJNO

HZZO

PROVODITELJ

HZZO I DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

PRIKAZ KARTICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA


4.5.2.4 OSIGURANJE KREDITA

4.5.2.5 PUTNO OSIGURANJE

U slučaju osiguranja kredita, ukoliko nastupi osigurani slučaj, dakle nepla-ćanje rata kredita, osiguratelj na sebe preuzima otplatu preostalog duga u određenom razdoblju.

Ovisno o uvjetima osiguranja predviđe-ni su različiti slučajevi u kojima nastupa aktivacija osiguranja kao što su smrt, nezgoda, nesposobnost za rad, bolo-vanje i sl...

Sklapanjem police putnog osiguranja ugovaratelj osiguranja, odnosno osigura-nik se štiti od rizika koji mogu nastati na putovanju izvan stalnog mjesta boravka ugovaratelja / osiguranika:

● turističko osiguranje, ● putno zdravstveno osiguranje, ● osiguranje pomoći za vrijeme puta, izvan mjesta boravka ili prebivališta, te● ostala osiguranja turističkih rizika.

4.5.2.6 OSIGURANJE U SLUČAJU VJENČANJA

Sklapanjem police osiguranja u slučaju vjenčanja ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik se štiti od rizika odgađanja ili otkazivanja vjenčanja odnosno služi pokriću potencijalnih gubitaka do kojih bi

došlo u slučaju odgađanja ili otkazivanja vjenčanja, a u vezi s izdacima poput pri-mjerice uplaćenih pologa temeljem sklo-pljenih ugovora ili izdatke za različite ku-povine u tijeku priprema za vjenčanje.


4.6 PREMIJA OSIGURANJA KAO POREZNA OLAKŠICA

TKO? ZA KOJE VRSTEOSIGURANJA?

MAKSIMALNI IZNOS

POREZNE OLAKŠICE?

Osobe, obveznici poreza na dohodak, koje imaju sklo-pljen ugovor o životnom osiguranju sa štednom komponentom, te su po njoj i ugovaratelj osiguranja i osiguranik, mogu premiju životnog osiguranja koristiti kao poreznu olakšicu.

Kao porezna olakšica pri-znaju se uplaćene premije životnog osiguranja (mje-šovitog, rentnog i sl.) koje ima štednu komponentu, dopunskoga i privatnog zdravstvenog te dobrovolj-noga mirovinskog osigura-nja. Npr. uplaćena premija ri-ziko osiguranja ili dopunskog osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, koje ne-maju štednu komponentu, ne priznaje se kao porezna olakšica.

Temeljem uplaćenih premija po osnovi sklopljenog ugo-vora o osiguranju, porezna se osnovica može umanjiti za maksimalno 1.000 kn mjesečno odnosno 12.000 kn godišnje.

Ugovaratelj osiguranja, ukoliko to želi, može u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08)

iskoristiti uplaćenu premiju osiguranja određenih vrsta osiguranja kao poreznu olakšicu.

↓ ↓ ↓


KAKO SE PREMIJA ŽIVOTNOG

OSIGURANJA MOŽE KORISTITIKAO POREZNA

OLAKŠICA?

ŠTO SE DEŠAVA KOD ISPLATE UGOVORENE

SVOTE OSIGURANJA,

U SLUČAJU KADA JE PREMIJA OSIGURANJA

KORIŠTENA KAO POREZNA

OLAKŠICA?

● Poslodavac obračunava umanjenje porezne osnovi-ce za uplaćenu premiju ži-votnog osiguranja kod mje-sečnog obračuna plaće, ili ● Putem godišnje prijave poreza na dohodak gdje porezni obveznik nakon obračuna dobije povrat po-reza i prireza. Uz godišnju prijavu se prilaže potvrda osiguratelja o uplaćenoj premiji životnog osiguranja.

Kod isplate ugovorene svote osiguratelj obračunava po-rez po stopi od 15% na iznos premija koje su korištene kao porezne olakšice. Korisni-ku se isplaćuje osigurana svota uvećana za ostvare-ni udio u dobiti (ugovoreni iznos za isplatu) umanjena za obračunati porez te pri-padajući prirez.

Ušteda zbog korištenja pre-mije životnog osiguranja kao porezne olakšice je in-dividualna za svaku osobu i ovisi o nizu čimbenika kao što su primjerice iznos pre-mije koji se plaća, trajanje osiguranja, iznos plaće i sl.

O ČEMU OVISI UŠTEDA

KORIŠTENJA PREMIJE

ŽIVOTNOG OSIGURANJA

KAO POREZNE OLAKŠICE?

↓ ↓ ↓


U djelatnosti osiguranja, odnosno reosi-guranja Agencija nadzire zakonitost po-slovanja društva za osiguranje, društva za reosiguranje, grupe osiguravatelja, podružnice stranog društva za osigura-nje, podružnice stranog društva za re-osiguranje, društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, društva za za-stupanje u osiguranju, obrta za zastupa-nje u osiguranju i drugih pravnih i fi zičkih osoba čije poslovanje na temelju Zakona o osiguranju nadzire, na dva načina:

1 POSREDNOU Agenciji na temelju analize izvješta-ja (godišnjih, polugodišnjih, kvartalnih, mjesečnih, statističkih i dr.), odnosno drugih izvještaja, dokumenata i podata-ka prikupljenih na zahtjev Agencije ili iz drugih izvora.

2 NEPOSREDNOU poslovnim prostorijama subjekata nadzora ili povezanih pravnih osoba.

Neposredni nadzor može biti redovan i izvanredan.

Društvo za osiguranje naplatom pre-mije prikuplja sredstva koja se ka-snije koriste za nadoknadu mate-rijalnih i nematerijalnih gubitaka, odnosno osiguranih svota. Dio šteta se isplaćuje odmah iz premije, a dio iz tehničkih pričuva koje se formiraju iz ostatka premije, ovisno o tome kada se osigurani slučaj prijavi i ispune uvje-ti za isplatu osigurane svote. Kako bi moglo ispuniti obveze preuzete teme-ljem sklopljenih ugovora o osiguranju i u nepredvidivim okolnostima, društvo za osiguranje mora kontinuirano odr-žavati odgovarajuću razinu kapita-la (adekvatnost kapitala) u skladu s opsegom i vrstama poslova osiguranja koje obavlja, odnosno preuzetim obve-zama te obzirom na preuzete rizike od-nosno rizike kojima je izloženo u okviru svojeg redovitog poslovanja.

5.0 NADZOR

39TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333339999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999ŽTTRŽITRTRŽITRŽTRŽITRŽTRŽIRŽRRŽIŽŽŽŽŽRŽIŽŽŽŽTRŽTRŽTRŽTRŽIŽIRŽIRŽIRŽITRŽITTTTRŽTRŽTRŽTRTRŽRRŽŽŽTRŽIŽTRŽTRŽTRŽITRŽIRŽŽTRŽTRŽIRŽITRŽITRŽTRTRTRŽTRRRŽRŽRŽRŽTRŽŽŽŽŽTRŽRŽŽŽRŽRŽŽTRŽITRŽIRŽITRŽTTRŽITRŽTRTRTRTRŽIRRŽIRTRŽŽŽTRŽŽTRŽTRŽŽŽIŽTRŽRŽITRŽITRŽTRTRŽRŽTRŽRŽŽŽŽTRŽŽRŽŽŽŽTRŽIŽIŽTTTRŽRTRTRRRTRRŽŽRŽIŽŽŽŽŽŽŽŽŽŽIRŽŽRŽIŽIITTTTRŽTTTTTRRŽIRRRTRTRRŽRŽŽRŽŽIŽRŽIŽIŽIŽITRŽIRŽITRŽITTTTTTTTTRRRTRŽTRŽIRRRRŽRŽŽŽITRŽŽRŽITRŽIŽIŽITTTTTTRTRŽTTRŽRRRRTRRRŽTRŽŽŽTRŽŽTRŽŽRŽŽŽRŽŽIIIIITTTTRŽITTTTRŽITRŽTRŽTRRRŽRRRRŽIRRTRŽŽTRŽŽIŽŽTRŽIITTTTTTRŽIRTRRRRTRŽŽIŽRŽŽTRŽIIIRŽITTRTRŽTTRRRŽRTRŽRRTRŽŽŽŽTRŽŽTRŽIRŽIIIITTTRŽITTTTRRRŽRRRRŽRRTRŽTRŽŽŽRŽŽŽŽITRŽIIITTTTRŽRRRŽŽŽŽŽŽŽIŽITTRTRTTRRŽRRRRŽIRŽRŽŽŽŽŽIIITRŽITRŽITTTRRRRŽŽŽŽŽIIITRŽTTTRTRRRRRŽŽIŽIIŽITTTTRRRRRŽŽIIIITTTTTRŽRRRRŽŽITRŽIITTTTRTTRŽŽŽTRŽIITTTRTRŽŽŽITRŽTRRRRRRŽŽŽŽIITTTRRRRRRRŽŽŽŽŽIIIŠŠTEŠŠŠTŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTŠTŠTEŠTŠTTEŠTŠTEŠTEŠŠTETEŠTEŠŠŠŠTŠŠŠŠŠTŠTŠŠŠŠTEŠTTŠTŠŠTEŠTŠTŠTEŠTETEŠŠTEŠTEŠŠTEŠŠŠTŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTETEŠTŠTEEŠTEEŠTEŠTEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTEŠTEŠŠŠŠTŠTŠTŠTTEŠTEŠTEŠTETEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTŠŠTETEŠTEŠTETEŠŠŠŠŠŠŠTŠŠTŠTŠTŠTETETEETEŠŠŠŠŠŠTEŠŠŠŠTŠTTŠTTTŠTETTTŠTŠTEEEEEEEETEEŠTEETEŠŠŠŠŠŠŠTETETTTTTTTTEETEEEŠTEEŠTEEŠŠŠŠTEŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTŠTTŠTTTEEEEETEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTTTTTTTEEEEEEEEEEŠTEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTTTŠTEEEEEEEEEETEŠŠŠŠTŠŠŠŠŠTTETTETTTTTTTTŠTEEEEEEEEEEEŠŠŠŠŠTEŠŠŠŠTTETETTTTTETTEEEEEEEEEEŠTEŠŠŠŠŠŠTŠŠŠŠTTTTTŠTTTTTEEEEETETEEŠŠŠŠŠŠŠTŠŠTTTTTTTŠTEEEEEEEETEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTEŠTŠTTTEEEEEEEEEEŠŠŠŠŠŠTTETTTTEEEEEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTETTTEŠTTTEEEEEEEEETE ŠŠŠŠŠŠTTTTTTŠTEEETEEEŠŠTEŠŠŠŠŠŠTETTTTEEEEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠTEŠŠTTTTTTTEŠTEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTTEEEŠTEEEEEEEŠŠŠŠŠŠŠŠŠŠTTTTTTTE TTTTTEEEEEEEEE OSIGOSOSOSOSOSOSISOSIGOSOSSIGSOSIGIIGGIGOSIGIGGIGSIGGOSIGOSOSOOSOSOSIGOSOSIGSOSOSSOSOSOSOSISIGGGIGGIGOOSOOSOSSIGSSS GGGIGOSIGOSIGOOOOOOOOOOSOOOOSSSSSSSSSSSSSSOSIGGGGSIGGGGGGGGGOSOOSOOOSIGOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSISIGSOSIGOSIIIIGGGGGOSIGSIGGGIGGGGIGOSIGGOOOSIGOOSOOOOOSSOSSSSOSSIGSIGSSIIISIOSIGGGGGGGGGGGGGOOOOOOOOOSOOOSSSSIGOSOSOSOSSSSOSIISIIIGGGGSIGGGGGGOOOOOOSOOOOOSSSSSSOSSSSOSIGSIIGIIOSIGGGGGGGGGGOOOOOOOOOOSISOSSIGSSSSSOSOSIIOSIGIGGGGGOSIGGGGGGGGOOOSIGOOOSIGOSOSOSOSOOSSSSSOSSSSOSSIIGIGGGGGGGGGOOOOOOOSOOOOOOOOSSSSSSSSSIIIIIGGGGGGGGGOOOOOOOOOSIGOSIGOSSSSSIGSSSSSSIIIIIGGGIGGOSIGGOOOOOSOOOSOOSSSSSSIGSSSSSSIIIGGGGGGGGGOOOOOOOSSSSSSIGSOSSSIIIGGGGGGGOOOOOOSSSSISSSSOSIISIIGIGGGGGGGOOOOOOOOOOOOSSSSSSSSSIIIGGGGGGGGGOOOOOOOOOSSSSSSSSSIISIGGGGGGGGOOOOOOOOSSSSSSSSIIGGGOOOOOOOSSOSSSSSSSIIIIGGGOOOOOOOOOOOOOOSSSSSSSS GGGGGGOOOOOOOOOOSSSSSSSSSSIIIGGGGGGGGGGGGUUUURAUURAUUUURAURAUURARRRARARRARRANRRRRANRARANURAAAARANRARAAURARAAAAAAANNNANANANANRANNNRANNNNURANUUUURAUUUUUUURRRRRRRRARANRRRANRRRAARANAAAAAURAAAAANANNRANURANRANRANNANNNRANNNNANNRANURAUUUURUUUURANUUURANURRRRARARRRRRRRRANURURAANAAAURAANAAAAAAAURANNNNNNNNRANNURANANNANNANUUUURANUUURUUUUURARRRRRRRRRARRANRANAAANAAAARAAAAAAAANRANRANNANNNNNNANNNNANNANUUUUUUUURURAUUUURRRRANRANRURRRRRRANARANANAAAAANAAANAANANANRANRANNNURANNNANANNRANNUUUUUUUUURANURUUURRANRRARRRURRURURAURANAAURAAAAAAAAANNRANNANNNURANUUUUUURUUUURAURANURRRRRRRRRRURRARAAAARAAAAAAAAANNNNNANNNNANUUURUUURUURURANUURANRRRRRRRRRRRRAAAAARAURAAAAANNNNNNNURANUUUUUUUUURANRRURRURRRRRAAAANAAAANRANNRANNNANUURUUUUUUURANUURARRRRARRRRRAAAAAAANAAANRANANURANNNNANRANUUUUUUUUURANUUURRRRRARAAANARAAAANNNNNNNNUUUUUUUUUUUUURRRRRRRRRRRRARAAAAAAAAAARANNNNNNNNNUUUUUUUURANUUURRRRRANRRRRRANRAAAAAAAANNNNANUUUUUUUUUURRRRRRAAAAAAAAANNNNNNNNNRANUUUUUUUUURRRRRRRRAAAAAAAAANNNNUUUUUUUURRRRRRRRRAAAAAAAAAAAAANNNNNNNNUUUURUUUUUUURANRRRRRRRAAANAAAAAAANNNNNNJAJJJJJJJJAJJJJAJAAJAAAAJAAAAAAAAJAAJJJJJJJJJJJJJAAJAAAJAJAAAAAJAAJAJAJAJJJJJJJAJAJAAAAAAAAAAAJAAAAJJAJAJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAAAJAAJAJAJJJAJJAJJJJJAAAAAAAAAAAAAJJAJJJJAJJJAAAAAAAAAAAJJJJJJAJJJJJAJAAAAAAAAAAAJJJJJJJJJJAJJJAAAAAAAAAJAAAAJJJJJJJJJJAAAAAAAAAJAJAAAJJJJJJJJAAAAAAAAJAAAAAJAJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAJAAAAJJJJJAJJJJJAAAAAAAAAAAAJAJJJJJJJJJAAAAAAAAAAJJJJJJJJAAAAAAAAAAAJJJJJJJJJJAAAAAAAAJJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAJJJJJJJJJAAAAAAAAAAAAA PPRPRIRPRPPPPPPPRPPRIRPRRIRRRRIRRRRIRRRRRRRIRIIIRIIRIRRRRIRRIRRIRPRIRRRRRRRIRPRIRPPPPPRPRIPPPPPPPPRRPRIRRIRRRIRRIRRRRIRIRIIPRIRRRRRIRIRRIRRRPRIRIRPRIRRIRPPPPRPPPPPRPPPRIRPPPRIRRRIRRPRIPRIRRIRRRPRIRRRIIIRRRRRRRRRRIRRRRPRIRPRIRPRIRPPPPRIRPRIRPRPPPPRIRPPPRIRPRIRRIRRIRRRRRRRPRIRIIIIRRRRIRPRIRRRRRRPRIRPPPPPPPRPPRPRIRPRPRRIRRIRPRIRRRPRRRIIRRRRRRIRRRRPRIRRPRIRRIRPRPPPPPPRPPPPRRRRRRRRRPRPRIRIIRIRIRRRRPRIRRPRIRRPRIRPRIRRRRPRIRPPPRIRPPPPRIPPPPRRRRRRRRRRRIIIRRRRIRRIRRPRIRRPPPPPPPPRIRRRIRRPRRIRRRRIIIIPRIRRRRRPRIRPRIRRPRIRRPPPPRIRPPPPRIRPRIRRRIRRIRRRPRRRRIIIRIIRRRIRIRRRIRRRRRRPPPRIRPPPPPPRRRRRRPRIRRRRRRRRRIRRRIRPPRIRPPPPPPPPRRRRRRRRRRRIIRRRRRRRIRRIRRRRRPPPPPRIRPRIRRRRRRRRRPRRRIIIRRPRIRPRIRRRRRPPPPPRPRRRRRRRRRRIIIPRIRRRRRRRRPPPPPRIPPPPPRRRRRRIRIIIRPRIRRRRIRPPPPPPPPRIRRRRRRRRIRIIIRRRRRRPPPPPPPPRRRRRRRRIRIIIRRRRRRRRPPPPPPPRRRRRRRIIIIRRRRRR ČUČNČUČNIUČNIUČNUUČNIUČUČNIČUČNČČNČUČČČČČČUČUČNUČNNIUČNUČNUČNUČNČNIUČNIUČUČNUUČNUČNIUČNIUUČNUČNIČČNIČNČČČČNČČČUČNUČNNNNIUČNUČNUČNIUČNIUČNIUČNIUČNINIUČNUČNIUUUČČČUČNIČČČČČČČČNNČNČNUČNČNUČNUČNIUČNUČNIIUČNIUČNIUČNIUČUČNIUČUČNUČNUČNIUČČNIČČUČNČČČČČČNIČČNNUČNČNUČNUČNUČNUČNIUČNINIUČNIUUČUČNIUČNUČUČNUČČČUČNIČNUČNČČUČNIČČNČNIČČNUČNNIČNUČNIUČNIUČUČNIUČNIUČNIUČNUČUČČNČČNIČČČČČČČUČNNUČNUČNČNUČNČNNUČNINIUČNIUČNIUČNIUČNUUUČNUČNČČČNČČČČNIČČČNIČNNNNUČNNNUČNINUČNIIIIUČNIUČNUUUUČNIUUČNIČČČČČČČNIČČČUČNINNNNNIČNINNUČNNUČNIIČNIČNIUUUČNUUUUUUČČNČNČČUČČČČNČNNNNNNNUČNNNNNUČNNNNIUČNIIUUUUUČNUČNIUUUUČČČUČČNČČČUČNNNNNNČNNNNNUČNIUČNIČNIIINIUUUUUUUUČNČČČČČČNČČČNNNNNNINIINIUČNIUUČNIUUČČČČUČNIUČNNNNNNUČNUČNIUČNIUUUUUUUUČČČČČČČČUČČNNNNNNUČNIUUČUUUČNUUUČNUUUČČČČNIČČNNNNNNNNNIIIIUUUUUUČNČČUČČČUČNIČNČNNNNNNNNČNIIUČNIUUUUUUČČČČČČNNNNNNNUČNNIIIUČNUUUUUUČČČČNUČNNNNNNIUUUUUČUUČČČČČČČČČNNČNNČNNNNNNNNIIIUUUUUUČČČČČNNNUČNIIUUUUUUČČČČČČČČNNNNIUUUUUUČČČČČČČČNUČNNNNNNIUUUUČČČČČČČČNNNNNNČNNNNIIIUUUUUUUUUUČČČČNNNNNIIKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK


Iz tog je razloga važna uloga nadzor-nog tijela koje kontinuirano kroz po-sredni i neposredni nadzor kontrolira adekvatnost kapitala, kako solven-tnost odnosno likvidnost društava ne bi bile ugrožene. U tu je svrhu Zakonom o osiguranju (NN 151/05, 87/08) propisa-no upravljanje rizicima odnosno način izračuna donje granice kapitala koje svako društvo za osiguranje mora imati (granica solventnosti).

Tehničke pričuve koje društvo za osi-guranje mora formirati namijenjene su pokriću svih obaveza iz ugovora o osiguranju kao i eventualnih gubitaka zbog rizika iz poslova osiguranja.

Matematičke pričuve su dio tehničke pričuve i dužno ih je oblikovati druš-tvo za osiguranje koje obavlja životna osiguranja, odnosno osiguranja oso-ba kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama osiguranja, kao što su osiguranja od nezgode ili zdrav-stvena osiguranja, s višegodišnjim tra-janjem na koja se primjenjuju tablice vjerojatnosti i izračuni kao i na životna osiguranja. Visinu tehničkih pričuva

društva za osiguranje procjenjuje ak-tuar. Aktuar je stručnjak koji na temelju povijesnih podataka koristeći statistič-ke metode oprezno procjenjuje obveze društva za osiguranje koje su preuzete ugovorima o osiguranju. Aktuar također procjenjuje i potrebnu visinu premije za pokriće rizika .

Imovinu za pokriće tehničke odnosno matematičke pričuve koja služi za po-kriće obveza iz osiguranja koje društva za osiguranje preuzimaju te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz po-slova osiguranja, društva za osiguranje ulažu u zakonom propisane vrste ula-ganja na način da udovoljavaju kriteriji-ma sigurnosti, isplativosti i tržišnosti, te raznovrsnosti odnosno disperzije ulaganja (“ne stavljati sva jaja u istu košaru”), a pritom vodeći računa o ob-vezama koje su preuzete ugovorima o osiguranju. Ovisno o rizičnosti instru-menta u koji se ta imovina ulaže, ovise i ograničenja ulaganja; što je instrument sigurniji (primjerice, vrijednosni papiri čiji je izdavatelj Republika Hrvatska ili za koje jamči Republika Hrvatska) to se veći dio sredstava u taj instrument može ulo-žiti. Osim u vrijednosne papire čiji je izda-


vatelj Republika Hrvatska ili za koji jamči Republika Hrvatska, društva za osigura-nje imovinu mogu uložiti u dionice trgo-vačkih društava kojima se trguje na bur-zi, udjele trgovačkih društava, zajmove bankama, nekretnine, depozite i sl.

Obzirom da se matematička pričuva oblikuje kod osiguranja sa višegodišnjim trajanjem kao što su životna osiguranja, zdravstvena osiguranja, osiguranja od nezgode i sl., najmanje 50% imovine za pokriće matematičke pričuve mora biti uloženo u vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska,

Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska banka za obnovu i razvoj i/ili obveznice i druge dužničke vrijed-nosne papire za koje je Republika Hr-vatska izdala jamstvo radi sigurnosti odnosno relativno niske rizičnosti ula-ganja kako ispunjenje obaveza po ta-kvim ugovorima o osiguranju ne bi bilo upitno. Nadalje, ovrha nad imovinom za pokriće matematičke pričuve dopušte-na je samo radi omogućavanja, odno-sno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi s kojim je oblikovana imovina za pokriće matema-tičke pričuve.


Likvidacija štete je postupak utvrđi-vanja štete i isplate odštete odnosno osigurane svote osiguraniku ili korisniku osiguranja nakon nastupanja osigura-nog slučaja.

Osiguranik je dužan, osim u slučaju osiguranja života, obavijestiti osigu-ratelja čim sazna da je nastupio osi-gurani slučaj, a najkasnije u roku od tri dana otkad je to saznao. Ugovorne strane mogu ugovoriti i dulji rok i takva odredba je pravno valjana, jer je u inte-resu osiguranika. Ukoliko ne ispuni ovu obvezu u određeno vrijeme, osiguranik je dužan naknaditi štetu koju bi osigu-ratelj zbog toga imao, ali ne gubi pravo na osigurninu.

Temeljna je obveza osiguranika po na-stupanju osiguranog slučaja, u propisa-nom ili ugovorenom roku obavijestiti

osiguratelja o nastupu osiguranog slučaja i postupiti sukladno odredbama uvjeta osiguranja koji se primjenjuju na predmetni ugovor o osiguranju, a ure-đuju prijavu i postupanje osiguranika u slučaju nastanka osiguranog slučaja.

Osiguratelj je dužan upozoriti ugovara-telja osiguranja da su opći i/ili posebni uvjeti osiguranja sastavni dio ugo-vora o osiguranju i predati mu njihov tekst, ako ti uvjeti nisu već otisnuti na polici osiguranja. Ispunjenje te obveze mora biti navedeno na polici osiguranja. U slučaju neslaganja neke odredbe op-ćih i/ili posebnih uvjeta osiguranja i neke odredbe police, primijenit će se odredba police. U slučaju neslaganja neke tiska-ne i strojem pisane odredbe primijenit će se pisana odredba, a u slučaju ne-slaganja ovih s rukopisnom odredbom primijenit će se rukopisna odredba.

6.0 LIKVIDACIJA ŠTETE I ISPLATA OSIGURNINE

43TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444443333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333TRŽITRŽITRŽITRTTRTRŽITRTRŽRŽIRŽRŽIRŽIRŽŽIT ŽŽŽITRŽIRŽRŽTRŽŽITT ITTTTTTTTRŽŽTT ŽŽŽŽ ŠŠTE ŠTE ŠTŠTŠTE ŠTETE EE EŠŠTŠTE TEŠŠTŠTETEŠTTEEŠŠŠŠŠŠŠ EŠŠŠŠ OSIGOSIGOSISIGIGOSOSIOSIOSIGS GS GOSOSIGGGGGGGGOSOOO GURANURANURANURANURANURANURANRANRANRANRANURANURANAANRANU NU ANURANARR JAJAJAJAJAJAAJAJAJJJAJAJAJJAAJA PRPRIPRPRPRIRPRRIRRIIRIRIRRRIRPPRIRIRPRP IRRRIRRPR RRR UUUUUČUČUČUČUČNČNUČNUČNUČNČNNINNINČNINIUUUČUČUČNČNNIIUČUČČČNČNINNIIČUČČNUČUUČČNINČNUČU INININIČNNUČNINNUUČN KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK


6.1 ZAKONSKI ROKOVI ZA ISPLATU OSIGURANINE

Kada se dogodi osigurani slučaj, osi-guratelj je dužan isplatiti osigurni-nu određenu ugovorom o osiguranju, u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući od dana kad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

Ukoliko je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno određeno vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u roku od tride-set dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

Ukoliko se iznos osigurateljeve obveze ne utvrde u prethodno navedenim roko-vima osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje ob-veze na ime predujma.

Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u na-vedenim rokovima duguje osiguraniku za-

tezne kamate od dana primitka obavije-sti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.

U slučaju obveznih osiguranja u pro-metu odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od trideset dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od četrnaest dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti:

● obrazloženu ponudu za naknadu šte-te, ako su odgovornost za naknadu šte-te te visina štete nesporni, odnosno● utemeljeni odgovor, ako su odgovor-nost za naknadu štete ili visina štete sporni.

Odgovorni osiguratelj je društvo za osigu-ranje s kojim je vlasnik prijevoznog sred-stva kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama.


Oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na oso-bama, koja na temelju Zakona o obve-znim osiguranjima u prometu ima pravo podnijeti odštetni zahtjev

Ako odgovorni osiguratelj u navedenom roku oštećenoj osobi ne dostavi obrazlo-ženu ponudu za naknadu štete, odno-sno utemeljeni odgovor, oštećena osoba može protiv njega podnijeti tužbu. Tužba podnesena protiv odgovornog osigurate-lja ili odgovorne osobe prije proteka nave-denog roka smatra se preuranjenom.Ako nije moguće utvrditi visinu konač-

nog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u navedenom roku. Ako ne dođe do isplate naknade štete u navedenom roku oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

U slučaju neimovinske štete, u postup-ku pred odgovornim osigurateljem, oštećena osoba ima pravo priložiti na-laz i mišljenje neovisnog vještaka kojeg je osobno izabrala.


Promidžbenim aktivnostima društva za osiguranje, odnosno društva za reo-siguranje smatraju se sve informacije priopćene trećim osobama i poten-cijalnim osiguranicima putem: ogla-sa u tisku, radija, televizije, osobnih posjeta, telefonskih poziva, internet mreže i elektroničkih medija, interak-tivne televizije te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera pro-midžbe društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje.

Promidžbene aktivnosti koje sadrže informacije o društvu za osiguranje / društvu za reosiguranje i proizvodima koje ono nudi na tržištu moraju sadrža-vati jasne, istinite i potpune činjenice koje se temelje na vjerodostojnim po-dacima.

Društvo za osiguranje / društvo za reo-siguranje može obavljati samo one pro-midžbene aktivnosti za koje je dobilo

prethodno odobrenje Agencije u skla-du s odredbama Pravilnika o promidž-benim aktivnostima (NN 151/08, 9/09).

Pravnim i fi zičkim osobama koje za društvo za osiguranje / društvo za re-osiguranje obavljaju poslove zastu-panja u osiguranju, odnosno poslove posredovanja u osiguranju i reosigura-nju, zaposlenicima društva za osigura-nje, odnosno društva za reosiguranje, osobama povezanim sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reo-siguranje i bilo kojim drugim osobama nije dopušteno provoditi promidžbene aktivnosti za društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje za koje ne postoji odobrenje Agencije. Za nedopuštene promidžbene aktivnosti koje u ime i za račun društva za osigu-ranje, odnosno društva za reosiguranje poduzimaju navedene osobe odgovara društvo za osiguranje / društvo za reosiguranje.

7.0 PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI I INFORMACIJE

47TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 47777TRŽITRŽITRŽIRŽIŽIR IŠŠŠTE ŠTE ŠTE TETE TETEEŠTEŠTTE TEEŠTETEE OOOOOOOSIOSIGOOOOOO URANJA PRIRUČNIK

Promidžbene aktivnosti moraju sadržavati jasne, istinite i potpune činjenice koje se temelje na vjerodostojnim podacima!


Prije sklapanja ugovora o osiguranju odnosno pri potpisivanju ponude, druš-tvo za osiguranje dužno je ugovaratelju osiguranja u pisanom obliku dati infor-macije o:

● podacima o tvrtki, pravno-orga-nizacijskom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koja sklapa ugovor; ● općim uvjetima osiguranja, te pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju; ● vremenu trajanja ugovora o osigu-ranju; ● pravilima i uvjetima za odstupanje od ugovora; ● visini premije osiguranja, načinu plaćanja premije osiguranja, visini do-prinosa, poreza i drugih troškova koji se zaračunavaju pored premije osigu-ranja i ukupnom iznosu plaćanja; ● roku na koji ugovor obvezuje po-nuditelja;

● pravu na opoziv odnosno odstu-panje; ● načinu rješavanja sporova ugovor-nih strana; ● nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom za osigura-nje, odnosno Agencija.

U smislu Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08) potrošač je svaka fi zička osoba koja ima prava i obveze po ugovoru o osi-guranju za bilo koju od vrsta osiguranja u segmentu neživotnih odnosno životnih osiguranja, odnosno korisnik je usluga posredovanja ili zastupanja u osiguranju.

Davatelj informacije, neovisno radi li se o društvu za osiguranje ili njegovom predstavniku (zastupnik u osiguranju, posrednik u osiguranju i reosiguranju), kod ugovora o životnom osiguranju uz sve prethodno navedeno treba dati i informacije o:

8.0 ZAŠTITA POTROŠAČA8.1 INFORMACIJE KOJE SE DAJU UGOVARATELJU OSIGURANJA PRIJE ODNOSNO PRI SKLAPANJU UGOVORA O OSIGURANJU

49TRŽIŠTE OSIGURANJA PRIRUČNIK 4444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444444999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999TRŽTRŽTRŽTRŽTRŽTRŽTRŽTRŽTRŽŽRŽTRŽTRŽTRŽITRŽITRŽITRŽIŽŽTRŽITRŽTRTRŽITRŽTRŽITRŽRŽIIITRŽITRŽTRŽTRŽŽTRŽTRŽITRŽITRTRŽRŽTRŽTRŽTRŽRŽIIIŽITRŽIIITTTRTRŽIITRŽTRŽŽŽTTRŽTRŽIITRŽT ITRRTTRŽITRŽRŽŽRŽRŽT ŠTEŠTŠŠŠTEŠTEŠŠTEŠTEŠTEŠTEŠTEŠTE TŠTE ŠTTEŠTE ŠTE ŠTEŠTE ŠTEŠTEŠTE ŠTE EŠTEEEEEŠTŠTEŠTE ŠŠTEŠTEŠTŠTE ŠŠTŠTEŠŠTEŠTTEŠŠTE TEŠTEŠTEŠŠTEŠTEŠTEŠTEŠŠTETŠŠTEŠŠŠŠTŠŠŠTEEŠTEŠŠŠTTŠ EŠŠTEEŠ EEŠŠŠŠTET OOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOSOSIGOSIGOSIGGOSIGOSIGOSIGOSIGOSIGOOSIGOSIGOSIGSIGIGIGOSIGOSIGOSISOSIGOSOSIGGOSSIGIGOSIGGOSIGO GO GOSIGSIGOOOSIGSIGOSIGOSIGIGGGGGGOSIGOSIGOSIGOSOSOO GGO GGURANURANURANUURAURANURAURANUURANRRURANURARAURANURANURRANURANURANURANURANURANURANURANNRANURANURANURANURANURANURANRANRARAURANRANNURANUURANURANURAAURANRANURANAURARANNNRANRANRANRANURANRANRARANNRANURRRANANRANNRANRANANUURANURURRAANARANU ARAANNRANRANARANURAUURAARANURANRANURRAANRANNU AA JAJAJAJAJAJAJAAAJAAJAJAJAJAJJAAJAJAJAJAAJAJAJAJAAJJAJAJAJJAJAAJAJAJAJAAJAJJAJAAJAAAJAAAAAJAAAJAJJJJJAAAAAJJJJJAAAAAJJAJ PRIRPRIRPRIRPRPRIRPRIRPRIRPRIRPRIRPRIRPRIRPRIRRRIRPRIRPRIRRPRRIRIRIRRPRIRPRIRPRIRRPRIRPRIRRRPRIRRIRPRIRPRIRPRPRIPRIPRIRPRIRRPRIPRIRRPRPRIPRIRPRIPRIRIPRPRIRPPRIRRIRRIRRRRIPRIIRRRRIPRIIPRIRP IIRIRRRRR RRRPRIRIRRP RRR UČNIUČNIUČNUČNIUČNUČNUČNUČNUČNIUČNUČNIUČNIČNIUČNIUČNIUČNIUČNUČNUČNUČNINIUČNIUČNIUČNIUČNUČNČNUČNČUČUČNIUČNIČNUČNIUČČNIUČNČNČNIČNIUČNIUČUČNČNIUČUUČNUČNČUČNUČUČČNUUČNIUUČNUČUČČUČNUČČČNINUUUČUČUČNČNINUČUČUUČNIČČČČNU IČČUČUČ IČ KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKK

Potrošač je svaka fi zička osoba koja imaprava i obveze po ugovoru o osiguranju za bilo koju od vrsta osiguranja (neživotno ili životno), odnosno korisnik je usluga posredovanja ili zastupanja u osiguranju.


● osnovici i mjerilima za sudjelova-nje u dobiti to jest načinu kako se raspodjeljuje dobit; ● tablicama otkupnih vrijednosti

Tablice otkupnih vrijednosti su tablice u kojima su prikazani iznosi koji se ispla-ćuju ugovaratelju osiguranja kada on želi prekinuti ugovor o osiguranju u tijeku njegovog trajanja, a koji su uvijek manji od iznosa koje je do tog trenutka ugova-ratelj osiguranja uplatio. U slučaju otku-pa police osiguranja, dolazi do raskida ugovora o osiguranju i društvo za osigu-ranje nema obvezu isplate osigurnine.

● tablicama kapitaliziranih iznosa tj. pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju Tablice kapitaliziranih iznosa su tabli-ce u kojima su prikazani iznosi koje je društvo za osiguranje u obvezi isplatiti onda kada ugovaratelj osiguranja pre-stane uplaćivati premiju, ali ne želi ra-skinuti ugovor o osiguranju. U slučaju kapitalizacije, ugovor o osiguranju dalje ostaje na snazi, a društvo za osigura-nje ima obvezu isplate smanjene ugo-vorene svote..

● poreznom sustavu koji se odnosi na navedenu vrstu osiguranja.

Kod ugovora o životnom osiguranju ve-zanih za jedinice investicijskih fondova (tzv. unit – linked proizvodi ili fond police) društvo za osiguranje dužno je prije skla-panja ugovora o osiguranju ugovaratelja osiguranja, uz sve prethodno navedene podatke, pisano obavijestiti i o prospektu fonda, a naročito o strukturi ulaganja.

U slučaju osiguranja troškova pravne zaštite kod angažiranja odvjetnika ili dru-ge osobe koja je odgovarajuće kvalifi cira-na sukladno pravnim propisima u svrhu obrane, zastupanja ili služenja interesima osigurane osobe u istrazi ili postupku, osi-gurana osoba slobodno će odabrati od-vjetnika ili drugu osobu. Osigurana oso-ba može odabrati odvjetnika ili ako želi, i ako je to dopušteno u skladu s pravnim propisima, neku drugu odgovarajuće kva-lifi ciranu osobu koja će služiti njezinim in-teresima kad god nastupi sukob interesa.


Za vrijeme trajanja osiguranja društvo za osiguranje obvezno je ugovarate-lju osiguranja u pisanom obliku pružiti informacije o promjeni tvrtke, pravno organizacijskom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koje sklapa ugovor o osiguranju.

Također je dužno obavijestiti osigura-nika ukoliko dođe do promjene općih uvjeta osiguranja, vremena trajanja ugovora o osiguranju, promjene pravila i uvjeta za odstupanje od ugovora, visine i načina plaćanja premije, visine dopri-nosa i poreza i drugih troškova koji se zaračunavaju pored premije osiguranja te promjene roka na koji ugovor obve-zuje ponuditelja.

Kad je sklopljen ugovor o životnom osi-guranju pisana obavijest pored naprijed navedenih podataka mora sadržavati i podatke o:● promjeni osnovice i mjerila za su-djelovanje u dobiti,● promjene tablica otkupne vrijed-nosti,● pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz ta-kvog osiguranja,● poreznom sustavu koji se odnosi na navedenu vrstu osiguranja.

Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo za osiguranje obvezno je jednom godišnje obavijestiti osigurani-ka o stanju sudjelovanja u dobiti.

8.2 INFORMACIJE KOJE SE DAJU UGOVARATELJUOSIGURANJA ZA VRIJEME TRAJANJA UGOVORA O OSIGURANJU

Društvo za osiguranje je dužno usposta-viti interni postupak za rješavanje pritužbi osiguranika i postupati u skladu s nje-govim pravilima koja trebaju sadržavati postavke utvrđene u Kodeksu poslovne

osiguravateljne i reosiguravateljne etike Udruženja osiguravatelja Hrvatske gos-podarske komore, a to su:● stranka mora na svaku pisanu prituž-bu dobiti pisani odgovor društva;

8.3 ŠTO KADA NISTE ZADOVOLJNI PRUŽENOM USLUGOM?


● stranka mora na usmene pritužbe i na pritužbe poslane elektronskom po-štom dobiti odgovor u jednakom obli-ku, no ukoliko se stranka opetovano usmeno prituži, njena se pritužba mora uzeti na zapisnik i na takvu pritužbu društvo je dužno konačno odgovoriti u pisanom obliku;● konačni odgovor na pritužbu stranke u pisanom obliku i na pritužbu poslanu elektronskom poštom mora sadržavati pravnu pouku o mogućnosti nastavka postupka u okviru postojećeg mehaniz-ma izvansudskog rješavanja prijepora;● konačni odgovor na pisanu pritužbu i na pritužbu poslanu elektronskom po-štom stranka mora dobiti najkasnije u roku propisanom u internim pravilima poslovanja društva (najviše 45 dana), no ukoliko se stranka u svojoj pisanoj pritužbi i/ili pritužbi poslanoj elektron-skom poštom poziva na činjenice ili na isprave kojima društvo ne raspolaže, taj rok počinje teći od dana kada je stranka društvu podnijela sve dokaze potrebne za utvrđivanje činjenica od-nosno dostavila sve isprave na koje se u svojoj pritužbi poziva i koji su potrebni da bi se društvo o pritužbi moglo ko-načno očitovati;

● eventualno prekoračivanje naređe-nog roka društvo mora stranki najaviti pisano, uz obvezatno navođenje razlo-ga zakašnjenja.

Ako ugovaratelj osiguranja smatra da se društvo za osiguranje ne pridržava uvjeta iz ugovora o osiguranju, svoj prigovor na postupke društva može uputiti: ● odgovarajućoj organizacijskoj jedinici društva za osiguranje (npr. odjel za za-primanje pritužbi),● unutarnjoj reviziji društva za osi-guranje,● društvu ili udruzi za zaštitu potro-šača (primjerice udruga Potrošač),● nadležnoj ispostavi područne jedini-ce Državnog inspektorata,● drugim nadležnim tijelima (primjerice pravobranitelju osiguranja pri Hrvatskom uredu za osiguranje, Agenciji, Hrvatskoj gospodarskoj komori ili Hrvatskoj udruzi poslodavaca).

1 CENTAR ZA MIRENJEHrvatskog ureda za osiguranje omoguća-va provođenje postupka mirenja u sporo-vima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa temeljem ugovora o osiguranju, odnosno temeljem zakona i to o pravima ošteće-


nih osoba, osiguranika ili društava za osi-guranje. Postupak mirenja pokreće se podnošenjem Prijedloga za provođenje mirenja Centru za mirenje. Protustran-ka se na Prijedlog za provođenje mirenja Centru za mirenje očituje u roku od 15 dana od dana dostave, tako da Centru za mirenje dostavi Odgovor protustran-ke na prijedlog za provođenje mirenja. Troškove postupka mirenja snosi druš-tvo za osiguranje (putem Hrvatskog ureda za osiguranje) koje je iniciralo od-nosno pristalo na prijedlog za provođe-nje postupka mirenja.

2 PRAVOBRANITELJSTVO ZAPODRUČJE OSIGURANJAosnovano je u okviru Hrvatskog ureda za osiguranje kao neovisno i samostalno ti-jelo za rješavanje sporova između strana-ka i društava za osiguranje. Na čelu Pravo-braniteljstva je pravobranitelj osiguranja koji odlučuje je li neko konkretno postupa-nje društva za osiguranje u suprotnosti s osnovim načelima Kodeksa poslovene osigurateljne etike i drugih poslovnih obi-čaja. Pravobranitelj nije ovlašten odlučivati o imovinsko-pravnim zahtjevima osigura-nika, odnosno oštećenih osoba. Svoje pri-tužbe stranke mogu uputiti pravobranite-

lju u pisanom obliku na adresu Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73 - za pravobranitelja.

Pritužba mora sadržavati podatke o društvu za osiguranje (naziv, adresa i broj predmeta), zahtjev i činjenice sa do-kazima na kojima se temelji, te mora biti potpisana. Pritužba mora biti dostavlje-na pravobranitelju u roku od 6 mjeseci od postupka društva za osiguranje za koji stranka smatra da predstavlja kršenje Kodeksa osiguranja. Prije podnošenja pri-tužbe pravobranitelju, stranka se sa svo-jom pritužbom mora obratiti odgovornom društvu za osiguranje koje je dužno o njoj odlučiti u internom postupku za rješava-nje pritužbi osiguranika.

Više o Centru za mirenje i Pravobranitelj-stvu za područje osiguranja nalazi se na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog ureda za osiguranje www.huo.hr

U slučaju kada se spor ne riješi izvan-sudskim putem (u internom postupku osiguratelja ili mirenjem), osiguranik ima pravo pred nadležnim sudom zatražiti zaštitu svojih prava podnošenjem tužbe protiv odgovornog osiguratelja.


Društvo za osiguranje dužno je, kao povjerljive, čuvati sve podatke, infor-macije, činjenice i okolnosti za koje se saznalo u poslovanju s pojedinim druš-tvom za osiguranje / osiguranikom / s drugim imateljem prava iz osiguranja.

Ta obveza odnosi se na članove tijela društva za osiguranje, njegove dioniča-re, osobe koje obavljaju reviziju i radni-ke te druge osobe kojima su vezano za njihov rad u društvu za osiguranje ili uz pružanje usluga za društvo za osigura-nje na bilo koji način dostupni zaštićeni podaci. Kao takvi ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa društva za osiguranje i njegovih klijenata niti smiju omogućiti

da ih koriste treće osobe.

Obveza čuvanja povjerljivih podata-ka postoji za navedene osobe i nakon prestanka rada u društvu za osigura-nje, odnosno nakon prestanka svoj-stva dioničara ili članstva u tijelima društva za osiguranje.

Zakon o osiguranju u članku 138. pro-pisuje kada prestaje obveza čuvanja osobnih podataka.

Agencija je ovlaštena u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad društvima za osiguranje provjeravati pridržava li se društvo za osiguranje općenito dobrih poslovnih običaja i pravila struke.

8.4 POSLOVNA TAJNA ZAŠTIĆENI PODACI


KORIŠTENI IZVORI

ZAKONI● ZAKON O OSIGURANJU NN 151/05, 87/08● ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA 35/05, 41/08● ZAKON O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU NN 151/05● ZAKON O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA NN 140/05

PUBLIKACIJE● GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2006., HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA, ZAGREB, 2007.● GODIŠNJE IZVJEŠĆE 2007., HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA, ZAGREB, 2008.

STRUČNE KNJIGE● RJEČNIK OSIGURANJA, S. ANDRIJAŠEVIĆ, T. RAČIĆŽLIBAR, MASMEDIA, ZAGREB, 1997.● OSNOVE OSIGURANJA NAČELA I PRAKSA, K. KLASIĆ, I. ANDRIJANIĆ, TEB, ZAGREB 2007.

WEB STRANICE:● WWW.CEA.ASSUR.ORG ● WWW.HANFA.HR ● WWW.HGK.HR ● WWW.HNB.HR ● WWW.HUO.HR ● WWW.HZZONET.HR


DOPUŠTA SE KORIŠTENJE TEKSTA UZ OBAVEZNO NAVOĐENJE IZVORA. CILJ OVOG PRIRUČNIKA JE INFORMIRATI JAVNOST NA PRISTUPAČAN NAČIN O ZAKONSKIM PROPISIMA KOJI UREĐUJU DJELATNOST OSIGURANJA, U KOJU SVRHU SU INSTITUTI I ZAKONSKI POJMOVI POJEDNOSTAVLJENI. IZ TOG RAZLOGA, A ZBOG OPĆENITE NARAVI TEKSTA ISTI NE MOŽE PREDSTAVLJATI TEMELJ ZA TUMAČENJE ZAKONA O OSIGURANJU, ZAKONA O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA, ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU ODNOSNO ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA. HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA NE PRIHVAĆA ODGOVORNOST ZA EVENTUALNE POGREŠKE U OVOM TEKSTU. O ZAKONU O OSIGURANJU, ZAKONU O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA, ZAKONU O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU, KAO I SVIM PODZAKONSKIM AKTIMA MOŽETE SE INFORMIRATI PUTEM SLUŽBENE INTERNETSKE STRANICE HRVATSKE AGENCIJE ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA: WWW.HANFA.HR.

BESPLATAN PRIMJERAK. ZABRANJENA PRODAJA.

Documents

HANFA Trziste osiguranja v03